šibenik.rocks
Gradsko vijeće, 9. sjednica

Komunalna naknada skuplja 29% s 11 glasova, Burić Baranoviću prijeti sudom, a Ivanu Slavici oduzeta riječ

· 8 min čitanja

Deveta sjednica Gradskog vijeća, održana 20. studenoga 2026., trajala je dva sata i petnaest minuta i imala šest točaka dnevnog reda. Šestu, povećanje komunalne naknade za 29,16%, vijećnici su dobili dan ranije u tri popodne, a izglasana je s 11 glasova za i 7 protiv. Rasprava o njoj završila je prijetnjom tužbom koju je gradonačelnik uputio jednom vijećniku i oduzimanjem riječi drugome. U aktualnom satu govorilo se o električnim autobusima, četiri škole, čvoru Njivice, Centru za mlade, tržnici i energani. Od 21 vijećnika na početku ih je bilo 19, kasnije 20. Sjednica je počela minutom šutnje za Matu Mišu Kovača. Ispod je cijela snimka s titlovima i transkriptom.

Odluka koja je stigla 18 sati prije sjednice

Vrijednost boda komunalne naknade raste s 1,11 na 1,44 eura po četvornom metru godišnje, od 1. siječnja 2027. Savjetovanje o odluci trajalo je do 18. studenoga, a zakon traži da se ona donese do kraja mjeseca. Predsjednik vijeća Dragan Zlatović time je objasnio zašto je točka dodana „u samom fotofinišu”. Petar Baranović (SDP) odgovorio je da je sjednica mogla biti početkom idućeg tjedna i da tako kratak rok „ostavlja dojam neozbiljnosti”. Dopuna je prošla s 11 glasova za i 8 protiv, a cijeli dnevni red s 12 za i 5 protiv.

Petar Vrvilo (SDP) pročitao je članak 69. Poslovnika, prema kojem se materijali dostavljaju osam dana prije sjednice: „Rok je skraćen s 8 dana na 18 sati.” Pitao je tko je branio da savjetovanje počne ranije ili da sjednica bude tjedan dana kasnije. Zlatović ga je uputio da članke Poslovnika čita zajedno, jer on predviđa i dopunu dnevnog reda. Gradonačelnik Željko Burić dodao je da je oporba o naknadi držala tiskovne konferencije još prije 15 dana.

Petar Vrvilo za govornicom Gradskog vijeća
Petar Vrvilo: „Rok je skraćen s 8 dana na 18 sati”

Dva milijuna eura manje, dva milijuna više

Maja Šintić (Možemo!) već je u aktualnom satu pitala koja još poskupljenja čekaju građane u 2027. Gradonačelnik na to nije odgovorio, nego je pročitao cijene naknade u devet gradova, od Pule s 1,10 do Rijeke s 2,02 eura, i zaključio da je „suvišno uopće komentirati”.

U raspravi je Šintić rekla da ne osporava samo poskupljenje, nego to što se mijenjala jedino cijena. Ukidanjem poreza na mirovine Grad od 2027. gubi nešto manje od dva milijuna eura, a novim bodom vraća otprilike isto toliko. Skuplju naknadu platit će i umirovljenici s mirovinom ispod 600 eura, a oslobođeni su samo primatelji zajamčene minimalne naknade. Pročelnik Joško Jurić odgovorio je da je odluka o komunalnoj naknadi iz 2018. i da Grad priprema novu, koja će urediti oslobođenja. Šintić je kasnije upozorila da niži koeficijent zone znači i manje ulaganja u rubna naselja te da Grad za božićnicu ima cenzus od 500, a Gradski parking za socijalnu kartu od 547 eura.

Maja Šintić za govornicom Gradskog vijeća
Maja Šintić: „Vraćamo u proračun otprilike 2 milijuna eura”

Mario Kovač nabrojio je „serijal poskupljenja”: paušal za otpad 50%, voda 60%, paušalni porez iznajmljivačima s 40 na 150 eura po krevetu, porez na kuće za odmor s 1,99 na 5 eura. Podržao je prijedlog iz savjetovanja, koji je Grad odbio, da se jednom godišnje objavi koliko je naknade ubrano i uloženo u svakom mjesnom odboru.

Mario Kovač za govornicom Gradskog vijeća
Mario Kovač: „To je jedan serijal poskupljenja”

Baranović i Burić, od Peškarije do suda

Baranović je rekao da novac koji građani plaćaju „ne korespondira s kvalitetom uzvraćene usluge”: voda i otpad su poskupjeli, parkiranje je skuplje nego u Zadru, a u staru jezgru ulaže se malo. Burić je izlaganje nazvao „PR-ovskim” i neistinitim. Pročitao je cijene minimalne javne usluge odvoza otpada u 12 gradova i općina, prema kojima je Šibenik s 11,90 eura među jeftinijima, pa podsjetio Baranovića na vrijeme kad je sam bio zamjenik gradonačelnika: „Sjetite se Peškarije u vaše doba i Peškarije u naše doba.” Baranović je uzvratio da nema „pojačanu satniju novinara na platnom spisku” koja bi mu radila PR o trošku građana i da je tadašnja uprava radila bez europskog novca.

U drugom krugu Baranović je pitao treba li umirovljenika sa 600 eura iseliti iz stana od 80 kvadrata da bi zaslužio solidarnost, i rekao da gradonačelnik ne može izaći „izvan čahure najbolje plaćenog gradonačelnika u Republici Hrvatskoj”, koji je sebi podigao plaću „na razinu ministarske”. Najavio je i mogući referendum. Burić je odgovorio da mu je plaća umnožak osnovice i koeficijenta, uvećan za 46 godina staža, i da je tvrdnja laž: „Niste usporedivi sa mnom uopće. Svaka sljedeća izjava na takav način će doživjeti sudski epilog.”

Željko Burić za govornicom Gradskog vijeća
Željko Burić: „Niste usporedivi sa mnom uopće”
Petar Baranović za govornicom Gradskog vijeća
Petar Baranović: „Kako ne možete pronaći malo senzibilnosti za te ljude”

Slavica za govornicom desetak sekundi

Odmah zatim riječ je dobio Ivan Slavica (SDP). Rekao je da je gradonačelnik na vlast došao 2013., „otprilike kao i Aleksandar Vučić u Srbiji”, i da su im slične „manire ponašanja”. Zlatović ga je prekinuo, izrekao mu opomenu i oduzeo riječ, uz obrazloženje da se takve usporedbe u vijeću ne mogu raditi. Slavica je odlazeći dobacio da je Vučić „vaš brat iz Europske pučke stranke”, a Zlatović odgovorio: „Nemojte me krstiti s braćom bilo kim.”

Ivan Slavica za govornicom Gradskog vijeća
Ivan Slavica nekoliko sekundi prije opomene

Parcela uz Šubićevac i pet etaža kod Svete Mare

Baranović je u ime kluba SDP-a i Možemo! ustvrdio da je prošlogodišnjim izmjenama prostornog plana na čestici 1427 k.o. Šibenik, dijelu park-šume Šubićevac, građevinsko područje prošireno za oko 400 kvadrata, a da je čestica u suvlasništvu pomoćnice pročelnice za prostorno planiranje. Pitao je je li pročelnica to znala i je li traženo izuzeće. Pisani odgovor traži od gradonačelnika. Na sjednici mu nitko iz uprave nije odgovorio.

