Dom zdravlja 80.000 eura u minusu mjesečno: plaće uprave 45% veće i stare škole za Petrinin Primošten na 29. sjednici Županijske skupštine
Dvadeset deveta sjednica Županijske skupštine, održana 14. kolovoza 2024. u Šibeniku, trajala je dva sata i 27 minuta, uz desetominutnu pauzu. Od 39 vijećnika bio je prisutan 31. Aktualni sat potrošio je više od sat i 20 minuta i gotovo cijeli bio o novcu za zdravstvo: Dom zdravlja mjesečno gubi oko 80.000 eura, drniški dom za starije traži 4 milijuna koje Županija nema, a natječaj za ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo čeka sedmog člana Upravnog vijeća. Sve 23 točke dnevnog reda prošle su u 45 minuta, 22 jednoglasno, a o samo sedam se raspravljalo; među njima su treći rebalans, darovanje starih škola općini čiji je načelnik predsjednik Skupštine i odbijanje hotela Krka za 2,7 milijuna eura. Najzanimljivije trenutke objavili smo kao deset kratkih video članaka. Snimka sjednice je ispod, s izrezanim pauzama, upečenim titlovima i cijelim strojnim transkriptom na dnu.
Dom zdravlja: 80.000 eura minusa mjesečno i dug „pod tepihom”
Vijećnica Sanja Jakelić (HDZ) pitala je za stanje u Domu zdravlja i za najavljeno gašenje nekih ambulanti i laboratorija u Drnišu. Župan Marko Jelić dao je brojke: od tri bivša doma zdravlja jedino Knin posluje u plusu, osam do devet tisuća eura mjesečno, Drniš gubi 15.000 do 17.000, a u Šibeniku je „mjesečno gomilanje duga od 65 tisuća eura”. Ukupni minus od oko 80.000 eura mjesečno Županija pokriva rebalansima. Najavio je rezove, jer je, kaže, u „lagodnijoj situaciji” od prethodnika koji su se namjeravali kandidirati: „Makar me rastrgali”, ali ne može biti da netko za 30% pacijenata dobiva punu plaću, a onaj sa 120% istu.
Ravnatelj Petar Čagalj, na mjestu tek nekoliko mjeseci, objasnio je da HZZO domove zdravlja plaća po broju pacijenata u timu. Od 61 tima primarne zaštite 19 nema minimum pacijenata; HZZO za takav tim plaća 3.500 do 4.500 eura mjesečno, a samo plaća liječnika i sestre je 6.500 eura. Spajanjem tri doma zdravlja naslijeđen je dug od oko milijun eura: „Plaćanje dobavljačima, režijski troškovi, lijekovi su se gurali pod tepih.” Plaće su danas 105% mjesečne doznake HZZO-a, a trebale bi biti oko 70%. Općinama je predložio da plaćaju razliku za ambulante koje žele zadržati. U Šibeniku od osam do devet stomatoloških ambulanti šest nema minimum pacijenata („A stomatologa imate koliko hoćete”), a u obiteljskoj medicini nedostaje oko pet liječnika: „Knin, Drniš i periferija ima doktore, u gradu Šibeniku ih nema.”
Dom u Drnišu: 4 milijuna koje Županija nema i primoštenski dom od 2,5 milijuna
Jakelić je pitala i za dom za starije i nemoćne u Drnišu, za oko 100 korisnika u domu i 240 izvan njega. Jelić je rekao da je gradonačelnik Drniša u početku tražio dva do tri milijuna kuna kroz dvije godine (oko 265.000 do 400.000 eura; iznosi u kunama preračunati su po tečaju 1 EUR = 7,5345 HRK), a sada je riječ o 4 milijuna eura, „10 puta više od onoga što je prvotno bilo zamišljeno”. Premijeru je, kaže, predložio da država sufinancira neke županijske projekte, a Županija iz tog novca dom; odluke još nema. Za zdravstvo i socijalu do kraja godine treba 1,45 milijuna eura, a iduće godine 3,3 do 3,5 milijuna: „to vam je Drniš.” Država je povećala plaće, „a mi to moramo platiti”. Ponovio je i: „Ja sam već rekao, ja neću biti župan”.
Predsjednik Skupštine Stipe Petrina, ujedno načelnik Primoštena, izašao je za govornicu s usporedbom. Najniža ponuda za drniški dom je, kaže, oko 12 milijuna eura, a primoštenski dom s 51 štićenikom i „5 zvjezdica” stajao je 2,5 milijuna eura bez opreme i u cijelosti ga je platila Općina: „12 milijuna eura, tri doma ja napravim za to”. Drniš diže kredit od 5 milijuna eura uz kamatu od 3,90%, a Primošten je kredit od 10 milijuna kuna (oko 1,33 milijuna eura) dobio uz 1,1%. Usput je pitao zašto nitko nije reagirao „kad je Željko Burić ovršio DVD za račun iz 2003. godine”; to je njegova tvrdnja, koju na sjednici nije potkrijepio. Novac je, zaključio je, „posljedica dobro ili loše odrađenog posla”, a o Primoštenu: „Kad bi takva bila država, mi bismo bili barem tri koplja iznad Švicarske.” Jakelić je odgovorila da ne prihvaća dijeljenje građana „na mi i vi”, a Petrina joj je objasnio razliku između političkih protivnika i rivala.
Zavod za javno zdravstvo: natječaj „preksutra”
Petrina je, kao vijećnik, pitao zašto nije raspisan natječaj za ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo, koji je po njemu u financijskoj krizi, i je li istina da u Zavodu izvid provodi kriminalistička policija. Opravdanje da Upravno vijeće nije kompletno nazvao je „jadno i jako, jako neozbiljno”. Ante Čupić, v. d. pročelnika za zdravstvo i predsjednik Upravnog vijeća Zavoda, odgovorio je da je odluka o natječaju donesena, ali se čeka imenovanje sedmog člana vijeća prema novom statutu. Jelić je rekao da su zakonski dovoljna četiri člana, ali da čekaju sedmog „da ne bi imali repove”, i da natječaj može izaći „preksutra”, jer je sutradan blagdan. O istrazi: „ravnateljica mi je rekla da je bila krim istraga. Ne znam o čemu”. Prema njegovim riječima, istraga je završila, a moguće posljedice stvar su državnog odvjetništva. Problem u Zavodu je „evidentan, financijski je prije svega”. Ravnateljica Dijana Dulibić odlazi u mirovinu.
Petrina je u replikama, i nakon što mu je Jakelić poručila da saznanja prijavi nadležnim tijelima, iznio niz teških optužbi na račun više osoba i institucija, koje na sjednici nije potkrijepio nikakvim dokazom.
Pomorsko dobro: „ovo je za dječji vrtić”
Pomorsko dobro otvorilo je i zatvorilo aktualni sat. Ivan Bašić (SDP) pitao je zašto Općina Bilice naplaćuje vezove u uvalama gdje pomorsko dobro nije proglašeno i izdaje uplatnicu „kao donaciju proračunu općine Bilice”, te zašto je Županija davala novac za sanaciju. Pročelnica Martina Rak odgovorila je da je slučaj prijavljen Lučkoj kapetaniji, koja obavlja inspekcijski nadzor; na ostala pitanja nije izravno odgovorila. Bašić je pitao i zašto je javni poziv za poticaje poduzetnicima zatvoren prije roka. Višnja Marasović, v. d. pročelnice za gospodarstvo, rekla je da je potrošeno svih 165.000 eura. Na pitanje je li mu odgovor jasan, Bašić je rekao: „Nije jasno.”
Petrina je nabrojio tri slučaja: vezivanje brodova na Ravnom Žaknju, na koje se žali Udruga brodara, otok Obonjan i Autokamp Adriatik u Primoštenu, gdje je, kaže, 60.000 četvornih metara upisano kao pomorsko dobro, ali se koristi za kampiranje: „Ima već 2-3 godine, ali svi šute.” Rak je odgovorila da na Ravnom Žaknju nema koncesije pa nadzor obavlja lučka kapetanija, kamp na Obonjanu je na gradskoj čestici koja nije pomorsko dobro, a za granicu u Primoštenu nadležno je državno odvjetništvo. Petrina: „Nemojte se ljutiti, ali ovo je za dječji vrtić.”
Pomorsko dobro vratilo se i na dnevni red. Vijećnica Sanja Radin Mačukat pitala je zašto odluke o koncesijama i 2024. iznose navode u kunama i spominju „fluktuacije tečaja u odnosu na kunu”. Rak je objasnila da su početni iznosi iz Uredbe iz 2004., koju nitko nije promijenio: „Ima, još se negdje spominju i marke”. Iznosi su preračunati po fiksnom tečaju. Radin Mačukat je to nazvala kršenjem zakona, ali je predložila da se odluke prihvate, i prihvaćene su jednoglasno. Vijećnica Ivana Vučenović pitala je prati li povjerenstvo za koncesije zaista ugovore, jer restoran na Jadriji, kojem je Skupština koncesiju dala 2018., ne radi dvije ili tri godine. Rak je rekla da je koncesionar imao problema s plaćanjem naknade, da je pokrenuta naplata zadužnice i zatraženo očitovanje, ali i da „mi jednostavno nemamo nekakvu kontrolu”.
Vatrogasci, šume i Zmajevo oko
Karlo Klarin (SDP) pitao je, nakon požara u zaleđu Skradina, za stanje vatrogastva. Županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić rekao je da je od planiranih 180 sezonskih vatrogasaca zaposleno 134, jer im nakon poreza ostaje „negdje 920, 930 eura”. Gašenje je ove godine, s avionima, stajalo „cirka oko milijun i pol”. Najviše je upozoravao na šume: „o šumama doslovce ne vodi nitko računa”, a sustav civilne zaštite je „virtualni”: „sve imamo na papiru, a u stvarnosti nemamo ništa”. Županijski vatrogasni operativni centar radi s pet djelatnika, iako je po planu zaštite od požara minimum osam. Jelić je dodao da je rebalansom Vatrogasnoj zajednici namijenjeno još 52.000 eura. Kod odluke o spaljivanju na otvorenom Dukić je Radin Mačukat odgovorio da stariji spaljivanje mogu prijaviti i telefonom, na 193, a kamere prate „cirka 90% županije”.
O Zmajevom oku u Rogoznici pročelnica Sanja Slavica Matešić rekla je da je stručna podloga za zaštitu zapela u Ministarstvu, jer ondje „nisu dovoljno kapacitirani”. Za resort koji se gradi u blizini Županija je, uz obvezujuće mišljenje Zavoda za zaštitu prirode, tražila cjelovitu studiju utjecaja na okoliš: „Na naše rješenje investitor je uložio žalbu”, a predmet je na drugom stupnju u Ministarstvu.
Treći rebalans i plaće uprave 45% veće
Treći rebalans proračuna za 2024. prošao je s 31 glasom za. Jakelić je u ime Kluba HDZ-a rekla da najveći dio novca ide Domu zdravlja, ustanovama socijalne skrbi i vatrogascima, ali da problemi „nisu od jučer” i ne proizlaze samo iz Vladina povećanja plaća, jer su ustanove „3 i po godine” pod sadašnjom upravom. Ostale izmjene, kaže, nisu kozmetičke: „na mala vrata se gura, i povećanje proračuna i za promidžbu i za reprezentaciju”. HDZ je ipak glasao za. Petrina je, napola mimo mikrofona, rekao županu: „Šta ćemo pričati o gotovoj stvari?”
Kod koeficijenata za matičare vijećnik Borislav Šarić tražio je povišicu i za ostalih 20-ak službenika sa srednjom spremom, jer su im plaće „nikakve”. Jelić je odgovorio da su plaće u upravi od ove plaće veće 15%, a ukupno od 2021. „do danas 45% u brutu”; do kraja godine slijedi još 10 do 15%. Agnesa Filipović Grčić, v. d. pročelnice za službeničke odnose, najavila je za iduću godinu kompetencijski model plaća. Odluka je prošla jednoglasno.
Škole za Primošten i hotel Krka
Jedina točka koju je predložio sam predsjednik Skupštine bila je suglasnost Osnovnoj školi Primošten da Općini Primošten daruje stare školske zgrade. Petrina je bio i izvjestitelj, a ujedno je načelnik Primoštena. Jakelić je rekla da joj sadržaj nije sporan, ali joj je „upalo u oči” da prijedlog ne dolazi od upravnog odjela. Petrina je odgovorio da točke smiju predlagati predsjednik Skupštine, župan i trećina vijećnika, da Općina prostor treba za vrtić i buduće zdravstvene sadržaje, a da je prodaja privatniku „zabranjeno svim zakonima, i državnim i zemaljskim i svemirskim”. Jelić se nije protivio, ali je zbog jedne zgrade u izvanknjižnom vlasništvu tražio klauzulu da za sporove odgovara Općina, kako Županija „za 10, 15 godina” ne bi morala „platiti milijune eura”. Petrina ju je prihvatio; odluka je prošla s 30 glasova.
Bašić je pitao zašto Županija drugi put odbija pravo prvokupa atraktivne nekretnine, ovaj put zgrade hotela Krka, a kupuje zgradu na Šubićevcu i brod. Jelić je odgovorio da je cijena 2,7 milijuna eura, a zgrada zaštićeno kulturno dobro u koje bi ulaganje bilo „od dva do pet puta” veće: „Ovdje se u biti nama nudi kupnja pod krinkom prava prvotkupa.” Zgradu na Šubićevcu kupili su za 1,9 milijuna eura, a novac za brod bit će vraćen iz fonda. „Meni je žao te zgrade”, rekao je. Odluka je prošla s 30 glasova.
Ostala pitanja i što je prošlo bez rasprave
Robert Marić pitao je za sanitetska vozila. Jelić je rekao da se na dva natječaja za dva vozila nitko nije javio, a isporuka traje više od 270 dana: „Jednostavno, vozila nema.” Marko Parat pitao je za međužupanijsku liniju Drniš, Ružić, Split; Rak je odgovorila da je nova županijska mreža linija od 1. listopada ne uključuje, a Jelić rješenje sa Splitsko-dalmatinskom županijom očekuje do kraja godine. Ravnateljica Razvojne agencije Biljana Gulin nije znala koliko je projekata prijavljeno („je li ih 12 ili 13”) i obećala je tablicu. Radin Mačukat pitala je zašto Županijska uprava za ceste još nije preuzela dionicu bivše D8 kroz Vodice. Ravnatelj Ante Parat rekao je da se čeka izmjena građevinske i uporabna dozvola, jer je bilo odstupanja od projekta, a na njezinu opasku „radi se moguće o nekakvom pogodovanju” odgovorio je da projekti vodovoda i odvodnje nisu bili usklađeni s projektom ceste. Čagalj je rekao da Grad Vodice za turističku ambulantu u srpnju i kolovozu daje 12.000 eura.
Bez rasprave prošlo je 16 točaka, 15 jednoglasno: izmjene programa javnih potreba i plana ulaganja u školstvu, izvještaj i izmjene financijskog plana Županijske uprave za ceste, suglasnost na statut drniške srednje škole, suci porotnici, osnivanje savjeta za socijalnu skrb i savjeta za zdravlje, program zaštite zraka, dvije odluke o kabelskim vodovima na pomorskom dobru, suglasnost na izmjene prostornog plana Šibenika, dva sidrišta u Općini Murter-Kornati i dopuna odluke o javnom linijskom prijevozu. Jedina odluka koja nije prošla jednoglasno bila je mjesečna nagrada članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina: 30 glasova za i jedan suzdržan.
