Sedma sjednica Županijske skupštine: dokumentacija škole „privatnim poznanstvima”, Tijat kao „tempirana bomba” i glasanje smije li vijećnik pitati
Sedma sjednica Županijske skupštine, održana 29. travnja, trajala je dva sata i četiri minute, uz kvorum od 23 od 31 vijećnika. Na njoj je prisegnuo novi vijećnik Stipe Maleš (umjesto Darija Ravlića, čiji mandat miruje), podijeljene su nagrade i priznanja, a najviše iskri bacile su dvije teme: škola u Vodicama i samo pravo vijećnika da postavi pitanje. Cijela snimka s titlovima i potpuni transkript su na dnu članka.
Dokumentacija od 25 milijuna „privatnim poznanstvima”
Sredstva za novu školu u Vodicama osigurana su prije 15 mjeseci, inflacija u građevinarstvu u međuvremenu je pojela oko 11%, a natječaj za izvođača još nije raspisan. Marko Mačukat upozorio je: „Jer ako mi tako nastavimo, nama će biti malo i 25 milijuna eura.” Župan Paško Rakić priznao je da je prošla uprava projektnu dokumentaciju platila unaprijed u cijelosti, a dobili su je tek nedavno, i to neuobičajenim kanalima: „Nemojte me niti pitati na koji način smo došli do te dokumentacije, zahvaljujući upornosti i zamjenika župana i resornog pročelnika i nekih naših privatnih poznanstava u toj regiji odakle dolazi taj izrađivač dokumentacije.” Pročelnik Tomislav Ninić najavio je natječaj „uskoro”, a gradnju iza turističke sezone.
Smije li vijećnik uopće pitati? Skupština glasala
Predsjednik skupštine Ante Galić objavio je da je Ivica Ledenko pitanje najavio suprotno Poslovniku, jer je napisao samo da postavlja „pitanje iz djelokruga rada župana”, pa ga je stavio na začelje reda: „To je zloupotreba Poslovnika o radu.” Ledenko se pozvao na saborsku praksu: „Ako je za Andreja Plenkovića, vašeg velikog vođu, dovoljno napisati pitanje iz djelokruga rada premijera Republike Hrvatske, pa, brate dragi, onda mislim da je dovoljno postaviti pitanje iz djelokruga rada župana Šibensko-kninske.” Mačukat je uzvratio Galiću da vlast sama krši Poslovnik jer na vijećnička pitanja odgovara mjesec i pol umjesto propisanih osam dana. Rasprava je završila Galićevim ponavljanjem „niste u pravu” i isključivanjem mikrofona.
Drugi čin uslijedio je sat kasnije: Galić je dao skupštini da glasa smije li Ledenko postaviti pitanje. Rezultat: 22 za. „Sjetio se da ipak ne može on, nije vlastan on tumačiti poslovnik, nego to može jedino skupština. Pa bravo, vidite, edukativno djelujemo i na vas”, prokomentirao je Ledenko. Prije dnevnog reda Galić je zaprijetio i da će vladajuća većina, ne dostavi li oporba prijedloge za radna tijela, oporbena mjesta popuniti iz svojih redova „kako bi imali nesmetan kvorum”.
Tijat: „tempirana bomba” na Batižela vezana
Petar Baranović, pomorac po struci, upozorio je da brod iz 1955. nema svjedodžbu ni posadu, a cink-protektori istekli su prije godinu dana, pa brod „papaju galvanske struje”: „Imate na Batižela vezanu tempiranu bombu.” Ponude za sanaciju nazvao je deranjem: za izmjenu radara zaračunato je 20 norma sati, posao koji bi sam „volonterski” napravio u pet: „Naravno da su doživjeli šibensku županiju kao janje za deranje.” Župan je sveo opcije na dvije: interesent s Kvarnera dobiva mjesec dana za obvezujuću ponudu, „ako sve te poslovne ponude ne budu realizirane, mi ćemo biti prisiljeni taj brod poslati na rezanje.”
Dinara: park prirode pet godina bez ustanove
Park prirode Dinara proglašen je 2021., a javna ustanova koja bi njime upravljala još ne postoji, pa je pet godina EU novca propušteno, dok na izvoru Cetine „vlada opći nered”. Ledenko je bio izravan: „Očito je problem u političkoj odluci HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, HDZ-a Šibensko-kninske županije, HDZ-a Kijeva, HDZ-a Vrlike, da se vidi tko će, kolokvijalno rečeno, moramo reći bez rukavica, uhljebiti svoga tamo ravnatelja.” Župan: sjedište će biti u Kijevu, ispostava u Vrlici, upravno vijeće i v.d. ravnatelja „vrlo brzo”.
Mobilna ambulanta stoji od prosinca
Dom zdravlja mobilnu je ambulantu dobio u prosincu, a ona još ne vozi jer nema liječnika; na prvi natječaj nije se javio nitko. Ravnatelj Marko Čagalj otkrio je i širu sliku: od tridesetak ambulanti podijeljenih županijama kroz EU projekt, u funkciji je samo jedna u cijeloj Hrvatskoj. Projekt mora zaživjeti do 30. lipnja, inače se vraćaju EU sredstva; rješenje je preraspodjela doktorice iz obiteljske medicine, čime se „slabi drugi segment”.
Plan razvoja: brojke protiv brojki
Jedina prava rasprava o točkama dnevnog reda razvila se oko izvješća o provedbi Plana razvoja: Ledenko je uspoređivao proračune i turizam s Dubrovačko-neretvanskom županijom (19 naspram 104 milijuna poreznih prihoda, ista posteljna baza, 5,1 naspram 8,3 milijuna noćenja), Galić ga je s predsjedničkog mjesta demantirao drugim brojkama i optužio za populizam, a Mačukat dodao vlastitu: glavna gospodarska grana županije po statistici je — prodaja imovine. Izvješće je prošlo s 15 za, 1 protiv i 5 suzdržanih, najtješnje toga dana. U aktualnom satu Marko Udovičić predao je županu i prijedlog da županija prva u Hrvatskoj donese strategiju umjetne inteligencije, a Ledenko je za azbest u Vodicama i vojarnu u Trbounju pitao: „Jesu li građani Drniša manje vrijedni od onih u Zagrebu?”
Kako se glasalo
Dnevni red prošao je s 21 glasom, nagrade i priznanja uglavnom jednoglasno (uz jedan usamljeni glas protiv plakete), izvješće o Planu razvoja 15:1:5, koncesija za sidrište Velika Stupica na Žirju 19 za uz 2 suzdržana, a izmjena Odbora za statut 15 za uz 6 suzdržanih. Sjednicu je Galić zaključio u 11:07.
Transkript cijele sjednice
Otvaram 7. sjednicu Županijske skupštine Šibensko-kninske županije. Srdačno pozdravljam dame i gospodo vijećnike, župana i njegove zamjenike, pročelnike upravnih odjela, medije i sve ostale nazočne na sjednici Županijske skupštine. Prelazimo na utvrđivanje kvoruma, te molim gospodinu Antu Alfireva, višeg savjetnika za poslove Županijske skupštine i pravne poslove, da izvrši prozivku vijećnika radi utvrđivanja kvoruma na ovoj sjednici. Izvolite. Ivica Abramac. Petar Baranović. Tu. Daniel Crvelin. Tu. Gordan Fržop. Tu. Ante Galić. Tu. Antonija Gracin. Tu. Ivan Gulam. Tu. Sanja Jakelić. Nema je. Kristijan Jareb. Nije tu. Gabriela Raščan. Tu. Sanja Kosijer. Tu. Ivica Ledenko. Nazor.
Marko Mačukat. Nazor. Igor Meić. Nije tu. Marin Mikšić. Evo, evo. Tu ste. Marina Paškalin. Nije tu. Kristina Perić. Nije tu. Stipe Petrina. Opravdano. Stipe Maleš. Tu. Tu ste. Goran Reljić. Nije tu. Nenad Samaržija. Prisutan. Tu ste.
Gordana Sarić. Tu. Joso Smolić. Nazočar. Boris Solomun. Ovdje. Tu ste. Kristijan Stipaničev. Ovdje. Tu. Josip Sučić. Nije tu. Marko Udovičić. Tu. Iris Ukić Kotarac. Ovdje. Niveska Vlaić. Tu sam. Ante Vrcić. Tu sam. Ivana Vučenović. Tu. Zahvaljujem. Utvrđujem da je 7. sjednici od ukupno 31, nazočno 23 vijećnika i da postoji kvorum za provaljeno odlučivanje. Sad prelazimo na prisegu vijećnika. Molim vijećnika Stipu Maleša da ustane, i nakon što pročitam tekst prisege, da kaže: "Prisežem..." "Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Skupštine obavljati savjesno i odgovorno, radi gospodarskog i socijalnog dobrobita Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske; da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, Zakona i Statuta Šibensko-kninske županije, i da ću štititi Ustav i ustavni poredak Republike Hrvatske." Prisežem. Izvolite, donesite prisegu. Moram biti na.
Čestitam vijećniku na danoj prisezi i želim vam uspješno obavljanje vijećničke dužnosti. Molim jedan pljesak. A mi, evo, idemo dalje s dnevnim redom. Dakle, prelazimo na potvrdu zapisnika. Dostavljen vam je zapisnik o radu 6. sjednice Županijske skupštine Šibensko-kninske županije od 13. ožujka 2026. godine. Ima li primjedbi na zapisnik s 6. sjednice? Ukoliko nema, prelazimo na glasanje. Tko je za? 21. 21 za. Protiv? Nitko. Suzdržanih nema, ali dobro. Inače, o zapisniku se glasuje za ili protiv, bez obveze pitati tko je suzdržan. Iako razumijem, oni koji nisu bili na sjednici, logično da će biti suzdržani oko zapisnika s prethodne sjednice. Konstatiram da je zapisnik o radu 6.
sjednice Županijske skupštine Šibensko-kninske županije prihvaćen, te prelazimo na vijećnička pitanja. Napomena: vijećnicima je dostavljen pisani odgovor na vijećnička pitanja koja su na 6. sjednici postavili vijećnici Petar Baranović, Marko Mačukat i Ivica Ledenko. Sukladno članku 94. stavku 1. poslovnika o radu Županijske skupštine, propisano je da nakon primljenog odgovora vijećnik koji je postavio pitanje može na sjednici Skupštine postaviti dopunsko pitanje. Slijedom navedenog, pozivam vijećnike da mogu, ukoliko je to potrebno, postaviti dopunsko pitanje vezano za dostavljeni odgovor. Izvolite, vijećnik Ledenko. Nakon njega vijećnik Mačukat. Prije svega, pozdrav svima nazočnima.
Dakle, ja sam postavio pitanje vezano uz zbrinjavanje azbesta na području Šibensko-kninske županije i potrebu za instaliranjem onih kazeta u kojima se to onda treba izbrinjavati. Evo, imali smo sad zakon kojim je napokon taj azbest priznat i kao profesionalna bolest. Dakle, vrlo, vrlo važna, važna stavka. U tom odgovoru, intencija odgovora je bila takva da mi je odgovoreno da nema potrebe u Šibensko-kninskoj županiji za tako time jer nemamo dovoljnih količina tog azbesta da bi se to, je li, trebalo negdje zbrinjavati u Šibeniku, a ne negdje, negdje drugdje. Pa ja pozivam one koji su mi dali taj odgovor da malo prošetaju ovom našom Šibensko-kninskom županijom. Evo, ja kad sam dolazio ovdje, prošao sam odmah prva točka, spustim se niz jednu nizbrdicu u Vodicama, napušteni tamo lilet, ovi koji su u Vodicama znaju, urušeno sve, salonit je dole pobacan, čestice se šire, to je 10 metara praktički od plaže, ovaj, dole, ovaj. To su te neuređene površine u kojima je vlasnička struktura ili nejasna ili ne briga. I ne možemo mi reći da nema azbesnih tih ploča salonita koji se šire zrakom i uništavaju zrake, a vrlo su te čestice, ovaj, problematične, nego jednostavno mi moramo naći mehanizme da prisilimo ili da to sami odradimo i pošaljemo uplatnicu vlasniku onoga čije to je. To je, naravno, širi problem, ali ne možete odgovoriti da mi nemamo tog problema. A što se tiče Trbovunja, vidim da se neke aktivnosti su se započele. Međutim, ja ću upozoriti na i na ovo, i o tome sam govorio u Saboru. U Zagrebu, nebitno što je to Zagreb, nebitno što je to centar Zagreba, imate zgradu Vjesnika, ona je izgorjela.
U mjesec dana je sve riješeno, azbesta nema. U Trbovunju, u Vojarni, traje problem desetljećima. Ja ću samo pitati: jesu li građani Drniša manje vrijedni od onih u Zagrebu? A to mi u ovoj Šibensko-kninskoj županiji moramo jasno reći da nisu i da želimo kako se promptno tamo riješio problem, da se riješi promptno i ovdje problem. A mi ćemo sad raditi plan sanacije do ljeta, a tamo se plan sanacije napravio za 15 dana. Dakle, gospodo draga, iskoristite svoje utjecaje. Opet ću spomenuti onu poznatu vertikalu kojom se volite kititi, pa po toj vertikali kažite: i mi dole u Šibensko-kninskoj županiji vrijedimo, i naše zdravlje vrijedi jednako kao zdravlje svima u Republici Hrvatskoj. Hvala lijepo. Zahvaljujem vijećniku Ledenku. Sljedeće za postavljanje pitanja, odnosno dopunskog pitanja, je vijećnik Mačukat.
Izvolite. Pozdravljam sve prisutne, predsjednika Županijske skupštine, župana i sve vijećnike, pročelnike i pročelnice. Na prošloj sjednici sam postavio pitanje županu i tražio sam od njega pismeni odgovor. Nisam ja tražio pismeni odgovor tek tako. Vi kad odgovorite tu na sjednici, vi odgovorite i s poluinformacijama ili onako kako trenutno znate. Ali kad vi odgovorite službeno, pisanim putem, onda iza toga stojite 100%. Na sjednici ne možete biti sigurni u nešto što ste rekli, da li je točno ili nije točno. Zato je jako bitno da se odgovori pisanim putem, da se onda na to može reagirati. Druga stvar: škola u Vodicama se već trebala početi graditi. Sredstva su osigurana prije koliko, godinu i tri mjeseca? Inflacija u Republici Hrvatskoj je u građevinarstvu koliko, 11%?