Mate Burić pitao je zašto izmjene UPU-a Bioci kod crkvice Svete Mare uvode pet etaža i zajedničku garažu, što je Grad 2018. odbio prijašnjim vlasnicima, a čestice je početkom 2025. kupila tvrtka Vidici d.o.o. Pročelnica Madlena Roša Dulibić potvrdila je da je Ministarstvo u srpnju uskratilo suglasnost i da je ispravljeni plan na novoj javnoj raspravi. O 2018. će odgovoriti pisano.

Autobusi, škole, Njivice, Centar za mlade

Vrvilo je podsjetio da linije 1, 2 i 3 prolaze jedna za drugom pa sat vremena nema nijedne. Zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta rekao je da je brod s 12 električnih autobusa krenuo iz Šangaja, da u Rijeku stiže u prvoj polovici prosinca i da bi autobusi do kraja godine trebali biti u Šibeniku, a novi vozni red donijeti autobus svakih petnaestak minuta. O kašnjenju isporuke već smo pisali.

Danijel Mileta za govornicom Gradskog vijeća
Danijel Mileta: autobusi bi do kraja godine trebali biti u Šibeniku

Na pitanje Ljiljane Nanjare (HDZ) Mileta je opisao stanje četiri školska projekta: Brodarica je pred izborom nadzora i izvođača, Ražine su u nabavi, Vrpolje ide na natječaj zajedno s pristupnom cestom, a projekt za OŠ Jurja Dalmatinca vraćen je korak unatrag nakon žalbe susjeda. Nove škole gradit će se dulje od dvije godine. Branki Badžim (HDZ) odgovorio je da su Hrvatske ceste rok za ponude za čvorove Njivice pomaknule na 9. prosinca i da ugovor očekuje oko ljeta.

Pročelnica Maja Čeko rekla je, na pitanje Anele Alavanje (HDZ), da Centar za mlade čeka građevinsku dozvolu, ugovor o EU sredstvima očekuje u prvom kvartalu 2027., a procjena je 1.650 eura po kvadratu. Šintić je upozorila da se glavni projekt bitno razlikuje od idejnog, a Čeko odgovorila: „Mi nismo bili dužni provesti tu raspravu.”

Energana, tržnica, mreža na Šubićevcu

Kovač je citirao intervju direktora Bikarca Roberta Podruga Nacionalu, prema kojem će prva hrvatska energana biti na Bikarcu, i pitao čemu onda javna rasprava. Podrug je odgovorio da odluku ne donosi on: „Ja se zalažem da se ona napravi i neću od toga odustati.” Na Kovačev prijedlog gradonačelnik je potvrdio da će Šibenik pomoći gradnju stadiona u Vukovaru.

Luki Kuvaču Burić je priznao da je tržnica „apsolutno neprimjerena”, ali da je Grad pred privatnim vlasnikom „bespomoćan”. Slavica je iznio da je zaštitna mreža na pomoćnom igralištu Šubićevac podignuta u studenome 2025., prije suglasnosti gradonačelnika i ugovora od 20.000 eura. Ravnatelj Športskih objekata Andrija Španja potvrdio je da je suglasnost tražena naknadno, zbog hitnosti.

Baranović je predložio da Grad doplati za zdraviju školsku marendu, a pomoćnica pročelnice Iva Bračić Janjić rekla je da se o tome razmišlja. Pisane odgovore čekaju pitanja o cesti od Meteriza do Bilica, skupljim adventskim kućicama i odobrenjima za murale.

Dolac, olovke i Žaborić

Četvrte dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom, potrebne za projekt Dolac, prošle su s 12 glasova za, bez glasova protiv. Gradonačelnik je rekao da radovi neće početi u prosincu, jer se financiranje ne može ugovoriti bez građevinske dozvole. Šintić je pitala hoće li Grad uvažiti odbijene primjedbe Vijeća gradske četvrti Stari grad, a pročelnik Jurić odgovorio da hoće ako budu konstruktivne. Baranović je pitao za pristup osoba s invaliditetom, a Dulibić odgovorila da to mora riješiti svaki projekt koji dobiva dozvolu.

Izmjene Pravilnika o jednostavnoj nabavi prošle su s 11 glasova. Pročelnik Slobodan Tolić rekao je da Ministarstvo ne priznaje gradski prag od 15.000 eura za izjave o sukobu interesa: „Kad nabavljate dvije olovke, svejedno vam treba izjava.” Dva ukidanja statusa javnog dobra, u Jadrtovcu i Šibeniku, prošla su bez rasprave, svako s 11 glasova.

Uz izvješće o inicijativama za prostorne planove Šintić je pitala zašto Žaborić ne dobiva urbanistički plan. Dulibić je odgovorila da je mjesto preizgrađeno i da su mještani u primjedbama na županijski plan pisali kako će im nekretnine biti „prvi red uz šetnicu” umjesto uz more.

Sljedeća, proračunska sjednica najavljena je za 17. prosinca.

Svi isječci s ove sjednice kao zasebni članci: 9. sjednica Gradskog vijeća, 20. 11. 2026..

Transkript cijele sjednice

Dobro jutro, cijenjena gospodo. Evo, pozdravljamo vas na još jednoj od naših sjednica Gradskoga vijeća Grada Šibenika, za koju ste poziv uredno dobili i, evo, odazvali se gotovo u cjelovitom broju. Prije nego što počnemo na sam. Na samu sjednicu, pozdravio bih sve nazočne, jasno, prije svega gospodu i gospođe vijećnice i vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, predstavnike naših trgovačkih društava i ustanova Grada Šibenika, također predstavnike Savjeta mladih, predstavnike medija i sve ostale koji danas nazoče ovom zasjedanju, uključujući, jasno, i predstavnike gradske uprave, gradonačelnika, zamjenika, odnosno ovdje pročelnike nadležnih upravnih odjela. Prije nego što krenemo na ovaj oficijelni dio, ovaj, sjednice, zamolio bih vas, obzirom na činjenicu da smo u međuvremenu ostali bez jednog od zaslužnih građana ovoga grada, Mate Miše Kovača, koji je, između ostaloga, i dobitnik nagrade Grada Šibenika, da mu odamo zadnju poštu minutom šutnje. Pa vas molim.

Neka mu je vječnost ovaj. Kolege, možemo prijeći na utvrđivanje kvoruma za današnju sjednicu, pa bih dao riječ našemu tajniku, gospodinu Galiću, da izvrši prozivku vijećnika. Izvolite, kolega. Dobro jutro svima. Anela Alavanja, Branka Badžim, Petar Baranović, Mate Burić, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grgurica, Zoran Kljajić, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Danijela Ručević nije nazočna, Dino Slavica, Ivan Slavica, Maja Šintić, Iris Sukić Kotarac se ispričala, Petar Vrvilo, doktor znanosti Dragan Zlatović prisutan, i Jure Zoričić. 19. Možemo konstatirati da je današnjoj sjednici nazočno 19 vijećnika te da postoji kvorum za pravovaljani rad i odlučivanje na ovoj sjednici. Prelazimo na, ovaj, potvrdu zapisnika s naših sjednica Gradskoga vijeća koje su se u međuvremenu održale, tako da imamo 2 zapisnika koja ste dobili uz ovaj poziv. Prvo bih stavio, ovaj, na raspravu zapisnik koji se odnosi na 7. sjednicu Gradskoga vijeća. Ima li možda kakvih reakcija? Ako nema, dao bih ga na glasovanje o usvajanju, koji je za.