Transkript cijele sjednice
Zahvaljujem što ste se odazvali pozivu za 29. sjednicu. Župane, vi imate još desetak minuta, pa nastavite se rukovati. Ovaj, dakle, pozdravljam sve, zahvaljujem vam što ste došli, i da bismo utvrdili ima li dovoljno vijećnika da donosimo pravovaljane na zakon utemeljene odluke i zaključke, dajem riječ gospodinu tajniku da izvrši prozivku vijećnika. Izvolite, gospodine Alfirev. Anita Užina. Mario Bajić. Bajić Mario, nije tu. Ivan Bašić. Prisutan. Iliana Bilješko Štrus. Nije tu. Ivica Bratić. Malo glasnije, molim vas. Branko Đelalija. Tu. Mišlja Gojanović. Antonija Gracin. Molim. Tu, tu. Marko Grubelić. Nije tu. A, nije sad tu. Ivan Gulab. Nije tu. Sanja Jakelić. Tu. Jelena Kajić. Tu.
Karlo Klarin. Evo, i Marko Grubelić došao. Sanja Kosjer. Nikša Kulušić. Nije tu. Svemirka Lalić-Krap. Tu. Robert Marić. Tu. Branimir Mikulandra. Tu. Pero Bilišić. Nije tu. Goran Mladenović. Tu. Marko Parat. Tu. Marina Paškalin. Tu. Stipe Petrina. Tu. Katarina Požar. Nije tu. Tanja Radić-Lakoš. Nije tu. Sanja Radin-Maćuhar. Tu. Lidija Slavić. Josip Sporić. Tu. Borislav Šarić. Tu. Zdravko Šegan. Tu. Ivana Šibat. Tu. Gordan Tabula. Tu. Neda Tisaj. Nives Kavlajić. Ante Vrcić. Ivana Vučenović. Tu. Florijan Žižić. Nije tu. Ljubo Županović. Tu ste. Damir Žuvela. Tu. Jedan, dva, tri, četiri. Čuješ čisto? Hrvoje, jel me čuješ dobro? Ne čuješ? Ne valja. Njemu ne valja. Njemu ne valja, izgleda. Čekaj, evo, ja ću sad ugasiti, pa ćeš mi reći jel dobro.
Je li ti sad u redu? Sad je našugašen. Sad ti je u redu? 31. Konstatiram da je prisutno 31 vijećnik od 39, koji čine županijsku, odnosno županijsku skupštinu, i evidentno je da imamo dovoljno vijećnika da donosimo na zakon osnovane odluke. Poštovani vijećnici, otvaram aktualni sat, pa izvolite pitanja. Gospodine Bašiću, dobro jutro svima. Pozdravljam sve prisutne, sve koji nas gledaju i slušaju preko prijenosa. Dva pitanja ću postaviti. Prvo se tiče administracije u županiji. Dik će se, znači, poziva za, poziva za, pardon, dodjelu poticajnih sredstava gospodarskim subjektima, koji je sada prekinut. Trebalo je trajati do 15.10. Zanima me zašto je prekinut. Da li već znamo unaprijed da su se potrošila sredstva iz tog fonda? Koliko je uopće bilo sredstava u tome? I kako mi znamo da je, ako je došlo do potrošnje sredstava, kako znamo da je već, ovaj, da su već potrošena sredstva? To znači da se prilikom predaje svaka koverta otvara, ili se to trebalo predavati sve skupa pa se otvoriti kasnije i raspodijeliti kompletan, ovaj, novac? A drugo pitanje tiče se, a to je jedno pitanje koje smo već ovdje na početku ovog mandata, ovaj, spominjali, tiče se pomorskog dobra u Bilicama. Dakle, imamo, ovaj, novinske članke kako se u Bilicama nelegalno iznajmljuju vezovi. Tamo pomorsko dobro, koliko ja znam, nije još proglašeno ni u uvali Vrulje ni u uvali Stubalj. Znamo, na primjer, da općina naplaćuje vezove bez obzira što ne može naplaćivati, naplaćuje ih, daje uplatnicu kao donaciju proračunu općine Bilice, što je vidljivo iz samoga izvješća proračuna.
Tko tamo to naplaćuje? Zašto nije proglašeno pomorsko dobro? Da li su muli u, u, u Stublju legalni? I zašto smo mi kao županija davali novac za sanaciju pomorskog dobra nečemu što očigledno još uvijek nije pomorsko dobro? Jer da je pomorsko dobro, onda bi mi imali, ovaj, kontrolu nad tim. Eto. Hvala lijepo. Zahvaljujem gospodinu Bašiću. Župane, evo vi. Dobar dan. Pozdravljam sve prisutne. Ja ću odgovoriti na prvi dio pitanja, a to je: sredstva, subvencije, odnosno sufinanciranje poduzetništva i malog gospodarstva. Ukupan iznos u proračunu je 165.000 eura. Javni poziv, javni natječaj, bio je raspisan već jedan duži period. Kako pristižu zahtjevi, tako povjerenstvo ima nekoliko sastanaka i obrađuje pristigle zahtjeve,
ocjenjiva prihvatljivost. I na temelju svih tih obrađenih zahtjeva, znači, ne čekamo cijelu hrpu, nego jer ih ima jako puno i predugo bi bio period da ih sve držimo na jednoj hrpi, tek onda ne bi znali koliko imamo sredstava, nego ih obrađujemo kako stigne. I zadnje povjerenstvo je bilo krajem sedmoga mjeseca, i tad se već znalo da su sredstva vrlo tanko, i ostalo je možda koja tisuća eura, i onda smo išli s odlukom o zatvaranju javnog natječaja. I to je to. Je li vas još, jesam bila kompletna ili vam je još nešto jasno? Nije jasno. Okej. Hvala. Zahvaljujemo. Sljedeći je gospodin Klarin. Aha, pardon.
Dobar dan. Pozdrav svima. Pretpostavljam da ste mislili na onaj članak koji je izašao na morski.hr. Što se tiče upravnog odjela, odnosno županije, se reagiralo tako da se isto prijavilo Lučkoj kapetaniji, s obzirom da su oni ti koji obavljaju poslove nadzora, odnosno inspekcijske poslove nad pomorskim dobrom. Kako i znamo, pomorsko dobro je dobro od opće upotrebe, odnosno s njime redovno upravlja jedinica lokalne. A što se tiče same sanacije, to je izvanredno upravljanje za koju svake godine županija osigurava određena sredstva i kroz odluke župana i anekse, pardon, ugovore iste jedinicama dodjeljuje na temelju ispostavljenih računa i izvješća na što su se novci utrošili. Je li u redu? Zahvaljujemo Martini. Sljedeći je gospodin Klarin.
Poštovani predsjedniče, župane, zamjenici i kolegice, kolegice i kolege, vijećnici i vijećnice, dobro jutro svima. Ja imam isto dva pitanja. Evo, sjećanja na katastrofe u Grebaštici, u Rastovnom zatvoru, još nisu ni izblijedjela, a već imamo našu županiju koja se suočava s novom katastrofom, odnosno s požarom koji je bio u zaleđu Skradina. Naši vatrogasci su to odradili vrhunski, uvijek hrabro, požrtvovno. Mislim, vatrogasac je zapravo čisti primjer jednog altruizma. Ali ono što mene zapravo zanima je kakvo je nama stanje u županiji što se tiče vatrogastva, što se tiče njihove opreme, što se tiče otvaranja protupožarnih putova, što se tiče i financija. Uglavnom, sve ono što je potrebno. Znamo da su vatrogasci praktički jedino zanimanje koje su spremni žrtvovati svoj život radeći svoj posao. Mi to u općini Tisno zapravo najbolje znamo, jer gubitak naših vatrogasaca još uvijek snažno osjećamo. Evo, uskoro se bliži obljetnica. Da se nikad to više ne ponovi. Eto ga. Drugo pitanje je vezano uz Zmajevo oko. I mi iz SDP-a smo to više puta tu s ove govornice pitali. I ne samo mi, bilo je i drugih kolega koji su to također pitali. Što znači da je to zapravo nešto što je, recimo, konsenzus svih nas i zanima nas zaštita tog Zmajevog oka. Zadnje što znamo je bilo da je zapelo u ministarstvu. Zadnjih dana čujemo, vapa je, doslovce vapa je građana Rogoznice da se gradnja na Zmajevom oku zaustavi.
Što možemo napraviti? Hoćemo li biti uprava koja će dopustiti tako nešto ili ćemo ipak zaustaviti? Hvala. Zahvaljujemo gospodinu Klarinu. Župane, izvolite. Dobar dan svima. Poštovani predsjedniče, župane, cijenjeni vijećnici. Pa evo, mogu kazati, 17. godišnjica Kornatske tragedije se vrlo brzo bliži. I otkad sam ja na čelu Županijske vatrogasne zajednice, iz godine u godinu, nažalost, imamo sve veće i veće požare. I ako sve to analiziramo, to je jedna pretpostavka što nas može i očekivati i u samoj budućnosti. U ovom trenutku, na prostoru Šibensko-kninske županije postoje 4 javne vatrogasne postrojbe s 122 profesionalna vatrogasca, 27 dobrovoljnih vatrogasnih društava, u koje je uposleno 35 profesionalnih vatrogasaca. Negdje baza je oko 470 dobrovoljnih vatrogasaca koji su raspoređeni u ta dobrovoljna vatrogasna društva. I iz njih vučemo bazu sezonskih vatrogasaca. Znači, svaku godinu se na bazi 01.06.1939. upošljava, ajmo reći, plan je 180 sezonskih vatrogasaca. Nažalost, taj broj iz godine u godinu pada. U ovom trenutku, znači, u ovom trenutku sada je 134 sezonska vatrogasca uposlena po nekomu radu. Znači, to su ugovor o radu, studentski ugovor, ili onaj drugi dio dopunskog rada koji ima 27, koji mogu raditi 4 sata tjedno. I to iz godine u godinu pada. Jer što je? Koji je osnovni problem po tome? To je, ajmo reći, priljev sredstava. 660 eura što daje država, 660 jedinica lokalnih samouprava, 1.320, ili kad pogledamo, kad se plate sve one porez, prirez, dažbine i sve to što ide na trošak, to je negdje 920, 930 eura po jednom čovjeku.
Nažalost, to je takva situacija i svi biraju tamo gdje je bolje plaćeno. Većinom taj dio problem se odnosi na unutrašnjost županije. Znamo kolika je populacija, stanovništvo, mlađe dobi i svega. Evo, u ovom trenutku imamo primjerice jedan požar na području Kijeva, gdje ne možemo naći 2, 3, imamo jednoga, pa uskačemo solidarno svi s druge strane. Imamo, znači, tih strahovitih problema i tih će problema biti iz godine u godinu. Vidi, predsjednik, koliko smo imali s DVD-om Primoštenom, kako smo ga uspjeli, znači, jedan dugotrajni proces i sezona se ne, ajmo reći, ne priprema sada za ovu sezonu. Ova se sezona priprema za sljedeću. Već se sada treba raditi za sljedeću sezonu. Svi ovi požari što su se događali, i požar 2022. zaton, Grebašca prošle godine, sada Skradin, i pogledajmo, možemo reći, i ovaj požar, iako je mali po zahvatu, na području Carićeve okuke, svega, gdje je degradirana šumska površina, šuma koja se za, ajmo reći, osušila, gdje mi svaki dan imamo izbivanja tih dubinskih požara. I sinoć smo imali. I svaki dan se obilazi. Mi smo u sve većem, većem problemu, jer moram tako kazati da o šumama doslovce ne vodi nitko računa. Ne mogu vatrogasci voditi računa o šumama. Moramo se pokrenuti od jedinica lokalnih samouprava, od jedinica lokalnih samouprava. 2017. godine, 2018., bio je javni radovi, akcijski plan, gdje se puno toga radilo. Međutim, to je stalo i onda smo stali.
Napravili smo akcijski plan s moje razine, po GPS trackovima, po svemu je bilo predviđeno negdje 250 kilometara šumskih puteva na prostoru županije. Pola je prihvaćeno u tom akcijskom planu i po državnim šumama se nešto radi. Po privatnim šumama, nažalost, i radili smo baš i u ovom prostoru savjetovanje s Agencijom za privatne šumoposjednike. Nitko se, nažalost, tu nije pojavljivao i to će biti problem sve veći i veći iz godine u godinu. Moramo se pokrenuti kako s županijske, tako i lokalne razine, jer ću kazati, imamo, ja to tako nazivam, i virtualni sustav civilne zaštite. Znači, virtualni sustav civilne zaštite, koji je papirnati sustav, sustav, nažalost, vatrogasci rade svoj posao, ali HGSS svoj posao. Ti stožeri civilnih zaštita i svega, po meni, treba dobro, dobro reorganizirati i da se znade tko što radi. A ovako sve imamo na papiru, a u stvarnosti nemamo ništa. Uvijek imamo one iste strukture sustava. Kroz sustav vatrogastva pokušavam gurnuti, jer 2020. godine je stupio na snagu novi zakon o vatrogastvu. Treba se ustrojiti takozvana vatrogasna mreža, jer u ovom trenutku samo 4 javne vatrogasne postrojbe primaju decentralizirana sredstva iz države. Iz države. Znači, 13 milijuna, oko 2 milijuna eura ulazi u javne vatrogasne postrojbe. Ta financijska sredstva su i za njih nedostatna. Onda jedinice, gradovi izdvajaju ta sredstva. Druge jedinice lokalne samouprave ne primaju niti eura. Znači, sve ide isključivo iz proračuna jedinica lokalnih samouprava.
Borimo se i tražimo se. Napravio sam, da rečem, prvi vatrogasni plan na području Republike Hrvatske i borimo se već 2 godine da uđemo u financiranje prema državnom proračunu u svemu, da i ove druge jedinice lokalne samouprave primaju određena financijska sredstva. Imamo neke naznake da bi to u sljedećem proračunskom razdoblju trebalo ići i u svemu tome. Ono što ću kazati s županijske razine, znači, ja sam jedinka u sustavu, ona jedinka koja je u operativi 24 sata, 365 dana u godini. Imam 5 djelatnika koji rade u županijskom centru i koji, ajmo reći, primamo sve te dojave, henglamo, sve to vrtimo od početka do kraja. Cirka nekih 60-ak tisuća poziva u taj županijski centar dođe. Oko 27.000 poziva je na vatrogasne snage koje izvrtimo. Znači, od početka do kraja, 4.600 poziva je ušlo za prijavu spaljivanja. U dnevnom redu imamo i točku odluke o mjerama zaštite spaljivanja, gdje sa svakim čovjekom primimo lokaciju gdje će se vršiti spaljivanje i završetak lokacije. I niti jedan požar u ovoj godini se od toga dijela nije, od tog spaljivanja se nije razdvojio. I to hengla 5 ljudi. Mi smo i procjenom i planom zaštite od požara prije 2 godine, kad smo je dostavili, tamo smo i stavili da je to minimalni broj 8. Mi to henglamo s 5, vrtimo se i kad se, nadam se, u jednom trenutku da ćemo uspjeti da dođemo do ta 2 operatera u smjeni.
I radit ćemo, evo, ja se nadam, očekujemo, što ja kažem, po prognozama, svi pratite ovo što će se sada događati od ovih par dana narednih. Ja vas molim i da kroz svoje jedinice lokalne samouprave podignemo taj dio preventive, zaštite, da se vidi sve što može. A ja mogu zahvaliti svim mojim momcima za sve ovo što su uradili do sada, jer trošak vatrogasnih intervencija do jutros je samo angažiranje vatrogasnih snaga, znači, 660.000 eura. Ne govorim o zračnim snagama. Znači, bez zračnih snaga, 61 put smo, 61 avion je bio na našem području, pa kad sad gledamo da je to cirka nekih 10-ak tisuća eura, pa puta sat, sati leta, to su, znači, cirka oko milijun i pol je u ovom trenutku trošak gašenja na prostoru Šibensko-kninske županije. Ono što moramo napraviti za budućnost, ne moramo više gledati sada, za budućnost, to su uređenje šuma, šumskih zemljišta. Moramo iznaći rješenje i za sam prostor grada Šibenika na ovom području, Carićevih okuka, brda Kamenar, Šubićevac i svega. Moramo iznaći i za sve ostale prostore, jer ne možemo dopustiti da nam šuma ostane ono što je trenutno sada, jer to nije šuma, to su džungle, to su prašume. Pogledajmo prostor, evo, koji gori oko Skradina, što ja kažem, to je prostor koji je još najmanje džungla. Kad pogledamo oko autoputa i tom pojasu, to je, to će biti ono, mi to nazivamo jedna balalajka u budućnosti, koju trebamo urediti i sređivati.