Koliko smo mi izgubili novaca za tih godinu i tri mjeseca? Šta, županiji još će trebati koliko, godinu dana da raspiše javni natječaj? U čemu je problem? Vidim da je problem u tome da grad Vodice nije osigurao novce. Ali postoje problemi i u županiji da se taj projekt realizira, meni se čini. Jer ako mi tako nastavimo, nama će biti malo i 25 milijuna eura. Zato sam tražio pismeni odgovor i sad želim da mi odgovorite na ova pitanja: kad će škola se početi raditi i kad će biti gotova? Vaš pročelnik je rekao da će se početi u 10. mjesecu raditi. Kako će se početi raditi u 10. mjesecu ako još nije natječaj raspisan? Šta fali u dokumentaciji?
I koliko će to još trajati? Nama je na taj način u Vodicama propala aglomeracija. Isto tako, sredstva su osigurana, raspisao se natječaj i natječaj padne. I onda imamo dvije godine opeta, ponovo. Ministarstvo, imamo onda Hrvatske vode, imamo onda Europska unija, dok se sve opet ne ispuni, sva procedura, i opet, tko zna hoće li proći. Zato bih volio da, pošto se već novci osiguraju za nešto, da se to i realizira. Eto, župane, pa mi na to odgovorite. Zahvaljujem vijećniku Mačukatu. Župan će dati odgovor.
Poštovani predsjedniče, vijećnice i vijećnici, dame i gospodo, sve vas srdačno pozdravljam. Više puta smo za ovom govornicom govorili o školi u Vodicama, pa ćemo ponoviti. Projekt škole u Vodicama je najveći, financijski najizazovniji, naravno, za Županiju Šibensko-kninsku. Ali moram napomenuti, ne želeći se nikad vraćati u prošlost, da je u proteklom mandatu Županijska administracija unaprijed u cijelosti platila projektnu dokumentaciju koju smo u kompletu dobili tek, ako se ne varam, prije mjesec, dva dana. Nemojte me niti pitati na koji način smo došli do te dokumentacije, zahvaljujući upornosti i zamjenika župana i resornog pročelnika i nekih naših privatnih poznanstava u toj regiji odakle dolazi taj izrađivač dokumentacije. Isto tako, u međuvremenu smo i angažirali voditelja projekta, prošli neku kratku reviziju tog projekta i stvarno vjerujemo, a pročelnik to može komunicirati, da ćemo u jednom kratkom roku, možda u sljedećih mjesec dana, možda čak i raspisati natječaj za izvođača radova. Komunicirali smo s resornim ministarstvom, dobili podršku i državnog tajnika i ministra za produljenje tog projekta, i učinit ćemo sve, naravno, da to sve skupa ispoštujemo, jer ponavljam, to je najveći, najvažniji, ali i financijski najizazovniji projekt. Vaše je, ako se ne varam, pitanje bilo na koje ne možemo odgovoriti: na koji način će grad Vodice financijski to sve skupa pratiti?
Više puta smo razgovarali i s gradonačelnikom i s resornim pročelnikom, i ne sumnjam da će oni pratiti, sukladno našem ugovoru i dogovoru, i ispoštovati svoj dio u toj cijeloj priči. I to je taj drugi dio pitanja, i pitanje za sjednicu Gradskog vijeća grada Vodica. Zahvaljujem županu. Nemamo dalje replike nikakve po pitanju vijećničkih pitanja. Ne možete dati repliku, možete to kasnije kod izvješća o radu župana postaviti detaljnije. Nema, oprostite, tek kad dobijete red, onda ćete i moći opet govoriti za govornicom. Dobili ste odgovor na dopunsko pitanje. Nemate pravo na još jedno dopunsko pitanje. Koje? A ono drugo?
A drugo, izvolite. Ajde, izvolite. Ako vi smatrate da župan Jelić, bivši župan, treba snositi neku odgovornost, slobodno. Ja njega smatram isto krivim za stanje koje je nastalo. Sad idemo na drugo pitanje. Radi se o Račicama. Dobio sam odgovor. Eto, nakon tri sjednice pitanja, dobijem neki odgovor. Opet nitko ništa ne zna. Opet je županija dužna po svakoj osnovi kontrolirati ono što se tamo odlaže. Može kontrolirati mineralnu sirovinu, može kontrolirati da li je to otpad, da li je to nusproizvod. Ali u svakom slučaju, od ishođenja građevinske dozvole, nakon godine dana na terenu ne smije ništa ostati od toga.
Pa bih molio, evo, županiju, ovo će biti moje dopunsko pitanje na ovo što mi je odgovoreno. Da mi županija da. Bila su tri malo veća projekta u Vodicama. Bila je dvorana Račice, bila je rekonstrukcija magistrale s dva rotora i bila je šetnica Artina. Da mi županija da odgovor gdje je završio ili mineralna sirovina ili otpad ili nusproizvod građenja, na kojoj lokaciji. Jer vi ste dužni. Ne možemo sad reći da iz Vodica niti jedan jedini kubik građevinskog otpada u ta tri projekta nije nastao. Asfalt se diza. Taj asfalt mora negdje završiti. Ako vi ne znate, koji morate voditi računa o tome gdje je završio taj asfalt, ako vi ne znate, tko može znati?
A vi ste odgovorni da znate. Onaj tko prevozi asfalt koji je otpad, mora ga zbrinuti na određeni način. I vi morate znati gdje je to zbrinuto, gdje je nastalo, tko ga je preveo i gdje je zbrinuto. Molim odgovor na to pitanje. I na jedno i na drugo, pismenim putem.
Zahvaljujem vijećniku Mačukatu. Završili smo s dopunskim pitanjima. Napominjem da je na temelju članka 89. stavak 4. Poslovnika o radu Županijske skupštine propisano da vijećnici pismena pitanja mogu dostaviti poštom ili se ista predaju na sjednici predsjedniku skupštine, dok se usmena pitanja postavljaju na samoj sjednici skupštine, s tim da vijećnik preda predsjedniku skupštine to pitanje i pismeno formulirano, uz naznaku kome se upućuje. Sukladno članku 90. Poslovnika propisano je da vijećnička pitanja moraju biti sažeta i kratka, a vijećnik je dužan istaknuti želji odgovora na postavljeno pitanje na samoj sjednici ili pismeno ili usmeno na prvoj narednoj sjednici. Jedan od vijećnika je postavio ovdje pitanje suprotno Poslovniku, stoga ćemo za sada staviti to pitanje koje je upitnog karaktera zadnje u redoslijedu postavljanja vijećničkih pitanja, jer je, kažem, suprotno Poslovniku postavljeno. Stoga prvi koji je... Da, to je, ako želite baš objašnjenje. Dakle, inače, odredba članka 89. Poslovnika kaže da vijećnik ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad i djelokrug skupštine, župana, upravnih odjela, stručnih službi i zavoda, ustanova i organizacija koje obavljaju poslove za županiju u njenom samoupravnom djelokrugu. Dakle, to je okvir oko čega se pitanja, na što se pitanja odnose.
A onda u članku 89. stavku 4. propisano je da se pitanja moraju pismeno formulirati, a ne kazati da vi postavljate pitanje iz djelokruga rada župana. To je zloupotreba Poslovnika o radu. Dakle, ne možete reći: sadržaj prvog vijećničkog pitanja je pitanje iz djelokruga rada župana. Potrebno je vaše pitanje pismeno formulirati. Ja znam da ćete vi kazati da je to zadovoljstvo, da se time zadovoljava saborska, ne znam, procedura, ali mi nismo u Saboru, mi smo u Županijskoj skupštini Šibensko-kninske županije i mi se držimo našeg Poslovnika o radu. Tako da, evo, ako imate povredu, slobodno izađite za govornicu pa kažite. I recite što je povrijeđeno prije toga.
Zapravo nije povrijeđeno ništa. Vi ste izvanredno pročitali ova dva stavka našega Poslovnika i nigdje niste demantirali način na koji sam ja postavio pitanje. Dakle, ja sam vam postavio pitanje iz djelokruga rada župana. Ja vjerujem da je župan itekako pripremljen na sva pitanja i da mu minuta za pripremu ta nije potrebna. Pitanje je vrlo jednostavno. Vrlo jednostavno, životno. A nigdje ne piše način u Poslovniku razrada na koji način pitanje to treba biti postavljeno. Gdje to piše? Molim vas, recite mi točno gdje piše da ja moram detaljno i temeljito postaviti pitanje.
Ako je za Andreja Plenkovića, vašeg velikog vođu, dovoljno napisati pitanje iz djelokruga rada premijera Republike Hrvatske, pa, brate dragi, onda mislim da je dovoljno postaviti pitanje iz djelokruga rada župana Šibensko-kninske. Evo. Zahvaljujem. Zahvaljujem vijećniku. Zahvaljujem vijećniku na njegovoj opservaciji na odredbe Poslovnika. Dakle, vi oko Poslovnika Sabora raspravljate s predsjednikom Sabora, a o Poslovniku Županijske skupštine raspravljate sa mnom. Dakle, odredba članka 89. jasno propisuje da se pitanje pismeno formulira. Pismeno formulira. A odredba, stavka 1. kaže iz kojeg djelokruga se to pitanje treba pismeno formulirati. Dakle, iz djelokruga župana, skupštine, odjela, stručnih službi.
I vi stvarno mislite da odredba, stavka 4. kaže da se pitanje pismeno formulira, da je potrebno navesti samo iz kojeg djelokruga vi postavljate to pitanje? Znači, vaše pitanje, sadržaj prvog vijećničkog pitanja na propisanom obrascu je, kaže, pitanje iz djelokruga rada župana. Sve je iz djelokruga rada župana i to je odredba Poslovnika da jedino pitanja koja možete postavljati županu je upravo... župan je osoba koja odgovara na vijećnička pitanja, jel' tako? I vi ste rekli da imate, da ćete postaviti pitanje iz djelokruga rada župana. I hoćete reći ovdje, činite sve ovdje naš skup ludim, da vi ne zloupotrebljavate Poslovnik i da smatrate da vi... jeste li vi postavili pismeno formulirano pitanje ili niste? Pa niste. I molim vas, evo, zahvaljujem vijećniče, sjedite, povrijedili ste Poslovnik, zato ćete postaviti zadnje pitanje koje ćemo vam ovaj put dozvoliti, a ubuduće ćete voditi računa malo o tome kako postavljate pitanja. Prvi vijećnik koji je postavio pitanje je vijećnik... Izvolite.
Pa zašto ovako da pokažem kad je preuzeo na sebe više nego što treba? Nisam mislio, ali kad je Poslovnik, onda ćemo o Poslovniku. Pismeni odgovor na pitanja postavljen usmeno daje se u roku od 8 dana od postavljenog pitanja. Sva moja, svi moji odgovori su datirani mjesec dana nakon moga pitanja. Znači, vi ste, predsjedniče, bili dužni u roku od 8 dana pribaviti te odgovore. I onda vam je ovo malo nejasno iza toga, vi to držite doma ispod jastuka. Koji ste rekli članak? Članak 91. Poklonio se predsjednik člancima. Što ćemo s time? Sva, svi odgovori na moja pitanja su datirani kasnije, nekih mjesec i pol dana kasnije od tih, od roka od 8 dana. A vi onda zadržavate pravo na pitanje koje ste vi dobili na moje pitanje, na odgovor koji ste vi dobili na moje pitanje, da ga kod sebe doma držite mjesec i pol dana. Da, da, zato... ajde, dobro. Molim vas, nemojte prekidati mikrofon predsjednika Županijske skupštine, jer jedini koji može prekinuti govor je predsjednik skupštine. Prvo, nemojte, nije bilo povrede Poslovnika. Predsjedniče, pročitajte članak 92. koji vam razjašnjava ovu situaciju. Dakle, člankom 92. propisano je: ako nije moguće iz bilo kojeg razloga dati odgovor na vijećničko pitanje na prvoj narednoj sjednici skupštine koja slijedi iza postavljanja pitanja, predstavnik nadležnog tijela dužan je pred skupštinom izložiti razloge za to. Znači, nije bilo moguće u tom dijelu. Ne govorim o tome, govorim o 8 dana. Vi morate pribaviti odgovor na moje pitanje u roku od 8 dana. Ako sam ga ja izgovorio tu 1. 1., datirano može biti 9.
1., u roku od 8 dana ga vi morate pribaviti. Tako piše u Poslovniku. Ako ćemo se držati Poslovnika, ne moramo. Je li piše u članku 92. ako nije bilo moguće iz bilo kojeg razloga dati odgovor na vijećničko pitanje na prvoj narednoj sjednici skupštine? Ali ako sam ja postavio povredu Poslovnika u članku 91. U redu je, nema veze, članak 92. Ali članak 92. praktički omogućuje da se odgovor na vijećničko pitanje dostavi najkasnije naredne sjednice skupštine. Sve u redu, ali mora biti datirano 8 dana. Je li me razumijete? Vi ga meni možete dostaviti. Ja vam ne pišem odgovore na vijećnička pitanja. Je li ga oni vama moraju dostaviti u roku od 8 dana? Po Poslovniku?
Ne. Kako ne? Ne, niste u pravu. Kako nisam u pravu? Niste u pravu. Ajde, idemo dalje, idemo dalje. Niste u pravu. Kako nisam u pravu? Niste u pravu. Krivo tumačite. Niste u pravu. Idemo s vijećničkim pitanjem. Vijećnik Fržop je postavio prvi vijećničko pitanje. Dobro jutro svima. Poštovani predsjedniče, župane, kolegice i kolege. Predlažem da svi skupa malo snizimo tonove i tenzije. Poznajemo se svi dovoljno dugo, ali očito je natječaj za lidera opozicije otvoren, pa evo, u tom svjetlu možda treba i promatrati ove, ove povišene tonove. Kolega Mačukat je, kolega Mačukat je već postavio pitanje na temu, na temu osnovne škole, pa ja tu ne bih onda puno, puno vam uzimao vremena, ali bih zamolio resornog pročelnika, gospodina Ninića, da nam samo pojasni omjer financiranja, iste planirani i nekakav njegov stav o početku izgradnje. Hvala. Zahvaljujem vijećniku Fržopu. Odgovor će dati pročelnik Ninić. Izvolite. Hvala na pitanju. Evo, mi smo, znači, zahuktali se oko pripreme za raspisivanje javnog natječaja.
Uskoro će nas, uskoro nas očekuje raspisivanje javnog natječaja i sve pripremne dokumentacije vezano za tu školu. Ta škola će svakako ići. Ono što je bitno reći, omjer financiranja, znam da se iz, da je potpisan ugovor sa SAF-om, da pola tog iznosa će financirati SAF-u, a drugu polovicu će financirati Šibensko-kninska županija i grad Vodice, jel'. Imali smo i tamo oko Božića, je li, i za kredit smo, jel', bilo je na vijećničkim klupama, tako da nam je sve to jasno. Ono što je bitno, napravili smo terminski plan. Rekao sam da je priprema za javnu nabavu u tijeku i ja se nadam da iza turističke sezone će se i početi ta škola graditi, da će biti, da će biti sve u skladu s našim terminskim planom.
