18 za, 5 protiv: sporno sidrište u uvali Mirine prošlo na Županijskoj skupštini, odbijen amandman za potpomognutu oplodnju

Županijska skupština u srijedu je za nepuna dva sata odradila svih 48 točaka dnevnog reda. Jedina prava rasprava vodila se o koncesiji za sidrište u uvali Mirine, koju je udruga „Za Žaborić” tražila skinuti s dnevnog reda. Točka je ipak izglasana, kao i rebalans proračuna, dok je SDP-ov amandman za sufinanciranje potpomognute oplodnje odbijen. Usput se doznalo i da je zgrada županije puknuta popola.

Osma sjednica Županijske skupštine Šibensko-kninske županije, koju smo najavili, počela je s 23 od 31 vijećnika i protekla uglavnom bez rasprave: od dvadeset koncesijskih točaka o pomorskom dobru, devetnaest ih je prošlo bez ijedne izgovorene riječi, tipično s 19 glasova za i 3 suzdržana.

Sidrište u Mirinama: „Jadran je prenapučen, preeksploatiran”

Iznimka je bila točka 44, ponovljeno prikupljanje ponuda za desetogodišnju koncesiju nautičkog sidrišta u uvali Mirine između Žaborića i Grebaštice (u službenim dokumentima županije uvala se vodi kao „Mirin”). Udruga građana „Za Žaborić” pozvala je vijećnike da je povuku jer je lokacija predložena za nacionalni plan obnove prirode s ciljem zabrane sidrenja radi zaštite livada posidonije.

Potpredsjednik Skupštine Petar Baranović (SDP) rekao je da bi tekst udruge „potpisao gotovo u cijelosti” i raspravu proširio na cijeli nautički turizam: „Jadran je, da budem hrvatski jasan, prenapučen, preeksploatiran, izgubili smo sve kriterije kada je u pitanju gradnja infrastrukture.” Upitao je raspolaže li županija uopće procjenom koliko tisuća plovila operira u njezinu akvatoriju i zatražio pismeni odgovor, uz upozorenje da „nautički turizam prestaje biti prednost, počinje biti problem na ovom prostoru”.

Pročelnica Martina Rak odgovorila je da je točka utemeljena na važećoj prostornoj dokumentaciji i pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli izdanoj 2025., da lokacija nije unutar ekološke mreže te da je nacionalni plan tek prijedlog koji se odnosi na regulaciju, a ne zabranu sidrenja. Po njoj se radi o ekološkom sidrištu: „Koncesijom bismo uveli red, nadzor i održivo korištenje pomorskog dobra.” Ako se dozvola poništi, prestaje i koncesija. Točka je usvojena s 18 glasova za i 5 protiv.

Za promidžbu 251 tisuća, za oplodnju ništa

Uz rebalans proračuna SDP je ponovio amandman s prosinačke rasprave o proračunu: 20.000 eura za sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje, skinutih s promidžbe županije. Baranović je podsjetio da se promidžba ovim rebalansom diže za gotovo 70.000 eura, na 251.462 eura: „Ako ima para za to, onda bi bilo moralno, apsolutno i etički da pomognemo mlade ljude koji žele postati roditelji.”

Župan Paško Rakić amandman nije prihvatio uz obrazloženje da županija o tome razgovara sa strukom i da će sufinanciranje oplodnje ući u demografski paket proračuna za 2027. Amandman je dobio samo 3 glasa. Rebalans, kojim prihodi rastu na 116,5, a rashodi na 136,4 milijuna eura, usvojen je s 20 glasova za i 4 suzdržana, zajedno sa županovim amandmanom koji 30.000 eura prebacuje na pripremu sustava navodnjavanja.