Evo, to je ono. Zahvaljujemo zapovjedniku, županijskom zapovjedniku. Župane, sad vi. Gospodine predsjedniče, potpredsjedniče, svi ovdje nazočni vijećnici, vijećnice, ravnatelji ustanova, svi ostali koji ste ovdje, novinari i naravno svi oni koji nas slušaju ili gledaju. Evo, hvala vam lijepo, pozdravljam vas i hvala što ste našli vrijeme u ovom ljetnom odmoru da odradimo i ovu skupštinu koja nam je iznimno važna. Evo, ja ću se samo nadovezati na zapovjednika. Mi smo samo u ovom rebalansu predvidjeli za vatrogasnu zajednicu još 52.000 eura, uz ono što smo povećali na prošlom proračunu, to jest na ovom proračunu koji je na snazi. Ujedno, čitavo vrijemeulažemo kroz europske projekte. Evo, zahvaljujem se gospođi Sanji Slavici Matešić koja u biti vodi. Vidjeli ste da se ja vrlo malo miješam, a to može i Darko reći. U provedbu stvarno nastojimo imati meritokratski sustav, da političari ne smetaju na licu mjesta, da dođemo kasnije i pogledamo što se može učiniti kad se sama intervencija završi i u ovim proceduralnim stvarima koje su naša obaveza. I to smo radili i u zatonu, predlagali smo i gradu Šibeniku za Grbašticu, ali ovaj, ovdje u Skradinu čekamo da se obavi sve, pa ćemo onda i tu reagirati financijski. Što se tiče Zmajevog oka, ja mogu, evo, prepustiti gospođi Sanji Slavici Matešić, s obzirom da je ponovno meritokratski, iako sam jako dobro upoznat, ali ona je zadužena za taj dio.
Radimo na tome, a onda ću vam odgovoriti kad ona završi ovaj dio vezano uz samu zaštitu. Možda i ona u biti reći što se događa s ovim izgradnjama u ovom trenutku, pa ako bude potrebno, ja ću još dodatno izaći pred vas. Evo, hvala. Zahvaljujemo županu. Sanja, izvolite. Dobar dan svima. Evo, ja ću pokušati kratko, obzirom da je ravnateljica danas javne ustanove prirode odsutna, tako da ne može vam možda reći sve detalje, ali onoliko koliko sam ja upućena, nakon odluke županijske skupštine, javna ustanova priroda prikupila je sva istraživanja na tom području u dogovoru s ministarstvom, sve znanstvene radove koji su provedeni na području Zmajevog oka i to dostavila ministarstvu, iz razloga što je ministarstvo to koje temeljem Zakona o zaštiti prirode je dužno izraditi stručnu podlogu za zaštitu samog područja. Što se tiče stručne podloge, kao što ste i sami rekli, da, zaista je to zapelo, iako je u međuvremenu traženo da javna ustanova i osigura sredstva za izradu geodetskog snimka, što je ustanova napravila, ali još uvijek nismo, nažalost, dobili pozitivan odgovor od strane ministarstva, samo iz razloga što nisu dovoljno kapacitirani za izradu svih stručnih podloga koje trenutno izrađuju. Materijala ima jako puno, istraživanja ima jako puno, znanstvenih podataka jako puno, ali je ministarstvo to koje temeljem zakona to mora objediniti i donijeti svoj konačni stav da li je taj prostor zaista tako vrijedan da se zaštiti u toj kategoriji.
Što se tiče ovih drugih aktualnosti vezano uz neposrednu blizinu Zmajevog oka, kao što ste spomenuli, trenutno je aktualna izgradnja resorta, Frapa resorta Medine, i od strane našeg upravnog odjela je proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema zahtjevu investitora, uz izrađen je elaborat zaštite okoliša. Obzirom da na temelju svih dostavljenih podataka u okviru samog elaborata, uz mišljenja javnopravnih tijela koja sudjeluju u tom postupku, jer mi nismo jedini, mi postupak provodimo, ali naravno u suradnji sa svim javnopravnim tijelima i posebice Zavodom za zaštitu prirode, ocijenjeno je da u ovom skraćenom postupku, na osnovu tog elaborata, ne možemo dovoljno ocijeniti kakvog će utjecaja biti na samo Zmajevo oko. A svjesni smo da će ga biti, nekakvog će svakako biti, posebice i prilikom izgradnje i prilikom korištenja tog prostora. Upravo iz tog razloga upravni odjel je donio rješenje da je za izgradnju takvog resorta potrebno napraviti cjelovitu studiju utjecaja na okoliš, s detaljnijim istraživanjem kompletnog područja i da je potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, upravo temeljem mišljenja Zavoda za zaštitu prirode, koje je za nas obvezujuće. Na naše rješenje investitor je uložio žalbu i trenutno je to na drugom stupnju u ministarstvu. Po završetku toga znat ćemo u kojem smjeru idemo. Odjel je i dalje mišljenja da je potrebno to sve skupa detaljnije istražiti za donijeti neke kvalitetne odluke, obzirom na neposrednu blizinu.
Zahvaljujemo Sanji. Izvolite, samo malo, gospođa Jakelić je ispred vas. Sanja, izvolite. Poštovani gospodine predsjedniče, gospodine župane, sa zamjenicima, kolegice, kolege vijećnici, ravnatelji, sve vas srdačno pozdravljam. Imam dva pitanja. Jedno je za župana. Gospodine župane, znam, ne znam koliko su ostale kolege upućene, vi jeste, u problem ili projekt izgradnje doma za starije i nemoćne u gradu Nišu. Naime, grad Niš je aplicirao za sufinanciranje doma koji bi bio kapaciteta otprilike 100 institucionaliziranih pacijenata, odnosno ne pacijenata, nego štićenika, i oko 240 vaninstitucionalnih, i otprilike ukupna cijena projekta je nekakvih 15.000, 15 milijuna eura, od čega bi oko 5 milijuna financirao grad Niš, 5 milijuna eura bi bilo 6, evo, župan me ispravlja, ovaj, oko 5 milijuna bi se sufinanciralo iz europskih fondova, i plan je bio da županija sufinancira s preostalim sredstvima izgradnju tog doma. Pa evo, ja molim da vidim kakav je stav županije oko toga, gdje smo tu otprilike. I moje drugo pitanje za gospodina doktora Petra Čaglja. Zanima me kakav je trenutno, kakvo je trenutno stanje u Domu zdravlja Šibensko-kninske županije. Danas malo izvijesti o sastanku koji se dogodio s predstavnicima lokalne samouprave, što je otprilike se tu planira i kakav je uopće stav ovog trenutka uprave Doma zdravlja, što će se događati do kraja ove kalendarske godine. Čujem da postoji plan da se i neke ambulante možda restrukturiraju, ugase. Isto tako postoji plan gašenja laboratorija Doma zdravlja Drniš, pa evo, molim vas, ako možete da me malo detaljnije i mene i ostale izvijestite.
Hvala lijepa. Zahvaljujemo. Gospođi Jakelić, izvolite, župan. Evo, zahvaljujem se, doktorice. Ja sam razgovarao oko ovog pitanja s gradonačelnikom Drniša nekoliko puta, zatim smo također razgovarali s predsjednikom Vlade, jer smo imali sastanak župana u, mislim, u Koprivnici ili ne znam gdje smo bili, sad se, je, je, tako je, u Sisačko-moslavačkoj smo bili. I razgovarali smo, u Sisku u biti je bilo, tako je, ovaj, i naša je, naš problem je financijske prirode. Vi znate da od početka mi podržavamo ovaj projekt. Rekli smo gradonačelniku da u onim početnim našim razgovorima on je tražio možda tada 2 do 3 milijuna kuna kroz dvije godine da osiguramo u proračunu, što možemo, to nije bio problem. Ali kad se pojavilo da treba osigurati 4 milijuna eura, što je 30 milijuna kuna, 10 puta više od onoga što je prvotno bilo zamišljeno, mi to ne možemo osigurati. I onda smo, ja sam predložio predsjedniku Vlade, s obzirom da ne mogu financirati, jer imaju ograničenja o sufinanciranju projekta, da se nama sufinanciraju neki naši projekti koje bi mi inače iz našeg proračuna preuzeli obavezu i koje inače financiramo, a da mi onda iz našeg proračuna sufinanciramo kroz dvije godine izgradnju ovoga doma. Premijer je rekao da će vidjeti što se tu može napraviti, ali nije do sada ništa donesena, nikakva konkretna odluka. Znači, ovo je sve što govorim zakonski ispravno, postupak je legalan.
S druge strane, ne bih opteretio proračun Šibensko-kninske županije, jer ono što vam moram reći, a to se nadovezuje na vaše sljedeće pitanje vezano uz Dom zdravlja, gdje će ravnatelj detaljnije objasniti, ali u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, samo u ovoj godini, zato i radimo ovaj rebalans, isključivo samo radi toga, a ostale su stvari, ono, kozmetičkoga tipa, kad se uzme iznos, je milijon i pol, milijon i 450 tisuća eura samo do kraja godine, da bi taj sustav funkcionirao. Drugim riječima, cijelo vrijeme i s ove govornice i u javnosti, a i svakom ponaosob sam govorio, da nitko nije protiv povećanja plaća bilo kome, ni zdravstvenim djelatnicima, ni vatrogascima, ni učiteljima, ni dužnosnicima, nikome. Sve je u redu, ali to netko na kraju mora platiti. I dogodilo se, u načelu, da je država odlučila povećati plaće i to je učinila, a mi to moramo platiti. I sad kad uzmete da će iduće godine u proračunu, ako se ne promijeni način financiranja decentraliziranih sredstava za socijalu, evo, jučer sam potpisao, Denis me može ispraviti, 140 tisuća eura samo za domove zdravlja, za domove za starije i nemoćne, imamo ih dva. Više prostora za povećanje korisnicima nemamo. I onda se dogodi da će tih 3,3 do 3,5 milijuna eura iduće godine koje moramo osigurati, to vam je Drniš. To je vrijednost koju mi, koju smo mogli dati Drnišu. Mi imamo ogroman problem i država je, čini mi se, sad to osluhnula, malo je i Darko govorio vezano za vatrogastvo, ali tiče se za prijevoz učenika, gdje nam praktički sav novac koji je namijenjen za škole, da škole izgledaju, da imaju klime, da djeca imaju stolice, da imaju pomagala, nastavnici i sve ostalo, ono što ide, praktički mi trošimo, doslovno sve trošimo na prijevoz.
Jer to više nije izdrživo. Taj prijevoz je bio, ne znam, 3, 4 milijuna prije kuna, govorim u kunama, sad se popelo na 8. Razumijete, u 3, 4 godine to ode vrlo visoko. Tako da nije, nije bilo koja mogućnost ispravna koja će zaštititi funkcioniranje županije u budućnosti, a omogućiti da Drniš dobije Dom za starije i nemoćne, ja vjerujem i svi ovdje nazočni će odmah to pristati. Ali ne može se dogoditi da mi sad izdvojimo iduće godine 2 milijuna ili 2,5 milijuna i onda iduće 2,5 milijuna. Ja sam već rekao, ja neću biti župan, ali tko god dođe ovdje ne smije se živcirati radi toga. I nećemo ga mi ili one ljude koji će ovdje sjediti u vaše ime ili vi dovesti do toga da razmišljamo da li ćemo moći isplatiti plaće našim službenicima i da li će funkcionirati ostali sustavi koji moraju normalno funkcionirati. Evo, ja sam to rješenje predložio, gradonačelnik se složio, premijer nije bio protiv, tako da evo. Što se tiče Doma zdravlja, samoću kratko reći, iako će ravnatelj, Dom zdravlja
mora napraviti određene rekonstrukcije, tog ste vi svjesni, dolazite iz toga i znate koliki je i pritisak na sekundarni zdravstveni sustav, ali taj pritisak pokriva država u potpunosti. Ovdje nije slučaj. I mi imamo na određenim lokacijama od tri bivša Doma zdravlja, jedini koji funkcionira u plusu je Dom zdravlja u Kninu, bivši Dom zdravlja u Kninu. Dom zdravlja u Drnišu ima problem s laboratorijem, sustavno je krivo rađeno cijelo vrijeme, tražimo rješenje i nastojimo ga naći, ali imamo na području Doma zdravlja Šibenik mjesečno gomilanje duga od 65 tisuća eura. Drniš je negdje na 15 ili 17, Knin je u plusu 8, ako se dobro sjećam, 9, ali to je svejedno ukupni minus od 80 tisuća eura koji mi moramo pokriti, evo zato radimo rebalanse. A ovo više ne može tako funkcionirati. S obzirom da sam u lagodnijoj situaciji od mojih prethodnika koji su se namjeravali kandidirati, tko god dođe nakon mene imat će čistu situaciju. Makar me rastrgali, ali ne može biti da se borimo protiv, nazovi, određenih nepravilnosti u društvu, uhljebništva ili bilo čega, da netko za 30 posto pacijenata dobiva punu plaću, a onaj koji ima 120 posto isto dobiva istu plaću. Kako to može biti? To je stvarno nepravedno i kolabirat će cijeli sustav ne napravimo li konkretne mjere do kraja. Evo, ove godine, kako ste i vi rekli, ravnatelj dobiva zadatak, a on će sve ostalo vam...
Zahvaljujemo županu. Gospođo Jakelić, samo malo, ravnatelj, ako hoćete dubinsku analizu zahtjeva Drniša za izgradnjom Doma za stare i nemoćne, vrlo rado ću u svaki detalj. Pojasnit ću vam zašto to nije u ovakvom stanju dobar, ako želite. I dat ću vam na znanje svima ovdje prisutnima, ako mi dozvoljavate. Nisam se mislio na ovu temu javiti, ali rado ću vam to reći. No, no, ako hoćete. Zato zašto indikativno za sve o čemu se... Samo malo, smijte se vi. Zašto? Puno više sam upoznat s temom Doma za stare i nemoćne od župana. Dakle, gospodin Begonja je bio i kod mene na tu temu. Bio je u vrijeme taman kad se Općina Primošten sprema za tehnički pregled Doma za stare i nemoćne, 5 zvjezdica. E, sad se vratimo. Ovo što ste rekli da taj dom treba 15 milijuna, nije istina. Dom, oni su imali javni poziv za iskazanje interesa za javljanje i dom je, najniža ponuda je cirka 12 milijuna eura. Dobro ste rekli. Dom ima 100 štićenika i nema 250, nego 238 servis za vanjske. Dom za stare i nemoćne koji se treba otvoriti već 1.8., ali radi žalbi za nabavak opreme, Primošten, samo me slušajte, ima 51 štićenika, 5 zvjezdica, svaka, svaka soba, kupatilo i čajna kuhinja. Dakle, ima 20 soba, 20 soba s dva kreveta, dvije sobe za nepokretne po tri, to nisu sobe, to su apartmani i pet apartmana za jednu, dakle pet zvjezdica.