Jednoglasno prihvaćen. I imamo zapisnik s 8. sjednice, to jest svečana sjednica. Otvaram raspravu. Ima li kakvih korekcija? Ako nema, dajem na glasovanje koji je za usvajanje zapisnika 8. sjednice. Jednoglasno prihvaćeno. Kolege, prelazimo na sljedeći naš segment ove sjednice. To su tradicionalna vijećnička pitanja, onako popularno kazano, aktualni sat. Ne treba vas u tome dijelu ništa podučavati, svi smo ovdje već dugo u ovim klupama, tako da i proceduru i pravila znamo. Ono što nemamo odgovora na vijećnička pitanja jer ih nije bilo ni u međuvremenu, tako da, ovaj, bi mogli prijeći na ovaj sljedeći aspekt ovoga dijela, a to su klubovi zastupnika. Imamo 2 kluba koji su se javili. Kolegica Alavanja prva, pa kolega Petar Baranović drugi. Izvolite. Kolegica Alavanja ispred kluba HDZ-a i partnera, izvolite.

Lijepi pozdrav svima. Ispred našeg kluba vijećnika pitala bih o projektu Centra za mlade. Kakva je dinamika realizacije projekta? Nailazite li možda na kakve poteškoće ili ide sve po planu? Tko je voljan odgovoriti? Ne usmjeravam, evo, određenu osobu. Hvala kolegici. Evo, u ime Gradske uprave to je gospođa Maja Čeko. Dobro jutro svima. Što se tiče Centra za mlade, prije nego krenemo oko same dinamike provedbe projekta i pripreme projekta, ja bih još jedanput ponovila da se tu radi o parceli u bivšoj vojarni Brderskih knezova koja se prostire na nešto više od 9.000, hvala, metara kvadratnih. Tu je planirana izgradnja jedne nove zgrade koja je otprilike 4.000 kvadrata. Tu je planirano, kao što smo već do sada govorili, izvedbena dvorana koja se može pretvoriti u 6 manjih dvorana, prostor za bendove, soba za snimanje, uredski prostori, predavaonice i druga zgrada koja se, ustvari, rekonstruira. To je bivša zgrada kotlovnice u kojoj su planirani prostori za druženje, jedan manji kapacitet smještajni te isto tako i penjačka dvorana. Mi smo glavni projekt dobili od naših projektanata. Taj projekt je trenutno na dozvoli, na građevinskoj dozvoli. Nama je rok za sami izvedbeni projekt 2 mjeseca od dana dobivanja građevinske dozvole. Međutim, mi smo s projektantima već lagano krenuli u cijelu tu proceduru izrade izvedbenog projekta. Ono što vas sigurno najviše zanima je, naravno, i sam EU projekt i kad ćemo dobiti taj ugovor o bespovratnim sredstvima.

Ja vam u ovom trenu mogu reći da smo mi s Ministarstvom regionalnog razvoja i Fondom Europske unije iskomunicirali sve najbitnije uvjete natječaja. Ono što ostaje našem odjelu za napraviti, odnosno našem odsjeku za pripremu i provedbu ITU mehanizma, jest ocjena kvalitete. Ja očekujem da ćemo mi svu potrebnu dokumentaciju prema Ministarstvu i Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije poslati negdje do sredine 12. mjeseca. Prema nekakvom timelineu koji se, naravno, uvijek može mijenjati, kao što se to, nažalost, i dosad događalo, ja očekujem da ćemo izravnu dodjelu koja je ugovorena našim sporazumom s Ministarstvom regionalnog razvoja dobiti negdje u prvom kvartalu 2027. godine. Međutim, kako ta cijela natječajna procedura zna potrajati 5 i 6 mjeseci, bez obzira na to, obzirom da su sredstva osigurana, mi ćemo već pokrenuti, ja se nadam, krajem prvog kvartala ili drugog kvartala 2027. godine samu nabavu radova Centra za mlade. Eto, toliko zasad. Hvala vam. Hvala kolegici Čeko. Sljedeći koji se javio u ime kluba zastupnika SDP-a i SNS-a je kolega Baranović. Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Danas, u ime kluba vijećnika SDP-a i Možemo, moram postaviti jedno pitanje koje mi nije baš jednostavno postaviti, obzirom da se ne tiče same institucije, nego se i dotiče i personalno nekih djelatnika, odnosno djelatnica u Gradskoj upravi. Naime. Došli smo do spoznaje da je prilikom prošlogodišnjih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Šibenika na jednoj od parcela koje su u naravi zelena površina i koje su generalnim urbanističkim planom Grada Šibenika predviđene kao park Šuma Šubićevac, došlo do proširenja područja građevinske namjene, odnosno izgrađenosti, za nekih 400 kvadrata.

I problem je zapravo u tome što je predmetna čestica 1427 KO Šibenik u suvlasništvu pomoćnice pročelnice za prostorno planiranje, gospođe Dulibić. Ono što želimo pitati je da li je pročelnica bila upoznata s činjenicom da je predmetna čestica u kojoj je došlo do proširenja obuhvata građevinskog zemljišta. Da li je pročelnica bila upoznata da je ta parcela u njenom suvlas- u suvlasništvu njene pomoćnice, obzirom da Zakonom o državnim službenicima, članak 40 i članak 41, vrlo jasno je predviđeno da se u tim situacijama zatraži izuzeće iz postupka izrade plana.

Da se informira svoje nadređene o toj situaciji i o potencijalnom mogućem sukobu interesa. Dakle, i danas je ta parcela u naravi šuma. U Prostornom planu uređenja Grada Šibenika došlo je, naglašavam, do promjene za nekih 400 kvadratnih metara u žutu zonu. Što je diglo vrijednost parcele i stvorilo pretpostavku da se u parceli koja je trebala biti park Šuma Šubićevac sutra desi može biti nagradnja stambenog objekta. Odgovor na ovo pitanje očekujemo od gradonačelnika Grada Šibenika da ispita sa svojim službenicima i podređenima, odnosno djelatnicima kojima upravlja, vrlo jasne odgovore u pismenoj formi za sljedeću sjednicu. Hvala lijepa.

Ne bih imao odgovora na ovo pitanje, samo, evo, mala već ne sugestija nego sugestija, a to je da, ovaj. Službenici Gradske uprave, ovaj, nisu državni službenici, nego službenici lokalne samouprave. Na njih se ne primjenjuje ovo na što ste se pozvali, ali svakako je pitanje legitimno i, ovaj, ostaje kao pitanje. Imamo li reakcije na ovo pitanje? Ako nema, ono se, ovaj, ono se će biti proslijeđeno, odnosno na svoj način. U postupku koji bude, ovaj, predviđen pred tijelima koja ste naznačili ovdje kao one koji bi trebali odreagirati. Idemo dalje. Što se tiče vijećničkih pitanja, onaj koji se prvi javio od vijećnika pojedinačno je cijenjen kolega Burić, pa mu dajem riječ sa svojim pitanjem. Imate 2 pitanja ili prijedloga, kako već. Hvala, predsjedniče. Dobar dan svima. Evo, prvo pitanje je vezano uz adventuru. Znači, vidjeli smo da ona službeno počinje 27., međutim kućice su tek 11 dana nakon. I moram iskreno reći da kućice su kod nas možda jedne od najjeftinijih u Hrvatskoj, daleko od toga. Međutim, ove godine je dignuta cijena, a manje je radnih, radnih dana. Zašto je to tako? Sad je, je li, napravljena kombinacija tvrđava kulture i turističke zajednice, što je potpuno legitimno i okej, ali zašto, zašto je skuplje, a manje radnih dana? Isto tako, vezano uz to, još uvijek, ako, ajmo reći, nekakve troškove dočeka Nove godine ili izvođača kojeg zovemo za Novu godinu pravdamo time da, da, da će nam dovesti ne-neki određeni broj turista u grad, mi još ne znamo tko je taj izvođač, a dobar dio ljudi, sam siguran, već, pogotovo koji, koji putuju izvana, da već znaju di će za Novu godinu, evo, mi još nemamo tog izvođača, a evo, siguran sam da neće, da neće biti jeftin.