Eto ga. Hvala. Zahvaljujem, pročelniče. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Gospodin Marko Udovičić, izvolite. Zahvaljujem. Poštovani župane, predsjedniče skupštine, kolegice i kolege. Danas bih htio otvoriti jednu razvojnu temu koja će u idućih desetak godina bitno utjecati na sve nas. To je korištenje umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, u poslu i u, od školstva, zdravstva do gospodarstva. Vidjeli smo, ovih dana je u Topuskome predstavljen jedan megaprojekt izgradnje, izgradnje tvornice znanja, takozvane, odnosno Al centra, u vrijednosti od 50 milijardi eura. Dakle, jedan od najvećih projekata koji će se graditi na ovim prostorima i u ovom dijelu Europe. Ono što bih ja danas htio započeti, odnosno predložiti ovoj skupštini, da mi kao županija, da budemo prva županija koja će donijeti Al strategiju, dakle, koja je u tri razine, dakle, od infrastrukture koja je bitna da sutra poduzetnici mogu ulagati u takav, takav vid industrije, to je takozvana metalurgija budućnosti.
Ono što mi kao institucija možemo napraviti, da kroz prostorne planove napravimo preduvjete da investitori dođu tu, naprave investicije, preduvjete za to imamo. Dakle, s jedne strane je potrebna energija. Slučajno sam upoznat da dosta obnovljivih izvora energije su u izradi u Šibensko-kninskoj županiji. Čak se i pojavio problem plasmana određenog dijela te, tih, te energije. Što bi ovo moglo riješiti? Drugi je, druga stvar na koju moramo, moramo utjecati, a to je, ovoga, osigurati ljude, kadrove, dakle, ovoga, sve ono što će popratno pratiti. Ja sam danas pripremio, ovoga, i danas ću predati županu prijedlog za pokretanje, prijedlog za pokretanje izrade strategije. Ima tu još jedna stvar. Dakle, ovoga, mi smo osnivači srednjih škola u županiji Šibensko-kninskoj. Imamo odgovornost, odgovornost da te škole pripremimo i sa kadrom i sa, ovaj, znanjima i sa kabinetima u kojima će naši budući radnici, odnosno ljudi koje, koji izlaze iz tih škola, biti, ovaj, na tržištu rada konkurentni. Prvi smo. Ovo nije još pokrenula niti jedna županija u Šibenskoj, u Republici Hrvatskoj. Čak ni Vlada Republike Hrvatske nema strategiju korištenja Al, AI tehnologije u, u tijeku. Dakle, evo, župane, ja ću vam danas dati taj prijedlog. Dakle, tema je koja će nas pratiti sigurno kroz cijeli mandat.
Na nama je koliko ćemo iskoristiti. Pozicija je: prvi smo. Investitora sigurno ima u velikom broju da ih privučemo. A na nama, na nama je svima sposobnost naša koliko ćemo našim mladima u budućnosti omogućiti radnih mjesta, kvalitetnih radnih mjesta. I povući ću još jednu paralelu. Prije jedno 80 godina tvornica lakih metala, isto je netko shvatio da ima s jedne strane energiju, s druge strane da postoje određene tehnologije koje bi mogli dovesti. Znamo što je ta tvornica značila u proteklom periodu za, za Šibensko-kninsku županiju i naše obitelji. Ajmo napraviti sve temelje, pokušati dovući kapital, staviti naše znanje, a vjerujem da ga imamo, staviti ga na kup i napraviti ono što očekuju naši građani od nas.
Nije to svađa, nije to prepucavanje, to je, ovoga, rad i stvaranje nekih preduvjeta da, da bolje svi skupa živimo. Eto, toliko od mene. Evo, ja. Zahvaljujem vijećniku Udovičiću. Župan će dati odgovor. Ovo ne možemo, naravno, nazvati pitanjem, nego jednim kvalitetnim afirmativnim prijedlogom. I naravno da o ovome tek treba razgovarati. Osobno znam da postoji niz poslovnih subjekata koji su zainteresirani za ovu tematiku. Isto tako, znamo da su u tijeku privođenje napokon kraju sedmih izmjena prostornog plana Šibensko-kninske županije i da je u pripremi sada već i prijedlog za osme izmjene. To je itekako vezano za ovu tematiku.
Naravno da ćemo o ovome razgovarati kroz resorni odjel s našim, ovaj, ravnateljima i strukom unutar srednjih škola. Na ovo sve skupa, naravno, na ovu temu možemo navezati i skorašnje otvaranje Tehnološkog parka u Šibensko-kninskoj županiji u suradnji s FER-om, s Gospodarskom komorom i nizom poslovnih subjekata. Tako da ovo više nije tema budućnosti, nego tema sadašnjosti i vrijeme je da reagiramo na to. Ali evo, bit će o tome još, naravno, teme. Zahvaljujem županu. Sljedeći za riječ se javio, odnosno sljedeći koji postavlja vijećničko pitanje je gospodin Boris Solomun. Izvolite. On ima dva pitanja.
Župan. Poštovani gospodine predsjedniče skupštine, župani sa suradnicima, kolegice i kolege, ja vas sve skupa pozdravljam. Moje prvo pitanje odnosi se za župana. I opet ću, kao i do sada, nastaviti u kontinuitetu sa cestama. Dakle, po mom nekakvom osobnom mišljenju i životnim iskustvima, svaka nova cesta znači novi život. Kako bismo što brže, što jače revitalizirali naše područje Šibensko-kninske županije, pa evo, mislim da ne bi bilo loše, ako je ikako moguće, s Gradom Šibenikom pokrenuti inicijativu, ako već nije, da se cesta koja se zove Bili put u ovom trenutku povezuje Podi-Danilo-Biranj, kojom bi se skratilo putovanje otprilike 450 familija koje tamo žive na tom području, u odlasku na posao i obavljanju ostalih životnih aktivnosti za nekih 30-ak kilometara. Pa onda to ne bi bilo loše, ovoga, razmotriti i u suradnji s Gradom Šibenikom vidjeti na koji način to pokrenuti. Moje drugo pitanje odnosi se također na jedan infrastrukturni projekt o kojem smo već i razgovarali, a tiče se Kistanja, u kojem smo jučer zajedno bili i koje je posjetio, za one koji ne znaju, naš ministar demografije Ivan Šipić i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić. U fokusu tog susreta su bila djeca, pa najmlađi uzrasti, ovoga, pa smo vidjeli koliko ih ima. I taj problem u Kistanju već datira poprilično, neću reći godina, skoro pa i desetljeća. U ovom trenutku u Kistanju ima, čini mi se, 120, možda koji broj više, djece koje su u vrtićkoj dobi, ali vrtića nemaju.
E sad, kako taj projekt stalno pokreće se, pa uvijek negdje stane, skoro pa bih rekao da postoji neki kao party breaker koji taj projekt, ovoga, zaustavlja. Pitanje je, naravno, možemo li mi kao županija, zajedno s ministrom Šipićem, ministrom demografije i useljeništva, pokrenuti ozbiljnije taj projekt i početi ozbiljno raditi na izgradnji vrtića za najmlađe uzraste općine Kistanje. Hvala lijepa. Zahvaljujem vijećniku Solomunu. Izvolite, župane. Obe dvije teme se direktno ne tiču, naravno, Šibensko-kninske županije, ali ne bježimo od volje i želje da sudjelujemo u rješavanju i takvih problema. Naravno da nam je svima poznat taj Bijeli put, pravno nazvana nerazvrstana cesta, koja je u ingerenciji Narodnog grada Šibenika, koja vodi od neke određene mikrolokacije na području, ako se ne varam, Danilo-Birnja, i preko brda poprijeko dođe na ono novo čvorište na autocesti izlaz Podi.
I svjesni smo, naravno, težnji stanovnika cijele te zone. Ali evo, mogu samo reći da ne znam i žao mi je što možda nije iskorištena prilika kad se radio čvor. Da li se moglo tada to nešto djelomično realizirati? Ne mogu odgovoriti. Bilo bi neodgovorno da kažem nešto više. Ali naravno da možemo u našim sastancima i konzultacijama s Gradom Šibenikom pokušati naći nekakvo rješenje, a u to cijelu priču, naravno, zatražiti pomoć i resornog ministarstva. Što se tiče druge teme, vrtić također je u ingerenciji općine Kistanje. Načelnik je naš kolega vijećnik, danas ga nažalost nema. On bi mogao nešto više reći po tom pitanju.
Ono što sam ja upoznat, postojala je, naravno, plan i želja da se napravi na jednoj određenoj mikrolokaciji. Ta mikrolokacija je izazivala neke druge probleme. Prvenstveno, ako se ne varam, da preko te lokacije prolazi dalekovod koji se smatra da nije, onda ta lokacija poželjna za izgradnju vrtića. Našla se nekakva alternativa. Ta alternativa je u zoni osnovne škole, koju je osnivač Šibensko-kninska županija i vlasnik zemljišta. Mi smo zainteresirani da ustupimo dio zemljišta, da odcijepimo dio parcele za izgradnju vrtića. Razgovarali smo, naravno, na tu temu i prilikom posjete ministra Šipića i prethodno, prije mjesec dana, Šibensko-kninskoj županiji. Naravno da je i jučer to bila tema. I o tome smo razgovarali i sa SAFU-om, s agencijom koja je zainteresirana također sufinancirati taj projekt.
Siguran sam da se od tog projekta nije odustalo, ali naravno da ćemo i mi dati doprinos u realizaciji tog projekta. Zahvaljujem županu. Cijenjeni potpredsjednik Petar Baranović je sljedeći koji postavlja pitanja. Izvolite. Gospodine predsjedniče, poštovane dame i gospodo, postoje neki stihovi koji su meni osobito dragi u životu, a kažu: "Debelin moren sad me vozi, stari ruzinavi brod." Pitanje je. Tijat.
Po dostupnim podacima i koliko pamtim, nekakvi osnovni radovi su po kupovini tijata napravljeni u šibenskom remontu prije dvije godine. Kao čovjek od struke znam što su mogli napraviti, što je bilo nužno, a to je izmjena cink-protektora kao sustava zaštite od galvanskih struja. Kao čovjek stručan u tom području znam da se upravo zbog toga klasa broda, kad je u pitanju trup, od Hrvatskog registra brodova radi svake dvije godine, jer to je maksimalni period u kojem cink-protektori, dok se ne potroše, imaju svoju funkciju. Ovo pitanje je postavljeno u dobroj namjeri. Da vas upozorim. Tijat nije, tijat je brod. Tijat nije škola u Vrpolju pa da je radimo 14 godina, pa pojeo vuk magarca.
Tijat je brod od izrađenog čelika godine 1955., koliko znam, na kojemu u njegovim konstrukcionim elementima zasigurno ima još uvijek originalnog čelika iz 1955., koji je prilično trošen. Imate na batiželama vezanu tempiranu bombu. Brod nema svjedodžbu. Brod nema maksimalno ukrcanu posadu. Brod pomalo papaju galvanske struje. I ako se desi ono što se dešava kad brodovi previše spavaju na vezu, onda ćemo se jedno jutro probuditi i iz mora će viriti samo jarbol i eventualno radarska antena. A onda smo u velikom problemu. Onda smo u problemu kako ga izvaditi. U problemu smo zagađenja, ekološke, ekološkog incidenta ozbiljnih razmjera. I vi ćete odluku o tijatu, htjeli to ili ne htjeli, morati donijeti. Ja sam si uzeo malo vremena, pa sam bacio pogled na materijale koji su došli s jednog postavljenog vijećničkog pitanja kolege Stipe Petrine, gdje su navedene ponude s troškovnicima kad ste tražili u varijanti da se brod zadrži. Pa, pa sam, mislim, moram to reći.
Naravno da su doživjeli Šibensku županiju kao janje za deranje. Troškovnička stavka, izmjena, demontaža postojećeg radara i montaža, ovaj, novog, 20 norma sati, ako budete se slučajno odlučili. Rad-brod, ja ću volonterski radar skinuti za dvije ure i vratiti za tri ure novi. Tako da odmah uštedimo 75% na toj stavci. Naravno da troškovi nisu onoliki koliki se navode. Čisto da imate za orijentaciju. Naravno da su navedene i neke stavke koje jednostavno nisu nužne da bi brod dobio svjedodžbe potrebne da bude u uporabi. Ali problem definitivno imamo. Na tragu vaše odluke da li ćete brod poslati na rizanje, ako već nema zainteresiranih kupaca, jer je to onda naša dužnost kao brodara, govorim u ime županije.
Županija je ovog trenutka, prema pomorskim propisima, brodar koji odgovara za plovilo. Imate varijantu: ili ćete ga poslati na rizanje, ili ćete ga, daj Bože, prodati pa skinuti brigu s vrata županije, ili ćete ga morati osposobiti da ne potone. Pritom vam skrećem, dajem ideju.
Vila Velebita pomorske škole u Bakru je definitivno izrezana i uništena. Kraljica mora, koja je rađena, čini mi se, 2008. u grebenu Vela Luka, je u startu bila faljena. Ja sam to primijetio kad sam bio u brodogradilištu po nekim svojim privatnim poslovima. Ona je u problemu i van pogona ovog trenutka sve srednje pomorske škole, koje u svom programu obrazovanja imaju obavezu praktične nastave, odnosno plovidbe. Svih polaznika škola nemaju plovilo za tu funkciju. Ako se odlučite, odnosno budete prisiljeni da taj brod zadržimo u plovnom stanju, možda bi bilo pametno razgovarati s Ministarstvom obrazovanja da se uključi u financiranje tog projekta, jer moraju ionako osigurati vježbovno plovilo za polaznike srednjih pomorskih škola.
U svakom slučaju, vremena više nemate. U najboljoj vjeri vas upozoravam, konzultirajte se s ljudima koji o tome nešto znaju i riješite taj problem, jer to će biti ne samo politički problem i šteta, to je u najmanje, u toj čitavoj priči, najmanja dimenzija. Imat ćemo financijski problem i financijsku štetu koja će se definitivno desiti. Dakle, sat otkucava. I ovaj put politika nema vremena niti komfora da to stavlja u ladicu do daljnjeg. Hvala lijepo. Zahvaljujem potpredsjedniku. Župan će odgovoriti. Izvolite. Mislio sam da ćemo čuti rješenje, a ne rezime svega što ovdje govorimo od prvog dana novog mandata. Sve ovo što je gospodin Baranović rekao samo ide u prilog tezi da je bilo neracionalno, blago rečeno, donijeti odluku o kupovini ovog broda, jer Šibensko-kninska županija kao institucija, neprirodno je da budemo brodar, turistička agencija, što god. Sve ovo što je gospodin Baranović rekao, to smo već ovdje komunicirali i moram ponoviti, s obzirom da je nerealno i neracionalno da mi kao institucija budemo brodari, naravno da smo i dobili nerealne ponude.