Cijena, samo me slušajte dobro svi, cijena konačna s okončanom situacijom bez opreme koja je 174 tisuće eura, full ekstra klase je, cijena cijelog doma je 2,5 milijuna eura. 2,5 milijuna eura. U cijelosti, 100 posto je to isfinancirala Općina Primošten bez ikakvog problema. Proračun Grada Drniša i Općine Primošten nešto je različit, u korist viši je Grada Drniša. E, sada se vraćamo na... Pita mene gospodin Begonja, ja ga vodim da vidi taj dom, i on isto kaže: "Ovo je pet zvjezdica." Naravno, njihov nije pet zvjezdica, ali nema veze. Kako tako malo? Moj odgovor je bio sljedeći: mi ne lažemo, mi ne varamo i mi ne krademo. Samo me slušajte. 12 milijuna eura, tri doma ja napravim za to, bez da mi treba. Što se tiče samog kredita, taj, ovaj prijedlog vaš je treba biti na, kao dio dnevnog reda na današnjoj sjednici. Ja sam rekao da, mi ćemo to podržati. Ali zašto nije nitko od vas podržao kad je Željko Burić ovršio DVD za račun iz 2003. godine za 158 tisuća kuna, pazite, a gasio je požar u Šibeniku. Ali vratimo se na to. Još jedna stvar. Drniš nema ništa svojih para. Drniš diže kredit 5 milijuna eura, pazite ovo, na kamatu od 3,90 posto. Općina Primošten je isto digla kredit 10 milijuna kuna, milijon četiri sto. A znate kolika je kamata? 1,1 posto. Kako to, primjerice, u istoj županiji netko dobije na 1,1 posto, a drugi dobije 3,6 puta skuplju kamatu?
To se upitajte. Zašto bi županija uopće davala Domu za stare, ovaj, Drnišu 5 milijuna? Okej, dajmo. Ali koliko će župane i gospođo Jakelić dati Općini Primošten? Ništa. I na kraju, ovdje slušam već 45 minuta, što je suštinski problem? Novac. Samo, gospodo, vijećnici, pročelnici, župane, zamjenici i mediji, vi morate shvatiti da je novac posljedica dobro ili loše odrađenog posla Stipe Petrine. I dalje stara židovska, samo me slušajte. Ako je novac problem, onda nemate nikakvog problema. Hvala vam. Ne pljeskajte, ništa. Da prebacimo. Ako nemate novac, to nije problem, to je vaš problem. Moj proračun je 3,5 milijuna eura u ovom trenu, bez jedne jedine jedinicate obaveze, a sve servisiramo, svima dajemo, na računu Općine Primošten ima 5 milijuna 509 tisuća eura. Kad bi takva bila država, mi bismo bili barem tri koplja iznad Švicarske. Pitajte se kako. Izvolite, gospođo Jakelić.
Nakon, nakon, jednog kraćeg dociranja, ja ne znam od kad smo se mi počeli dijeliti na mi i vi. Mi i vi. Mi i vi, politički, da. Ali građani ove županije bi trebali biti isti, i meni i vama, i građani Drniša i građani Primoštena. Tako da ja ne prihvaćam tezu da je to moj problem. Definitivno nije moj problem. I niti je to samo problem HDZ-a. To je problem županije, to je problem jedinica lokalne samouprave, ali ne želim da se građani ove županije dijele na mi i vi. Evo, hvala. Zahvaljujem. Ja se s vama slažem, ali morate vi znati da u političkoj areni postoje dvije vrste ljudi. Prvo su politički protivnici. Pojam politički protivnik je sljedeći. To su dvije grupe ljudi koje imaju sasvim različite ciljeve. To je prva grupa. I druga grupa je politički rivali. To su dvije grupe ljudi koji se bore u političkoj areni, ali imaju isti cilj, ali različitim putevima. Mi, nažalost, ovdje, koliko ja vidim, ovdje 24 godine, odnosno od 89., nemamo iste ciljeve, nažalost. Jer da imamo iste ciljeve, onda bi svi danas imali, ne znam, 200 posto svog proračuna slobodnih sredstava i ne bi bili, ne bi bilo ovakvih diskusija. Izvolite, gospodine Čagalj. Gospodin ravnatelj.
Ove teme me jako diraju. Poštovani predsjedniče, župane, svi županijski vijećnici, evo, što se tiče situacije u Domu zdravlja, ja sam tu došao prije nekih par mjeseci i prva stvar, kad je snimljena situacija, da je to predstavljeno županu, poslije jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu zdravstva, HZZ-u, da se vidi otprilike kakva je situacija. Ono stanje što je zatečeno, znači, jednu stvar morate znati, način na koji se financiraju Domovi zdravlja, znači, oni se ne financiraju, recimo, kao Zavodi za hitnu medicinu, Zavodi za javno zdravstvo ili bolnički dio. Znači, što se tiče Domova zdravlja, znači, oni se ne financiraju prema potrebama, prema broju zaposlenika, nego na temelju broja pacijenata koji gravitiraju u određenom timu primarne zdravstvene zaštite. Dobar broj timova na razini županije su privatne prakse. I na isti način se plaća tim privatne prakse po broju pacijenata, kao i tim u Domu zdravlja. Ono što je interesantno, da oni doktori, oni zdravstveni radnici koji su bili zainteresirani ili koji rade kvalitetnije, su bili motivirani otići u privatnu praksu i ono novce koje dobiju od HZZ-a da njima ostane. Dobar broj onih koji su ostali u Domu zdravlja iz određenih komoda i organizacijskih ili drugih razloga su se vratili u Dom zdravlja i sada, na razini Doma zdravlja, otprilike imate, tri tima smo već ugasili, koji su bili potpuno nerentabilni, imate 60, 61 tim primarne zdravstvene zaštite. Od tih 61 tim primarne zdravstvene zaštite, njih 19 nema minimum pacijenata za ugovaranje.
Znači, njih HZZO plati reda veličine mjesečno između 3,5 i 4,5 tisuće eura. Sama plaća doktora i sestre u tom timu je 6,5 tisuća eura, bez ikakvih drugih troškova. Kad se sve to analizira, samo na tom segmentu, na tim timovima, to vam je red veličine manjka u sustavu 70-ak tisuća eura. Kad se tome pridoda, na razini Doma zdravlja Šibenik pogotovo, dobar broj prostora koji je u najmu, to isto ne financira HZZO. Znači, moraju se financirati najmovi prostora. Imate još jedan detalj. Znači, unutar Doma zdravlja ima trenutno 8 doktora medicine na specijalizaciji. One se financiraju iz EU fondova. Preko onoga tko je radio na EU projektima, znaju kako to ide. Znači, svaka 3-4 mjeseca se potražuju sredstva iz EU fondova za plaće specijalizanata. Znači, unazad. Kad se to analizira, kad se to iskontrolira, znači, novce koji su već isplaćeni specijalizantima za plaće, Dom zdravlja dobije s kašnjenjem od 4 do 6 mjeseci. Imate još jedan segment, da je zbog krivog obračuna plaća prethodnih godina, koja je posljedica, jer je COP, znači, centralni sustav obračuna plaća u zdravstvu krivo obračunava plaće, da mi trenutno potražujemo na temelju tužbi zaposlenika više od 200 tisuća eura koje smo već potrošili, koje nam je obećano dati iz državnog proračuna, a koje možemo očekivati tek u 10. mjesecu. I sad, kad vidite sve dosadašnje, znači, spajanjem ova tri Doma zdravlja, naslijeđen je dug negdje od milijun eura.
Znači, u prethodnom periodu se dogodilo to, kad bi HZZO isplatio plaće Domu zdravlja, da bi se isplatio mjesečnu doznaku Domu zdravlja, da bi ona bila otprilike dovoljna za plaće. Plaćanje dobavljačima, režijski troškovi, lijekovi su se gurali pod tepih. Na temelju toga je kumuliran određeni dug. Kad je država povisila plaće, doznaka od HZZO-a više nije bila dovoljna niti za isplatiti plaće. Tako da i u ovom momentu, kad HZZO nama isplati kompletnu doznaku, plaće radnika su 105 posto tog iznosa. A normalno bi trebala biti otprilike 70 posto. To je mjera. Tu razliku na neki način netko mora pokriti. Iz tog razloga smo napravili razgovor sa svim jedinicama lokalne samouprave, da se vidi na njihovom području koja ambulanta postoji, koji je financijski efekt takve ambulante i da li ta jedinica lokalne samouprave želi da se ta ambulanta u tom modelu zadrži. Prijedlog je takav bio, nakon sastanka u županiji, da jedinice lokalne samouprave, recimo, ambulanta, ne znam, stomatologija u Murteru, ne znam, u Pirovcu, u Tisnom, da ona jedinica lokalne samouprave barem plati Domu zdravlja razliku plaća radnika u odnosu na novčani iznos koji je dobio od HZZO-a, a da županija onu razliku režijskih troškova, lijekova i toga preuzme na sebe. A da se kroz proračun sljedećih godina pokuša dug Doma zdravlja na neki način vraćati, odnosno anulirati. Najkompliciranija je situacija na razini Šibenika. Znači, ono što se tiče, recimo, što se tiče stomatologije, imamo otprilike 8-9 ambulanti, od tih 8, 6 nema niti minimum pacijenata.
I od toga, recimo, samo na jednom punktu u Domu zdravlja imamo 5 ambulanti stomatoloških. Znači, na jednoj lokaciji, ovoga, koje generiraju svaka otprilike 3 tisuće eura minusa. A stomatologa imate koliko hoćete. Što se tiče obiteljske medicine, tu nam je sad problem veći kadrovski nego novčani. Znači, trenutno, što se tiče obiteljske medicine, koja je, što se tiče organizacije, puno zahtjevnija i više se problema generira ako ne radi neka ordinacija obiteljske medicine, jer se ti problem prelijeva onda na bolnicu i na hitnu pomoć. Mi trenutno nemamo u ordinacijama otprilike 5 doktora. Znači, nitko nema, kad pokucate na vrata s druge strane, za očekivati da će do jeseni još 2 doktora otići, koji su na zamjeni, to su 2 mlada doktora iz Zagreba. E, sad se mi možemo zamisliti zašto je situacija takva u Šibeniku, da mladost šibenska ne želi raditi u obiteljskoj medicini. Interesantno, Knin, Drniš i periferija ima doktore, u gradu Šibeniku ih nema. Znači, to je trenutna situacija. Što se tiče, ova organizacija je predočena i Ministarstvu zdravstva i HZZO-u. Inicijativa je da se nađe načina da ovakav model financiranja se modificira otprilike na jesen. Jer se vidi na razini Hrvatske, nije, znači, problem koji je u Šibeniku, sličan je na drugim mjestima. Jedino broj ovako timova nerentabilnih je kod nas nesrazmjerno velik. Kod drugih županija je, županije ili druge jedinice lokalne samouprave su u svojim proračunima ranije rezervirali neka sredstva da to pokrije, ali problem je generalno na razini Hrvatske potpuno isti.
I tu će Ministarstvo i HZZO naći neke moduse da se to prevlada. I još jedna stvar, isto će se tražiti modalitet da se stimulira, da postoji, da se doktori motiviraju da rade u obiteljskoj medicini, što sad nije slučaj. Eto ga. Zahvaljujemo ravnatelju. Gospodine Mari ću, izvolite. Izvolite. I sad je Radivoj, i sad je Radivoj, znači od kad se javila. Dobar dan. Pozdravljam sve nazočne. Moje pitanje je usmjereno županu Marku Jeli ću. Prije dosta vremena je u proračunu predviđena nabavka sanitetskih vozila za hitni medicinski prijevoz, pa me čisto zanima, ovaj, kako već dosta vremena prošlo, a za navljanje, znači, istih je, ovaj, nije, nije, nije adekvatno s isluženošću postojećih vozila u smislu i kilometraže i svega, pa volio bih samo znati što je novoga napravljeno po tom pitanju, ima li kakvih novosti i hvala na odgovoru. Zahvaljujemo župani. Izvolite.
Evo, hvala lijepo. Ne radi se samo o sanitetskim vozilima. Ovdje je ravnatelj, sad je prebačeno u Zavod za hitnu medicinu i sanitetski prijevoz i vozila za hitnu medicinu. Ima razlike, pa... Mi smo prošle godine, sukladno, pretprošle smo nabavili 6 vozila na leasing, koji su bili za sanitet. Ta vozila su već sad 2 godine stara. Mislim da smo prošle godine 2 puta raspisivali natječaj za 2 vozila. I to je, ako se dobro sjećate, to je bio i prijedlog, uostalom, kluba HDZ-a na proračunu tada, i nitko se nije javio. Jednostavno, vozila nema. I kad napravite, ne možete ni praktički, evo, sad u ovoj drugoj polovici godine je vrlo teško napraviti i natječaj, jer se čeka, ne znam koliko je, mislim, preko 270 dana ili čak i duže da biste došli do vozila. Sad postoji nekakva naznaka, dobili smo informaciju da bi, da negdje ima nekakvih vozila, mi ćemo raspisati, to jest, Zavod će raspisati natječaj, a bila je u razgovoru s gospođom Majom Grbom Bujević prije par mjeseci, oni su obećali da će država nabaviti određeni broj vozila, pogotovo nama koji smo dobili nove timove. Tako da je pitanje na mjestu. Glava nas boli već dugo vremena oko toga. Pokušavamo naći rješenje. Kupili smo 6 vozila na leasing, ali je to očito nedovoljno. I moram, evo, iskoristiti ovu govornicu i reći da mi nije jasno da se nitko nije sjetio kupovati vozila na leasing.
Prije nas. Ne znam zašto to nije rađeno. Pojednostavit ću vam. Uzmete na leasing, recimo, za ovaj leasing koji sad plaćamo, praktički bi mogli kupiti 1 vozilo godišnje. Ovako imamo 6. Svake godine bi praktički mogli 6 u leasingu. Tako da, evo, uveli smo nekakva nova pravila, ali vozila nema. U tome je problem. Nije problem u nama, nije u ovom slučaju problem u novcu. Jednostavno je problem u tom što vozila na tržištu nema, jer su to specijalizirana vozila, čeka se na njih isto kao i vatrogasna. I evo, ja se nadam da ćemo sad uspjeti nekoliko ih nabaviti, jer stvarno se trudimo to riješiti, i to već godinama se trudimo i nalazimo neka rješenja. Vidite da svake godine nešto obnovimo, ali to očito nije dovoljno. Ukupno, ravnatelju, 39 plus koliko vozila imamo, plus... Zahvaljujemo župane. Gospodine Tisaj, sad ste vi. Niste se javili. Ajde, vi parac.
Poštovani župane, predsjedniče, kolege, kolegice i ostali prisutni. Imam 2 pitanja. Jedno se odnosi na, zapravo, međužupanijsku liniju Drniš-Ružić-Split, što se tiče odnosa koji subvencioniraju jedinice lokalne samouprave Drniš i Ružić. Da li je ta linija, obzirom da je jako bitna za to stanovništvo koje povezuje, prepoznata od strane županije kao bitna i da li će biti subvencionirana? A drugo pitanje, evo, potaknulo me zapravo ti plakati tu za razvojnu agenciju, odnosno i materijali koje smo dobili, zapravo, preko maila. Ne znam da li je tu ravnateljica ili nije. Koliko je od preuzimanja, zapravo, nove ravnateljice, zapravo, ustanove, koliko je novih projekata prijavljeno i koliko je zapravo prošlo, koliko nije prošlo i koliko ih je na čekanju? Hvala lijepa. Zahvaljujem župane.
