Oporba odbila Burićevo mišljenje: traži sjednicu po Zakonu s tri točke dnevnog reda

Nakon što je gradonačelnik Željko Burić ocijenio da nema potrebe za tematskom sjednicom o radu mjesne samouprave, a predsjednik Gradskog vijeća dr. sc. Dragan Zlatović predložio da se tema umjesto toga uvrsti u redovnu sjednicu, oporbeni vijećnici nisu odustali. Predsjedniku Vijeća predali su očitovanje kojim to odbijaju kao pravno pogrešno i novi zahtjev za sazivanje sjednice, ovaj put izrijekom po članku 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a ne kao „tematsku” sjednicu po Poslovniku. Dnevni red proširili su na tri točke: rad mjesnih odbora i gradskih četvrti, izmjene Poslovnika kojima bi se izbacili sporni članci o tematskoj sjednici, te izvješće o javnoj nabavi za Centar za mlade, koja je trećim aneksom poskupjela za 49.300 eura.

Što je prethodilo

Sedmero oporbenih vijećnika podnijelo je 8. svibnja 2026. zahtjev za sjednicu o radu 45 šibenskih vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti, o čemu smo pisali ranije. Zlatović je 21. svibnja zatražio mišljenje gradonačelnika, a Burić je dan kasnije odgovorio da „u ovom trenutku ne postoji potreba za sazivanjem iste te je problematiku moguće raspraviti u okviru redovne sjednice Gradskog vijeća“. Istoga je dana Zlatović proslijedio to mišljenje predlagateljima i, pozivajući se na članak 98. Poslovnika, zatražio da se očituju ostaju li pri inicijativi, uz napomenu da bi se tema tada uvrstila u redovnu sjednicu, o čemu smo pisali zasebno. Predlagatelji su 23. svibnja odgovorili očitovanjem i novim, proširenim zahtjevom. Oba dokumenta predana su predsjedniku Vijeća.

Zakon ne poznaje „tematsku” sjednicu

Jezgra očitovanja je da se pravo trećine vijećnika na sazivanje sjednice ne može uvjetovati Poslovnikom. Članak 34. Zakona propisuje da je predsjednik „dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva“. Zakon, ističu predlagatelji, ne razlikuje vrste sjednica, pa se članci 97. i 98. Poslovnika, koji uređuju tematsku sjednicu, ne mogu koristiti kao osnova za odbijanje ili odgađanje. Sporni je mehanizam u tome što članak 98. predviđa da o inicijativi glasa većina na idućoj sjednici, čime se pravo koje Zakon daje upravo manjini od trećine vraća na odlučivanje većine. Mišljenje gradonačelnika u tom postupku, dodaju, nema pravni učinak: Zakon mu ne predviđa nikakvu ulogu, pa je riječ o političkom, a ne pravno relevantnom stavu.

U prilog tome navode očitovanja Ministarstva pravosuđa i uprave u istovjetnim predmetima. U slučaju Grada Korčule ministarstvo je 7. listopada 2025. (Klasa: 024-02/25-01/116) navelo da je predsjednik bio dužan sazvati sjednicu i da je „bilo potrebno provesti raspravu i odlučivanje o njihovom prijedlogu“, te da se tema, ako se uvrsti u redovnu sjednicu, tada ne može skinuti s dnevnog reda. U ranijem predmetu Grada Županje ministarstvo je istaknulo da predsjednik nema diskrecijsko pravo odbiti sazivanje i da poslovničke odredbe ne mogu derogirati zakonsku obvezu.

Novi zahtjev i tri točke dnevnog reda

Novi zahtjev temelji se na članku 34. Zakona i članku 68. Poslovnika, kojim je propisano pravo vijećnika na zahtjev za sazivanje sjednice. Potpisuje ga sedmero vijećnika iz tri stranke: Luka Kuvač, Tonči Restović, Ivan Slavica i Petar Vrvilo (SDP), Zoran Kljaić i Iris Ukić Kotarac (NLSP) te Maja Šintić (MOŽEMO). Vijeće ima 21 člana, pa je za zahtjev potrebno sedam predlagatelja, koliko ova skupina i broji. Predložene su tri točke:

1. Rad vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, s izvješćem gradonačelnika o stanju mjesne samouprave, usklađivanjem rada vijeća sa zakonskim i podzakonskim aktima, osiguravanjem dostatnih financijskih sredstava i materijalno-tehničkih uvjeta, teritorijalnim preustrojem mjesne samouprave i donošenjem zaključaka.
2. Izmjene Poslovnika Gradskog vijeća kojima bi se izbacili članci 97. i 98. o tematskoj sjednici.
3. Izvješće i rasprava o javnoj nabavi JN 2025-02 za Centar za mlade.

U obrazloženju prve točke predlagatelji ponavljaju ocjenu da velika većina vijeća „niti minimalno ne ispunjava svoju temeljnu ulogu” neposrednog sudjelovanja građana te da su prepuštena „volji gradonačelnika i pročelnika, kao i samih predsjednika vijeća“. Druga točka ide na sam mehanizam koji je u ovom slučaju i poslužio za odgađanje: članci 97. i 98. uvode dvostruki filter, mišljenje gradonačelnika pa glasanje većine, kojeg Zakon ne poznaje. Težinu argumenta potvrđuje i sam Zakon, po kojem se sjednica sazvana protivno pravu trećine vijećnika smatra nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

Centar za mlade: treći aneks i 49.300 eura

Treća točka otvara novo pitanje. U javnoj nabavi usluge izrade glavnog i izvedbenog projekta za Centar za mlade (JN 2025-02) Grad je pristupio trima izmjenama ugovora, a treća je, navode predlagatelji, donijela povećanje od 49.300 eura i produljenje roka. Sporno je obrazloženje: Grad se poziva na „zahtjev naručitelja” bez klasifikacijske oznake i urudžbenog broja, dokument koji predlagatelji nisu dobili ni temeljem prava na pristup informacijama jer, kako tvrde, ne postoji. Poziva se i na članak 317. Zakona o javnoj nabavi, koji traži obrazloženje kumulativno ispunjenih uvjeta, no iz odgovora pročelnika za financije, navode, proizlazi da izmjene tom dokumentacijom nisu potkrijepljene. Zato traže izvješća pročelnika Upravnog odjela za financije Slobodana Tolića i pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo Maje Čeko, te zaključak Vijeća.

Rokovi teku

Predlagatelji podsjećaju da zakonski rokovi već teku: 15 dana za predsjednika da sazove sjednicu, potom 8 dana za gradonačelnika ako predsjednik to ne učini, a nakon toga sjednicu može sazvati nadležno ministarstvo. Slanje dopisa i traženje dodatnih očitovanja, navode, taj tijek ne zaustavlja. Time je standardna procedura iz prethodnog kruga zaobiđena. Umjesto pristanka na uvrštavanje teme u redovnu sjednicu, oporba inzistira na zasebnoj sjednici koju predsjednik Vijeća, po njihovu tumačenju i tumačenju ministarstva u sličnim predmetima, mora sazvati. Hoće li je Zlatović sazvati u zakonskom roku, pokazat će idući tjedni.