Ovu cijelu priču smo, naravno, zatekli. Ne vraćam se ponovo u prošlost, ali ajmo riješiti sadašnjost, ne budućnost, jer ovdje budućnosti nema. I ne postoje tri rješenja, tri modela, nego dva modela. Ili će ga netko kupiti i dalje ga oplemeniti, da se tako izrazim, ili će on morati ići, nažalost, u groblje brodova. Nerealno je očekivati da ćemo u ovim okolnostima mi ići u djelomičnu sanaciju i očuvanje, jer s tim samo, možemo reći, kupujemo vrijeme, a nemamo trajno rješenje. Mi i dalje komuniciramo s čovjekom s područja Kvarnera koji je onako strastveno zainteresiran da uđe u tu priču, ali samo pod našim uvjetima da on taj brod kupi i da onda on njega stavi u funkciju, kao što je stavio već neke određene brodove na području Rijeke i oni egzistiraju. Njegov prijedlog je da to bude i smještajni kapacitet i ugostiteljsko-turistički objekt i nekakvi muzejski objekt, što mi svakako podržavamo, ali prvi neki njegov prijedlog je bio da tu budemo nekakvi oblik partnerstva i da mi to isto također sufinanciramo, sufinanciramo, ne bi li u budućnosti netko onda otkupio taj projekt.
Nismo spremni na takav način funkcionirati, to smo jasno izgovorili. On se u međuvremenu ponovo javio i malo je prilagodio tu svoju ponudu. Tako da i dalje razgovaramo s tom osobom, ali ćemo morati, točno u pravu ste, što prije reagirati na način, dati mu nekakav rok da izvoli, praktički u roku mjesec dana dati završnu nekakvu obvezujuću ponudu da li ćemo ići u tom pravcu. Isto tako, u međuvremenu su se javili još neki interesanti, ali svi bi oni davali nekakve ideje, a da županija Šibensko-kninska to financira, ali to je, opet kažem, neprihvatljivo.
Nisam, ne bojim se izgovoriti, evo i sada javno, ako sve te poslovne ponude ne budu realizirane, uspješne, mi ćemo biti prisiljeni taj brod poslati na rezanje. Zahvaljujem županu. Sljedeći vijećnik je potpredsjednik Ivan Gulam. Izvolite. Hvala lijepa, predsjedniče. Poštovani župane, sa zamjenicima, kolege pročelnici, direktore i kolegice i kolege vijećnici, evo, hvala lijepa što ste mi dali priliku za ova pitanja. Prije svega, evo, želim se zahvaliti, bio je nedavno Dan općine Pirovac kod nas, bio nam je župan. Tom prilikom smo obišli i projekat izgradnje naše nove školske sportske dvorane.
Rokovi su tu, čak, čak ćemo biti ispred rokova, odnosno dobro napreduje cijeli, cijeli projekat. U to smo se mogli uvjeriti. A moja pitanja su, ili odnosno prijedlozi su vezani upravo za tu priču, mladi i obrazovanje. Prvo pitanje koje bih uputio županu vezano je za temu priuštivog stanovanja. Nedavno smo imali jedan sastanak s potpredsjednikom Vlade, resornim ministrom, na ovu temu. Znam u međuvremenu da je došlo do usvajanja samoga zakona. Ono što bih predložio, pitao, to je na koji način se županija planira uključiti u ovaj projekat, odnosno na koji način možemo ubrzati ovu cijelu proceduru.
Pratimo, naravno, i rad drugih županija. Vidimo da, evo, i susjedna Zadarska županija je već dodijelila značajna državna zemljišta svojim općinama i gradovima. Možemo li po, na sličan način, kao što smo imali ove tematske sastanke vezano za osme izmjene prostornog plana, na jedan način da se obiđe malo teren, da se ti zahtjevi ubrzaju općina i gradova, kako bi zapravo bili ispred nekih drugih županija, jer znamo da nam je tema demografije dosta, dosta važna za sve nas, s obzirom da smo jedna od najstarijih županija. I nadam se, evo, da će nam takvi zahtjevi vrlo brzo onda, u smislu darovanja državnog zemljišta, općinama i gradovima, vrlo brzo se naći i na klupama ovdje na županijskoj skupštini.
Drugo pitanje, možda nije direktno vezano na vas, župane, ali, evo, jednostavno, vezano je na visoko obrazovanje. Mislim da tu ne možemo na neki način preskočiti činjenicu da smo, nažalost, jedini grad a sjedište županije koji nema sveučilište. Pula je sveučilište, Rijeka je sveučilište, Zadar, Split, Dubrovnik. Međutim, Šibenik to nije. Prije nekih par tjedana vidjeli smo da nam se nekako potiho ugasi Veleučilište u Kninu. Nažalost, to znači odlazak jedne institucije iz naše županije, pripajanje susjednoj županiji. Da li možemo razgovarati, da li možemo se nekako obratiti kao skupština, kao vijećnici, ili na koji način razgovarati s resornim ministarstvom da nam ta institucija ne ode, da se možda napravi, jednostavno, možda nekakav prijedlog da se ide u spajanje s našim Veleučilištem, sa Šibenskim Veleučilištem, da to možda bude onda u mogućnosti neka situacija da se možda naše Veleučilište i proširi na, na sveučilište, da postanemo također, kao i svi drugi gradovi na obali, sveučilišni grad.
Mislim da bi to bilo izuzetno važno za nas kao županiju. I u tom smislu, evo, kažem, nije direktno vezano za vas, ali s obzirom, evo, na ovu vertikalu, da li možemo razgovarati s resornim ministarstvom i potruditi se da i naš grad sjedište postane sveučilišni centar. Hvala lijepa. Zahvaljujem potpredsjedniku. Odgovorit će pročelnica Upravnog odjela za opću upravu, imovinsko-pravne i zajedničke poslove, gospođa Benat. Izvolite. Dobar dan svima. Sve vas lijepo pozdravljam. Na temu priuštivog stanovanja imamo puno radionica, i za dva tjedna je radionica u Splitsko-dalmatinskoj županiji i radne skupine za pravna pitanja. I u biti, tek krećemo, ali imamo puno ideja. Bit svega je da jedinice lokalne samouprave se u potpunosti uključe, da donesu planove priuštivog stanovanja, i onda da zajedno krenemo prema ministarstvu i tražiti potreban novac i, i zajedno surađivati. Eto, zahvaljujem. Zahvaljujem pročelnici. Dopunit će drugi odgovor, pretpostavljam, župan. Izvolite. Ma samo nastavak na ovaj prvi dio. Vidio sam tu informaciju da je Zadarska županija, sukladno svojim, naravno, mogućnostima i ovlastima, ovaj, vjerojatno cijepala neku veliku česticu u vlasništvu Republike Hrvatske i objavila nekakav natječaj, i po bodovanju će to na neki način dodjeljivati.
I mi smo, naravno, tu zainteresirani. O tome ćemo u narednom periodu itekako, ovaj, komunicirati, razgovarati i s resornim ministarstvom i u našim, unutar naših resornih odjela. Ali i sam ministar je prilikom posjete rekao da nakon usvajanja zakona ponovo ide u turneju po Hrvatskoj. Doći će, naravno, i ovdje, i onda ćemo sigurno nešto više imati za reći po tom pitanju. Što se tiče Veleučilišta, i u Šibeniku i u Kninu, naravno da smo involvirani u tu cijelu priču, informirani, i da su predstavnici županije bili na razgovoru. Činjenica je da resorno ministarstvo je donijelo odluku o fuziji manjih veleučilišta u Republici Hrvatskoj. Na osnovu nekakvih parametara i planova, Veleučilište u Kninu se u nekom obliku spaja sa Sveučilištem u Splitu, ali to ne znači gašenje, recimo, Knina kao grada visokog obrazovanja, nego će dio, takav je dogovor i plan, da dio smjerova nekih određenih fakulteta ipak odrađuju, naravno, nastavu i predavanja u gradu Kninu. Naravno da smo i sa Veleučilištem u Šibeniku u redovnoj komunikaciji, brojevi su zasad stabilni. Isto tako smo i s Ministarstvom zdravstva dogovorili neke određene daljnje pomake na osnovu studija, studija sestrinstva, što smatramo da će onda dugoročno osigurati određeni broj studenata Šibenskom veleučilištu. U sklopu svih tih promjena na visokom obrazovanju, nisam siguran, iskreno, ne bih htio da ovo sad bude nekakva breaking news, hoće li svi drugi gradovi zadržati status sveučilišnih sredina, jer brojevi im ne idu baš u korist. A na osnovu čega su dobili status sveučilišta, naravno, ne bi ulazili u to sve skupa. Pratimo to, naravno, da nam je interes, jer bez visokog obrazovanja, bez tih mladih ljudi, bez same demografije, nema ni napretka ni razvoja nekih određenih sredina. Zahvaljujem župane.
Idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Cijenjena vijećnica Gabriela Raščan, izvolite. Dobar dan. Evo, prije nešto više od mjesec dana sam postavila pitanje vezano za restoran Jadrija i zašto nije pokrenut postupak davanja koncesije. Pročelnica mi je odgovorila da će se, da se radi na tome i da će se probati do sljedeće skupštine otvoriti koncesija. Zašto postupak nije pokrenut? Zanima me konkretan razlog. Zahvaljujem vijećnici. Odgovorit će pročelnica Martina Rak, izvolite. Dobar dan. Pozdrav svima. Upravni odjel je pokrenio pripremne radnje, odnosno najvjerojatnije će biti za sljedeću, s obzirom da nam je ova možda uletjela malo prije od planiranog, ali svakako za sljedeću će biti spremno. Zahvaljujem pročelnice. Sljedeća vijećnica koja planira postaviti pitanje je cijenjena vijećnica Ivana Vučenović. Ima jedno vijećničko pitanje. Izvolite.
Lijep pozdrav svima. Moje pitanje je za ravnatelja Doma zdravlja. Dom zdravlja je u prosincu 2025. godine dobio mobilnu ambulantu. Ona do danas nije stavljena u potpunu funkciju. Radi se o tome da nedostaje liječnika. Bio je raspisan prvi natječaj, nitko se nije javio. Sad je trenutno u tijeku drugi natječaj. Mene zanima koji je plan ako se nitko ne javi na ovaj natječaj? Zahvaljujem vijećnici. Je li ravnatelj u prostoriji? Je, izvolite, ravnatelj Doma zdravlja, izvolite. Lijep pozdrav svima prisutnima. Znači, kao što znate, na području Republike Hrvatske, putem jednog europskog projekta, određenom broju županija je distribuirano, mislim, tridesetak mobilnih ambulanti. Do sada je u funkciju stavljena samo jedna u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Oni očekuju još drugu. Praktično sve županije imaju problema s kadrovima. Mi smo raspisali natječaj za zapošljavanje kadrova.
Normativan je doktor medicine, medicinska sestra i vozač. U prvom natječaju smo dobili zainteresiranu medicinsku sestru. U drugom natječaju imamo zainteresiranu doktoricu, a koja već radi u Domu zdravlja, u ordinaciji obiteljske medicine. Znači, mi možemo napraviti nekakvu preraspodjelu da netko iz obiteljske medicine preuzme, odnosno počne raditi u ovoj mobilnoj ambulanti. U ponedjeljak je jedan online sastanak na razini Republike Hrvatske s drugim domovima zdravlja, da se vidi kako će se to iskoordinirati. U samom radu mobilnih ambulanti, znači, to je projekt koji je na razini Republike Hrvatske i treba zaživjeti najkasnije do 30.
lipnja, jer onda Republika Hrvatska ima problema s vraćanjem sredstava koja su tada financirana iz EU fonda. Za sada nije niti razjašnjeno na koji način bi se financirale te mobilne ambulante, niti kakva bi bila tehnička mogućnost prihvaćanja podataka o pacijentima koji bi tu došli. Znači, projekt je, kad je sam krenuo u projekt, svi detalji na razini onoga tko je pokrenuo tu inicijativu nisu razrađeni. Kažem, u ponedjeljak će biti novi radni sastanak, da će se vidjeti tehnički detalji. Mi možemo sigurno do 30.06. na neki način pustiti u funkciju rad mobilne ambulante. Ona bi bila namijenjena za područje najvećim dijelom perifernih dijelova grada Knina i onih općina koje inače nemaju na svom području nikakve objekte u kojima se pruža zdravstvena zaštita. Ali vjerojatno moramo, na taj način ćemo oslabiti onaj drugi segment, a to je ambulante obiteljske medicine koje su nam u Domu zdravlja kao stacionarne. Zahvaljujem ravnatelju Čaglju. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima.
Cijenjena vijećnica Iris Ukić Kotarac, izvolite. Dobar dan. Srdačan pozdrav svima, županu, predsjedniku skupštine i kolegama vijećnicima. Prije svega, pohvalila bih župana koji je dosljedan ostao u onome što je govorio u vrijeme predizborne kampanje. Ovdje se referiram na prethodno pitanje koje se odnosi na brod TIAT. Budući ste potvrdili ono što ste ranije govorili, ukoliko se ne bude brod mogao dalje prodati, da će svakako ovaj ići u rezalište. Pa onda, kad ste već tako ostali dosljedni javnim obećanjima koja ste davali za vrijeme predizborne kampanje, podsjetit ću vas na vaše javno obećanje koje se tiče Energane u Šibeniku. Znači, vi ste nakon prvog kruga, na dan 22. svibnja 2025. godine, rekli: "O Energani će, ukoliko jednom do toga dođe, odlučivati upravo oni, dakle građani." Vi ste javno građanima Šibensko-kninske županije obećali, ovaj, da će izaći na referendum u vezi, ovaj, Energane. Stoga, moje pitanje koje sam vam postavila pismenim, ovaj putem, odnosi se na to da ja ću vama sada reći da sam ranije građanima Šibensko-kninske županije najavljivala da naše količine smeća neće biti dovoljne da bi imali tako veliko postrojenje u Šibeniku i da ćemo morati raditi s 80.000 tona tuđeg smeća.