Dakle, kako ste i rekli, to je međužupanijska linija i ona je na temelju, vozi se sad trenutno na temelju dozvole Ministarstva. Županija je raspisala svoju, dakle, mrežu linija koja bi trebala startati 1.10. U tome neće biti te međužupanijske linije, zato što čekamo da i splitsko-dalmatinska završi županija svoju mrežu, tako da bi se mogli dogovoriti, odnosno da subvencioniramo pola-pola, da smo je mi sad uključili u našu mrežu, automatski bi prestala važiti dozvola Ministarstva, a to nam nije u interesu, a mi kao županija sami je ne možemo financirati, s obzirom na veliku duljinu same te linije. Što se tiče subvencioniranja, to trenutno više nije moguće, s obzirom da je startala, odnosno 1.10.će početi mreža linija i onda po samom zakonu i uredbi EU više nisu mogući takvi subvencioniranje prometa. Zahvaljujemo. Može, može, samo što... Imamo vremena. Evo, ja ću biti slobodan dodati, iako je Martina vrlo faktografski iznijela sve. Mi smo imali sastanak sa Šibensko-kninska i splitsko-dalmatinska, bio je i zamjenik, bila je gospođa Martina, bio je zamjenik Čogelja i predsjednik ili direktor prometa Split, i bio je načelnik Ružića. U biti, dogovorili smo, ono što je dobro, ovo bi se vrlo brzo do kraja godine moglo riješiti, zato što splitsko-dalmatinska je pri kraju svoje izrade i, za razliku od nas, oni imaju svog prijevoznika gdje imaju udio, ili će uskoro imati udio u vlasništvu, pa onda skupština ne mora, ne morate raspisivati javni natječaj, nego povjeravate tu uslugu svojoj tvrtci da ona to obavlja.
Tako da, evo, ono što smo mi dobili informaciju, to bi bilo spasonosno, prije svega, za općinu Ružići, jer nam zakon, kako je Martina rekla, ne dozvoljava više sufinanciranje. Mi imamo neke druge načine kako pomažemo, kao što sam rekao maloprije, prijedlog za Vladu i Šibensko-kninsku županiju, te grad Drniš, tako mi pomažemo neke druge projekte, a oni svoja sredstva prenamjenjuju za ovu ulogu, za sad. Evo, to je to. Zahvaljujemo županu. Jel se još tko javlja? Aha. Dobar dan, lijep pozdrav svima. Evo, ja sam, znači, na mjestu ravnateljice od 27. studenoga 2023. godine. Došla sam, u biti, na sljedeću situaciju: da su 3 projekta u provedbi, znači Europe Direct i Eyes of Horize, i tehnička pomoć koja je završila 31.12.2023. godine. Tehnička pomoć vam znači da mi smo vam svi djelatnici razvojne agencije, služe da bi pomogli i županiji i gradovima i općinama u pripremi i provedbi projekata. Znači, to su projekti na koje sam ja trenutno, kad sam došla, još uvijek se ti projekti provode. Od 1.1.2024. išla je nova tehnička pomoć i ono što vam mogu reći je da nema nijednog natječaja koji je izašao da ga je razvojna agencija propustila prijaviti. I kontinuirano radi i na pripremi. Provedba i dalje takva je kakva je, znači, 2 su projekta, ali prijava se radi kontinuirano. To je inače jedan jako dug proces. Ja sam mislila da to ide dosta brže, ali ne ide.
Kad vi prijavite jedan projekt, mi projekte koje smo prijavili i u veljači i u ožujku, mi još uvijek nemamo povratnu informaciju po pitanju takvih projekata. Tako da konstantno smo u koji god natječaj izađe, u suradnji s načelnicima, sa županijom, tako da što god je izašlo, nema, ja mislim, nijednog natječaja da smo ga mi u ovih, znači, 8 mjeseci propustili. Zahvaljujemo. Pa ja vam mogu, evo, ako hoćete točan broj, ja vam mogu poslati na mail kompletno sve projekte po nazivu koji su i što smo iz njih tražili, onako čisto Excel tablicu, da vidite što smo mi to prijavili. Ja sad točan broj, je li ih 12 ili 13, ne mogu vam točno reći, ali vam mogu definitivno poslati. Hvala. Zahvaljujemo. Evo, tajnica će prozvati.
Prozovi tko je sad da se javi. Sad je Radivoj Bačukat. Poštovani predsjedniče. Poštovani kolegice i kolege vijećnici, poštovani župane sa suradnicima, poštovani ravnatelji ustanova, mediji i šira javnost koja prati ovo naše današnje zasjedanje. Dva pitanja su. Jedno se odnosi na županijsku upravu za ceste. Ja bih volio da nas ravnatelj, mislim da je tu, je, tu je, izvijesti što još nije poduzeto između 2 ruta u Rovojcama, koja je zapravo državna cesta, a koja bi trebala vrlo skoro prijeći u vaše ruke. Promet se odvija nesmetano. Nažalost, tamo su i pješaci prisutni i vozila i, dakle, svi živi, ali cesta nije puštena u promet. Molim vas da taksativno upoznate javnost zbog čega ta cesta nije još uvijek dobila, ovaj, upravljanje od strane županijske uprave za ceste. I drugo pitanje. Vama je svima poznato da jedinice lokalne i regionalne samouprave, općine i gradovi, ne županija, sufinanciraju određene usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Primjerice, u Vodicama imamo situaciju da Vodice plaćaju i turističku ambulantu ovog puta, plaćaju cijeli jedan liječnički tim i hitnu pomoć. Ja bih zamolila ravnatelja da kaže koliki iznos dobiva baš konkretno iz Vodica. Hvala.
Ako nema još više pitanja, evo, ja imam još 2 pitanja, pa ćemo... Aha, izvolite, parac. Dobar dan svima. Radi se o županijskoj cesti koja je dobila kategoriju županijske ceste prije 3 godine, znači izgradnjom obilaznice Vodica. Ministarstvo je donijelo odluku da dio magistrale D8 dobije kategoriju županijske ceste. I tada je pokušana primopredaja, znači da tu dionicu preuzme županijska uprava za ceste, što mi nismo prihvatili iz razloga zato što ta cesta nije bila rekonstruirana, a na toj dionici se, pogotovo na onom famoznom rotoru kod Dine, dešavalo veliki broj ovih prometnih nezgoda. I Hrvatske ceste su prije, znači, godinu dana pokrenule taj postupak rekonstrukcije. I ona je, koliko se, koliko imam informaciju, u građevinskom smislu u cijelosti završena. Ide se na izmjenu građevinske, ovaj, dozvole, jer tijekom građenja došlo je do nekakvih, ovaj, promjena, odstupanja od osnovnoga projekta. Mislim da je sad u tijeku e-konferencija za izdavanje građevinske dozvole, da bi se onda moglo pristupiti i uporabnoj dozvoli. Po dobivanju uporabne dozvole napravit će se primopredaja između županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta i dalje ćeš njom upravljati i održavati Županijska uprava za ceste. Kad će to biti? Ja se nadam skoro, ali evo, to još nije u smislu papirologije dovedeno do te faze da bi se mogla preuzeti. Hvala. Zahvaljujemo ravnatelju. Evo.
Rekli ste u jednom trenutku da je bilo odstupanja od glavnog projekta. Koliko znam, ja... Ali vi ste član Vijeća hrvatskih cesta. Nadzornog odbora. Nadzornog odbora. Dobro, nije ingerencija, ali vi sad ste ovdje u javnosti izjavili da je bilo odstupanje od glavnog projekta. Mene jako zanima. Vi ćete kazati da to vi ne znate. Da mi ne možete odgovoriti na to pitanje. Jel mi možete odgovoriti na pitanje u kom dijelu je bilo odstupanje od glavnog projekta, ako ga je bilo, a bilo ga je, zašto ga je bilo? Mislim, radi se moguće o nekakvom pogodovanju. Nemojte, mislim, ne mislim skrenuti, ovaj, pozornost javnosti u tom smislu, ali to je činjenica, očito, jel tako? Zahvaljujem. Ako mi možete odgovoriti na pitanje, ova javnost to zaslužuje znati. Zašto je postojalo odstupanje od glavnog projekta?
Konkretne detalje baš i ne znam sve, ali znam da nije bilo usklađenosti projekata vodovoda i odvodnje s projektima prometnice. I bilo je nekakve korekcije, koliko sam ja upoznat, na samom rotoru kod Zatonske ulice. Evo, to toliko. Zahvaljujemo. Evo, pošto... Dobro, izvolite, ravnatelju. Očigledno vijećnici i ravnatelji nisu pročitali poslovnik o radu županijske sjednice, jer tamo fino piše u jednom članku da vijećnik ili onaj koji će govoriti može tek izaći na govornicu kad mu predsjedavajući daje riječ. Izvolite, gospodine Čagar. Pa pomalo. Pa ljeto je. Ljeto je. Ovdje ću biti jako kratak. Što se tiče grada Vodica, ono što grad Vodice financira Domu zdravlja, to je plaća medicinske sestre na otoku Prvi ću. Znači, ta medicinska sestra nije ugovorena s HZZO-om. To je nadstandard zbog potreba stanovništva. Grad Vodice financira plaću medicinske sestre na otoku Prvi ću i ove godine iznimno, jer je bio plan da se na 4 punkta u županiji osnuje turistička ambulanta. Za turističku ambulantu, za 7. i 8. mjesec, grad Vodice je osigurao 12.000 eura. 12.
Zahvaljujemo. Evo, ja još imam 2 pitanja. Pa mogu li ja postaviti pitanje? Ja sam samo jedan od jednakih. Evo, 2 pitanja imam. Prvo pitanje nastavno na što je kolega pitao za pomorsko dobro. Kao predsjedniku skupštine obratila se udruga brodara Šibensko-kninske županije sa zahtjevom da se pojasni, kako kažu, jer na otoku Kornat, odnosno na Ravnom Žaknju, vlasnik konobe, gospodin Bruno Dragićević, zabranjuje da se vežu ovi turistički putnički brodovi, jer on ima rezervirano za svoje goste. Pretpostavljajući da gospodin, taj Bruno Dragićević, ima koncesiju, ja sam se u ime brodara koji su se obratili obratio
upravnom, odnosno upravnom odjelu za pomorstvo, promet i otočni razvoj. Odgovor je vrlo došao brzo, konkretno. Jasno je da na otoku Žaknju, pardon, Ravnom Žaknju, jer ima 2 Žaknja, Kameni i Ravni, da nema nikakvih koncesija. Mene zanima da mi pojasnite iz odjela, odnosno konkretno gospođa Martina, ili žao mi je što nema gospođe Jadranke Fržop, jer mislim da je ona generator takvog bezakonja, a to njoj nije ništa novo. Pa se vi sjećate, vi stariji vijećnici, kako je bilo ovdje kad se utvrdilo da je županija zakinuta za čak 30 milijuna tadašnjih kuna. Ali to je prvi slučaj. Drugi slučaj imamo otok Obonjan. Jednaka stvar. Obratili su se građani koji dođu u situaciju radi kvara motora, kvara pogona ili, ne daj Bože, nevremena, koji imaju namjeru se vezati, zakloniti se na otok Obonjan. To je pravo svih nas, posebno poslije donošenja ovog novog zakona o pomorskom dobru. Dakle, pomorsko dobro je javno dobro koje se ne može ograničiti upotreba svih nas. Međutim, na otok Obonjan, čim netko dođe blizu obale ili, ne daj Bože, se javi, odmah dođu zaštitari, tjeraju, tuču kamenjem i prijetu oružjem otima putnicima u brodove. Mene zanima, isto smo se obratili upravnom odjelu za pomorstvo, odgovor je došao, nema ni tamo nikakve koncesije. Jedan podsjetnik. Mi smo svo ovo vrijeme do sada pričali o nedostatku novca. Koncesije se plaćaju. Vidimo ovdje 2 slučaja kako se jednostavno novac gubi, odnosno kako novac iz nekih razloga teče kroz prste i mi dolazimo do najvećih problema, a to je egzistencijalni, a to je zdravstvena zaštita, dom za stare i nemoćne ili skrb o ljudima treće dobi.
Zašto? Jer nam novac curi kroz prste. Htio bih konkretni odgovor. U odgovoru upravnog odjela kaže se da su za ove stvari nadležni ministarstvo i lučka uprava Šibenik. Ja bih molio odjel da zatraži inspekcijski nadzor na njima. I treći, najgori slučaj, ali baš najgori, s kim je svaka institucija i svaki pojedinac, do premijera i do ravnatelja DORH-a, upoznao. A to je slučaj Primošten. Imate granicu pomorskog dobra na 60.000 u području Autokampa Adriatik, čak 60.000 kvadrata pomorskog dobra, koje je upisano danas kao pomorsko dobro, ali je, pazite ovo, u vlasništvu Mađara, jer oni ne žele dati tabularnu ispravu da se država upiše. 60.000 kvadrata koje se koristi mimo svih pravila, koristi se, primjerice, za usluge primanja, za usluge kampiranja. Imate određene parcele, pa ako netko hoće, vrlo rado ću ga provesti tamo. Molio bih da se to konačno riješi. Mi smo o tome upozoravali i DORH i CERP i, ne znam, Ministarstvo državne imovine, čak i premijera na neposrednom sastanku, predsjednika države. Ima već 2-3 godine, ali svi šute. Očigledno, kad sve te novce izračunate, onda se odmah pokriju ovi zahtjevi za Dom zdravlja, za Zavod za javno zdravstvo i druge potrebe. Dakle,
apropo onoga što sam prije rekao, novac je samo posljedica dobrog ili lošeg obavljenog posla. To je prvo pitanje. Molim odgovor. Drugo pitanje je malo ozbiljnije. A tiče se Zavoda za javno zdravstvo. Zavod za javno zdravstvo je u dosta kritičnoj situaciji iz razloga što sam ja upozoravao župana, ima već 5-6-7 mjeseci, tko zna više, da je Zavod došao u financijsku krizu i župan nije vjerovao. Malo je to ispitao i to se ustanovilo. Pa je župan na sastanku tvrdio da će razriješiti ravnateljicu. Međutim, do dana današnjega po tome nije ništa učinjeno. Zašto? Jer se sada uprava, članovi upravnog vijeća, a i župan, vadi da neće se raspisati natječaj za novu ravnateljicu jer nije upravno vijeće kompletirano. Dakle, jedan predstavnik kojeg župan daje nezavisnoj listi nije još imenovao svog predstavnika jer je imenovana predsjednica otišla na porod. Župane, kakve to ima veze ako upravno vijeće ima sasvim dovoljan broj članova da donosi na zakon utemeljene odluke? Da je čak i samo 4 člana upravnog vijeća, sasvim bi bilo dovoljno. Dakle, davati sebi opravdanje kako, eto, neću raspisati natječaj, po meni to je jadno i jako, jako neozbiljno. Vi morate raspisati natječaj, upravno vijeće mora razriješiti. Pazite, vi ste na sastanku, kod vas u uredu, decidirano zahtijevali razrješenje Dijane Duljević radi nesavjesnog poslovanja i financijskog bankrota Zavoda. Tako ste vi rekli. I to je činjenica. To je jedna stvar.
I još jedna stvar, primjerice, priča se, pretpostavljam i vjerujem da su to zli jezici, da je u Zavodu da se provodi izvid od strane krim policije. Je li to istina? Eto, to je to moje pitanje. Evo, prvo ću vam reći vezano za novce, da su vam novci od prihoda od koncesija i dozvola i ostalih instituta raspolaganja pomorskim dobrom namjenski. Znači, ne bi se mogli koristiti za krpanje, ajmo reći, dugova u zdravstvu. Što se tiče, kako ste i rekli, dobili ste odgovor i za brodare i za Obonjan, vezano za rivu otoka Ravni Žakanj nema koncesije. I istina, po članku ovome 183, stavku 1.3 zakona o poslovima nadzora nad pomorskim dobrom u općoj upotrebi, a to je opća upotreba, s obzirom da nemamo koncesiju, su poslovi inspekcijskog nadzora koje obavljaju ovlašteni službenici ministarstva, inspektori lučke kapetanije. S tim da sad, po novom zakonu, poslovi nadzora su također i u djelokrugu jedinice lokalne, odnosno ona bi sama trebala voditi brigu na svom prostoru, odnosno nad općom upotrebom pomorskog dobra putem pomorskih redara. Što se tiče Obonjana, isto kako sam vam i dostavila, oni su na onoj drugoj obalnoj čestici gdje je sam kamp, to je u vlasništvu grada, odnosno nije pomorsko dobro. I ta trgovačko društvo Obonjan Rivijera s gradom ima ugovor o služnosti do 2000., sad ne znam je li 38. ili 58., a na onoj prvoj obalnoj čestici koja je pomorsko dobro, to koriste putem instituta dozvole koje im je dao grad na temelju svog plana upravljanja pomorskim dobrom.
