Sjednica gradskog vijeća u petak: Šibenik u 2026. ima rekordni proračun od 123,7 mil eura, 9,6 milijuna eura ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Mnoštvo toga je copy & paste prijašnjih godina

Grad Šibenik za 2026. godinu planira 9.628.805,25 eura ulaganja u komunalnu infrastrukturu, pokazuje prijedlog Programa gradnje komunalne infrastrukture koji će ići na glasanje na sjednici gradskog vijeća ovaj petak 19. prosinca. Većina stavki financira se iz komunalnog doprinosa, državnog proračuna i europskih fondova, dok se značajan dio oslanja i na prihod od prodaje gradske imovine.

Protupožarni putevi dobar dio stavki

Najveći dio programa gradnje odnosi se na ulaganja u otoke i protupožarne puteve, gdje se planira više od 2,5 milijuna eura. Najskuplji pojedinačni zahvat je izgradnja protupožarnih puteva na Kapriju, Zlarinu i Žirju u vrijednosti od 792.699 eura, pri čemu većinu sredstava osigurava Kohezijski fond, dok manji dio dolazi iz gradskog proračuna. Drugi veliki projekt je protupožarna trasa koja povezuje Jadransku magistralu, Gospinu Srimsku i Dobri Dolac, čija vrijednost iznosi 423.106 eura i koja se financira kroz program “Zeleni Šibenik”. Uz to, nastavlja se program uređenja i sanacije otočne infrastrukture, pa su tako predviđene i nove faze šetnica na Kapriju i Zlarinu, kao i uređenje pristupnih puteva u Raslini i Slatkoj Dragi.

Prometni i urbanistički zahvati u samom gradu čine drugi veliki dio programa. Ukupno je predviđeno više od 4,3 milijuna eura za rekonstrukciju i uređenje prometnica, trgova i javnih površina. Posebno se izdvaja veliki projekt uređenja i ozelenjivanja Obale palih omladinaca, Trga palih branitelja, parka Roberta Visianija, Ulice Vladimira Nazora i parka Luje Maruna, čija ukupna vrijednost doseže 1,55 milijuna eura. Radi se o zahvatu koji se gotovo u cijelosti financira iz europskih fondova i koji predstavlja jedan od ključnih urbanih projekata u 2026. godini. Uz taj projekt, predviđena je i rekonstrukcija raskrižja ulica Bana Jelačića i Đakovića, vrijedna 750.000 eura, zatim rekonstrukcija i dogradnja nogostupa u iznosu od 270.000 eura, uređivanje Ulice Mandalinskih žrtava, obnova kamenih površina u staroj gradskoj jezgri te uređenje kupališta Jadrija koje je procijenjeno na 700.000 eura.

Prigradska naselja slabo po običaju

Prigradska naselja i područja izvan građevinskog područja dobivaju nešto ulaganja, ukupno 1,965 milijuna eura što je dosta malo s obzirom na toga koliko toga ima i koliko je posla. Najveći pojedinačni projekt u ovoj skupini je izgradnja infrastrukture stambenog naselja Podsolarsko u vrijednosti 500.000 eura, koja se dijelom financira iz doprinosa. U Lozovcu se planira nedefinirano uređenje javne površine vrijedno 120.000 eura, dok je u Zatonu predviđeno uređenje dječjeg igrališta istog iznosa, od čega 100.000 eura pokriva europski ruralni fond. Krapanj očekuje nastavak manjih infrastrukturnih zahvata u nekoliko faza.

Program uključuje i klasične komunalne radove poput izgradnje javne rasvjete u gradskim četvrtima i mjesnim odborima u vrijednosti 120.000 eura što je isto prilično nedefinirana stavka. U gradu se spominju i manji zahvati poput uređenja nogostupa u Ulici Stipe Ninića.

Copy paste stavke, još podzemnih kontejnera

Dodatna gradska infrastruktura obuhvaća izgradnju podzemnih kontejnera, punionica za električne bicikle, izradu tehničke dokumentacije i izgradnju biciklističkih staza. Staze se povlače po proračunima već zadnjih valjda deset godina. Naime, po zakonima i regulama to mora biti uvršteno kao projekt za gradove, ali ne postoje nikakve sankcije ako to nikad ne provedu. Tako imamo apsurdnu situaciju da se godinama to ubacuje u proračun, time je forma ispunjena, a nikad ništa ne naprave.

Izgradnja podzemnih kontejnera procijenjena je na 200.000 eura, biciklističke staze na 85.000 eura (haha), punionice za električne bicikle na ukupno 40.000 eura što je valjda dio onog projekta javnih električnih bicikli, a izgradnja ispraćajnih sala na 250.000 eura. U većini tih projekata važnu ulogu imaju programi Europske unije koji pokrivaju značajan dio troškova.

Kako se financira?

Prema završnom dijelu dokumenta, najveći izvori financiranja ovog programa su komunalni doprinos s 3,73 milijuna eura, komunalna naknada s 470.000 eura, prihodi od prodaje i zamjene gradske imovine s 1,05 milijuna eura, pomoći iz državnog proračuna te posebno fondovi Europske unije koji osiguravaju 2,75 milijuna eura. Ostatak čine ostali namjenski prihodi.