Zahtjev za tematsku sjednicu o mjesnim odborima predan. Može li Burić odbiti?

2026-05-08
glavobolja_buric
  • Zahtjev za sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća o radu 45 mjesnih odbora i gradskih četvrti danas je predan u gradsku Upravu. Potpisalo ga je osmero vijećnika iz četiri stranke: SDP (Kuvač, Restović, Slavica, Vrvilo), NLSP (Kljaić, Ukić Kotarac), MOŽEMO (Šintić) i MOST (Burić). Time je i premašen zakonski minimum od jedne trećine vijećnika (sedam od 21 člana).
  • Mario Kovač (DOMINO) nije potpisao jer je u trenutku predaje bio izvan države. Šime Martinović (nezavisni) ostao je suzdržan oko prijedloga tematske sjednice. Inicijativa svejedno ima zakonski potreban broj potpisa, a uz Mate Burića iz MOST-a uključuje vijećnike iz četiri različite stranke.
  • Što sad slijedi po Poslovniku. Po članku 98. Poslovnika Gradskog vijeća, predsjednik Vijeća upućuje inicijativu na mišljenje gradonačelniku. Gradonačelnik može prihvatiti (i u 30 dana pripremiti materijal za sjednicu) ili odbiti. Tematska sjednica nije obavezna i gradonačelnik može odbiti. Ako odbije, a predlagatelji ostanu pri inicijativi, predsjednik je dužan inicijativu unijeti u prijedlog dnevnog reda iduće redovne sjednice Vijeća, gdje je obrazlaže predstavnik predlagatelja, a stajališta mogu iznijeti klubovi vijećnika i gradonačelnik. Vijeće zatim glasanjem odlučuje hoće li se tematska održati.
  • Tvrda rezerva: čl. 34. Zakona. Predlagatelji su u tekstu zahtjeva izrijekom sačuvali pravo iz članka 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Po toj alternativnoj proceduri (čl. 68. Poslovnika), predsjednik Vijeća dužan je u 15 dana sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev jedne trećine vijećnika; ako ne sazove, u idućih osam dana saziva je gradonačelnik; ako ni on ne sazove, na isti zahtjev sazvat će je ministar pravosuđa i uprave. Sjednica sazvana suprotno tom redu smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.
  • Postoji svjež presedan za tvrdu proceduru. U listopadu 2025. ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan dopisom je utvrdio da je predsjednik Gradskog vijeća Korčule Kristo Cebalo (HDZ) povrijedio zakon kad je odbio sazvati sjednicu na zahtjev 1/3 vijećnika i ministarstvo je razriješilo spor u korist vijećnika.

Osmero šibenskih vijećnika iz četiri stranke predalo je zahtjev za tematsku sjednicu Gradskog vijeća o radu 45 vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti. Inicijativa se temelji na članku 97. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika i članku 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tekst zahtjeva traži izvješće gradonačelnika o stanju mjesne samouprave, raspravu vijećnika i donošenje zaključaka i preporuka. Predloženi zaključci uključuju javno objavljivanje dokumenata svih vijeća iz članka 87. Statuta, vezanje godišnjeg paušala uz broj stanovnika područja, te pokretanje teritorijalnog preustroja kroz izmjene Statuta.

Što propisuje Poslovnik Gradskog vijeća

Poslovnik Gradskog vijeća Grada Šibenika (Službeni glasnik Grada Šibenika 2/21) razlikuje dva režima sazivanja sjednice na zahtjev manjine.

Tematska sjednica (članci 97. i 98.). Inicijativu može podnijeti gradonačelnik, matično radno tijelo ili najmanje trećina vijećnika. Inicijativa se podnosi predsjedniku Vijeća i mora sadržavati nacrt dnevnog reda i razloge. Predsjednik je upućuje na mišljenje gradonačelniku. Ako gradonačelnik prihvati inicijativu, priprema materijal i dostavlja ga predsjedniku u roku od 30 dana. Ako ne prihvati, a podnositelj ostaje pri njoj, predsjednik je dužan inicijativu unijeti u prijedlog dnevnog reda iduće sjednice Vijeća, koje onda glasanjem odlučuje hoće li se tematska sjednica održati.