I što ste me ono još pitali? A, vezano za Primošten i Autokamp Adriatik, odnosno Mađari, tu je problem provedbe granice pomorskog dobra, ali koja je u nadležnosti državnog odvjetništva. I evo, to je to. Nemojte se ljutiti, ali ovo je za dječji vrtić. Dakle, mi nešto odredimo i nemamo instrument kako ćemo to, ako se netko tome suprotstavi, provesti. Dakle, država ili županija nema instrument prinude da bi se brinila o svome. Ali dobro, da. Mislim, dakle, ispada da svatko može raditi što ga je volja na pomorskom dobru. Takav zaključak ja imam, a vi kako hoćete. Evo, to bi bilo to. A po svemu sudeći, svatko može raditi. Pogledajte, imate 3 radikalna slučaja gdje se krši pomorsko dobro. Pomorsko dobro se plaća i dio toga ide jedinici lokalne samouprave, dio regionalne samouprave, dio državi. Po 33% se dijeli. Dakle, ovo što pročelnica kaže uopće ne odgovara istini. Dakle, ako ja dobijem po toj osnovi neki novac, ja ću ga namijeniti u svom proračunu za, primjerice, za zdravstvo ili za predškolsku dobu. To mogu. Istina je što kaže da država koja dobiva taj novac ne može ga usmjeriti nego namjenski. Ali država, ali država samo dobije 33%. Ovih 6-6% ostaje. I to je to. Ako nema više nitko, mi prelazimo, poštovana gospodo, na glasovanje o zapisniku. Niste se nitko očitovali o Zavodu za javno zdravstvo, pa ću to pričati.
Izvolite. Pa tako, javite se. Dobar dan svima. Što se tiče Zavoda za javno zdravstvo i raspisivanja natječaja, dakle, na upravnom vijeću je, prije nekoliko sjednica, donesena odluka o raspisivanju natječaja za novog ravnatelja. Međutim, natječaj još nije objavljen iz razloga što, evo, na prošloj sjednici županijske skupštine dana je suglasnost na sam statut ustanove prema kojem je predviđeno, kao i sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, da upravno vijeće broji 7 članova, od čega je 4 od osnivača, dakle, županije. Trenutno su 3, čekamo još jednog četvrtoga. Država Republika Hrvatska je dala svog predstavnika. Dakle, trenutno ustanova ima 6 članova upravnog vijeća i čeka se imenovanje sedmog. Ne da se, u stvari, raspiše natječaj, nego da se donese odluka po natječaju. Ma, gospodineĆupiću... A što se tiče ovoga krim izvida, to vam detaljnije može ravnateljica reći. GospodineĆupiću, u kojem svijetu vi živite? Prvo je jako neozbiljno da neki pročelnik može biti predsjednik upravnog vijeća. To je jako neozbiljno. Druga stvar, za donošenje odluka sasvim je dovoljno 4 člana. Pravo valja. Dakle, vi imate ih 6. Izbjegavanje to jasno na što sugerira? Nastavak korupcije koja se već dugi niz godina odvija u Zavodu za... Gospođo Dulibić, sjednite dolje jedan. Jer, razumijete, već ja sam ovdje govorio i bilo je ovdje i plaća, da je Zavod za javno zdravstvo, a i to je pravomoćna i konačna presuda bila bivše ravnateljice, bio leglo organiziranog kriminala u kojemu se godišnje izvlačilo između 2 i 2,5 milijuna kuna da bi se kupovali narkotici za ugledne HDZ-ovce u županiji Šibenik.
To su istine. Ako nitko neće saznati i nitko ne želi čuti tu istinu, imate danas situaciju da vam je zdravstvo kompletno u raspadu. I vi ništa ne trebate govoriti. Ja uvijek kažem, samo je vrijeme najbolji sudac. Vrijeme i rezultat. Rezultat vidimo, a vrijeme će, što evo kaže ravnatelj, ja se s njim slažem. Pa izvolite. Što meni govorite? Zašto imate, gospodine Čagalj, pa Zavod za, pardon, Dom zdravlja Šibenik, dok je bio Joško Jurić, jednako tako je provodilo. Oni su godišnje izvlačili na crno 2 milijuna kuna. I to se dijelilo. Ja točno znam kome, na koji način i zašto. Ali pazite, ja i vi, kao pojedinci, jako smo nemoćni i moramo samo blejati u vitar, nažalost. E, pa mi znamo da su se u 3-4 godine na bolnici mijenjali 3 puta zatvori. Za što? A mislite, o čemu pričate? Pa novaca ima kao one stvari. Samo pitanje je kojim kanalima i gdje to ide. I je li vi ovdje koji odlučujete o tome imate snage da rećete: ide tu i tu, neće više, ide za javno dobro? Nemate. I to je problem. Izvolite, župane. Ma evo, ja sam, stvarno se ne odugovlači ništa. Imali smo na drugim mjestima gdje je netko prigovorio zbog sastava upravnog vijeća. Ja se slažem s predsjednikom u smislu da bi zakonski, dovoljno je 4, ali da ne bi imali repove i da se to ne bi dogodilo.
Evo, čekamo to još jednoga. Natječaj će se raspisati, može se i danas, sutra. Sutra ne može jer je neradni dan, ali preksutra, sasvim svejedno. Znači, odluka je donesena. Što se tiče ovih drugih navoda, evo, ravnateljica mi je rekla da je bila krim istraga. Ne znam o čemu, jer mi nije nitko ništa rekao. Ali, ovaj, ali da je završila i ako bude kakvih posljedica iz toga, to će državno odvjetništvo. Mi se i ne smijemo miješati u te postupke, niti ih smijem komentirati, pogotovo ja kao dužnosnik. Vi u skupštini imate pravo, možda više od mene. Ovaj,
mi ćemo, mislim, stvarno tamo ima problem. Problem je evidentan, financijski je prije svega. I neki dan smo ja i predsjednik bili. Zašto je predsjednik na mjestu predsjednika upravnog vijeća, a pročelnik je? Jer smo imali dva predsjednika, to jest predsjednice upravnog vijeća koje ste i vi predložili, uostalom, ali osobe su se povukle. I ja nisam imao drugo rješenje kao župan koji odgovara za funkcioniranje ustanova tamo. Koliko sam god odgovoran u tom smislu, ne mogu sebe staviti na to mjesto, jer to se ne može. Ali sam postavio pročelnika jer on ima kontrolu nad potrošnjom sredstava i vidi što se događa u njegovom odjelu. Da li je to trajno rješenje? Ja bih rekao da nije. Evo, zahvaljujem se i pročelniku, jer sigurno nije uzeo lak zadatak. Jer da je lak, onda bi netko drugi tamo bio. Ja ne vidim, mislim, možemo sad ovdje raspravljati, trebamo raspravljati, problema ima. Natječaj će biti raspisan. Mi moramo naći i u sljedećem proračunu financijska sredstva, ali prije svega moramo vidjeti s novom upravom, jer će doći novi ravnatelj, jasno, i vi idete u mirovinu, a ne očekivamo nakon svega da se javite, jer ne bi bilo objektivno. Bar s moje pozicije. Ali, ovaj, moramo naći nekako konkretno, suvislo rješenje. Evo, mislim, imamo i tu zgradu staru, je li, koja se nalazi u samom dijelu središta grada.
Ja i dalje inzistiram da se iz nje izmjeste ovi i da vidimo što ćemo s tim prostorom, jer ne može županija više financijski izdržati u ovim uvjetima pritisak zdravstvenog i socijalnog sustava. Nije uzrokovano u određenim dobrim dijelu segmenata, ne govorim o Zavodu za javno zdravstvo, govorim o nekim drugim aspektima, funkcioniranjem samih ustanova, nego funkcioniranjem i odlukama državne vlasti da nešto napravi, a na naš trošak. Ponavljam to. I sad trebamo naći rješenje kako ćemo to riješiti. Ajmo se smiriti, to odraditi do kraja. Evo, kroz narednih 15-ak, 20 dana će biti i vjerojatno i završen natječaj, jer traje 8 dana, koliko znam, 15, je li, 15. Znači, to ćemo riješiti i onda idemo u nekim novim smjerovima koji bi trebali donijeti konkretno rješenje. Evo, to. Zahvaljujemo županu i izvolite, gospođo Sanja.
Samo bih htjela, evo, osvrnuti se na vašu zadnju primjedbu, da nakon što ste prozvali i ravnateljicu Zavoda i bolnicu i domove zdravlja za izvlačenje novca, ne znam, neki narkotici, neki HDZ-ovci i tako dalje, nije istina da vi kao građanin to ne možete. Ako imate saznanje o tome, znate i sami koja su tijela koja će to istraživati. Ja o nikakvim narkoticima i nikakvim HDZ-ovcima, ovisnicima, nemam nikakvog pojma. Evo, tako da, molim vas, vi kao građanin onda postupite kako mislite da treba. Draga Sanja, mila, simpatična, izvrsna kolegica, mislim, ne kolegica, nego poznanica, fenomenalna profesionalka. Ja vam kažem jednu stvar. U ovoj županiji
jedine afere koje su se stvarno otkrivale dolaze sva od Stipe Petrine i Risukić Kotarac, odnosno nezavisne liste. Prva afera koju nitko nije od vas zna, to je pljačka Jadranske banke. Samo malo da vam rečem, zato, ako vam ja nešto, ako vam ja s ove, i to u visini od 450 milijuna tadašnjih kuna, koja je dovela do, i bespravna gradnja čitave marine u Mandalini. I pazite, ako vam ja nešto na ovaj način, s ove govornice rečem, to je 100% točno. Ali da li ja kao pojedinac i građanin imam snagu da to potisnem, jasno je da nemam. Vidite, jer se vi sjećate kredita kad ste izvlačili novce iz Jadranske banke da bi se dovela u stečaj, odnosno da bi je preuzela HB, pa kad se pričalo kako je to nije istina, pauk mi je ovdje rekao: "Ako o tome budeš pričati, tresnit ću te." To imate u zapisnicima. Željko Burić je iz Vrijeđa i Risukić Kotarac, što se desilo? A jer se sjećate kad je grad preuzeo kredit od vodovoda koji je davao NK Šibenik? Ali takvih afera ima bezbroj, gospođo Sanja Jakelić. I kad vam ja, nije ja ovo prvi put kažem s ove, pazite, vi znate da se na koncesije, i to ima ovdje starih vijećnika koji su bili, kad je Jadranka Fržop plakala na ovoj sjednici, pa mi smo njoj dokazali da oni oštećuju županiju za 30 milijuna kuna.
I bilo je plaća. Dakle, ako vam ja nešto rečem, u to budite sigurni. Ali neću više o tome. Ima toga još, ali čemu? Pa ja imam pljačku dolje u Primoštenu, pola milijarde eura. I svi znaju za to i svi se sklanjaju od tome. Znate koji je razlog? Svi su umočeni, umreženi i podmazani. I to je problem. I zato mi možemo ovdje pričati o zdravstvenoj zaštiti, socijali, školstvu, zdravstvu, stotine sati. Za ništa je to. Treba presjeći uzrok. Evo, hvala vam na strpljenju i eto. Neću više. Ma neću više, ali to su vi, 5 minuta pauza da popušite. Ajde.
Popušili ste vi već, ali niste toga svjesni. Ali što bi ti bez mene? E, pa tako reći, jebote. Znaš što, ti si meni najdraža, majke mi. Ma ja bih za tebe, osobno, ja bih tebi dao krv. Ne pušim. Jedno lipo popušili, ovdje je sat i po vrimena, pa vas molim da sjednite i da tajnik prozove da vidimo koliko nas ima. Tajniče, izvolite. Anita Užina. Mario Bajić, gdje je to? Ivan Bašić? Tu sam. Iliana Bilješko, Štrus, tu ste. Ivica Bratić? Nije tu. Branko Đelalija? Tu sam. Višnja Gojanović? Tu sam. Antonija Gracin? Tu sam. Tu ste. Marko Grubelić? Ovdje je.
Ivan Gulab? Nije tu. Sanja Jakelić? Tu sam. Jelena Kajić? Tu ste. Karlo Klarin? Tu. Sanja Kosjer? Tu. Nikša Kulušić? Nije tu. Srebrenka Lalić-Krap? Tu. Robert Barić? Dobro. Branimir Mikuladra? Ovdje je. Pero Bilišić? Nije tu. Gora Bladenović? Tu ste. Marko Parat? Tu sam. Marina Paškalin? Tu ste. Stipe Petrina? Tu. Katarina Požar? Nije tu. Tanja Radić-Lakoš? Nije tu. Sanja Radin-Maćukat? Tu ste. Lidija Slavić? Tu sam. Josip Smolić? Nije tu. Borislav Šarić? Tu sam. Zdravko Šegan? Tu sam. Ivana Šibat? Tu. Gordan Tabula? Tu. Nenad Tisaj? Tu ste. Nives Kavlajić? Tu. Ante Vrcić? Tu sam. Ivana Vučenović? Tu sam. Florija Žižić? Nije tu. Ljubo Županović? Tu. Damir Žuvela? Tu sam.
I evo sad je i vijećnik Vracić došao, znači 31. Dakle, konstatira se da je prisutno 31 vijećnik, od 39, dakle imamo sasvim dovoljno da donosimo na zakonu utemeljene odluke i zaključke. Poštovani vijećnici, prelazimo na usvajanje zapisnika sa 20... Ne, ne, ne, nema zapisnika. Nema zapisnika. Nego je zapovjednik. Aha. Ne, onda je trebalo pisati izvanredna sjednica, a ne 29. Okej. Prelazimo na predloženi dnevni red koji ste dobili sa dopunom koja je došla kasnije, a to je zadnja točka dnevnog reda, odnosno 23. Prijedlog odluke o dopuni odluke o uspostavi županijskog javnog linijskog prijevoza i tako dalje, to je točka 23. Glasamo za predloženi dnevni red sa ovom dopunom. Jel' se slažete? Dajem prijedlog dnevnog reda sa dopunom na glasovanje. Tko je za?
Molim? Može, može, može. Otvaram raspravu o dnevnom redu. Mislio sam da se nitko ne javlja, samo vi recite. Zanima me točka 21, znači točka koja se tiče škole u Primorskoj. Vi ste predlagatelj i ujedno izvjestitelj. Ne, ništa sporno, samo bih htjela mišljenje odbora za statut, propise i poslovnik, jer je točka uredno... Zašto nije? Samo pitam, pitam. Zašto ne bi bila? Svi članovi vijeća nisu imali nikakve primjedbe što se tiče predloženih akata za dnevni red, izuzev što smo uputili primjedbu na točke 17, 18, 19, ali o tome ćemo kad one dođu na dnevni red. Znači, što se tiče ovoga, moguće... mislim da vas buni izvanknjižno vlasništvo, ako sam... ako mislite da je to možda problem, mislim da će predlagatelj o tome... Pa o tome ne može... Nemamo ni mišljenje upravnog odjela, u pravu ste, ali s obzirom da je predlagatelj, izvjestitelj, gospodin predsjednik Skupštine, možemo onda nakon toga otvoriti raspravu. Ali članovi odbora za statut, poslovnik i druge propise nisu imali primjedbu. Bilo nas je 4 od 5. Hvala. Zahvaljujemo. Prelazimo na usvajanje predloženog dnevnog reda sa dopunom. Tko je za?