Kažem, ne mora, ako netko ima odgovor na to, ima. Ako nema, može pisani oblik, dapače. Drugo pitanje vezano je uz, znači, evo ovako, znači, bio odsjek Sveta Mara, je li, uz to područje tamo. Ministarstvo je 13. srpnja odbilo dati suglasnost za izmjene plana za bioodsjek Sveta Mara. Po članku 108 Zakona o prostornom uređenju grad ima 90 dana da plan ispravi i ponovno zatraži suglasnost, suglasnost, inače se postupak obustavlja. Plan tek sad ide na ponovnu javnu raspravu. Međutim, što je, ajmo reći, sporno u tome svemu? 2018. grad je odbio zahtjeve tadašnjih vlasnika ovih čestica za 5 etaža, zajedničku garažu i uklanjanje zaštitnog zelenila. Kao razloge je naveo GUP i zaštitu crkvice Svete Mare. GUP se otad nije mijenjao, a crkvica je i dalje zaštićena. U veljači i ožujku 2025. te je čestice kupila tvrtka Vidici d.o.o. Nekoliko tjedana kasnije grad je pokrenuo izmjene koje uvode upravo ono što je 2018. odbio. Izmjene ujedno ukidaju česticu za vrtić i javni trg. I u sažetku plana grad sam navodi da izmjene slijede zaprimljene inicijative, je li. Evo, ne znam tko će nam na to odgovoriti, ali pitanje je zašto 2018., s obzirom da se GUP nije mijenjao, 2018. nije moglo prijašnjim vlasnicima, a sadašnjim, sadašnjim može. Evo, hvala unaprijed. Hvala kolegi Buriću koji se javlja za odgovor. Kolegica Dulibić Oroša, izvolite.

Dobar dan. Lijepi pozdrav svima. Dakle, u pravu ste, mi smo u postupku izmjena i dopuna UPU Bioci i prijedlog plana koji je išao u svojoj konačnoj formi ka ministarstvu nije dobio suglasnost. Dobili smo 90 dana da se prijedlog plana ispravi i on je sada pokrenut postupak javne rasprave u izmijenjenom obliku. Što se tiče zahtjeva za koji kažete da je bio 2018., to vam sad zaista ne mogu ovako napamet reći. Morali bi pogledati o kojem planu je onda bila riječ, što se tražilo na temu kojeg plana 2018., tako da poslat ćemo vam to u pismenom, u pismenoj formi kad pogledamo koja, koja, kakav zahtjev je bio na koji plan, jer 2018. UPU Bioci se nisu mijenjali. Tako da ne znam, možda je bilo na GUP, na PPUG, teško mi je ovako unaprijed reći. Hvala. Kolegica Dulibić Oroša. Kolegica se koja javlja još za odgovore na vijećnička pitanja. Znači, ono prvo pitanje može ići kao, hoćete vi, kolegice? Kolegica Bračić. Što se tiče pitanja za adventuru, također ćete pisani odgovor dobiti. Hvala. Idemo na sljedećeg postavljača pitanja, odnosno našu cijenjenu vijećnicu, gospođu Šintić. Izvolite.

Dobro jutro svima, sve vas lijepo pozdravljam. Moje prvo pitanje odnosi se upravo na Centar za mlade. Nešto ste već rekli o tome, međutim, ono što niste rekli je da se projekt iznimno izmijenio u odnosu na idejni projekt. Glavni projekt je bitno izmijenjen, dodani su novi sadržaji koji nisu bili dio idejnog projekta, uklonjeni su, odnosno smanjen je opseg određenih sadržaja koji su postojali u idejnom projektu. S obzirom na to, zanima me zbog čega nije provedena javna rasprava o glavnom projektu koji je dostavljen, za koji su izdvojena čak i povećana sredstva u odnosu na planirano, i kada planirate izvijestiti ostale dionike projekta koji su bili uključeni u participativno planiranje idejnog projekta i u nekom trenutku su ostali isključeni. Također, zanima me koja je neka financijska konstrukcija trenutna tog projekta, odnosno koliko je ovo što je dobiveno kroz glavni projekt skuplje i veće i teže u odnosu na idejni i je li to održivo. Moje drugo pitanje je vrlo jednostavno. Budući da smo napravili čitav krug poskupljenja različitih javnih usluga u Gradu Šibeniku, što kulminira današnjom, današnjom točkom povećanja boda komunalne naknade, zanima me možete li mi ovdje reći koja sve poskupljenja očekuju građani i građanke Šibenika u 2027. godini ili, ako nas ne očekuju daljnja poskupljenja, da nam to ovdje kažete. Hvala. Hvala kolegici Šintić. Odgovorit će kolegica Čeko. Izvolite.

Što se tiče idejnog projekta Centra za mlade, da, slažem se, postoji razlika između idejnog projekta i glavnog projekta za koji smatramo da je sada završen. Ja smatram da su sadržaji veći, bolji i primjereniji nečemu što Centar za mlade mora biti. Što se tiče troškova, mi jesmo dobili troškovnik od naših projektanata, on je trenutno u nekakvoj vrsti revizije. Znači, mi se trenutno prepisujemo i s projektantima svih mapa kako bi se osiguralo optimalno cjenovno i kako bi, naravno, dobili najbolje što možemo za naše novce. Ja vam trenutno, u ovom trenu reći samo mogu da je procjena projektantska kvadrata Centra za mlade oko 1.650 eura po kvadratu. Do iduće sjednice Gradskog vijeća ja sam uvjerena da ću vam moći reći točnu cifru do koje smo mi došli. Ono što je isto tako bitno reći je da smo mi za Centar za mlade prvotnim sporazumom o pripremi i provedbi ITU mehanizma osigurali 7,3 milijuna eura. To je išlo u skladu s procjenom iz idejnog projekta, za koji opet podsjećam da je iz 2020. godine, koja je bila 8 milijuna eura za taj projekt. Svi mi smo svjesni da su cijene jako otišle gore, to je apsolutno neminovno. Svjedoci smo toga kod svih javnih nabava koje grad provodi. Isto tako, što se tiče, što ste me pitali, rasprava, tako, mi nismo bili dužni provesti tu raspravu. Mi jesmo imali nekakve upite što se tiče samog Centra za mlade.

Svi oni koji su se obratili Upravnom odjelu za gospodarstvo će sada, kada je sami glavni projekt gotov, i dobiti napismeno sve odgovore koje su tražili. Mi ćemo se, naravno, očitovati što se moglo izvesti ili što se i zašto se nije moglo izvesti. Eto, toliko za sada. Hvala. Ima li zadnjih komentara na vijećnička pitanja? Poskupljenje krova. Poskupljenje. Da li se netko tu javlja? Da. Gospodin gradonačelnik, doktor Burić, izvolite. Poštovani vijećnici, poštovane vijećnice, dobro jutro svima. Da ja skratim ovu sagu oko komunalne naknade na jedan vrlo jednostavan način, bez velikih analiza i bez velike matematike. Ja ću pročitati niz gradova i cijenu po kvadratu komunalne naknade na vrlo jednostavan način, tako da to naši građani, odnosno sugrađani, mogu usporediti.