Zgrada županije puknuta popola, a Knin dobiva ljekarnu

Najzanimljiviji podatak sjednice izronio je iz vijećničkog pitanja. Baranović je predložio da županija, umjesto plaćanja najmova, kupi zgradu Stare pošte koja joj je ponuđena po pravu prvokupa (ponuda je točkom 15 odbijena). Pročelnica Miranda Benat iznijela je brojke: za urede na Ražinama plaća se nešto više od 4.000 eura mjesečno, za arhiv na Biocima 3.400, a za prostor Šare još mjesec dana 600 eura. Župan je odgovorio da županija „ne bi trebala biti skupljač nekretnina” i otkrio: „Zgrada županije je puknuta popola i žurno moramo ozbiljno investirati u učvršćivanje temelja, po troškovniku pola milijuna eura da bi uopće spasili zgradu.”

Vijećnik Marko Mačukat tražio je novu cijenu dugo najavljivane škole u Vodicama. Pročelnik Ninić odgovorio je da se projekt „kreće od 14 do 15 milijuna eura”, a da će se prava cijena znati nakon javne nabave: savjetovanje kreće 15. lipnja, a ugovor bi se potpisao u rujnu. Mačukat nije bio zadovoljan: „Može doći i 25. Pa ne raspisuju se tako natječaji.” Iskri je bilo i oko vatrogastva: vijećniku Josipu Sučiću, ujedno načelniku Općine Ružić, koji je tražio autocisternu za svoje DVD-ove, županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić uzvratio je da se zapovjednik DVD-a Ružić u pet godina pojavio na samo jednoj sjednici županijskog zapovjedništva i da se postrojba izvan ljeta ne odaziva na intervencije.

Najžešći je, tradicionalno, bio Stipe Petrina. Župana je podsjetio da je Skupština još u prošlom sazivu jednoglasno odlučila sufinancirati domove za starije koje grade Drniš, Biskupija i Primošten, pa je Drniš svoja 2 milijuna eura dobio „čak i preko reda”, jednokratnom isplatom, dok s Primoštenom ugovor o 300.000 eura ni nakon godine dana novog mandata nije potpisan. Primoštenski dom pritom je odavno gotov: uređen u zgradi bivše škole u Bratskom Docu i plaćen s 2,7 milijuna eura u cijelosti iz općinskog proračuna, otvoren je još u svibnju 2025. i prima 51 korisnika. „Mene samo zanima hoće li aktualni župan poštivati odluke Županijske skupštine. Ništa drugo me ne zanima. I ako hoće, kada”, poručio je Rakiću, uz ponudu da će sam doći u županiju ako župan nema vremena, pa „naći negdje 10 minuta da potpišete taj sporazum”. Župan je odgovorio da se „uvijek moramo vraćati na političku nestabilnost” prošlog mandata te da će županija, „kada Općina Primošten krene s prijedlogom za gradnju nekog staračkog doma”, vrlo rado dati doprinos, iako dom već radi. U istom je nastupu Petrina ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Petra Mišuru optužio da primjedbama na izmjene prostornog plana „bojkotira i onemogućuje razvoj Općine Primošten”, na što je Mišura uzvratio da je Zavod u 15 mjeseci njegova mandata bio na gotovo svim javnim raspravama u županiji, da Primošten nije nikakav izuzetak i da su davali prijedloge za poboljšanje plana, a ne zabrane.

Vijećnik Marko Udovičić otvorio je temu hitne helikopterske službe: nijedan od pet stalno naseljenih otoka šibenskog arhipelaga nema registrirano sletište za hitni helikopter, iako helikopter H-145 iz Splita do otoka može stići za petnaestak minuta. Županu je predao gotov projektni zadatak s ciljem da se osiguraju uvjeti za slijetanje po pacijente i danju i noću. Rakić je inicijativu prihvatio uz napomenu da su radni sastanci sa strukom i lokalnom samoupravom već u tijeku: „Nemojmo riskirati, ajmo napraviti to kako treba, tako da to bude praktički 24 sata dostupno.”

Jednoglasno je, kao naknadno dodana 48. točka, prošlo darovanje nekretnine Doma zdravlja Ljekarnama Šibenik za otvaranje ljekarne u Kninu. Župan je podsjetio da županijske ljekarne u Kninu nemaju nijednu poslovnicu i da grad nema ljekarničko dežurstvo, pa građani Knina i Drniša po lijek noću moraju u Šibenik.