Trtar-Krtolin ide u veliku obnovu: Tvrđavi kulture 150.000 eura još 2023., a što dobivaju okolna sela?

Piše: Marijana Kljaić

Znam da je pisanje o ovome borba protiv vjetrenjača, i to doslovno. Već sam pisala o stotinama tisuća eura koje Grad Šibenik prihoduje od vjetroelektrana, a pitanje koliko od tog novca osjete mjesta ispod njih i dalje visi u zraku. Sada se na Trtar-Krtolinu sprema zamjena 14 postojećih turbina s pet znatno većih, a njegov je osnivač prije tri godine donirao 150.000 eura Tvrđavi kulture. Pa ću pitati opet.

U prosincu prošle godine napisala sam tekst „Kad vjetar puše iznad sela, a novac odleti tko zna gdje“. Zanimalo me koliko Grad ostvaruje od naknada vjetroelektrana i koliko se od tih prihoda vraća mjestima u čijoj blizini one stoje.

Na primjeru VE Danilo pokazala sam da je Grad od 2015. do 2024. primio više od 650.000 eura naknada i drugih davanja. Na pitanje koliko je od tog novca uloženo baš u Danilo Biranj, Grad je odgovorio da nema gotovu evidenciju ulaganja po naseljima. Taj mi odgovor ni danas ne ide iz glave.

14 starih turbina trebalo bi zamijeniti pet novih

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin puštena je u pogon 2006. godine. Danas ima 14 vjetroagregata ukupne instalirane snage 11,2 megavata, na stupovima visokim 50 metara. Prema elaboratu zaštite okoliša koji je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo 28. listopada, planira se njihovo uklanjanje i postavljanje do pet novih agregata, pojedinačne snage do šest megavata, na mjestima postojećih.

Novi stupovi mogli bi biti visoki do 120 metara, uz promjer rotora do 160 metara, a godišnja proizvodnja mogla bi narasti s oko 30 na oko 55 gigavatsati. Kad to usporedim s ovima koje danas stoje na grebenu, teško mi je i zamisliti kako će to izgledati iz sela. Projekt uključuje i četiri baterijska spremnika, ukupne snage do 10 megavata, kao i rekonstrukciju dijela pristupnih putova. Ako vas zanima više o tome, pogledajte članak o Teslinim kontejnerima u Ražinama.

Zahvat obuhvaća područje katastarskih općina Dubrava, Konjevrate i Danilo Biranj, s time da Danilo Biranj samo neznatnim dijelom i bez gradnje.

U tijeku je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Projekt još prolazi proceduru i modernizacija nije dobila konačno odobrenje. Hoće li biti potrebna puna procjena utjecaja na okoliš, odlučit će Ministarstvo, nakon što dobije mišljenja nadležnih tijela, među kojima je i Grad Šibenik.

Još 2023.: 150.000 eura za Tvrđavu kulture

Krajem travnja 2023. njemačka tvrtka wpd, osnivač Vjetroelektrane Trtar-Krtolin, donirala je 150.000 eura Tvrđavi kulture Šibenik. Novac je, prema godišnjem izvještaju o izvršenju gradskog proračuna, prošao kroz proračun Grada kao donacija namijenjena Tvrđavi. Na svečanosti na Svetom Mihovilu prokurist wpd Adrije Andreas Chollet rekao je da je donacija „zahvala na povjerenju i partnerstvu Gradu Šibeniku, pomoć realizaciji programa Tvrđave kulture čiju misiju i viziju dijelimo i najava budućih svečanosti za nove projekte i dijeljenje uspjeha s lokalnom zajednicom“.

Nemam ništa protiv toga da tvrđave dobiju novac. Ali ne mogu se oteti dojmu da je 150.000 eura otišlo na najvidljivije mjesto u gradu, uz simbolični ček, fotografe i dogradonačelnika Danijela Miletu na Svetom Mihovilu, a ne tamo gdje turbine zapravo stoje. Tvrđava kulture ima ulaznice, sponzore i koncertnu sezonu, a uz to i sve izdašnije gradsko financiranje: iz proračuna Grada 2023. dobila je 1,16 milijuna eura, a 2025. već 2,4 milijuna, više od polovice svojih prihoda. Dubrava, Konjevrate i Danilo Biranj imaju vjetroagregate iznad glave, a sada im se najavljuju i više nego dvostruko viši.

Mještani Danila Birnja godinama traže asfalt na Dubravskom putu, dugom oko 1.200 metara, a Grad im ne odgovara. Što su od dvadeset godina rada elektrane dobili Dubrava, Konjevrate i Danilo Biranj? Jesu li ostvarena konkretna ulaganja u lokalne ceste, javnu rasvjetu, komunalnu infrastrukturu ili druge potrebe tih mjesta?

Koliko Grad zapravo prihoduje od vjetroelektrana?

Nemam potvrđen podatak koliko je Trtar-Krtolin uplatio Gradu od početka rada 2006. godine. Još je u prosincu 2006. stručni portal Windpower Monthly pisao da je tvrtka s Gradom dogovorila izdvajanje 0,5% godišnjeg prihoda elektrane za projekte lokalne zajednice. Je li taj dogovor i danas na snazi i koliko je po njemu isplaćeno, nigdje nisam našla.

Možemo samo okvirno procijeniti. Za VE Danilo Grad je potvrdio naknadu od 0,01 kune po isporučenom kilovatsatu. Ako Trtar-Krtolin plaća istu, uz oko 30 gigavatsati godišnje koje navodi elaborat, Grad od ove elektrane dobiva otprilike 40.000 eura na godinu. Donacija Tvrđavi tako je vrijedila kao tri do četiri godine naknade, isplaćene odjednom i jednoj gradskoj ustanovi, a selima ispod turbina od toga, koliko je meni poznato, nije ostalo ništa.

Ako se naknada i dalje bude računala po isporučenoj energiji, gotovo dvostruko veća proizvodnja značila bi i veći prihod Grada.

Tko ima korist, a tko snosi posljedice?

Dok se govori o megavatima, investicijama, donacijama i još daleko većim vjetrenjačama, meni ostaje isto pitanje kao i prošli put: koliko se sve to konkretno osjeti u životu ljudi u okolnim naseljima koji trpe buku i vizualnu nagrđenost? Pitala sam bila za Danilo Biranj. Mještani Danila Birnja još su 2024. s više od 100 potpisa tražili asfaltiranje Dubravskog puta, a na zahtjev za nogostup dobili su odgovor iz kojeg proizlazi da će ga biti kad selo zaradi dovoljno novca.

Možda se doista borim protiv vjetrenjača, ali mislim da mještani zaslužuju napokon jasno vidjeti što su od toga dobila mjesta na čijem se području nalaze.