Evo, pa ja, slušajte. Dakle, je li se sad čujemo? Nova cijena komunalne naknade u Gradu Šibeniku nakon poskupljenja je 1,44 po kvadratu. Zadar, predloženo za 2027., 1,44 po kvadratu. Split, predloženo 2027., 2,0 po kvadratu. Karlovac, koji od 2026. predlaže novo povećanje, a stara cijena je 1,35. Rijeka, koja ima od 2019. cijena po kvadratu 2,02. Pula, koja je predložila značajno veliko poskupljenje, koje će biti veće nego u prosjeku u Šibeniku, ima 1,10. Osijek, koji ima od 2026. odluku 1,88. Vodice, naš susjedni grad, 1,44. Zagreb, 1,39, prijedlog poskupljenja. Ja mislim da je suvišno uopće komentirati. Ja shvaćam oporbu, ali oporba mora shvatiti da ima i tako, bez obzira što su u oporbi i ne donose odluke, obvezu prema proračunu. Proračun je jedna kompleksna stvar. Proračun je onaj koji rješava niz problema naših sugrađana, a nije to samo komunalna naknada. Osim toga, nemojte zaboraviti da smo mi drastično srušili komunalnu naknadu i još uvijek, evo, tek sad se otprilike niveliramo u jednoj, jednom velikom projektu takozvane legalizacije objekata, kada smo onima koji su ilegalno gradili omogućili još da jeftinije legaliziraju kvadrate u onom trenutku kada su oni koji su legalno gradili to plaćali znatno skuplje.

Pitanje je bilo vezano za još poskupljenja. Evo, možete, možete zatražiti pisani odgovor, da. Evo, konstatirat ćemo potrebu za pisanim odgovorom. Ovaj, vidjet će se i tako sljedeća sjednica proračunska. Idemo dalje na sljedećeg postavljača pitanja. Cijenjen kolega Kovač, izvolite, gospodine. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Sve skupa srdačno pozdravljam. Ja ću postaviti jedno pitanje i sukladno poslovniku imam pravo podnijeti jedan prijedlog. Dakle, u nedavno izdanom broju tjednika Nacional naišao sam na veliki intervju direktora Bikarca, gospodina Roberta Podruga. U tom intervjuu, odmah na početku, nailazimo na rezolutnu i kategoričku tvrdnju, citiram je: "Prva hrvatska energana na gorivo iz otpada bit će na Bikarcu kod Šibenika." Slijedi nekoliko interesantnih podataka koje do sada gradska vlast nije transparentno podacila javnosti, primjerice, konstatacija: bespovratna sredstva iz EU kohezijskih fondova za nove energane više nisu dostupna. Ja, kao poluinformirani građanin, pitam se zašto, ako je ovaj pogon, kako vi to predstavljate, konačno rješenje, pod navodnim znakovima, problema sa zbrinjavanjem otpada. Nadalje, konstatacija: ako se cijela investicija financira kreditom, to će donijeti mjesečno poskupljenje usluga za kućanstva. Vrlo je vjerojatno, ukoliko nema sredstava bespovratnih iz kohezijskih fondova, da će bar dio tih sredstava biti nužno namaknuti izvjesnim kreditima. Dakle, mi ćemo dovesti ovdje, kako je to projicirano u ovom projektu, iznad 100.000 tona otpada iz susjednih Četiriju, Četiriju dalmatinskih županija, da bi građani eventualno, ovaj, imali, imali, imali dodatna opterećenja financijska na svojim budžetima.

I na kraju, gospodin Podrug ističe kako slijedi postupak procjene utjecaja na okoliš, čiji je obvezni dio javna rasprava. Čemu, pitam se, javna rasprava ako je odluka već donesena? Kažem, rečeno je: prva će se hrvatska energana na gorivo iz otpada graditi na Bikarcu. Pitanje vama je što za vas znači, kako vi poimate javnu raspravu. Je li to za vas samo vaš monolog i monolog birokrata iz Državne agencije za zaštitu okoliša, bez obaziranja, bez obaziranja na eventualno nezadovoljstvo građana, ili doista mislite testirati raspoloženje građana prema vašoj namjeri izgradnje energane? Naime, ako je ona posljednja tribina u Kući umjetnosti Arsen, nazočio sam joj i ja, ako je ona reprezentirala stav građana prema spalionici, onda je, čini mi se, on sve samo ne baš pozitivan i afirmativan. Ovdje ću vas podsjetiti na onu temeljnu ustavnu formulaciju i odredbu iz članka 1. Ustava: da vlast izvire iz naroda i pripada narodu. Dakle, ne bi smjelo biti relevantno raspoloženje građana Šibenika prema, prema realizaciji ovoga projekta. I jedan prijedlog, ako mi dopustite. Predlažem da Grad Šibenik razmotri mogućnost uključivanja u nacionalnu donatorsku kampanju I ti si Vukovar, čiji je cilj prikupljanje sredstava za izgradnju novog stadiona koji će se zvati 12 hrvatskih redarstvenika u Vukovaru, gradu prijatelju Grada Šibenika. Riječ je o projektu koji ima športski, društveni, ali i posebno snažan nacionalni i memorijalni značaj. Stadion će nositi, kažem, ime dvanaestorice hrvatskih redarstvenika poginulih u Borovu selu 91.

godine, te će biti izgrađen na prostoru postojećeg stadiona u Borovu naselju. Grad Vukovar ovaj projekt provodi uz potporu Vlade Republike Hrvatske te kroz nacionalnu donatorsku kampanju, u koju se uključuju gradovi, općine, županije, gospodarstvenici, udruge i građani iz cijele domovine. Držim kako bi se u tu akciju trebao uključiti Grad Šibenik kao grad s izrazito snažnim obalom sudjelovanja u Domovinskom ratu, grad koji njeguje vrijednosti hrvatske državnosti i sjećanja na poginule hrvatske branitelje, te grad koji razumije koliko je Vukovar simbol slobode i obrane Republike Hrvatske. Slijedom svega što sam ovdje naveo, slobodan sam predložiti da Grad Šibenik, dakle, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, dade potporu ovoj nacionalnoj donatorskoj kampanji. U saznanju sam da su i neki gradovi i općine iz naše županije, ovaj, uključili se u ovu donatorsku kampanju, primjerice, mislim, Grad Vodice i, i, i općina Pirovac. Vidim da je županija splitsko-dalmatinska i Grad Split da su odlučili, ovaj, sudjelovati u tome. Zadarska županija sudjeluje u tome. Ne vidim razloga zašto Grad Šibenik, opet ponavljam, u skladu sa svojim financijskim, pardon, financijskim mogućnostima, zašto ne bi sudjelovao u ovoj, u ovoj kampanji. Hvala vam lijepa. Kolega Kovač, odgovor gradonačelnika Grada Šibenika, doktor Burić.

