„Vrag je u onih 0,5 posto”: Dobrović kaže da je energana na otpad spalionica koja mora raditi non-stop
Profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Slaven Dobrović, glavni tajnik stranke DOMiNO i bivši ministar zaštite okoliša, govorio je kao gost na 23. (tematskoj) sjednici Gradskog vijeća 8. studenoga 2024.. Na početku je ispravio gradonačelnika: „Nisam bio nikad direktor Fonda.” Energana na otpad je, kaže, „ipak spalionica otpada s iskorištavanjem dijela oslobođene energije”. Više od 99% dimnih plinova čine CO2, voda i dušik, ali „vrag je u onih 0,5 posto”: dioksini i furani, s granicom od 0,1 nanograma po kubnom metru. Upozorio je da energana mora raditi stalnim kapacitetom i tako se s recikliranjem natječe za plastiku i papir.
O zdravlju je rekao da je utjecaj emisija teško povezati s posljedicama: „Koliki je, ne znamo točno”. Kao primjer naveo je Dansku i Veliku Britaniju, gdje mjesta sa spalionicama, prema statistikama koje je pokazao, imaju nižu stopu reciklaže. U Šibeniku se, prema brojkama koje je vidio, odvojeno prikupi oko 3.000 tona otpada.
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša kasnije je odgovorio da najbolje raspoložive tehnike spuštaju dioksine na 0,01 nanogram, a ljudima se, rekao je, stvara „iracionalan strah” od takvih postrojenja.
Isječak je iz snimke sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. studenoga 2024. (pregled i cijela snimka). Ostali isječci s te sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. 11. 2024..
Transkript videa
Slaven Dobrović, profesor FSB-a, glavni tajnik DOMiNO-a: Prvo bih, naravno, pozdravio sve posebno, evo, i gradonačelnika koji me spominjao, a mislim da je krivo zapamtio moju ulogu. Ja sam bio dvaput ministar po šest, sedam mjeseci. Nisam bio nikad direktor Fonda, tako da s te pozicije nismo sigurno surađivali. Doduše, možda vam se vratim kao takav, ovoga, tko zna.
Što se tiče terminologije, kad se kaže spalionica otpada, u redu, danas više nitko ne gradi spalionicu otpada bez energetskog iskorištavanja, pa su to postale energane. Dakle, semantički se sad jako inzistira na energani bez spominjanja otpada, ali ipak se moramo sjetiti da je to otpad. Dakle, otpad kao najneuredniji, najheterogeniji energent se koristi u toj energani, pa je to ipak spalionica otpada s iskorištavanjem dijela oslobođene energije.
Međutim, vrag je u onih 0,5 posto ili možda i manje. Zato što tvari kao što su dioksin i ufurani, koji su limitirani zakonom na 0,1 nanogram po kubnom metru, pazite, to su tvari, 0,1 nanogram, svatko će reći, a naše, a postrojenja kažu rade tako da su emisije čak i do 10 puta manje, pa je to 0,01 nanogram po kubnom metru. Međutim, danas isto tako znamo da je sve više bolesti za koje ne znamo uzroka, a liječnici kažu nečist okoliš. Dakle, autoimune, maligne, ovakve, onakve, svakakvih bolesti ima. I taj nečist okoliš je kvantum mnogo toga. Ovo je doprinos tome, ljudi. Dakle, to nije irelevantnost te pozicije. To je doprinos. Koliki je, ne znamo točno, jer je jako teško povezati ovu posljedicu, koja definitivno jest, s posljedicama, dakle emisija, sa stanjem u okolišu i zdravljem ljudi. Dakle, emisije, kad se kaže ne izlazi ništa, to što se prati, to je prilično pojednostavljena slika. I naravno da stroži pregled, posebno po pitanju čestica, jer postoje, naravno, i submikronske čestice i po mnogo drugom, po kvaliteti pepela, idu u prilog da treba biti vrlo oprezan kad se kaže da štetnog djelovanja nema ili da je zanemariv. Dakle, nemojte govoriti da je nešto zanemarivo, jer to ne znamo.
Znate li da energana mora raditi non-stop i to stalnim kapacitetom? Dakle, nema. Mi smo počeli reciklirati bolje. By the way, vidio sam neke brojke, u Šibeniku se negdje 3000 tona odvojeno prikuplja. Što je s tim? Dakle, vjerojatno sortirnice, ne znam, ima, nema. Kompostiranja, ima, nema. Dakle, pojačamo recikliranje, fali materijala za spalionicu? Ne, imperativ je spalionica, jer ona mora raditi. Dakle, to nisu postrojenja kao pećica na plin koju ćete upaliti, gasiti. Poznati su primjeri mnogi po Europi gdje su sustavi zakočeni. Dakle, sustavi razvoja reciklaže su zakočeni činjenicom da postoji izgrađena spalionica. Tako da, evo, imate statistike koje pokazuju, u Danskoj i Velikoj Britaniji, da mjesta sa spalionicama prisutnim imaju nižu stopu reciklaže, jer reciklaža i spalionice su u kompeticiji za najvrijedniji materijal. To je plastika i papir.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
Povezano s ploče