Jednoglasno. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatira se da je predloženi dnevni red sa dopunom jednoglasno usvojen. Poštovani vijećnici, prelazimo na prvu točku dnevnog reda. Otvaram raspravu. Prijedlog izmjene i dopune proračuna Šibensko-kninske županije za 2024. godinu, 3. rebalans. Otvaram raspravu. Izvolite, Sanja. Pa evo, kratkoću se usvrnuti. Danas je nekako i razlog, očito, zašto smo se možda malo ranije i našli, i cijela ta situacija oko zdravstva, koji je i najveća tema ovog rebalansa, dakle i najveća sredstva se rebalansiraju baš u korist i domova zdravlja, odnosno Doma zdravlja i Ustanova za socijalnu skrb, i vatrogasce. Dakle, to su sve službe koje imaju određenu težinu, ne samo funkcionalnu, nego i nekako i moralnu, etičku. Tako da, zapravo, nemam primjedbi u tom smislu. Čuli smo objašnjenje ravnatelja Doma zdravlja, nismo čuli objašnjenja ravnatelja Centara za socijalnu skrb, gdje smatram da možda je ipak imalo prostora za nekakve ranije akcije i možda malo korekcije njihovih financijskih planova. Isto tako, moram pripomenuti da i Dom zdravlja, unatoč tome što dr. Čagalj je izuzetno dobro i izanalizirao situaciju i vjerujem u nekako i pozitivno rješenje ovog problema, taj problem nije od jučer. Svi ti problemi nisu od jučer i nisu oni nastali samo zato što je Vlada Republike Hrvatske podigla plaće. Ovo je sad već 3 i po godine mandata, 3 i po godine vođenja svih zdravstvenih ustanova i Ustanova za socijalnu skrb.
Smatram i nadam se da će i nakon ovog rebalansa doći do ozbiljnijeg promišljanja i načina kako će se sredstva i zdravstvenih i socijalnih usluga bolje i funkcionalnije iskoristiti. Ovdje smo maloprije bili svjedoci napada, između ostalog i na ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo zbog toga što je, pod navodnike, loš ravnatelj, loše upravlja i tako dalje. Još nismo čuli nijednu kritiku na ove postojeće ravnatelje koje zadnje 3 i po godine, da ne kažem vaše ili naše, vode i domove zdravlja, koji su vodili domove zdravlja prije nego što su bili spojeni, ili domove za starije i nemoćne. Tako da, što se tiče rebalansa u ovom trenutku, vi ste sami maloprije rekli da su ostale promjene i korekcije rebalansa kozmetičke. Nisu one kozmetičke, one imaju, na mala vrata se gura, i povećanje proračuna i za promidžbu i za reprezentaciju, i ostaje to i dalje problem financiranja našeg TIAT-a koji mi se čini da pomalo postaje rupa bez dna i tako dalje i tako dalje. Ali, u duhu, zaista, evo i dobre suradnje, nadam se i u budućnosti, dobre suradnje u duhu pomoći i zdravstvenim ustanovama i Ustanovama za socijalnu skrb, Klub Hrvatske demokratske zajednice će ovaj put podržati rebalans, uz zaista rezervu i zamolbu da se ravnatelji svih zdravstvenih ustanova, ravnatelji Centara za socijalnu skrb, do kraja ove godine ozbiljno analiziraju i ozbiljno korigiraju svoje poslovanje. Eto, hvala. Zahvaljujemo, gospođice.
Bolje ne, župane, ajmo mi vojs glasati, ako će oni glasati, šta ćemo? Šta ćemo pričati o gotovoj stvari? Evo, više se nitko ne javlja za riječ, zatvaram raspravu, dajem prijedlog na glasovanje. Šta ćemo, gubi vrijeme. Vrijeme je resurs koji se nikako ne može vratiti natrag, župane. 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog rebalansa jednoglasno usvojen. Šta ćemo pričati o nečemu što je gotovo? Prelazimo na drugu točku. Prijedlog izmjene programa javnih potreba u školstvu Šibensko-kninske županije za 2024. godinu. Evo, otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja za raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? Šta ćemo? A i vruće je. 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na treću točku dnevnog reda. Prijedlog prvih izmjena plana rashoda za nabavu proizvodne dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu Šibensko-kninske županije u 2024. godini. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o dopuni odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika u upravnim tijelima Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu. Evo. Izvolite.
Sve vas skupa pozdravljam. Naravno da ćemo mi podržati ovaj prijedlog, ali s jednom dopunom. S obzirom da ima još 20-ak ljudi sa srednjom stručnom spremom, malo mi je nelogično da za nekoliko osoba se podiže koeficijent. Šta je s ovim ostalim ljudima? Ionako su plaće nikakve za ljude koji rade sa srednjom stručnom spremom. Tako da je moj prijedlog da i tih, ne znam koliko točno još ljudi ima, 20, 21 ili dvoje, da i za njih nađemo neka sredstva, da se i njihov koeficijent bude isti kao i za ove matičare. Evo, za oblik. Sad će pojasniti. Zahvaljujem, župane. Izvolite.
Evo, hvala vijećniku. Naime, razlog zašto je došlo do prijedloga ove korekcije koeficijenata je zato što se radi o matičarima s određenim ovlastima i odgovornostima. Znači, oni su vjerojatno jedini službenici u sustavu sa srednjom naobrazbom koji imaju ovakav tip odgovornosti i donose, to jest sklapaju određene stvari, brakove, ne znam što sve rade, tamo upisuju i tako dalje. I oni imaju takvu odgovornost, zato se korigira njihov koeficijent. Ali vam moram reći, što se tiče, mi smo u ovom mjesecu, znači od ove plaće je plaća ponovno povećana za 15%. Ukupno, kad se gleda ukupno u mandatu ove županijske uprave, povećanje jest od onog početnog 2021. do danas 45% u brutu. Mi cijelo vrijeme kalkuliramo, jer ja tražim svakih par mjeseci izračun, uvijek za dodatno povećanje, i vjerojatno do kraja godine će ići još jedno povećanje, otprilike između 10 i 15%. Ovdje se ne radi o omalovažavanju službenika sa srednjom stručnom spremom. O tom možemo razgovarati u drugom jednom koeficijentu, ali to i ne možemo sad napraviti, jer nismo uopće razgovarali sa sindikatima, pa ćemo to... Ali uzet ćemo i to u obzir. Ovo je korekcija zbog matičarskih ovlasti, evo, samo zbog toga. Evo, hvala vam. Zahvaljujemo, županu. Sljedeći. Može, može. Pa evo, izvolite.
Možete li nam vi kao izvjestitelj, gospođa Agneza, vrlo konkretno odgovoriti koliko je tih ljudi, čini mi se 4 aktera, je li tako? U obrazloženju ste naveli da je to zbog složenosti poslova, a koliko je ljudi unutar matične djelatnosti koji imaju više i visoko obrazovanje, pa bi valjda oni trebali preuzeti taj dio tereta na sebe. A što se tiče prijedloga gospodina, ja ga dapače podržavam i ne bi bilo fer sa srednjom stručnom spremom da netko ima jedan koeficijent, a netko ima drugi koeficijent. Ako je tome tako, onda izvolite napraviti prijedlog novog pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta, vrlo konkretno. Jer ovo je sad ispalo da su naši matičari koji imaju posebne ovlasti zakinuti već duže vrijeme. Jesu. Jesu, je li tako? Ajmo onda staviti to u cijelosti, a ako je već riječ o visokoj složenosti poslova i obaveza koje i zadaća koje obavljaju, onda molim lijepo da se onda to prenese, jedan dio poslova i na višu i visoku stručnu spremu. Hvala.
Dobar dan, lijep pozdrav svima. Dok su matičari bili u sustavu državne uprave, na ta radna mjesta su se zapošljavali službenici visoke i više stručne spreme, što nije bilo u skladu s Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi. I zapravo, za radna mjesta matičara nije bila potrebna viša ili visoka stručna sprema. I došlo je do sljedeće situacije: da službenici srednje stručne spreme i visoke stručne spreme im rade de facto isti posao, s tim da su ovi prvi potplaćeni. Glede vašeg prijedloga da se ide u kompletnu izmjenu odluke o koeficijentima,
za sljedeću kalendarsku godinu planirano je uvođenje kompetencijskog modela u lokalnu i regionalnu samoupravu na način na koji se to napravilo u državnoj i javnim službama. Dakle, najprije se išlo s državnim i javnim, pa će doći na red lokalna iza Nove godine, pa će se koeficijenti modificirati kompletno. S tim da, po projekcijama, bi u toj situaciji srednja stručna sprema imala veće povećanje plaća, jer su ljudi zaista podcijenjeni. Tako da bi trebali pričekati uredbu i uvođenje kompetencijskog modela za lokalnu razinu početkom sljedeće godine. Zahvaljujemo Agnezi. Je li se još tko javlja za raspravu? Nije. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za?
31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na petu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o visini mjesečne nagrade za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina u Šibensko-kninskoj županiji. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja za raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 30 za. 30 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Jedan. Jedan. Konstatiram da je prijedlog prošao s većinom glasova. Prelazimo na šestu točku dnevnog reda. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana županijske uprave za ceste na području Šibensko-kninske županije za 2024. godinu. Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na osmu točku dnevnog reda. Prijedlog zaključka o davanju prethodne... Sedma, pardon, isprike. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na druge izmjene financijskog plana županijske uprave za ceste na području Šibensko-kninske županije za 2024. godinu i projekcije financijskog plana za 2025. i 2026. godinu. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Tko je protiv? Jer ste vama ruka ostala od... Onda je 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na osmu točku dnevnog reda. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje škole Ivana Meštrovića u Drnišu. Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na devetu točku dnevnog reda. Prijedlog rješenja o imenovanju sudaca porodnika Općinskog suda u Šibeniku. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Tko je za? 31 za. 31 za. Suzdržan? Nitko. Protiv? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na desetu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za socijalnu skrb Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na jedanaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za zdravlje Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na dvanaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru na području Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu. Izvolite. Uputi ću pitanje gospodinu zapovjedniku Županijske vatrogasne zajednice. Recite mi, s obzirom da je unutar ove odluke o mjerama zaštite od požara postoji jedan propisani obrazac, kako ćemo isti dozvoliti ljudima koji su starije životne dobi? Jeste li možda razmišljali da vas mogu samo nazvati telefonom? Jeste li možda da netko umjesto njih ode? Ili često puta naši ljudi niti nisu svjesni opasnosti od požara kad, eto, tako se pali korov ili se čiste masline. E sad, popunjavanje isključivo na ovom obrascu kojega ste propisali, koji je sastavni dio ove odluke, je li postoji način ili neko mjerilo da možda pomognemo ljudima u toj situaciji? Hvala. Zahvaljujem.
Poštovana Vijećnice, zahvaljujem na pitanju. Znači, obrazac je sukladno Zakonu o zaštiti od požara još iz 2005. godine. Baš ova odluka je u usklađivanju s trenutnom stanje situacijom i kad se iščita cijela odluka, onda se vidi da se može i telefonski upisivati, jer imamo elektronsku bazu podataka i svi ovi, znači, koji vrše spaljivanje mogu slobodno na 193 nazvati, dobiju uputu načinu kako vršiti spaljivanje i točno se lokacija uzme od toga dijela. Tako da postoji mogućnost, a radimo i na tome dijelu, da će se u budućnosti to moći s nekom aplikacijom mobilno, točno s GPS-om, sa svime, a kompletni dio sustav ovoga spaljivanja pratimo sustavom kamera videonadzora. Znači, cirka 90% županije se prati i s policijom je usklađeno. Evo, samoću kazati, najveći, u zadnje tri godine najveći broj prijava spaljivanja ide s područja grada Vodica. Vršilo se, ono, kontrola i svega toga, kažnjavalo se i definitivno požara otkad smo krenuli na takvi način nema. Zahvaljujemo županijskom zapovjedniku. Je li se još tko javlja za raspravu? Nitko. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na trinaestu točku dnevnog reda. Prijedlog zaključka o prihvaćanju programa zaštite zraka Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja za raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na četrnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o izmjeni odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje kabelskog voda 10 do 20 kilovata od trafostanice Plitka Vala do trafostanice Kamen Lovišta, Kamp Lovišta. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na petnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za priključni kabelski vod 10-20 kilovata, trafostanica, remont, novi(1) (novo). Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na šesnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na izmjenu i dopunu prostornog plana uređenja grada Šibenika, četvrte izmjene i dopune. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na sedamnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja i postavljanja ribogojilišta, uzgajališta riba Uvali Peleš, općina Rogoznica. Otvaram raspravu. Izvolite.
Unutar točaka šesnaest, pa slijedom toga sedamnaest i osamnaest, zatekli smo u člancima četiri, da sada ne nabrajam koji su u drugoj odluci, u stavku tri, gdje se koristi iznos u kunama od 01.01.2023. godine. EUR je postala službena valuta Republike Hrvatske. Ja bih rekao čak i nažalost, ali dobro. Mene sada zanima da mi pročelnica odgovori zašto i otkad. Mislim da ja znam odgovor, ali za širu javnost i za sve kolegice i kolege vijećnike, voljela bih da nam pojasnite kako možemo u 21. stoljeću 2024. godine, na današnji dan, unutar dokumenta ugrađivati kune, odnosno govoriti o mogućnosti fluktuacije tečaja u odnosu na kunu. Hvala. Pa svi razumni se nadaju da će do provedbe ove odluke Europska unija pasti, pa da će se vratiti kuna. Da, želja za kunom. Iznosi su u kunama, je da je malo nezgodno i nespretno i nama i samima kad stavljamo. Međutim, ti početni iznosi su utvrđeni uredbom o davanju koncesije na pomorskom dobru koja je iz 2004. i u kojoj su iznosi u kunama i koja se jednostavno nadležna tijela nisu promijenila i samim tim... Tako je, je. Ima, još se negdje spominju i marke, i zbog toga su kune, ali su i preračunati u eure po onom fiksnom tečaju 7,53450. A što se tiče termina fluktuacija, to vam je isto preuzeto iz članka 47. zakona koji jednostavno smo dobili uputu da taj članak mora biti inkorporiran u sve odluke o davanju koncesije.
Izvolite. Naravno da predlažem da se prihvate ove odluke, ali evo, od 2004. godine vladajući u Republici Hrvatskoj nisu bili u stanju, a pogotovo ovih zadnjih, recimo osam ili devet, nisu bili u stanju promijeniti ono što je vrlo bitno, a to je zapravo kriterij i vrijednost, pojedinačna, pojedinačna cijena za određenu jedinicu mjere, nisu bili u stanju promijeniti da mi danas... Ovo je zapravo kršenje zakona. Ovo je za mene kršenje zakona jer se zna koja je službena valuta u Republici Hrvatskoj. Hvala. Nitko se više ne javlja za raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na
osamnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog obavijesti o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja i postavljanja sidrenog sustava u uvali Pristanišće, otok Žut, općina Murter-Kornati. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na devetnaestu točku dnevnog reda. Prijedlog obavijesti o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja i postavljanja sidrenog sustava u uvali Vučjih Građa, općina Murter. Otvaram raspravu.
Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na dvadesetu točku dnevnog reda. Prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o imenovanju povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama na pomorskom dobru. Izvolite. Lijep pozdrav svima. Mene zanima da li se ovo rješenje donosi samo da bi se zadovoljila forma ili ovo povjerenstvo uistinu prati izvršenje ugovora o koncesijama? A ja ovo pitam zato što svi mi koji volimo Jadriju, koji se kupamo tamo, znamo da restoran ne radi zadnje možda dvije, tri godine, a koncesiju su upravo dobili od županije, odnosno županijske skupštine, 2018. godine. Zahvaljujemo. Evo je pročelnica, izvolite. Pročelnica, unaprijedit ćemo vas. A šta nas košta? Ništa. Što se tiče koncesije na Jadriji, imamo, znači, koncesionara s kojim smo imali nekakve probleme vezano za plaćanje koncesijske naknade gdje smo poduzimali sve potrebne mjere, pa samim time i pokretanja postupka naplate zadužnice. Vezano za to, upravni odjel je zaprimio i primjedbu da restoran ne radi te je zatraženo očitovanje kako od koncesionara, tako i od povjerenstva za praćenje. Povjerenstvo za praćenje je institut koji je također predviđen ovom maloprije spomenutom uredbom iz 2004. godine.
Imamo, znači, ta četiri člana, jedan nisu ovoga nešto aktivni, ali se nadamo da, s obzirom da je na snazi već skoro godinu dana i novi zakon koji bi trebao predvidjeti nove podzakonske akte, pa da će možda i drugačije formulirati sam način povjerenstva. Međutim, mi jednostavno nemamo nekakvu kontrolu, odnosno mi sve što dobijemo njima i proslijedimo i prijavimo i čekamo njihovo izvješće. Zahvaljujemo pročelnici. Je li se još tko javlja za raspravu? Nitko. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 31 za. 31 za. Tko je protiv? Nitko. Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na dvadesetprvu točku dnevnog reda. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Primošten na odluku o darivanju nekretnina općini Primošten. Otvaram raspravu. Izvolite.
Pa evo, samim time, maloprije sam pitala predsjednicu odbora za samu točku, dakle proceduru stavljanja točke na dnevni red. Nije mi uopće sporan sam sadržaj. Dapače, smatram da, inače smatram, da zgrade javne namjene koje više nemaju nikakvu funkciju, osobito u ruralnim ili napuštenim prostorima i tako dalje, osobito se to odnosi i na te stare škole, znamo koliko ih ima u županiji, da se u onim situacijama kad se to može, da se to i ustupi jedinicama lokalne samouprave koje onda imaju neku namjenu i tako dalje. Međutim, ovdje mi je samo upalo u oči to što ste vi kao predsjednik županijske skupštine, izvjestitelj, predlagatelj, izvjestitelj, pa vas molim da nas malo pobliže uputite u točku. A isto tako me zanima mišljenje župana, s obzirom da ovdje nemamo niti, zapravo nije predlagatelj upravni odjel, nego ste vi osobno, pa onda, eto, zapravo bih voljela da nam malo pojasnite situaciju s jedne i s druge strane, tako da budemo svi upućeni. Hoćete vi, župane, prvo ili ja? Ma nema. Predsjednik županijske skupštine je jedan, jedan od troje koji je ovlašten da predlaže točke dnevnog reda županijskih sjednica. Dakle, predsjednik županijske skupštine, župan i trećina vijećnika županijske skupštine. Dakle, to je što se tiče predlagatelja. Nije uopće sporno. A što se tiče izvjestitelja? Pa ste vi ujedno i načelnik općine Primošten. Pa imate takvih situacija da vam je do sada bio župan i ranijih vijećnika.
Mislim, ne vidim razloga. U krajnju liniju, svaki ovaj dokument koji mi izglasamo i svi materijali idu na nadzor Ministarstva uprave, pa ako je šta, ako je nešto nije u skladu sa zakonom ili je suprotno propisima, on vam to vrati u roku 15 dana. To nije to ništa novo. Dakle, ovdje se radi da postoje, ovdje su oni dali suglasnost na dvije škole. Općina je tražila tri škole. Mislim, na jednoj ima, ovaj, zakup i tu treću je čak uredila u stopostotno iznos općina Primošten. Ovdje se samo radi da treba deponent dječjeg vrtića jer je došlo do, došlo je do povećanja korisnika dječjeg vrtića i više, ovaj, vrtić uz to što imamo još i vrtić Očasnik i to isto plaćamo i uređujemo, treba još jedan deponent. Dakle, to je jedna škola i druga škola koja je jedan kroz jedan. Dakle, nismo čak ni trebali suglasnost, ali to je stav školskog odbora da tražimo suglasnost. I po meni je to uredno. Ne vidim zašto bi... S obzirom na ove sve teme od početka aktualnog sata zdravstvo, ja sam svjestan da će zdravstvo postati jednostavno roba. I ono je već danas dijelom. Dakle, općina Primošten mora napraviti uvjete i preduvjete da sutra na svom području ima A koje će plaćati i laboratorij kemijski, odnosno ovo što se provodi sada u Šibeniku i stomatološki laboratorij. Da bi to, a za dvije godine, tri će sigurno doći, mi moramo stvoriti prostor.
A ne vidim razloga da županija i upravni odjel za školstvo, zdravstvo plaća odvjetnike koji vode te sporove, a općina Primošten ima u svom resorsu pet odvjetnika koji su fenomenalni, pet pravnika koji su fenomenalni. Dakle, ne vidim razloga. Ovdje se, nije to, mi smo stavili klauzulu u ugovoru koji će isto doći na potvrdu županije da općina Primošten, osim za ove namjene, ne može nikako na drugi način to koristiti. Ne daj Bože da nekomu privatniku proda. To, to je jednostavno zabranjeno svim zakonima, i državnim i zemaljskim i svemirskim. Dakle, ovdje se samo radi hoće li to što je neiskorišteno i neupotrebljivo i propada biti stavljeno u funkciju javnog dobra upravo sa sredstvima lokalne samouprave. Eto, ja bih vas molio da to podržite. Evo, izvolite, župane.
Evo, postavili ste pitanje. Upravni odjel nije ni mogao jer nije imao vremena to pregledati i pripremiti. Ali načelno, mi se ne protivimo ovim svrhama koje ste i vi naveli. To je u biti cilj. Ono, glupo je da imamo nekretnine koje propadaju, nestaju, a recimo jedinice lokalne samouprave iste trebaju. Ovdje, ako ćete donijeti ovu odluku, samo treba je formulirati na način, s obzirom da se radi o izvanknjižnom vlasništvu, da se ne bi dogodilo da netko na kraju utvrdi vlasništvo, a da osnivač škole odgovara za to. U ovom slučaju, samo neka odgovornost bude na općini Primošten, što se nas tiče, za bilo kakve eventualne sporove koji mogu nastati iz toga. I županiji je svejedno. Mislim, cilj nam je da ide jedinicama lokalne samouprave, ali ne na način, jedina dvojba je to izvanknjižno vlasništvo gdje se može u nekakvom, znate kako je, sustav pravosuđa u Republici Hrvatskoj može utvrditi da na kraju smo nelegalno nešto prebacili nekome nešto, pa da županija u konačnici za 10, 15 godina mora platiti milijune eura. Moj je prijedlog, ako ćete ovo prihvatiti, da bude klauzula koja kaže da sve eventualne sporove koji mogu nastati po pitanju prava vlasništva, uz ovo što je predsjednik rekao, odgovara općina Primoštena, ne Šibensko-kninska županija. Može. Zahvaljujem, župane. Ni škola. Znači, ne može ni škola, ni, ni ovaj, kako se zove, Šibensko-kninska županija, jer svejedno je ako odgovara škola, odgovara Šibensko-kninska županija.
Evo. Zahvaljujem županu. Napomenio bih da je samo jedna škola vanknjižno vlasništvo. Druga je jedan kroz jedan na osnovnoj školi, to je nesporno. Ono što je vanknjižno vlasništvo, općina Primošten već prije četiri, pet godina je dobila suglasnost školskog odbora da to daruje općini Primošten, ali da će osnovna škola srediti imovinsko-pravne odnose, odnosno ishodovati vlasnički list jedan kroz jedan. Međutim, u tih tri, četiri godine općina, ova osnovna škola, ni županija to nisu uspjeli. Zato zašto se tome protive privatnici koji su upisani, koji su to darovali tada općini Primošten 1953., tada je općina Primošten bila, i oni uvjetuju jedini način da se riješe imovinsko-pravni sporovi da ovo što sada vi ovdje odlučujete. Dakle, mirne duše ćemo moći staviti tu klauzulu da županija i osnovna škola ne odgovaraju za nijedan imovinsko-pravni spor. To je jedna stvar. A druga stvar, niti ne možete odgovarati. Nitko ne može. Ali i ove, pardon, ove stvari koje župan traži, one se stavljaju u ugovor. Jer ovo je sva odluka temeljem ove odluke i odluke školskog odbora, napravit će se ugovor o darovanju, odnosno tabularna isprava koja će u slučaju kad je nekretnina jedan kroz jedan ići direktno upis na općinu Primošten, dakle tu nema nikakvo, a ovo drugo tek će se dati da općina Primošten preuzima sudski spor o utvrđenju vlasništva od osnovne škole i županije Šibensko-kninske. Ali mislim, ja se slažem da zadovoljimo sve zahtjeve, da se stavi u odluku ova klauzula da općina, da osnovna škola...
Na znanje skupštine. Da, na znanje. Ugovor će doći na znanje, pa to, svaki je javni, svaki se objavi u službenom vijeću. Eto, to je to. Dakle, ne vidim razloga da... Dobro, strah je opravdan i tako. Može. A naravno, izvolite. Ne, ne, ne, da glasamo, kažem. Aha, može, može. Evo, nitko se ne javlja, zatvaram raspravu, dajem na glasovanje. Tko je za? Evo. 30 za. 30. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Nitko. Mislim, jedna vijećnica je izašla. Dobro, konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Prelazimo na 22. točku dnevnog reda. Prijedlog zaključka o neprihvaćanju ponuda za korištenje prava prvotkupa nekretnina hotela Krka, katastarska čestica 2622, katastarske općine Šibenik. Otvaram raspravu. Izvolite, Bašiću.
Pozdrav još jednom. Evo, brzo pitanje. Ovo je druga nekretnina koju odbijamo, pravo prvotkupa. Imali smo onu staru poštu, sada imamo hotel Krka koji je baš, ono, jedna atraktivna. A s druge strane, kupujemo na Šubićevcu nekretninu, kupujemo brod. Mislim da kolega Šakić, ovaj, iz turističke zajednice kupuje stan. Nije mi jasno da baš ne možemo, a na jednoj takvoj atraktivnoj, ovaj, lokaciji, kako bih rekao, iskoristiti, kapitalizirati jednu takvu nekretninu. Pa volio bih, evo, znam da je odgovor da se nema novaca, ali bih volio, ovaj, odgovor zašto smo već drugi put ne kupujemo jednu takvu nekretninu koja bi nam mogla pokriti barem dio, je li, prostora za urede, za nekakve naše, ovaj, institucije, je li, i samu županiju. Eto, hvala. Izvolite, župane.
Evo, mislim, ta nekretnina, mislim, nije ovo drugi put da odbijamo. Mi redom odbijamo većinu tih nekretnina jer niti jedna, iako je ova sa svojom pozicijom zanimljiva, ali je, ja sam to i neki dan u izjavi za medije, zvao me jedan novinar ili jučer ili prekjučer, pitao upravo oko toga. Naime, radi se o 2,7 milijuna eura, koliko je. Neobičan je postupak, moram reći, jer je uobičajeno da ja kao prodavatelj karikiram, je li, kažem Stipi Petrini: "Da li, Stipe Petrina, vi želite kupiti..." Ili Stipe Petrina dođe k meni i kaže:"Želim kupiti hotel Krka za 2,7 milijuna, toliko ću ti dati." Tad sam ja kao prodavatelj dužan županiji ponuditi za pravo prvotkupa. To jest logika prava prvotkupa, da netko je nešto ponudio, pa da ima interes, i onda ja to prodajem. Ali ovdje se ne radi o tom uopće. Ovdje se u biti nama nudi kupnja pod krinkom prava prvotkupa. S druge strane, onaj tko je došao, ja ne znam postupke kako se došlo do nekretnine koja je takva kakva jest, koja je i pojedinačno kulturno dobro i tako dalje. I u tome leži kvaka. Znači, da mi uzmemo, da imamo sad tih 2,7 milijuna i donesemo odluku da ćemo ih kupiti, na zaštićenim kulturnim dobrima se kreće od dva do pet puta investicijski, znam jer sam radio te stvari, znam, ono. I to je enormno puno. Za iste novce, pazite, mi smo na Šubićevcu kupili zgradu za milijun i devetsto, koja je napravljena prije 30, 40 godina.
Koja je statički potpuno stabilna, koja ima nove prozore, koja ima novu fasadu, sve, sve, sve treba uložiti unutra. Ja bih volio da mi to možemo kupiti. Ali onaj tko je ponudio nama, ja nemam pojma o kome se radi, uopće ne znam, ali vam mogu reći da je on promašio postupak. On je išao nama prodati pod krinkom prava prvotkupa. Jer drugim riječima, kad bi, kad županija odbije ovu ponudu što je Stipe Petrina, karikiram, ponovno dao meni kao vlasniku zgrade, onaj Stipe Petrina nakon toga mora dati 2,7 milijuna eura. Ne može je kupiti pod manjim, za manji iznos. Ne smije. Jer je to ništavno. Jer bi bilo mešetarenje, razumijete? Znači, meni je onaj tko je išao u poslovni taj projekt hotela Krka očito se preračunao. I to se preračunao ozbiljno. Jer da se nije preračunao, imate zgradu sa jedne strane koja se nanovo gradi, uskoro će biti gotova, u koju je uloženo jako puno, znamo, jer je, čini mi se, i to bilo ovdje kod nas na raspravi. I imate, ovaj, kako se zove, pokraj onaj novi hotel Bellevue koji je stvarno dobar hotel i ljudi su ga napravili vrlo propisno. Valjda bi oni, netko od njih, našao interes poslovni kupiti da se to isplati. Dok je god to pod zaštitom kulturnog dobra, bit će vrlo teško naći nekog investitora osim europskih fondova. A da imamo europske fondove koji bi to mogli, mi brod nismo kupili.
Svaku lipu koju smo uložili u brod će nam biti vraćena. To sam vam zadnji put govorio. Jer imamo, evo, načelnike, ovdje imamo jednog načelnika, imamo još nekoliko načelnika koji su u to uključeni, i gradonačelnika. Mi iz ovog fonda to sve nadoknađujemo. Znači, sve što sadulažemo, a uloženo je prije 2021., imamo pravo refundirati iz tog fonda. Ali ovdje sa ovom zgradom to ne bismo imali. Meni je žao te zgrade. Ona je stvarno lijepa, ona je vizura grada Šibenika, ali je taj iznos, ja ne znam tko će izdvojiti toliko novca da bi napravio tu zgradu. Evo. Zahvaljujemo županu. Pardon. Nitko se ne javlja više za raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? Pa šta će.
30 za. Tko je protiv? Nitko. Tko je suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. I prelazimo na 23. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o dopuni odluke o uspostavi županijskog javnog linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu kao javne usluge sukladno uredbi Europske zajednice prijevoza putnika u cestovnom prometu kao javne usluge, i tako dalje. Šta bi bilo? Eto, u svakom slučaju, dajem, otvaram raspravu po točki 23. Nitko se ne javlja. Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 30 za. 30 za. Tko je protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Konstatiram da je prijedlog jednoglasno usvojen. Poštovani vijećnici, zahvaljujem vam na strpljenju, solidarnosti i kooperativnosti. Želim svima sretan blagdan sutra, vama i vašim.
Šta je to? To je došlo jučer, prosvjedila. A to mi niste stavili. Ovo je, ova, kako ja sam rekao, da, ova Zlata je mene zvala. A nismo ovo, trebali smo prije početka dnevnog reda. Ovo stavite vi za sljedeću. To njima bi skupije. Čekaj, pojit ćemo na piće. Ako hoćeš. Ako nećeš. Evo.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript. Klik na vrijeme ispred odlomka pokreće snimku od tog mjesta.