Upozoravala sam također i na financijske okove koje je potpisao Grad Šibenik, izdajući zadužnicu na 3.000.000 eura na dokumentaciju, prije nego što se građane išta pitalo i prije uopće nego što se iskomunicirala ta ideja u javnosti. A vi ste, naravno, bili dio te Burićeve administracije i, naravno, politički ste pratili tu kompletnu, ovaj, priču. Isto tako sam prokazala da je sam problem Lećavice, odnosno Splitsko-dalmatinske županije, direktno vezan uz nas, odnosno da će otpad iz svih dijelova dalmatinskih županija dolaziti upravo kod nas. Zašto vam dajem ovu uvertiru? Dakle, vi ste praktički najmoćniji čovjek županije i vi ste taj, dakle samo vi i nitko drugi, koji će taj prijedlog staviti u prijedlog Prostornog plana Šibensko-kninske županije. Dakle, upravo o vama ovisi sve. I vi ste taj koji će donijeti odluku hoće li u blizini Jadretovca i zaštićenog područja prirode biti spalionica, odnosno neće. Što se tiče prostornog planiranja, kolege vijećnici iz Nezavisne liste Stipe Petrena, konkretno gospodin Petrena, više puta je ovu županijsku skupštinu upozoravao na okolnost da postupak izdavanja dozvola za vjetroelektrane u Dazlini, odnosno vjetroelektranu, nije bio proceduralno ispravan. U to vrijeme predstavnici vaše skupštinske većine, koji sada vas podržavaju u odluci da razrežete, ovaj, TIAT, su bili protiv potpisivanja suglasnosti za izdavanje dozvola za vjetroelektranu. Tu govorim o načelniku općine Tisno i tako dalje.
I javnosti, dakle, je predsjednik, bivši predsjednik županijske skupštine, upozoravao javnost da postupak izdavanja dozvola ne bi bio valjan. Da je tomu tako, imamo i dopis Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je 17.03. upućen županiji Šibensko-kninskoj u Uredu za upravnom odjelu za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, kada je vama dat nalog, budući vi kontrolirate zakonitost postupanja upravnih, ovoga, tijela. Dakle, ne donošenja rješenja, ali imate tu, ovaj, formu. Dakle, Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva uputilo je dopis županiji u kojem ukazuje na očite povrede materijalnih propisa u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Ministarstvo je pozvalo čelnika županijskih tijela da po službenoj dužnosti pokrenu postupak poništenja i ukidanja navedene dozvole, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.
Dakle, mještani Gaćale za Grabovac, za Čiste, Male, Čiste, Velike, su ranije upozoravali na neadekvatnost, nepravilnost i nezakonitost uopće uloženja u proceduru za vjetroelektranu Dazlina. U međuvremenu, podnesak koji imate u županiji, koji je jako detaljno obrazložen od strane odvjetnika, je potvrdio da su postojale brojne nepravilnosti koje upravo vi morate naložiti da se, ovoga, pokrenu, odnosno otklone. I sad, konkretno pitanje za vas: koje je radnje poduzeo Upravni odjel po nalogu Ministarstva vezano uz pokretanje postupka poništenja ili ukidanja sporne lokacijske dozvole? Zbog čega županija, ako već nije donijela tu odluku, jer je prošlo već mjesec dana od samog dopisa koji je stigao, zašto nisu, ovaj, doneseni, ovaj, uklonjeni nedostaci, odnosno pokrenute potrebne radnje? Odnosno, da li ćete vi naložiti obustavu svih daljnjih postupaka? Jer podsjećam da imamo zakonske rokove koje se, nadam da ćete, ovaj, ispoštivati, ali koji se tiču za postupak ukidanja, odnosno poništenja upravnih akata koje donosi županija.
Ukidanje bi bilo godinu dana, dakle nemojmo da nam se dogodi da smo slučajno promašili rok. A za poništavanje upravnih akata, znači, pročelnici vrijede neke druge odredbe koje također se, ovaj, referiraju na kaznenu odgovornost. Zahvaljujem. Zahvaljujem cijenjenoj vijećnici. Izvolite, župane. Što se tiče potencijalnog referenduma oko Energane, jako se dobro sjećam što sam rekao. I sigurno nisam tako na takav način eksplicitno rekao, ali sam, sjećam se, ovdje sjedeći rekao da ni referendum nije isključen iz ove cijele priče. I pitanje je, naravno, i mojih ovlasti u tome svemu. A jedan od referenduma može biti javna rasprava sedmih izmjena Prostornog plana Šibensko-kninske županije, kao i, izrada osmih, ali o tome se, naravno, da razgovarati. Ponavljam ponovo, sve što Grad Šibenik radi u ovom trenutku teško je komentirati, ali dok god nas se kvalitetno i stručno ne uvjeri što se tamo točno planira raditi, koja je korist prvenstveno za građane u toj cijeloj priči, onda možemo dalje razgovarati i donositi nekakve zaključke. Što se tiče vjetroelektrane, pričali smo više puta i za ovom govornicom da je to proces koji je započeo, ako se ne varam, još 2012.
godine, i da su županijska tijela praktički današnje administracije dovedena pred zid. I nije jednostavno tako donijeti nekakvu odluku koja će onda reflektirati nekakve pravne procese i, u mogućnosti, županiju u budućnosti opteretiti višemiljonskom oštetom. Nikakva konkretna još dozvola, građevinska, koliko ja znam, nije izdana. Puno drugih tijela se uključilo u ovu cijelu priču. I dok nam se ne kaže nešto više, za sada nema nikakvih ispisivanja dozvola. Zahvaljujem županu. I posljednje pitanje je pitanje cijenjenog vijećnika Ivice Ledenka. Međutim, samo malo prije nego što odradimo do kraja poslovničku proceduru, kako se ne bi opet ista priča ponovila sljedeći put, na sljedećoj županijskoj skupštini. Dakle, sve skupa, molim vas, pozorno pratite članak 93 Poslovnika. Ako smatra, dakle, poslovnik županijske skupštine kaže: "Ako smatra da je postavljeno pitanje u skladu s odredbama ovog poslovnika, predsjednik skupštine dostavlja ga tijelu kojemu je upućeno." Stavak drugi: "Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog poslovnika, predsjednik skupštine će ukazati podnositelju na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako podnositelj svoje pitanje ne uskladi s odredbama ovog poslovnika, predsjednik skupštine neće to pitanje uputiti nadležnom tijelu, a o tome će izvjestiti podnositelja pitanja.
Podnositelj pitanja može na sjednici skupštine zahtijevati da se njegovo pitanje ipak uputi nadležnom tijelu. Međutim, o tom zahtjevu skupština odlučuje bez rasprave." Dakle, ja sam primijetio da pitanje nije usklađeno s odredbama poslovnika. Međutim, idemo do kraja odraditi poslovničku odredbu članka 93, da o tome glasujemo kao skupština, da ipak podnositelju pitanja omogućimo postavljanje tog pitanja koje nije usklađeno s odredbama poslovnika. Ja ću ovaj put čak i predložiti da izglasamo i da dozvolimo vijećniku, čisto da u dobroj vjeri ovakve priče ne ponavljamo na sljedećoj ili narednoj sjednici skupštine. Tako da, evo, ja prvi glasujem za, da omogućimo vijećniku postavljanje vijećničkog pitanja. Tko je za?
23. Jesmo dobili 23? Jesmo, izgleda, 23. Nije, 22. Protiv? Suzdržan? Znači, imali smo s 22 glasa, je li, podržali smo vijećniku Ledenku da ipak postavi pitanje. Baš nas zanima koje je to pitanje. Izvolite, vijećniče.
Evo, samo predsjednik skupštine nije naveo poslovničku stavku i članak po kojem je mene stavio posljednjeg da postavljam pitanje. I time je zapravo sebi uzeo nekakvu važnost koju nema. Ali, evo, sjetio se da ipak ne može on, nije vlastan on, ovaj, tumačiti poslovnik, nego to može jedino skupština. Pa bravo, vidite, edukativno djelujemo i na vas. Kolega Fržope, i na vas edukativno. Hrvatski je reći oporba, ne opozicija. Pa evo, eto, za više toga. Zapratite me za više toga, onako, kako bi rekli. Dakle, rat u Ukrajini, ovaj zadnji, ne Krimski, je počeo u veljači 2022. A Park priroda Dinara je proglašen godinu ranije.
Doduše, nije ni rat završen, ali nije ni Park priroda dobio javnu ustanovu. Pet godina je prošlo od toga. Davao sam amandmane na ovih par rebalansa, koliko je bilo na državni proračun i proračuna državnoga, i ispalo je da pare nisu problem. I zato pitanje dolazi ovdje, jer očito je problem u političkoj odluci HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, HDZ-a Šibensko-kninske županije, HDZ-a Kijeva, HDZ-a Vrlike, da se vidi tko će, kolokvijalno rečeno, ipak, hajde, moramo reći bez rukavica, uhljebiti svoga tamo ravnatelja i onda rasporediti sve one zaposlenike koji će tamo biti. U međuvremenu je pet godina propalo da se kandidira za EU sredstva, da se taj Park prirode dovede u određenu svrhu, da tamo imamo korisnički doživljaj onih koji će to posjetiti na višoj razini nego što je sad. A sad znate, tamo da se kupaju nauljeni u tom izvoru, ovaj, Cetine, i da tamo vlada opći jedan nered, a komunalno redarstvo, ipak, neke općine tamo ne može tome doskočiti. Dakle, koji su sada daljnji koraci? Vjerujem da imate informacije o tome što se radi. Jer ako su amandmani odbijeni, dakle, i pare nisu problem, onda je moje pitanje da li je donesena ta politička odluka da se napokon javna ustanova Dinara stavi u funkciju i da se počnemo brinuti tamo o tome prostoru. I time bismo u dva nacionalna parka, dio Parka prirode Vransko jezero, dobili još jedan park i zapravo zaokružili ovu priču. A naravno, za pravo zaokruženje, to je ono pitanje koje sam isto dobio pismeni odgovor, ovaj, pa se nisam na njega referirao, je Tvrđava svetog Nikole, za koju također su mi odbijeni svi amandmani koje sam tamo stavljao.
I upravo, ne znam je li tu ravnateljica, u tri faze, pa je i to odbijeno. A to je onda zaokružena priča. I onda kad budemo razgovarali o strategiji, ono, je li to posljednja točka ili je, ili je pretposljednja, onda ćemo se, ovaj, osvrnuti na to zašto smo mi tu, zašto kaskamo kao županija u razvoju u odnosu na neke druge županije koje su uporedive s nama. Evo ga. Hvala lijepo. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Ledenku. Izvolite, župane. Na području Šibensko-kninske županije postoji još jedan Park prirode, ako se ne varam, na području općine Rvenik, dio Parka prirode Velebit ulazi u područje Šibensko-kninske županije. Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu. Nekakva ispostava će biti u Vrlici.
Ne je to zamišljena ustanova koja će uhljebljivati ljude, nego zaposliti nekakvu struku, neku određenu struku koja će gospodariti tim područjem i kontrolirati koliko je to god moguće, jer to je strašan potencijal. I naravno da je prva nekakva namjena osnivanja te ustanove zaštita prirode. Veliko je to područje i bit će to veliki izazov, ali naravno, svi skupa, ne trebamo se ni bojati izazova, ni bježati od nekakvih obaveza i svih tih problema koji će nas dočekati. Vjerujemo, naravno, da će taj Park prirode, osim svoje osnovne uloge zaštite prirode, utjecati na daljnji napredak i razvoj i Splitsko-dalmatinske županije i Šibensko-kninske županije, preciznije onog dijela kojeg se, ovaj, koje obuhvati. I koliko ja znam, a znam da će vrlo brzo, naravno, doći do formiranja upravnog vijeća i da će se imenovati vršitelj dužnosti ravnatelja i da će javna ustanova početi s funkcijom u svom sjedištu.
Postoji, naravno, i spremna praktički zgrada, objekt u Kijevu. Tako da, ovaj, a učinit ćemo, naravno, sve što je u našoj i političkoj moći da požurimo te procese. Činjenica je da to jako dugo traje, da se izgubilo nekakvo vrijeme, da se narušava naša priroda, javna ustanova, naša županijska, hvata koliko može. Naravno, veliki je to djelokrug područja koja mora, ovaj, pokrivati. Nemoguće je uhvatiti svakog neodgovornog turista koji radi statusa na Instagramu, želi se okupati u prirodnom dragulju i neke druge probleme koje vuče takve aktivnosti. Ali evo, trudimo se maksimalno ono što je u našoj moći i ingerenciji da učinimo, ali svakako nadamo se skorom rješenju, trajnom rješenju. Zahvaljujem, župane.
Utvrđujem da smo iscrpili vijećnička pitanja i aktualni sat, te prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Dakle, prijedlog dnevnog reda upućen vam je uz poziv za sjednicu. Naknadno vam je dostavljen i prijedlog za dopunu dnevnog reda s ukupno tri točke, i to: prijedlog obavijesti o namjeri prikupljanja ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja gospodarskog korištenja sidrenog sustava u uvali Velika Stupica, otok Žirje. Predlagatelj je župan. Točka dva: prijedlog odluke o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Rogoznica na prijedlog ugovora o darovanju nekretnine općine Rogoznica. Također, predlagatelj je župan. Točka tri: prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru odbora za statut, poslovnik i propise. Predlagatelj je odbor za izbor i imenovanja.
Dakle, to su prijedlozi za dopunom. Ima li drugih prijedloga za dopunom ili izmjenom dnevnog reda? Ako nema, tko je za? Protiv? Suzdržan? Utvrđujem i konstatiram da je prijedlog za dopunom predloženog dnevnog reda usvojen većinom glasova, i to s 21 glasa za. Sad stavljam dnevni red u cijelosti na glasanje, skupa s ovom dopunom koju smo prethodno, ovaj, usvojili. Tako da će ova dopuna biti 18., 19. i 20. točka, je li? Tko je za dnevni red u cijelosti? 21 za. Protiv? Niko. Suzdržan? Jedan. Utvrđujem da smo većinom glasova usvojili dnevni red. A prije nego što pređemo na sami dnevni red i raspravu o dnevnom redu, opet napominjem kako je odbor za statut, poslovnik i propise održao svoju sjednicu te raspravio sve točke koje danas imamo na dnevnom redu, te je dao pozitivno mišljenje u pogledu usklađenosti sa zakonom, propisom i ostalim propisima, je li, svih akata. Međutim, evo, koristim priliku da još jednom, a već sam iskoristio u pretprošloj sjednici županijske skupštine jednu napomenu. Mi nismo sva radna tijela popunili s oporbenim vijećnicima. Naime, oporbeni klubovi očito ne žele sudjelovati u radu radnih tijela županijske skupštine. Ja dajem još jednom priliku da ti oporbene pozicije u županijskoj skupštini predlože dopunu svih radnih tijela svojim kandidatima, kako bi ispunili poslovničku odredbu da su radna tijela ogledalo stranačke strukture županijske skupštine. Međutim, postoje čak i neki već članovi radnog tijela koje je također oporba već predložila u neka radna tijela. Ti članovi niti jednom na sjednicu nijednog radnog tijela nisu došli.
