„Spalionica koja usput proizvodi električnu energiju”: Marenzi računa odlaganje, Podrug kaže 35.000 tona i 30% na plohu
Vijećnik NLSP-a Rikard Marenzi, inženjer elektrotehnike zaposlen u HEP-u, na 23. (tematskoj) sjednici Gradskog vijeća 8. studenoga 2024. rekao je da nema ništa protiv proizvodnje struje, ali da je riječ o „spalionici koja usput proizvodi električnu energiju”. Šibenik, prema njegovim brojkama, odlaže 65% otpada, oko 20.000 tona godišnje, a cilj je 10% od 2035. Pozvao se na energanu u Beču, iza koje ostaje 22% ostatka, i na tvrdnju da energana ispod 100.000 tona godišnje „nema uopće efekta”, pa je izračunao da bi odlaganje na Bikarcu poraslo za 10 do 20%. Direktor Bikarca Robert Podrug odgovorio je da na Bikarac dolazi 35.000 tona miješanog komunalnog otpada, od čega 30% završi na odlagališnoj plohi.
Podrug je rekao da se podatak od 60% odnosi na ukupnu količinu otpada, s građevinskim i glomaznim, a da bi se dio koji danas ide na plohu energetski oporabio u energani, pa bi na plohi ostalo „10% od tih 35%”. Bikarac, kaže, ima sortirnicu i dvije kompostane: „sve sastavnice u gospodarenju otpadom mi imamo.” Na Marenzijevu procjenu o 22% ostatka nije se osvrnuo. Marenzi je predložio da se prije novog troška prouči projekt energane u Sisku i pitao zašto nije ostvaren projekt struje iz odlagališnog plina; Podrug je odgovorio da je tvrtka koja ga je trebala izvesti odustala za vrijeme korone.
Isječak je iz snimke sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. studenoga 2024. (pregled i cijela snimka). Ostali isječci s te sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. 11. 2024..
Transkript videa
Rikard Marenzi, vijećnik Gradskog vijeća (NLSP): I nemam ništa protiv, ja nemam ništa protiv energane kao proizvodnju električne energije, jer je to, nažalost, nužno zlo. Ovdje se radi ipak o spalionici koja usput proizvodi električnu energiju. A ta električna energija, mislim da je vrlo, da je minorna u cijeloj toj priči, jer se ovdje svodi na, na neki način, na što je u onome o Bolzanu bilo, plamen, svjetlo i tako dalje. Ovdje se od, od ništa se novo revolucionarno nije otkrilo od otkrića vatre, a to je, na neki način, spalionica ovoga cijelog smeća i cijele priče.
To je sad u Hrvatskoj nekih 55%, a u Šibeniku, zamislite, pokraj centra koji je izuzetno, da ne kažem, među prvima u Hrvatskoj, 65% odlaganje cijelog materijala. A trebamo svesti na 10%. Tih 65, ako se ne varam, to je nekih 20-ak tisuća tona godišnje da se odlaže materijala na plohama u, na Bikarcu. A zamislite, evo, bio je podatak, iako nismo bili u Beču, nismo bili u Bolzanu, ali dobivamo podatke za onoga tko je zainteresiran. Recimo, energana u Beču daje 22% ostatka od onoga sagorijevanja. I sad zamislite, kad bi to prebacili ovdje u Šibenik, na neki način, mi bismo imali povećanje, jer dokazano je da energana ispod 100.000 tona godišnje nema uopće efekta. 150 je nekakav minimum, a u principu je, po nekakvim projekcijama, u Hrvatskoj da se napravi 3 do 4 energane, 200 do 250.000 tona kapaciteta. I sad 22% ostatka, koliko to znači materijala dodatnoga na našem, na našem Bikarcu, s obzirom na proizvodnju komunalnog otpada od 60-ak tisuća tona sadašnje, na, na nivou cijele županije. Kolega Marencić, upozoravam samo na vrijeme. Dobro, hvala lijepa. Vrlo kratkoću i završiti ovu cijelu ovu priču. Tako da samo nadopunim. Osnovni preduvjet zbog čega se energane radi, iz nužnog zla, zla potrebe, da se jednostavno nemamo prostora za odlaganje. Ovdje pada u vodu, jer mi proizvodili bismo, što se tiče našeg, ako bi mi stavili na nivou Hrvatske, možda bi to bilo manje odlaganja, ali direktno ovdje u Šibeniku bi bilo povećanje od 10-ak do 20%, ovaj, odlaganje materijala.
Robert Podrug, direktor Bikarac d.o.o.: Ostavlja se dojam kod svih ovih govornika o redu prvenstva gospodarenja s otpadom. Znači, samo želim napomenuti da Grad Šibenik, koji ima centar za gospodarenje otpadom, uvažava sva ta prvenstva. Znači, odvojeno sakupljanje u gradu postoji. Kakva je stopa, to je jedno drugo pitanje. Prijevoz, Bikarac, centar za gospodarenje otpadom, znači ima i sortirnicu i kompostanu za biootpad iz miješanog komunalnog otpada i kompostanu za odvojeno prikupljanje otpada. Znači, sve sastavnice u gospodarenju otpadom mi imamo. Sve te sastavnice funkcioniraju. Međutim, nažalost, jedan dio otpada, nekih 30%, se i dalje odlaže jer je nereciklabilno, uz proizvodnju goriva iz otpada koje bi se također uporabilo u energani. Ovaj podatak o 60%, to je ukupna količina otpada. Morate i građevinski otpad, i glomazni otpad, i sav drugi otpad. Miješanog komunalnog otpada dolazi 35.000 tona i od toga 30% završi na odlagališnoj plohi. Svi ti 35% bi se u energani energetski uporabilo. Na plohi bi onda bilo 10% od tih 35%.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