Ja ću odgovoriti na ovo drugo pitanje, a direktor Bikarcaće odgovoriti na prvo pitanje. Što se tiče stadiona u Vukovaru, naravno da će Grad Šibenik u tome sudjelovati. Ja sam osobno u usmenom kontaktu s gradonačelnikom Vukovara, gospodinom Pavličekom, još prije pet, šest mjeseci i to ništa nije sporno. Ja samo naglašavam da Šibenik čeka izvedbeni projekt i troškovnik stadiona na Šubićevcu, a onda ćemo, naravno, shodno tome na gotovo identičnim pozicijama realizirati i pomoći stadionu u Vukovaru, ali tražiti i rješenje za gradnju, odnosno re- ozbiljnu rekonstrukciju stadiona na Šubićevcu.

Hvala. Kolega Podrug, odgovor na prvo vijećničko pitanje. Evo, dobro jutro svima. Pozdravljam vijećnike, predsjednika vijeća i sve prisutne. Evo ovako, točno je da je medijsko zanimanje za projekte energane u Republici Hrvatskoj izniman. Mene doslovce svaki dan netko zove tih novinara i medija i za taj medij sam i ja dao izjavu. Ja sam direktor firme koja se zalaže za realizaciju tog projekta i kao takav taj projekt prezentiran. Da li će se on izgraditi, o tome neću odlučiti ja. Rekli ste da je gotovo. Nisam ja rekao da je gotovo jer nije gotovo. Evo, dođite na Bikarac pa ćete vidjeti da nema energane, da se ništa ne radi. Molim vas, molim vas. E, tako. E, znači, kao čelna osoba firme koja taj projekt provodi pripremu projektno-tehničke dokumentacije, se zalažem za taj projekt i od toga ne bježim. I to je naša ideja. A da li će se on realizirati, to je još ispred nas dugo razdoblje. Isto tako ste preskočili reći da smo u tom intervjuu rekli da iznimno razumijemo zabrinutost građana i da ćemo poraditi na tome da se građane, objasni, educira, i na bilo koji drugi način pojasni projekt energane, što on, koji su njegovi benefiti, a koje su eventualno, ja kažem eventualno, moguće štetne posljedice, a nema ih. Svjedoci smo svaki dan pisanja o tim projektima. Postojanost tih projekata u nizu razvijenih država Europske unije, tako da ćemo o tome razgovarati.

Što se tiče studije utjecaja na okoliš, to je redovna procedura. Studija, kad se napravi, predaje se u ministarstvo. Ministarstvo saziva, povjerenstvo koje tu studiju prati od stručnjaka, u kojima će biti i predstavnici lokalne samouprave. I kad studija bude pri samom završetku pregleda, organizira se javna rasprava za građane, za udruge, za stručnjake i na toj raspravi će se, ovaj, posebno prezentirati taj dio studije koji se odnosi na okolišne uvjete, zdravstvene uvjete i slično. Nakon toga ministarstvo će izdati ili pozitivno ili negativno rješenje za ovaj projekt. Prema tome, tek nakon tog rješenja stječemo mogućnost ishodovanja lokacijske dozvole, tako da dug je još put, a nisam ja donio odluku da će se ener, da se energana napravila. Ja se zalažem da se ona napravi i neću od toga odustati. Evo, hvala. Hvala lijepa, kolege i Podrugo. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje koje ima postaviti kolega Baranović. Izvolite.

Poštovani gospodine predsjedniče, dame i gospodo, dva će biti vijećnička pitanja. S moje strane, jedno vijećničko pitanje se tiče naših najmlađih djece u osnovnim školama koja u okviru nacionalnog programa primaju ono što mi Šibenčani zovemo marenda. mi smo kao stranka i na županijskoj skupštini otvorili to pitanje jer smo mišljenja da ona hrana koja se dijeli djeci nije primjerena svojom kvalitetom, nutritivnim vrijednostima, da postoji puno boljih varijanti rješenja za davanje marende najmlađima. Za taj program nacionalna razina izdvaja određena sredstva. Ono što je naše pitanje i prijedlog ujedno jest da li Grad Šibenik može iznaći organizacijskih sposobnosti i nešto financijskih sredstava da doštuka na ono nacionalno, pa da djeci ne dijelimo nekakve, stalno nekakve krafne, nekakve bureke i slične stvari koje uglavnom završavaju, šibenski rečeno, u školjkama, a najmanje završavaju, završavaju u želucima naših najmlađih koji pohađaju nastavu. Znači, da li postoji volja, da li postoji sposobnost i da li postoji financijska mogućnost koja zasigurno ne bi bila nekakav ekstremni trošak da najmlađima, našim učenicima u osnovnim školama osiguramo zdrav i primjeren obrok. Drugo pitanje je vezano uz stanje komunalne infrastrukture. Kažu da se ulazi u grad

cestom, jedna vrsta ogledala grada, pa kad danas možemo sa zadovoljstvom konstatirati da je onaj južni ulaz od pravca Brodarice adekvatno riješen, to je lijepo kad možemo konstatirati da je i ulaz sa zapadne strane, koji doduše još uvijek nije definitivno riješen kako je planirano od strane Hrvatskih cesta. Izgleda i, da, i, i, ipak izgleda pristojno i u relativno je, dobrom stanju, onda onaj ulaz u grad od pravca Drniša i Bilica, odnosno izlaz iz grada u okviru ulice 113. Šibenske brigade, na dionici od, rotora na Meterizama pa do table gdje završava Šibenik a počinje općina Bilice, tih par sto metara kolnika je u katastrofalnom stanju. U takvom je stanju da se tu interventno, kako se otvori koja rupa, baci dvije lopate asfalta. Neravan je kao takav, je opasan za promet, posebice vozačima skutera, motocikla.

To stanje traje već godinama. I sad pitam da li u Gradu Šibeniku postoji ambicija i plan da se taj potez od rotora na Meterizama do table Grada Šibenika dovede u pristojno stanje koje svjedoči jednom gradu koji vodi računa o komunalnoj infrastrukturi, koji vodi računa o sigurnosti prometa. Jednako tako. Ovo moje pitanje odnosi se i na cestu koja spaja Brodaricu sa Donjim Ražinama, koja je isto tako u ingerenciji Grada Šibenika u jako lošem je stanju. Kad planirate pokrenuti radove i da li ćete ih pokrenuti u dogledno vrijeme? Odgovor tražim također i u pismenom obliku. Hvala lijepo. Hvala.

Da li se netko javlja za obrazloženje? Kolegica Bračić, koliko vidim. Evo, ja ću odgovoriti na prvo pitanje. Što se tiče prehrane, mi jesmo trenutno u razmišljanju kako i na koji način da ponudimo djeci zdraviju prehranu i da je jednim dijelom sufinanciramo. Također, u najavi je i projekt modernizacija škola, čiji je primarni cilj uređenje blagovaonica i kuhinja. Ja se nadam da će, evo, uskoro izaći. Hvala. Drugo vijećničko pitanje se zatražilo pismeno, pa hoćete li i odgovor? Dobit ćete odgovor u pisanom obliku. Nije problem uopće. Hvala. Evo, možemo ići dalje. Sljedeći na redu je cijenjen kolega Slavica, pa bi mu dao riječ. Izvolite.