Neki, kažem, neću imenovati, neki, pa oni koji možda nemaju vremena da se posvete radu u radnom tijelu, neka se možda zahvale i svoje mjesto prepuste nekome tko želi raditi. Ukoliko oporbenoj vijećnici ne dostave prijedlog za dopunom svih tih radnih tijela, većina u županijskoj skupštini će možda iz svojih redova, predlažem da većina iz svojih redova pozicije dopuni ljudima, kako bi imali nesmetan kvorum u radu radnih tijela županijske skupštine. Dakle, prelazimo na raspravu i odlučivanje o dnevnom redu. Prva točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća mandatne komisije o mirovanju mandata člana Županijske skupštine Šibensko-kninske županije Darija Ravlića i određivanju zamjenika člana Županijske skupštine Šibensko-kninske županije Stipe Maleša.
Predlagatelj je mandatna komisija, izvjestitelj je Niveska Vlaić kao predsjednica mandatne komisije. Ako, evo, ima potrebe za, možete za govornicom. Izvolite. Poštovani predsjedniče, gospodine župane, gospodo župani, kolegice i kolege, vijećnici i svi ostali nazočni. Na temelju članka 5 Poslovnika Županijske skupštine Šibensko-kninske županije, mandatna komisija Šibensko-kninske županije na svojoj, odnosno sa svoje treće sjednice, održane 16. travnja 2026. godine, Županijskoj skupštini Šibensko-kninske županije podnosi izvješće o mirovanju mandata člana Županijske skupštine Šibensko-kninske županije gospodina Darija Ravlića i određivanju zamjenika člana Županijske skupštine Šibensko-kninske županije gospodina Stipe Maleša. Podneskom zaprimljenim dana 27. ožujka 2026. godine, vijećnik Županijske skupštine Šibensko-kninske županije Dario Ravlić, u skladu s člankom 79. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima, obavijestio je predsjednika Županijske skupštine Šibensko-kninske županije da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje.
Podneskom zaprimljenim 13. travnja 2026. godine, Hrvatska demokratska zajednica obavijestila je predsjednika Županijske skupštine Šibensko-kninske županije da će Darija Ravlića za vrijeme mirovanja mandata mijenjati, odnosno zamijeniti vijećnik Stipe Maleš. Polazeći od navedenog, mandatna komisija izvješćuje da su ispunjeni uvjeti da mandat Darija Ravlića miruje, a da ga zamjenjuje Stipe Maleš. Hvala. Zahvaljujem predsjednici mandatne komisije, gospođi Vlaić. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za? 22 za. Protiv? Niko. Suzdržan? Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili prvu točku dnevnog reda, a ujedno i konstatiram da je sjednicu napustila cijenjena vijećnica Iris Ukić Kotarac, te da sad broji 22 vijećnika Županijska skupština. Prelazimo na točku 2. dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli nagrade Šibensko-kninske županije Lazaru Čivljaku.
Predlagatelj je odbor za nagrade i priznanja, izvjestitelj Joso Smolić, predsjednik odbora za nagrade i priznanja. Da li treba ili ne treba ništa detaljno, ovaj, izlagati? Inače, napomena: napomene radi, temeljem odluke o nagradama i priznanjima, nema rasprave o predloženim kandidatima, već isključivo pristupamo glasanju. Tako da stavljam na glasanje: tko je za ovakav prijedlog? 22 za. Protiv? Niko. Suzdržan? Utvrđujem da smo jednoglasno prihvatili točku 2. dnevnog reda. Prelazimo na točku 3. dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli nagrade Šibensko-kninske županije Darku Gulinu. Prelazimo na glasanje. Tko je za? 22 za. Protiv? Niko. Suzdržan?
Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i treću točku. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli grba Šibensko-kninske županije Goranu Grguričinu. Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i četvrtu točku dnevnog reda. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli grba Šibensko-kninske županije Josipu Laći. Tko je za? 22 za. Protiv i suzdržanih nema. Znači da smo jednoglasno usvojili i petu točku dnevnog reda. Prelazimo na šestu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Anti Tanfari. Prelazimo na glasanje. Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno donijeli i šestu točku dnevnog reda. Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Luciji Cvitan.
Tko je za? 21 za. Protiv? Jedan. I suzdržanih nema. Utvrđujem da smo s 21 glas usvojili i sedmu točku dnevnog reda. Prelazimo na osmu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Jovanki Trišić. Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili osmu točku dnevnog reda. Prelazimo na devetu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Klapi Skradinke. Stavljam na glasanje. Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i devetu točku dnevnog reda. Prelazimo na desetu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Karate klubu Okit. Prelazimo na glasanje.
Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i desetu točku dnevnog reda. Prelazimo na jedanaestu točku, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije Domu za starije osobe Knin. Stavljam na glasanje. Tko je za? 22 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i jedanaestu točku dnevnog reda. Prelazimo na dvanaestu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije tvrtki Carl Dietz Kijevo d.o.o. Stavljam na glasanje. Tko je za? 22 za. Protiv i suzdržanih nema. Dakle, utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i dvanaestu točku dnevnog reda. Prelazimo na trinaestu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dodjeli plakete Šibensko-kninske županije konjičkom klubu Grabarije Knin udruzi za aktivnosti i terapiju pomoću konja. Stavljam na glasanje. Tko je za?
22 za. Protiv, suzdržan. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i trinaestu točku dnevnog reda. Prelazimo na četrnaestu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o korištenju sredstava za financiranje javnih potreba u sportu Šibensko-kninske županije. Predlagatelj je Paško Rakić, župan, a izvjestitelj Tomislav Ninić. Ukoliko ima potrebe, nema, očito. Dobro. Otvaram raspravu. Je li se netko javlja za riječ? Ukoliko ne, zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za? 21 za. Protiv? Niko. Suzdržan? Niko. Zahvaljujem. Cijenjena vijećnica Antonija Gracin je napustila sjednicu, stoga možemo konstatirati da sjednici nazočnih 21 u ovom trenutku glasanja, te da smo jednoglasno prihvatili i četrnaestu točku dnevnog reda. Prelazimo na petnaestu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o imenovanju mrtvozornika koji utvrđuje nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvenih ustanova za područje općine Pirovac. Otvaram raspravu.
Zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za? 21 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili i petnaestu točku dnevnog reda. Prelazimo na šesnaestu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o usvajanju izvješća o provedbi Plana razvoja Šibensko-kninske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Vijećnik Ledenko se javlja za riječ. Izvolite. Evo, razvojne strategije od 2021. do 2027., ako se ne varam, je li? To je dosta jedan dugi period u vremenima koja se mijenjaju, pa sam tamo pronašao, recimo, činjenicu da bi naša završna točka bilo 7 staračkih domova, ako se ne varam, da bi to bio naš cilj.
Obzirom da smo mi županija koja ima najviše stanovnika preko 65 godina u odnosu na broj stanovnika, mislim da je to preskroman cilj. I to je taj problem što je predugi period otkad se te razvojne strategije razvijaju u nekim segmentima. U ovom segmentu, mislim, mislim da je, da je promašen. E sad, ovi svi ciljevi koji su tamo naglašeni oko razvojne strategije i praćenje provedivosti toga govore nešto. Ja sam i kod proračuna uspoređivao našu županiju, recimo, sa, ovaj, s Dubrovačko-neretvanskom. Pa kad uđete u ove otvorene proračune, dostupne su svima, onda možete vidjeti da je, primjerice, naš proračun 132 milijuna, a dubrovačko-neretvanski 592 milijuna.
Četiri i pol puta veći. Broj stanovnika je negdje kod njih 115.000, kod nas 95.000, znači 20%, recimo, da je to, da je razlika broja stanovnika. I sad, kako može tolika biti fiskalni kapacitet te županije u odnosu na našu, četiri i pol puta veći? To je za mene pokazatelj gdje smo mi. Za mene je pokazatelj da je prosječna plaća u Šibensko-kninskoj županiji ispod prosjeka Republike Hrvatske. Ako pogledate naše neke perspektive, mogućnosti, za mene je to porazno. Ako pogledate opet taj proračun Šibensko-kninske županije, koji isto tako nešto govori, znači koliko mi poreza ubiremo, jer to su neke poslovne aktivnosti koje se dešavaju na nekom području. Kod nas je to, evo ga, prihod od poreza 18 milijuna, skoro 19. U dubrovačko-neretvanskoj, evo ga, kaže, nisam popamtio sve te brojeve, evo ga, poreza, dakle kod njih 104 milijuna.
Pet puta više. Znači, pet puta više poslovnih aktivnosti. Možemo se uspoređivati po turizmu. Otprilike jednak broj smještajnih kapaciteta u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Oko 95.000, oko 95.000. To su otvoreni podaci, možete izaći u njih. Evo, kod nas 95.972, a u Dubrovačko-neretvanskoj 94.748. Čak manje. Čega? Smještajnih kapaciteta. Hotelskih? Smještajni kapaciteti, otvoreni proračun. Dakle, to su podaci koje je, to je čak, mislim, župan Pauk bio i on je to prezentirao svojedobno dok je bio župan. Otvoreni proračun i transparentnost i tako dalje. Sve to imate tu. I sad imate noćenja u toj Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dakle s istim smještajnim kapacitetima, 8.300.000, a kod nas 5.130.000. Dakle, vidite koje su to razlike s istim brojem smještajnih kapaciteta. A da ne govorim o dolascima, kod nas ispod milijuna, kod njih je 2.100.000, recimo. Evo, to su neke uporedive situacije nas, Dubrovačko-neretvanske županije, gdje možemo mi kazati da oni imaju taj Dubrovnik, pa to su ti kruzeri, pa oni dolaze. Zašto mi nismo napravili pristanište za kruzere izvan kanala svetog Ante, primjerice, gdje su bile ideje?
Jer ne mogu svi kruzeri ući unutra, je li? Zašto mi nismo obnovili našu najvrijedniju tvrđavu koja je ostala još? Ma, sve su jednako vrijedne, ali ova je posebno. Ona je UNESCO zaštićena. Šta pričaš, gluposti? Zašto ja o njoj dosta govorim? Zato što je to taj, možda još jedan mozaik u slaganju te naše jedne cjelovite priče. Pa onda bi mi vjerojatno dosegli ove, ove podatke koji tu jesu. Dakle, mjerenje podataka se može mjeriti na razne načine, ali ajmo se uspoređivati s onima s kojima se možemo uspoređivati. Imamo mi bolji geostrateški položaj. Uvijek kažem da su oni možda svoje kamenje skupili na jednom mjestu, naše je malo razbacano.
Nemojmo pričati o mega projektima izgradnje velebnih stadiona, aerodroma i ne znam čega, s čime sve zabavljamo javnost. Okej, neka se ti projekti razvijaju, pa ćemo vidjeti da li su isplativi, da li su, da li su u mogućnosti uopće. Bavimo se ovim stvarima. Kako podići, kako primanja u Šibensko-kninskoj županiji da dosegnu hrvatski prosjek? Dapače, da ga, da ga premaše. A zašto je to tako? Zato što radimo s gospodarstvom s vrlo male dodane vrijednosti. Turizam u koji nam dolaze raditi ljudi iz trećih zemalja na minimalac vjerojatno nije put, nije put da se zadrži stanovništvo.
I zato jesmo županija s najviše stanovnika preko 65 godina. U odnosu na broj stanovnika, naravno, jel'. I zato naše strategije, koje su ovdje dobro izložene, postavljene, ne kažem ja da su one loše. Treba ih pratiti, treba ih ispunjavati. Ali je činjenica da kao, kao županija postajemo sve stariji, dakle mladi ljudi nam odlaze jer ne nalaze ovdje zapošljavanje na dobrim plaćama, jer generiramo slabo plaćena radna mjesta. Dakle, napravljeni su neki projekti, evo, uvezali smo županiju autobusnim linijama, omogućili smo bar ljudima u sljedećih 7, 8 godina da im to ne bude problem opstanka. Ali što ćemo dalje? Koji su to poslovni subjekti koje bi mi trebali dovesti ovdje da naši ljudi ostanu? Pričali smo o sveučilištu. Pa gdje će ti ljudi koje ćemo mi ovdje obrazovati, raditi? Da li će oni dobiti od svog obrazovanja onu rentu koju očekuju? Dakle, vi se obrazujete,ulažete u sebe da biste kasnije dobili nekakvu rentu od koje ćete moći bolje, bolje živjeti. Očito to ljudi u Šibensko-kninskoj županiji ne prepoznaju. I zato kad govorimo o ovim strategijama, onda moramo razgovarati o tim, i ciljeve moramo, ja mislim, drugačije presložiti nego one koji su u ovoj strategiji. I plus toga, kao što sam rekao na početku, preduga je ta strategija, vremena se mijenjaju i moramo promptnije reagirati. Znači, mislim da i prethodni župan i prethodne županijske vlasti, i namestiram i ovu prethodnu koju smo mi podržavali, nisu dovoljno išli prema ulagačima.
Dakle, da ovdje imamo takozvane bijele knjige ulaganja na koje bismo onda pozvali određene poslovne subjekte daulažu, ali daulažu u visokovrijedna i kvalitetna radna mjesta. Lako se pohvaliti time da smo prodali toliko i toliko čestica u podima, ali mene više zanima šta je došlo na taj pod. Kolika je prosječna plaća u tim tvrtkama koje su došle na pod? Koliko se naših građana ovdje zaposlilo? Nisam protiv toga da nam u županiju dolaze ljudi, dapače, županija nam je pala ispod 100.000 ljudi, da i daj Bože da se ljudi vrate ovdje i da dođu neki drugi ljudi. A zamislite da Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu došli u Šibensko-kninsku županiju u broju u kojem su došli. Pa mi bismo danas bili možda na 60.000 stanovnika.
Dakle, očito mehanizmi za zadržavanje ljudi i za dolazak novih ljudi na ovaj prostor nije dobar. I mi možemo sad kazati: strategija je super, idemo prema ciljevima, ostvarujemo ciljeve, ali u konačnici ove brojke koje sam iznio govore nešto, nešto drugo. I to je ono što sam želio ovdje kazati, da sve su strategije dobre, mi ih možemo fino analitički porediti. Evo, čak je ministar gospodarstva ovdje iz DP-a, on je čak stavio pod znak upitnika da nam je Državni zavod za statistiku potpuno pogrešan, ali sad će on to riješiti, vjerojatno, pa će biti točniji i bolji. Ali mi se nemamo čega držati, nego otvorenih proračuna, uspoređivati se s, s drugima, težiti ne da dostignemo prosjeke, nego da budemo iznad toga. Šibensko-kninska županija, mislim da to zaslužuje, ima svu perspektivu da to može napraviti. Evo, samo toliko. Zahvaljujem vijećniku Ledenku. Moram ovdje napomenuti da čini mi se da je vijećnik pogrešne ovdje podatke iznio. Spomenuli ste 500 milijuna eura da je proračun Dubrovačko-neretvanske županije, jesam dobro čuo? Dakle, nije točno koliko ja imam podatke. 226 milijuna eura je proračun Dubrovačko-neretvanske županije. Projekcije već 2027. padaju. Samo malo, samo malo.
