„Gurali pod tepih”: Dom zdravlja mjesečno u minusu 80.000 eura, naslijeđeni dug oko milijun
Župan Marko Jelić i ravnatelj Doma zdravlja Petar Čagalj na 29. sjednici Županijske skupštine 14. kolovoza 2024. odgovarali su na pitanje vijećnice Sanje Jakelić o stanju u Domu zdravlja. Bivši Dom zdravlja Šibenik, rekao je Jelić, mjesečno gomila 65.000 eura duga, Drniš 15 do 17 tisuća, a samo Knin posluje u plusu; ukupni minus od oko 80.000 eura mjesečno Županija pokriva rebalansima. Čagalj je rekao da je spajanjem tri doma zdravlja naslijeđen dug od oko milijun eura: „Plaćanje dobavljačima, režijski troškovi, lijekovi su se gurali pod tepih.”
Jelić je najavio rezove: „Makar me rastrgali, ali ne može biti” da netko „za 30 posto pacijenata dobiva punu plaću, a onaj koji ima 120 posto isto dobiva istu plaću”. Čagalj je rekao da su plaće sada 105% mjesečne doznake HZZO-a, a normalno bi bile oko 70%. Od 61 tima primarne zaštite njih 19 nema minimum pacijenata. U Šibeniku od osam do devet stomatoloških ambulanti šest nema minimum, a pet ih je na jednom punktu, svaka s oko 3.000 eura minusa: „A stomatologa imate koliko hoćete.” U obiteljskoj medicini nedostaje oko pet liječnika: „Knin, Drniš i periferija ima doktore, u gradu Šibeniku ih nema.”
Transkript videa
Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije: I mi imamo na određenim lokacijama od tri bivša Doma zdravlja, jedini koji funkcionira u plusu je Dom zdravlja u Kninu, bivši Dom zdravlja u Kninu. Dom zdravlja u Drnišu ima problem s laboratorijem, sustavno je krivo rađeno cijelo vrijeme, tražimo rješenje i nastojimo ga naći, ali imamo na području Doma zdravlja Šibenik mjesečno gomilanje duga od 65 tisuća eura. Drniš je negdje na 15 ili 17, Knin je u plusu 8, ako se dobro sjećam, 9, ali to je svejedno ukupni minus od 80 tisuća eura koji mi moramo pokriti, evo zato radimo rebalanse. A ovo više ne može tako funkcionirati. S obzirom da sam u lagodnijoj situaciji od mojih prethodnika koji su se namjeravali kandidirati, tko god dođe nakon mene imat će čistu situaciju. Makar me rastrgali, ali ne može biti da se borimo protiv, nazovi, određenih nepravilnosti u društvu, uhljebništva ili bilo čega, da netko za 30 posto pacijenata dobiva punu plaću, a onaj koji ima 120 posto isto dobiva istu plaću. Kako to može biti? To je stvarno nepravedno i kolabirat će cijeli sustav ne napravimo li konkretne mjere do kraja.
Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja Šibensko-kninske županije: I sad, kad vidite sve dosadašnje, znači, spajanjem ova tri Doma zdravlja, naslijeđen je dug negdje od milijun eura. Znači, u prethodnom periodu se dogodilo to, kad bi HZZO isplatio plaće Domu zdravlja, da bi se isplatio mjesečnu doznaku Domu zdravlja, da bi ona bila otprilike dovoljna za plaće. Plaćanje dobavljačima, režijski troškovi, lijekovi su se gurali pod tepih. Na temelju toga je kumuliran određeni dug. Kad je država povisila plaće, doznaka od HZZO-a više nije bila dovoljna niti za isplatiti plaće. Tako da i u ovom momentu, kad HZZO nama isplati kompletnu doznaku, plaće radnika su 105 posto tog iznosa. A normalno bi trebala biti otprilike 70 posto. To je mjera. Tu razliku na neki način netko mora pokriti.
Najkompliciranija je situacija na razini Šibenika. Znači, ono što se tiče, recimo, što se tiče stomatologije, imamo otprilike 8-9 ambulanti, od tih 8, 6 nema niti minimum pacijenata. I od toga, recimo, samo na jednom punktu u Domu zdravlja imamo 5 ambulanti stomatoloških. Znači, na jednoj lokaciji, ovoga, koje generiraju svaka otprilike 3 tisuće eura minusa. A stomatologa imate koliko hoćete. Što se tiče obiteljske medicine, tu nam je sad problem veći kadrovski nego novčani. Znači, trenutno, što se tiče obiteljske medicine, koja je, što se tiče organizacije, puno zahtjevnija i više se problema generira ako ne radi neka ordinacija obiteljske medicine, jer se ti problem prelijeva onda na bolnicu i na hitnu pomoć. Mi trenutno nemamo u ordinacijama otprilike 5 doktora. Znači, nitko nema, kad pokucate na vrata s druge strane, za očekivati da će do jeseni još 2 doktora otići, koji su na zamjeni, to su 2 mlada doktora iz Zagreba. E, sad se mi možemo zamisliti zašto je situacija takva u Šibeniku, da mladost šibenska ne želi raditi u obiteljskoj medicini. Interesantno, Knin, Drniš i periferija ima doktore, u gradu Šibeniku ih nema.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