Pozdrav svima okupljenima. Moje prvo pitanje odnosi se na nabavu i izvedbu zaštitne konstrukcije na pomoćnom igralištu Šubićevac. Prema dokumentaciji i fotografijama koje su mi dostavljene, zaštitna konstrukcija na pomoćnom igralištu Šubićevac bila je izvedena već tijekom studenog 2025. godine. Međutim, prethodna suglasnost gradonačelnika za provođenje nabave izdana je 4. prosinca 2025., a ugovor s izvođačem Modular Projekt sklopljen je 18. prosinca 2025. u vrijednosti od 20.000 eura plus PDV. Može li gradonačelnik objasniti kako je moguće da su radovi, prema dostupnoj dokumentaciji, izvedeni prije davanja prethodne suglasnosti i sklapanja ugovora? Tko je naložio izvođenje radova, na temelju čijeg naloga i kako su oni financijski i administrativno ugovor-regulirani? Također, s obzirom na to da je tražena projektna dokumentacija za zaštitnu konstrukciju izvedena 2025. godine, uključujući tehničke nacrte i statičke proračune, nije dostavljena podnositelju, podnositelju zahtjeva za pristup informacijama. Molim da mi se jasno odgovori raspolaže li ustanova tom dokumentacijom. Tko ju je izradio i tko je proveo stručni nadzor nad izvedbom? Moje drugo pitanje odnosi se na sigurnost i uvjete korištenja pomoćnog igrališta na Šubićevcu. Glavni projekt zamjene umjetnog travnjaka iz 2025. navodi da je dogradnjom klupskih prostorija poništen raniji pristup interventnim vozilima te da je potrebno osigurati novi pristup za interventna vozila. Istodobno se na igralištu tijekom 2026. postavljaju montažne tribine i održavaju utakmice s gledateljima, iako projekt, igralište obrađuje bez gledališta. Može li gradonačelnik potvrditi je li danas osiguran funkcionalan pristup interventnim vozilima, postoji li odgovarajuća dokumentacija za korištenje montažnih tribina i održavanje utakmica s gledateljima te jesu li, provedene potrebne procjene sigurnosnih uvjeta i utjecaja buke na okolne stanovnike?

Također, na temelju kojeg akta tehničke dokumentacije ili procjene sigurnosti je pomoćno igralište ocijenjeno prikladnim za održavanje službenih seniorskih utakmica s gledateljima i postavljanje montažnih tribina? Također, je li grad upoznat s izvanrednim inspekcijskim nadzorom nad javno ustanovom Športski objekti Šibenik, pokrenutim 17. studenog 2026., i hoće li rezultat nadzora biti dostavljen gradskom vijeću? Hvala. Hvala. Gospodin Španja, rav-ravnatelj ustanove, odnosno direktor društva. Izvolite. dobro jutro. Pozdravljam, pozdravljam sve nazočne. Dakle, što se tiče, prvoga pitanja vezano za zaštitnu ogradu, odnosno zaštitnu mrežu. zaštitna mreža je postavljena još 2016. godine, kad se, postavljala umjetna trava na pomoćnom igralištu stadiona Šubićevac.

sad, kronološki, možda s obzirom da to da pričam iz glave, možda će nešto biti, manje točno, više točno, ali čisto, evo, pokušat ću vam navesti tijek događanja. Dakle, u krajem 2025. godine, u kontaktu s gospodinom Jurićem, pročelnikom Odjela za komunalne djelatnosti, dolazimo do činjenice da je, Susjed, odnosno vlasnik objekta na susjednoj čestici, igrališta, da se žalio na dolijetanje lopti s pomoćnog terena i tako dalje, da bi taj problem trebalo što prije riješiti. Ja sam sukladno tome, naručio, troškovnik izvođenja radova da bi se povećala visina zaštitne mreže na stadionu Šubićevac.

nastavno na taj, troškovnik, mi smo zaštitnu mrežu i povisili za nekakva 2, 3 metra, sad ne znam napamet, da bi, zaštitili imovinu, vlasnika z-zgrade na susjednoj čestici. isto tako, ovaj, što se tiče, postupka nabave, zbog hitnosti smo najprije pristupili rješenju problema, a zatim, sukladno statutu javne ustanove, odnosno, tome da upravno vijeće odlučuje do iznosa od, govorit ću u kunama jer mi je lakše, bivš-u protuvrijednosti od 150.000 kuna, a preko toga da od- moramo tražiti suglasnost grada. Nakon toga smo i, i naknadno tražili suglasnost grada za poduzimanje potrebnih, radnji.

što se tiče ovoga dijela vezano za odigravanje službenih utakmica na stadionu Šubićevac, Nogometni klub mora ishoditi suglasnost, ili Županijskog nogometnog saveza ili Nacionalnog saveza za odigravanje utakmica određenoga ranga na stadionu Šubićevac. pošto klub sada igra utakmice najnižega ranga, odnosno županijske lige, mislim da je ishodio tu suglasnost. vezano za postavljanje tribina, tribine imaju sve potrebne ateste za boravak gledatelja, gledatelja na njima i s moje strane mislim da tu ne bi trebao biti problem, isto kao i što, stadion Šubićevac ima uporabnu dozvolu koja je izdana još, 79. godine ili 80., kad je stadion i napravljen. Tako da s te strane ja ne vidim problem u korištenju, stadiona Šubićevac. Isto tako, inspekcijski nadzor nije pokrenut, on će biti pokrenut 25. 11., kad je zakazan, sastanak s inspekcij-sportskom inspekcijom koja će, utvrditi, je li stadion spreman za korištenje, odnosno može li se koristiti ili se ne može koristiti za navedena događanja. toliko ne znam koliko sam bio koncizan jer je, vaše pitanje stvarno bilo opsežno. Hvala.

I, i pisani odgovor na ovo svoje vijećničko pitanje. Možemo prijeći dalje, ovaj, na vijećnička pitanja. Kolega Kuvać se javio sljedeći. Evo, dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam. moje pitanje vezano je uz tržnicu, normalno u centru grada, u Dalmaciji nazvano pijacom, je li, ovako, svi znamo da je ona u katastrofalnom stanju, derutna. Uopće ne znam kako ona prođe i sanitarnu i inspekciju. koliko sam, ovaj, imao prilike čuti, gradonačelnik će reći, normalno, da je to privatno vlasništvo, da on ne može ništa, premda čitav niz, propisa i Ustav i drugi zakoni obvezuju vlasnika nekretnine. Nadalje, i primao sam prilike čuti da baš i taj izvođač, odnosno vlasnik nekretnine gdje se nalazi tržnica, nije baš da nije toliko zainteresiran, da mu je, ispričavam se ako nije istina, da mu je plan za rekonstrukciju tržnice odbijen. Ako sve ovo, je li, nije istina, zanima me zašto grad toliki dugi niz godina, mislim da je tržnica privatizirana neke 94., 95., nije poput, na primjer, našao neku drugu lokaciju i poput susjedne nam općine Pri- Pri- Pirovac iz europskih sredstava izvukao novce za izradu iste. Hvala.