Molim vas, vijećniče, vijećniče, molim vas. Projekcije za 2027. godinu već padaju Dubrovačko-neretvanske županije na 195 milijuna, a projekcije za 2028. se spuštaju čak na 166 milijuna. Dakle, nemojte iznositi netočne podatke, čisto, onako, ne znam ni ja čega, populacijskih istupa i zloupotrebljavate jednostavno poziciju vijećnika u županijskoj skupštini. Dakle, upravo ove podatke čitam iz proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. s projekcijama za 2027. i 2028. Dakle, nije točno ono što ste iznijeli ovdje za sjednicu. Izvolite, izvolite za ponovo. Boli glava Josipa, mislio si da će završiti sve za 15 minuta. Neće, Josipa. Dakle, ovi podaci koje sam ja iznio dolaze iz takozvanog otvorenog proračuna koji je podržala Vlada Republike Hrvatske, zajednica županija Hrvatske, je li, koji je prezentirao svojedobno župan Pauk. Ja ću vam poslati sve ove podatke, web stranicu, situaciju, pa vi onda, pa možemo na sljedećoj sjednici vidjeti jesu to točni podaci. Ma kojeg župana Pauk?
O kojem županu Pauku pričate? Župan Pauk, on je to prezentirao. To znači, to je stara stvar. Ma pročitajte proračun Dubrovačko-neretvanske županije koji je izglasan na županijskoj skupštini. Čitate iz nekakvih skripti podatke i govorite u javnosti ono što ne stoji. Dakle, izglasani proračun za 2026. u Dubrovačko-neretvanske županije je 226 milijuna, projekcija 2027. je 195, za 2028. 166, a ne 500 milijuna, ono što vi čitate iz neke vaše skripte. Izvolite, sjednite tamo, molim vas. Idemo dalje. Vijećnik Samaržija se javlja za riječ ili ne? Ne. Vijećnik Mačukat, izvolite. To su kune. Evo, to su kune. Evo. Evo, zadnji list ove strategije ili što li je već. Konkurentnost županije u odnosu na EU regije. Bila je 55, 2019. Predviđeno je da će doći do 60, 2027., a već je na 77. Pa mi ćemo, ako nastavimo, biti najuspješnija županija na području Europske unije. Mi ćemo sve, mi ćemo Berlin, London, sve ćemo pristići. Nevjerojatno. Mada iz ove, iz ovoga izvješća je izostavljena jedna jako bitna stvar.
Koliko su se građani ove županije uspjeli u ovih 6 godina, ili ustvari 4 godine, rasteretiti tereta imovine? Znači, koliko su parcela prodali, koliko su kuća prodali, koliko smo se rasteretili? Sav naš gospodarski, gospodarska aktivnost se svodi u najvećem dijelu na prodaju imovine. To je najvažnija grana u županiji Šibensko-kninskoj. Pada broj stanovnika, raste broj objekata u kojima nitko ne živi, ali se sve više i više prodaje imovine. E, to je podatak koji kad izađe na vidjelo, bit će poražavajući. Hrvatska će biti sve manje i manje Hrvatska, a sve više neka strana. Zahvaljujem.
Razmislite malo o tome. Zahvaljujem vijećniku Mačukatu. Za riječ se javio cijenjeni vijećnik Boris Solomun. Izvolite. Zahvaljujem, predsjedniče. Samo bih se kratko referirao na ove paušalne izjave koje smo sada slušali koliko desetak minuta od zastupnika Ledenka, a posebnu reakciju bih pažnju posvetio na izlaganje o ministru Šušnjaru u Gospodarstvu Republike Hrvatske. Podsjetio bih ga da je gospodin Šušnjar u ovim teškim vremenima kao ministar gospodarstva jedan od najuspješnijih naših ministarstava, i s obzirom na ova ratna zbivanja i vezano uz problematiku dobave nafte, da je uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, zajedno s ministrom Šušnjarom, ipak pronađena prava rješenja. Pa, prije nego što krenemo s takvim paušalnim pričama na ovoj javnoj govornici, predlažem da malo razmislimo što ćemo reći.
Toliko. Zahvaljujem vijećniku Solomunu. Za riječ se javio cijenjeni vijećnik Smolić. Izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdravljam župana sve nazočne. Pa i ja ću se referirati, moram se referirati. Ispalo je ovdje da smo mi najlošiji, nemamo viziju, nemamo strategiju, ne razvijamo se, najmanje plaće, najviše stranaca radi. To ne stoji ništa. Moj prijatelj dragi Ledenko je nas usporedio s Dubrovnikom u turističkom smislu, onako paušalno. On zna da imamo tu isti broj postelja negdje. To je točno, stoji to otprilike. Samo moramo znati da u Dubrovniku najveći dio je postelja u hotelskom smještaju, a kod nas je ovdje samo niti 10% mi nemamo hotelskog smještaja, postelja. I to je velika razlika. I zato nemamo cjelogodišnji turizam, nemamo to što bi trebali imati što ima Dubrovnik. A Dubrovnik je stoljećima gnijezdo turizma. I to nemojmo isto zaboraviti kad pričamo o tome.
Drugo, da se ne razvijamo dodatne vrijednosti. Da, svaki od nas bi na tome trebao raditi. Mi imamo ovdje povećanje i u gospodarskom smislu. Mi imamo 11% povećanje obrta iz godine u godinu u našoj županiji. Mi imamo sada 4.600, 4.500 neki obrt. To je poslovni subjekt koji počinje od skoro 9.000, sve skupa s ljudima koji rade u obrtu, u ovoj županiji. To nije malo. Svake godine rastemo. To su ljudi koji garantiraju sa svojom imovinom. I oni su svoju djedovinu stavili ako krene nizbrdo. Isto tako imamo ulaganja i u firme i ide naprijed. A sad da mi sad ovdje dajemo kritike na turizam, šta koje rezultate ostvarujemo, mislim da to nije korektno, jer mi ovdje nikada nismo bili izrazito turistički. Ni dan danas grad Šibenik ne ubire najveće prihode od turizma, nego upravo od ovih drugih grana gospodarstva. I to je ono što ja vidim pozitivno. I idemo u tom pravcu.
I mislim da ova strategija uvijek da je više, da je bolje, da bi željeli, hvala Bogu, i da bi dodatne vrijednosti nam trebale. I šta više financija. Ali moramo biti realni. Eto, toliko. Ne, realni. Ali nemojmo govoriti samo da pričamo. Govorimo o detaljima kad pričamo, jer ovo ipak javnost sluša. Hvala lijepa. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Smoli ću. Jeste li još netko želio za riječ? Ukoliko ne, zatvaram raspravu, stavljam na glasanje. Tko je za? 15 za. Protiv? 1. Suzdržan? 5. Preostali. Utvrđujem da smo s većinom glasova usvojili i 16. točku dnevnog reda, dakle zaključak o usvajanju izvješća o provedbi Plana razvoja Šibensko-kninske županije za razdoblje 2021.-2027.
za 2025. godinu. Prelazimo na 17. točku dnevnog reda, izvješće o radu župana Šibensko-kninske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2025. godine. Napominjem da o tom izvješću ne glasujemo, već ga primamo na znanje. Svejedno, imate pravo na raspravu. Otvaram raspravu. Za riječ se javila cijenjena vijećnica Ivana Vučenović. Izvolite. Ja sam jedna od onih koja čita ovo izvješće i primjećujem za pojedine službe da je to u pitanju samo copy-paste. Ovdje ćemo navesti Službu za unutarnju reviziju. Evo, vi u samoj rečenici, u prvoj rečenici se pozivate na drugu polovicu 2023. godine. Pa to pročitajte. Nadalje, isto, kada spominjete da ste proveli unutarnje revizije, ja bih voljela čuti koje su to vaše preporuke. Vi napominjete isto tako da ažurirate baze podataka.
To je u opisu vašeg radnog mjesta. Umjesto da ste ažurirali, navedite koje su to preporuke koje se nisu provele, a trebale su. Eto, toliko. Zahvaljujem cijenjenoj vijećnici. Ovdje ćemo se referirati. Izvolite, pročelnica Unutarnje revizije Hrvojka Bačić.
Zahvaljujem na pitanju. Pozdravljam sve nazočne. Greška je vjerojatno gramatička, znači u pisanju godina 2023. spominjete. A što se tiče preporuka, preporuke se daju u pojedinačnim revizijama, tako detaljno se opišu i ne navode se pojedinačno u izvješću o radu župana. Tako da ne mogu to ovdje sad iskazati ništa. Zahvaljujem pročelnici Bačić. Za riječ se javio i cijenjeni vijećnik Ledenko. Izvolite. Drago mi je da smo malo uzburkali. Ovaj, obzirom na ovo izvješće župana, uglavnom je ovo izvješće ovih ustanova i pročelništava. Dobro, ajde, župan je tek došao, pa da će on to malo i svoj osobni štit staviti u to izvješće. Što se tiče Jose Smolića i ne znam tko je sve izlazio, dakle imate stranice Hrvatske zajednice županija, evo tu je župan, pa župane, kad budete na sljedećem sastanku Hrvatske zajednice županija, ako ovi podaci nisu točni, onda dajte ih tamo, ispravite. Znači, to vam je www.opencity.hr. I da, to je promovirao baš zajednici županija Hrvatske, župan tadašnji Pauk još. Znači, ima od toga vremena kad se to promoviralo, upravo zbog transparentnosti i svega ostaloga.
A to je zapravo dio ove priče. Tako da, evo, pogledajte to. Znači, Hrvatske zajednice županija to objavljuju. Jesu naši podaci točni, da je naš proračun točan i ono sve, točno je. Dakle, treba biti onda da je u Dubrovačko-neretvanskoj su oni malo napuhali svoj proračun. To je ono što ovdje stoji. A i da je duplo više, brate, puno je za samo 20% stanovnika više. Evo, toliko o tome. Jeste li nekoga javili za riječ? Izvolite, cijenjeni vijećnik Petar Baranović. Poštovani gospodine predsjedniče, dame i gospodo, vrlo kratko. Gledajući sadržaj ovog izvješća, ono što nisam uspio primijetiti, to su nekakve precizne informacije da li išta poduzimamo po pitanju navodnjavanja poljoprivrednih površina na području naše županije.
Naime, potpuno smo svjesni, a o tome smo govorili u predizbornoj kampanji, i gospodin župan i ja kao njegov protukandidat, o potrebi snažne potpore razvoju poljoprivrede, odnosno obnovi poljoprivrede, budimo precizniji, na području županije. Ako uzmemo u obzir jedan nacionalni podatak koji je poražavajući za Hrvatsku, a to je da smo na samom dnu ljestvice europskih zemalja po tome koliko površina držimo pod navodnjavanjem, uzimajući u obzir činjenicu da bez sustava navodnjavanja nema kontinuirane ekonomski fizibilne proizvodnje poljoprivrede, da je to sve u sferi nesigurnosti. I činjenicu da, po nekim tumačenjima, smo tek na 1,5% površina, a po nekima na 3, vjerojatno se radi o obuhvatu podataka ukupnog poljoprivrednog zemljišta i onoga koje se obrađiva, polazeći od toga da se visokodohodovne kulture bez navodnjavanja ne mogu držati u ozbiljnoj proizvodnji.
Po mom osobnom mišljenju, skromnom, bilo bi od strateškog interesa da se fokusiramo na taj problem. Imam dojam da na tome ne radimo dovoljno. Pa me, evo, interesira odgovor župana ili nekog od njegovih suradnika koji je za to zadužen, što se po tom pitanju poduzima, jer iz izvješća ne mogu nešto značajnije zamijetiti. Eto, hvala lijepo. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Baranoviću. Za riječ, odnosno riječ dobiva pročelnica Ivana Vudrag. Izvolite. Baš smo jučer, dobar dan svima prije svega, sve vas lijepo pozdravljam. Jučer smo baš imali sastanak u Zagrebu, zajednica županija, na upravo ovu temu koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. I da, točni su postoci koje ste spomenuli, gospodine Petre. Mi radimo na tome. Ova naša strategija, kao što je kolega ranije kazao, nisu, one su na dugo razdoblje, a vrijeme nameće nekakva pitanja na koja je potrebno vrlo brzo odreagirati. To je točno. Radimo na tome da u Šibensko-kninskoj županiji vidimo i snimimo gdje i na kojim pozicijama bi trebali pokrenuti projekte navodnjavanja. Dakle, to traje, ne mogu vam ništa sa sigurnošću reći, jer smo doista u fazi, ajmo reći, nekakvog istraživanja. Ali moram spomenuti da i fundamentalno postoje nekakvi dogovori kako i na koji način takve projekte dalje razvijati i pod čijom bi ingerencijom trebali konkretno biti, odnosno tko bi takvim sustavima trebao upravljati. Ono oko čega smo ovako na nekakvim radnim sastancima svi složni, to je da nisu županije te koje bi trebale, projektno da, koordinatori da budemo pri izradi projektne dokumentacije da, u suradnji s Hrvatskim vodama, ali da Šibensko-kninska županija i sve ostale županije upravljamo takvim sustavima, nije oportuno.
Zbog, broj 1, visokih troškova, a broj 2, imamo firme kao što su naši vodovodi i odvodnje za koje bi bilo potpuno oportuno da upravljaju takvim sustavima. Evo, što se tiče konkretno naše županije, mogu vam reći da smo doista u radno-istraživačkoj fazi i da smo na terenu i da ćemo neke bolje informacije i konkretnije imati, ja vjerujem, vrlo brzo. Zahvaljujem pročelnici. Za riječ se javio i župan. Izvolite. Pa isto samo kratko, možda nešto konkretnije, ne spominjući, naravno, ova impozantna sustava navodnjavanja u Jadrtavcu, u suradnji s našim županijskim vijećnikom, načelnikom općine Ružić, gospodinom Sučićem, planiramo tamo nekakve bunare. Čekamo i konzultiramo se s resornim ministarstvom, jer ona teza o nekom navodnjavanju Petrova Polja u onom planu kako je svojedobno bio je nerealan. A isto tako imamo inicijativu općine Pirovac i Tisno, u sklopu, ako se ne varam, čak i sa Zadarskom županijom, da onu zonu koja je sa strane Šibensko-kninske županije također krenemo u proces nekog navodnjavanja. Zahvaljujem županu. Za riječ se javio potpredsjednik gospodin Baranović. Izvolite. Drago mi je da ste bili na ovom sastanku zajednice županija.