Opće sazivanje sjednice na zahtjev trećine vijećnika (članak 68.). Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev najmanje trećine vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako ne sazove, na isti zahtjev sjednicu u idućih osam dana saziva gradonačelnik. Ako ne sazove ni gradonačelnik, sjednicu na zahtjev iste trećine vijećnika može sazvati čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu samoupravu, dakle ministar pravosuđa i uprave. Sjednica se mora održati u roku od 15 dana od dana sazivanja. Sjednica sazvana suprotno tom redu, propisuje stavak 6. članka 68., smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

Razlika je važna: postupak iz čl. 97-98. ovisi o suglasnosti gradonačelnika i većine u Vijeću, dok mehanizam iz čl. 68. (i istovjetnog čl. 34.a Zakona) ne ovisi o suglasnosti vladajuće većine. Predlagatelji u tekstu zahtjeva izrijekom čuvaju to pravo, navodeći da „u slučaju da predsjednik Gradskog vijeća sjednicu ne sazove u zakonskom roku, predlagatelji zadržavaju pravo iz članka 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi“.

Mogući scenariji

Scenarij A: gradonačelnik prihvati inicijativu. Burić u 30 dana priprema materijal s izvješćem traženim u dnevnom redu (broj sjednica vijeća, dokumenti iz čl. 87. Statuta, struktura utroška paušala, popis nekretnina, pregled prijedloga za raspuštanje pojedinih vijeća) i dostavlja ga predsjedniku Vijeća. Tematska sjednica se saziva. Ovo je politički minimalno bolan put i otvara prostor da Vijeće stvarno raspravi sustav od 45 vijeća.

Scenarij B: gradonačelnik odbije, ali Vijeće glasanjem prihvati. Po čl. 98. st. 3. Poslovnika, ako gradonačelnik ne prihvati inicijativu, predsjednik je dužan inicijativu unijeti u prijedlog dnevnog reda iduće redovne sjednice. Tamo predstavnik predlagatelja obrazlaže inicijativu, klubovi vijećnika i gradonačelnik iznose stajališta, a Vijeće glasanjem odlučuje. Ako prihvati, određuje i tko će pripremiti materijal.

Scenarij C: gradonačelnik odbije, vladajuća većina u Vijeću glasanjem odbije inicijativu. Time se procedura iz čl. 97-98. završava. Predlagatelji u tom slučaju aktiviraju rezervu iz čl. 34. Zakona (čl. 68. Poslovnika) i predaju obrazloženi zahtjev za sazivanje sjednice. Predsjednik ima 15 dana, gradonačelnik dodatnih osam, a ako i taj rok prođe, slijedi prijava ministarstvu pravosuđa i uprave po uzoru na korčulanski slučaj.

Scenarij D: predsjednik blokira proceduru iz čl. 98. Ako predsjednik Vijeća ne uputi inicijativu na mišljenje gradonačelniku ili je ne unese u dnevni red iduće sjednice, predlagatelji mogu odmah aktivirati rezervu iz čl. 34. Tu su rokovi tvrdi, a postupak posljedično jasniji.

Ostaje pitanje hoće li gradonačelnik Burić imati snage suočiti se s onim što je svima na terenu odavno vidljivo: općim neredom u sustavu od čak 45 vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, od kojih mnoga nemaju stvarne ovlasti, ne donose dokumente iz čl. 87. Statuta, ne odgovaraju na inicijative građana i gdje broj stanovnika ne opravdava postojanje kompletnog vijeća kao MO Podine sa 20 stanovnika.

Tematska sjednica Buriću nudi priliku da javno predoči stanje, prizna probleme i predloži preustroj. Alternativa je proceduru iz čl. 97.-98. iskoristiti za odugovlačenje i naposljetku odbijanje. Druga opcija bi signalizirala da je gradskoj vlasti lakše ostaviti postojeći nered s 45 vijeća, paušalima i gotovo simboličkim izborima nego se izložiti raspravi o njegovom popravku.