Po Buriću mjesni odbori savršeni i po zakonu: nema potrebe za tematskom sjednicom
Dva tjedna nakon što je sedam oporbenih vijećnika podnijelo zahtjev za sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća o radu mjesnih odbora i gradskih četvrti, gradonačelnik Željko Burić u svom je mišljenju od 22. svibnja 2026. ocijenio da zasebna sjednica nije potrebna i da se ista problematika može raspraviti u okviru redovne sjednice. Predsjednik Vijeća dr. sc. Dragan Zlatović istog je dana proslijedio Burićevo mišljenje predlagateljima i zatražio od njih da se očituju ostaju li pri inicijativi, uz napomenu da bi se u tom slučaju njihov prijedlog uvrstio u dnevni red iduće redovne sjednice.
Mišljenje gradonačelnika: redovna sjednica je dovoljna
Predsjednik Vijeća Zlatović 21. svibnja zatražio je mišljenje gradonačelnika o zahtjevu sedmero predlagatelja za sazivanjem tematske sjednice. Burićev odgovor stigao je dan kasnije, s ocjenom da „u ovom trenutku ne postoji potreba za sazivanjem iste te je problematiku moguće raspraviti u okviru redovne sjednice Gradskog vijeća“.
Argumentacija počiva na tvrdnji da je suradnja Grada s vijećima mjesnih odbora i gradskih četvrti uspostavljena i funkcionalna. Burić piše: „Grad Šibenik ostvaruje redovitu komunikaciju s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih četvrti, a njihove nadležnosti su jasno definirane Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Statutom Grada Šibenika.“
U zaključnom dijelu mišljenja dodaje: „Grad Šibenik je otvoren za prijedloge koji mogu unaprijediti rad mjesne samouprave, no pitanja koja se u javnosti aktualiziraju ne ukazuju na potrebu izvanrednog sazivanja tematske sjednice Gradskog vijeća, osobito imajući u vidu da postoje redovni institucionalni mehanizmi komunikacije i suradnje.“
Tvrdnja o „redovitoj komunikaciji” i „redovnim institucionalnim mehanizmima” u izravnom je sukobu s onim što stoji, točnije ne stoji, na službenim stranicama Grada Šibenika. Po članku 87. Statuta, svako od 45 vijeća dužno je donijeti i objaviti pravila vijeća, poslovnik, program rada, financijski plan i godišnji obračun, a uz to bi se trebali objavljivati i zapisnici sjednica. Na službenim stranicama Grada već godinu dana i više nema nijednog od tih dokumenata, što smo dokumentirali ranije.
Predsjednik Vijeća predlagateljima: potvrdite, pa idemo na dnevni red redovne
Istoga dana, 22. svibnja 2026., predsjednik Vijeća dr. sc. Dragan Zlatović uputio je dopis svim predlagateljima zahtjeva (Zoran Kljaić, Luka Kuvač, Tonči Restović, Ivan Slavica, Maja Šintić, Iris Ukić Kotarac, Petar Vrvilo), uz Burićevo mišljenje u prilogu. Pozvao se na članak 98. stavak 3. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika i zatražio od predlagatelja očitovanje: „da li ostajete pri inicijativi za održavanje tematske sjednice kako bi se Vaša inicijativa uvrstila u prijedlog dnevnog reda iduće sjednice Gradskog vijeća“.
Formulacija je važna. Predlagatelji su tražili zasebnu tematsku sjednicu, posvećenu isključivo radu mjesne samouprave, na kojoj bi gradonačelnik podnio cjelovito izvješće po točkama navedenim u zahtjevu, a vijećnici proveli raspravu i usvojili zaključke. Ono što je sada na stolu nije zasebna sjednica, nego uvrštavanje teme u dnevni red iduće redovne sjednice Gradskog vijeća, gdje će se naći uz sve ostale redovne točke.
Pravni okvir: pravo trećine vijećnika na sazivanje
Po članku 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predsjednik predstavničkog tijela dužan je sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova. Gradsko vijeće Grada Šibenika ima 21 vijećnika, pa je za zahtjev potrebno sedam predlagatelja, što ova skupina pokriva. U svom su zahtjevu od 8. svibnja predlagatelji izrijekom tražili sazivanje u zakonskom roku te su zadržali pravo iz članka 34. Zakona za slučaj da se to ne učini.
Članak 98. Poslovnika Gradskog vijeća, na koji se sada poziva predsjednik Vijeća, propisuje postupak sazivanja sjednica na zahtjev vijećnika, uključujući i stavak 3. koji predviđa očitovanje predlagatelja po prikupljenim mišljenjima. Hoće li uvrštavanje teme u redovni dnevni red biti procesno prihvatljivo predlagateljima ili će inzistirati na zasebnoj sjednici, pokazat će njihov odgovor predsjedniku Vijeća.
Detaljan sadržaj zahtjeva oporbe, predloženi dnevni red, nacrt zaključaka i šire podatke o 45 šibenskih tijela mjesne samouprave obradili smo u prethodnom članku. Sljedeći korak je na predlagateljima: očitovanje predsjedniku Vijeća o tome ostaju li pri inicijativi. Ako potvrde, tema će se naći na dnevnom redu iduće redovne sjednice; hoće li uz to ustrajati na zasebnoj sjednici po članku 34. Zakona, ostaje vidjeti.