Mogu izvući neki logični zaključak da je to inicijativa zajednice županija i dobro je da je Šibensko-kninska županija bila prisutna na tom sastanku. Ovaj sustav u Jadrtavcu je, naravno, jedna pohvalna epizoda, ali je usamljena epizoda na našem području. Što se tiče Petrova Polja, tamo postoje ostaci nekakvog sustava hidrotehničkih građevina koje su bile za tu namjenu u doba mraka, pa bi bilo dobro da ih mi možda osvijetlimo bar djelomično, da bi na području Petrovog Polja mogla zaživjeti ozbiljna poljoprivredna proizvodnja. Ja ne mislim da županija treba upravljati, naravno, s takvim objektima. Nisam čak siguran da sukladno zakonu i Vodovod kao poduzeće za distribuciju pitke vode treba upravljati s takvim sustavima, ali definitivno u okviru strateškog planiranja unaprjeđenja gospodarstva, pa tako i poljoprivrede, županija ima svoje značajno mjesto. Ne imputiram neku posebnu kritiku ovoj administraciji, jer ona je tu tek godinu dana. Ali činjenica da mi istražujemo već 20 i nešto, 30 godina, a da još uvijek nismo istražili, me malo frustrira. Samo moja dobra namjera da potaknem župana i županijsku vlast da se tome intenzivno posvete, jer svaka izgubljena godina je kapitalna.
Što god više vrijeme prolazi, posljedice su sve teže. Mi smo došli do situacije da osim pšenice i kukuruza gotovo sve drugo uvozimo u ovoj zemlji. Gotovo sve drugo, čak i ribu. I to je u nacionalnom kontekstu jedna krizna, nedopustiva situacija u kojoj se svi elementi hrvatskoga društva i sve institucije na svim razinama trebaju uključiti snažno da preokrenemo trendove, da stvorimo pretpostavke mladim ljudima da se bave tim realnim sektorom, gospodarskim, da time damo sebi veću sigurnost kao zajednica i kao društvo, da te proizvode plasiramo kroz turističku sezonu, a ne da prodajemo mađarske bržole i nizozemske.
Dakle, pred nama je zadatak. Ja sam samo dobronamjerno želio ukazati da se počnemo s tim baviti intenzivno, jer vrijeme je iscurilo. Eto, samo toliko. I drago mi je da ste prema tom problemu skrenuli bar dio pažnje, ali trebalo bi, po meni, jače, intenzivnije, sveobuhvatnije. Hvala lijepo. Zahvaljujem potpredsjedniku Baranoviću. Za riječ se javio vijećnik Ledenko. Izvolite. Ma evo, apropo teme navodnjavanja, dakle, i tu sam davao neke amandmane, ali gledajte, tamo sam davao čak amandman što imate problem s Petrovim Poljem, da u zimskom periodu imate plavljenje Petrova Polja, a u ljetnom periodu suša je teška.
E, i sad sam ja dao amandman da se očiste oni kanali, oni su rekli para ima i odbili su amandman. Evo, nisam dobio informaciju od načelnika, nije se čuo, jesu li kanale očistili. Sad nisu problemi, pa možda i nisu niti radili na tome. Dakle, mi znamo da zbog dalmatinske gauice, evo, neće biti moguće raditi neke brane i tome slično, nego bunare. Međutim, postoji tu i drugi problem. Tu je problem rascepkanosti parcela, dakle potrebe za komasacijom i svim ostalim. Kad se spominju pojmovi tipa zadruge, onda to je relikt neke prošlosti. Ali činjenica je da te zadruge izvanredno funkcioniraju u Nizozemskoj, da funkcioniraju u zapadnoj Europi. To što se zovu zadruge ne mora značiti da su one relikt nečega, ali one dobro funkcioniraju.
E, dakle, u tom smislu, vjerojatno, ne znam koliko mi kao županija možemo apelirati, vidjeti koji su to vlasnici čestica, da se tamo krene s nekom proizvodnjom, jer rascepkanost je problematična. Bunari su dobra, dakle, prilika, jer koliko sam tamo razgovarao s ljudima, na nekoliko metara već je voda i to bi se moglo jako brzo realizirati. Samo pitanje je da li mi u međuvremenu imamo ljudi koji bi se bavili poljoprivrednom proizvodnjom više. Dakle, tu mi trebamo malo anketirati, malo se oko toga angažirati preko naših savjetodavnih službi, vidjeti zapravo, dakle, da vidimo na kojoj podlozi mi zapravo idemo graditi nekakvu kuću tamo, ako tako možemo kolegom kazati. Međutim, odmah me to potaklo i na još jedno pitanje. Mi imamo problem zapravo pitke vode u Skradinskom zaleđu, imamo i više problema, ali evo, ja sam se pozabavio i u Saboru tom temom, oko Vaćana, Bribir i tamo taj dio, koji ljudi nemaju vodu. Dakle, mi još uvijek u Šibensko-kninskoj županiji imamo prostora gdje nemamo dovod pitke vode. To su one neke esencije. Dakle, ne možemo mi pričati o nekim ogromnim, velikim sada projektima ako nismo najosnovnije uvjete zadovoljili. A mislim da je to pitka voda i da tu trebamo vidjeti što su to Hrvatske vode, što je to naš vodovod. Ja znam da taj projekt nije jeftin, da je on skup, međutim, najskuplje je zapravo ako izgubimo ljude sad s tih prostora. Znači, onaj prostor Stradinskog zaleđa još nam je bez vode, tamo ljudi žive kao u srednjem vijeku, a tamo su još stari Rimljani imali organiziranu pitku vodu u davna vremena. Kako se zvalo to naselje, sad sam zaboravio, znao sam. Nije, nije, nije, ima, ima neka, sjećam se. Zahvaljujem vijećniku Ledenku. Se još netko javlja za riječ? Župan, izvolite. Mi često se u i predizbornim aktivnostima i ovako u politici razmećemo nekakvim idejama, ali Ivica je dobro postavio dobro pitanje, ima li ljudi koji bi se bavili s tim, jel? Na nama je da ih motiviramo.
Mislim da naš upravni odjel ima, mogu reći, osobni kontakt s velikom većinom naših poljoprivrednika, stočara, vinara i vinogradara, i to će i na dolazeći sajam u Skradinu, ovaj, koji je za ovaj vikend, pokazati da stvarno stočarstvo i poljoprivreda u našoj županiji itekako zdrava i živa. Redovito komuniciram s tim ljudima, motiviramo ih na nekakav način. Novac u današnja vremena u svim strukturama je, neću reći da ga ima u obilju, ali je manji problem u ovoj cijeloj priči. I naravno da nekako pokušavamo naći zajednički jezik i izaći im u susret da ojačaju, osnaže svoju proizvodnju, da ostanu na svom području i da rade to što rade. Na takav način motiviramo neke druge koji su zainteresirani se možda uključiti u taj dio gospodarstva. Što se tiče vodoopskrbe, više puta smo stvarno bili na sastancima i predstavnici Vodovoda Šibenskog i Šibensko-kninske županije u Hrvatskim vodama. Nije tema samo Skradinsko zaleđe, tu je s nama tada bio i gradonačelnik gospodin Brajković. Tema je i dio Unešićke zagore, nekoliko još sela u rubnom dijelu, na granici sa Splitsko-dalmatinskom županijom.
Postoje sada nekakvi novi izvori financiranja i nadam se da ćemo naći rješenje. I zato, nema uopće rasprave da li ti ljudi i taj prostor zaslužuje pitku vodu, to uopće nije tema. Imamo i na području grada Šibenika, ako se ne varam, mjesto Vrsno, tako da postoje nekakve još uvijek mikrolokacije koje nemaju. Jednostavno, ne možemo govoriti o napretku i razvoju svakog dijela naše županije bez te neke osnove, naravno, uz prometnu povezanost, električnu energiju, ali i pitku vodu. Zahvaljujem županu. Je li se za riječ javila cijenjena pročelnica Ivana Vudrag. Izvolite.
Poljoprivreda je uvijek tako zanimljiva i jednostavno zahtijeva dosta rada na terenu,
da je jednostavno doći do podataka i raspolagati točnim podacima na temelju kojih bi donijeli ispravne strateške odluke. Mogu samo reći da je sve to skupa jedan veliki izazov. Ne postoje podaci kao što to imamo u gospodarstvu, ne postoje relevantne statistike i zato, eto, šetamo, komuniciramo, razgovaramo i promišljamo. Imali smo i imat ćemo, kao i do sada, subvencije kako u gospodarstvu, tako i u poljoprivredi, ali se postavlja pitanje: kad vam nedostaje podataka, kome i po kojem kriteriju dajete subvencije? U nedostatku takvih podataka, a ako gledamo u globalu kako bi stvari trebalo postaviti, možda je pravo vrijeme da promislimo da uz subvencije ili dio subvencija da jednostavno alociramo na nekakve kreditne linije u poljoprivredi. Zašto? Opet ponavljam, kad nemaš podatke, onda uključuješ mozak na jedan praktičan način i postavljaš pitanje: kako izvući, kako izvući, kako dobiti mlade poljoprivrednike, kako dobiti one koji su ozbiljni, kako smanjiti subvencije onima koji ne daju rezultate, a i alocirati tu subvenciju svima onima koji se na terenu užasno trude. Znači, ako netko tko, ajmo reći, da mi govorimo o subvencijama od 2.000, 3.000 eura, ako jedan mladi poljoprivrednik dobije, ako ukinemo i ako kriterijima dođemo do toga da nekome tko se ne razvija na jedan ozbiljan način, čije podatke nemamo relevantne niti u poreznoj upravi, niti možemo pratiti rezultat danih subvencija iz prethodnih godina, ako takve subvencije prealociramo na one za koje možemo vidjeti financijske podatke u poljoprivredi, i ako se to radi o mladim ljudima, onda sam ja za to da dobro promislimo kako u budućnosti definirati davanje subvencija. Evo, to je uvijek onako kritično pitanje i poljoprivreda je jako osjetljiva, ali na tragu jednog gospodarstvenog razmišljanja i razmišljanja pažnjom dobrog gospodarstvenika, mi trebamo razmisliti kako na najbolji mogući način plasirati naše subvencije da vidimo rezultate danih subvencija, a ne da mi interveniramo kao nekakva donatorska služba, da smo sad negdje ubacili i pipljavo, a da nemamo toga efekta. Evo, to je jedan izazov za koji moram priznati da me muči i da stalno razmišljamo i promišljamo kako je potrebno i u našem malom proračunu Šibensko-kninske županije intervenirati, promišljati možda na jedan napredniji način. Za neke možda rigidniji, a za neke pun blagodati, jer oni koji rade i koji pokazuju rezultate, mislim da njima treba dati puno više od ovih malih subvencija.
Evo, zato mislim da je dobar put kreditna linija. Zašto? Zato što netko tko podiže kredit, on ima nekakvu obvezu 2, 3, 5 godina. Ako je to nešto veće, više, onda mi govorimo o konkretnoj investiciji i u poljoprivredi. Evo, zahvaljujem. Zahvaljujem pročelnici. Za riječ se javio cijenjeni vijećnik Mačukat. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Evo, dotakli smo se poljoprivrede. U izvješću koje smo imali malo prije imamo podatak da je od 2021. do danas nestalo, bilo ih je 5.500 subjekata upisanih u poljoprivrednih proizvođača. Znači, bilo ih je 5.579, danas ih je 4.665. Znači, imamo pad od 20%. I mislim, sve naše mjere koje smo mi provodili, znači, ne vode ničemu. Idemo, to ne staje.
Jednoga dana, kad ne bude više poljoprivrednih proizvođača, neće više biti ni problema. Idemo sve uspješnije. Izvolite, pročelnice. Većina naših poljoprivrednika, nažalost, su ljudi, ajmo reći, zrelije dobi. I veliki problem se javlja, vjerovali mi to ili ne, između ostalih problema, dakle, ne kažem da je to jedini, ali značajan problem je upravo digitalizacija. Evo, ja znam na terenu, pa ne samo u poljoprivredi, nego i u gospodarstvu, imamo situacije gdje su ljudi u zrelijoj dobi rekli: "Dosta je, više neću, zatvorit ću firmu, zatvorit ću obrt, ne mogu više." Fiskalizacija 1.0, fiskalizacija 2.0, novi alati, sve više se prebacuje ovog administrativnog dijela u digitali, praktički na vlasnike obrta, vlasnike firma, pa samim time i na poljoprivrednike. Znači, htjeli mi ili ne, mi cijedimo nekakva zadnja razdoblja u kojem će ljudi koji nisu makar osnovno digitalno educirani moći u stvari funkcionirati. Mi moramo raditi i na toj edukaciji poljoprivrednika, što je nužno, ali jednostavno moramo privlačiti mlade poljoprivrednike, a svim našim poljoprivrednicima koji žele, moramo snažno pomagati i pružati tu administrativnu i edukativnu pomoć da bi nastavili raditi. Evo, zahvaljujem. Zahvaljujem pročelnici. Jesmo li iscrpili raspravu? Jesmo. Dakle, zatvaram raspravu.
Kao što sam već kazao, ne glasujemo o ovom izvješću, već isključivo ovo izvješće primamo na znanje. Prelazimo na 18. točku dnevnog reda, prijedlog Obavijesti o namjeri prikupljanja ponude za davanje koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja gospodarskog korištenja sidrenog sustava u uvali Velika Stupica, otok Žirje. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za? Molimo još jednom, tko je za? 19 za, protiv, suzdržan 2. Tvrđujem da smo većinom glasova usvojili 18. točku dnevnog reda. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda, prijedlog Odluke o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Rogoznica na prijedlog Ugovora o darovanju nekretnine općini Rogoznica. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu.
Stavljam na glasanje. Tko je za? 21 za, protiv. Potvrđujem da smo jednoglasno usvojili 19. točku dnevnog reda. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda, prijedlog Rješenja o izmjeni Rješenja o izboru Odbora za statut, poslovnik i propise. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za? 15 za, protiv, suzdržan 6. Tvrđujem da smo s većinom glasova za usvojili i posljednju točku dnevnog reda. Dakle, donijeli smo Rješenje o izmjeni Rješenja o izboru Odbora za statut, poslovnik i propise. Utvrđujem da smo iscrpili dnevni red i zaključujem rad sjednice u 11:07.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript.