Hvala. Gradonačelnik doktor Gurić. Pa, poštovani vijećniče, ja mogu reći samo jednu rečenicu. Ja se potpuno slažem. Dakle, tržnica je apsolutno neprimjerena, neodržavana, estetski ne pripada gradu, Šibeniku. ono što još mogu reći je da grad s privatnim vlasnikom, ne ulazeći u priču dalekih 90-ih godina kako i zašto je odlučeno uopće da tržnica bude privatna i privatizirana, ja mislim da je to uz rijeku jedina dva slučaja u Republici Hrvatskoj kada je nešto što je u osnovi komunalna djelatnost dano u ruke privatniku. No, činjenica je da je, i dobro ste apostrofirali, ne samo područje tržnice, nego široko područje oko tržnice praktički privatno vlasništvo u kojem grad partnerski pokušava pokrenuti tu investiciju o kojoj slušamo desetljećima. Stavovi grada su tu potpuno jasni, ali ja bih rekao da smo bespomoćni.

u osnovi, projekt je odličan jer projekt predviđa gradnju i zatvorenog i otvorenog dijela tržnice, dakle jedna suvremena tržnica kojoj je i lokacija idealna jer se praktički nalazi u, pa gotovo samom centru grada, ili bolje rečeno, širem centru grada, u komunikaciji s obalnim pojasom, ali se ne dešava ništa. O, prije otprilike dva mjeseca grad Šibenik, ja sam potpisao dokument, je investitoru, potencijalnom investitoru i vlasniku poslao jasne stavove o uvjetima građenja, dakle da ne bi bilo, uopće insinuacije da grad eventualno postavlja posebne i specifične uvjete koje investitor ne može zadovoljiti i riješiti. Međutim, i nažalost, ne dešava se ništa. Kada na tu priču povežete i susjednu lokaciju u gradu, a to je u ingerenciji HŽ-a, dakle željeznička stanica, ogromno područje koje, naravno, promjenom uvjeta, tehnologije i svega, postaje suvišno i višak, ali se ništa ne dešava. Čak, ja bih rekao, ne da se ništa ne dešava, nego smo mi u sudskom sporu s HŽ-om oko parkinga, ali i trajanje sudskog spora vas blokira u rješavanju problema. Onda dobijemo odgovor da samo srce grada, dakle željeznička stanica, široko ono područje, parking na željezničkoj stanici, na to spojeno, problemi, Drage koja je ve-u velikom širokom obuhvatu, ali smo mi tu gotovo bespomoćni. Dakle, svaku inicijativu koja bi dovodila do tog rješenja mi podržavamo. locirati tržnicu, pijacu u gradu konfiguracije kao što je Šibenik, nije to laka niti jednostavna priča.

Ja bih rekao čak da dominantno nije problem novac, nego je problem same lokacije i dostupnosti i uopće svrsishodnosti dislociranja tržnice na neku novu lokaciju, ako po važećem projektu, po važećim planovima samog grada, njena lokacija je već određena i jasna. Ono što pokušavamo, kompenzirati je naša stara pijaca na, Maloj Loži. Uz niz pokušaja, ja se nadam da će ipak koliko-toliko zaživjeti, ova sada inicijativa, u suradnji sa županijom, u suradnji s OPG-ovima, izgleda da ipak polučuje nekakav rezultat i to ćemo i dalje stimulirati. Hvala. Imamo li daljnjih komentara? Ako nemamo, možemo prijeći na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjena kolegica Bačević, izvolite.

Dobar dan, lijepi pozdrav svim nazočnim. moje pitanje odnosi se na realizaciju projekta čvorova Njivice 1 i Njivice 2. upravo je došlo do odgode roka za primanje ponuda po natječaju, gdje su Hrvatske ceste, zadnji rok 11. 11. pomaknule na, mislim, 9. 12. na taj način došlo je do izmjene i dokumentacije i troškovnika, što je obvezujuće za eventualne ponuditelje. Pa, ustvari, pitanje bi bilo možemo li očekivati da je ovo posljednje produženje roka za ovaj natječaj i da ćemo nakon tog 9. 12. imati, čistu situaciju, odnosno da će se znati rezultati tog natječaja. Naravno, ukoliko ne bude žalbi po tom pitanju, na što ne možemo utjecati. dodatno, a ustvari u sklopu istog pitanja, odnosi se i, pitanje, imovinskopravnog spora, koji se vodi s, tvrtkom Era Komerc, pa zanima me i to kakvo je stanje tog imovinskopravnog spora, odnosno od kakvog utjecaja, i da li će imati utjecaja na produženje cijele ove situacije i taj spor. Hvala. Hvala, odgovorit će zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta.

Hvala na pitanjima. Dakle, to-točan odgovor možda kristalna kugla neka može dati, ali u principu, kod tako velikih projekata, vel-velikih gabarita i velikih financijskih iznosa je i onda automatski i poprilično debele projektne dokumentacije. Nije neuobičajeno da tijekom postupka javne nabave ima gro pitanja zainteresiranih poslovnih subjekata, je li. I ono što je ohrabrujuće je to što iz dana u dan dolazi sve manje takvih pitanja i prijedloga prema Hrvatskim cestama. I ono što možemo reći je da se nadamo da je ovo zadnji rok, ali ne možemo jamčiti da je, jer to u ovom trenutku nitko ne zna. Ovisit će o, tipu i kvaliteti pitanja koja zainteresirani poslovni subjekti postavljaju putem elektroničkog oglasnika javne nabave, Hrvatskim cestama. Ali ponavljam, pitanja je sve manje i manje. nešto slično se i nama događa na ovim našim školama, gdje dolazi u postupku javne nabave mnogo pitanja koja su zapravo trebala doći u onom predpostupku, zainteres- savjetovanja sa zainteresiranim poslovnim subjektima. Međutim, kod nas uobičajeno je da to ide tek kasnije. i nakon što se zaključi priča, otvore ponude, na Hrvatskim cestama je da analiziraju sve te ponude. Koliko će to potrajati, to zna potrajati i po nekoliko mjeseci. Eventualno tu još može biti nekakva pojašnjenja se tražiti od po- ponuditelja i to je, tu je priča prilično jasna kako i kojim smjerom ide. A isto tako vjerujem da je jasna priča i za ovaj upravni spor koji se vodi dolje pri- pri Splitu, kojeg vodi Era i mislim da još jedan fizička osoba, vezano za obuhvat samoga projekta.

ne možemo predicirati što će sud, presuditi. Očekujemo u sljedećih par mjeseci, paralelno s ovim postupkom otvaranja ponuda, da se i to razriješi. No, ono što znamo je da u zadnjih sedam, osam godina, otkad traje projektiranje ovoga čvora, dakle od onog još idejnog rješenja lokacijske, odnosno idejnog projekta, lokacijske dozvole i tako dalje, da su ti subjekti koji su se žalili zapravo žalili u svakom mogućem koraku do sada i da su te žalbe copy-paste, odnosno pisane u istom stilu s nekim istim pretpostavkama i na prijašnjim institucijama su sve redom odbij-odbijene. Tako da je statistički za pretpostaviti da će upravni sud napraviti to u ovih sljedećih, par mjeseci i nakon toga ide priča dalje. Ako ćemo sada i gatati, pa nekako ajmo na osnovu nekog iskustva koje mi u gradskoj upravi imamo sa, sa Hrvatskim cestama i sličnim, pa ja vjerujem da bi tamo negdje oko ljeta moglo doći do, potpisa ugovora sa, najboljim, ponuditeljem, je li. Inače, gradonačelnik Željko Burić i, evo, moja malenkost smo na tjednoj razini u kontaktu s ljudima iz Hrvatskih cesta, pa i s samim ministarstvom, uglavnom i na ovu temu, je li. Hvala, kolegi Mileti. Imamo sljedeće vijećničko pitanje, cijenjen kolega Vrbrula, izvolite.

Dobro jutro svima, pozdrav. moje prvo pitanje danas, nastavlja se zapravo na prvo vijećničko pitanje koje sam postavio ikad kao vijećnik prošle godine, a vezano za vozni red gradskih autobusa. Dakle, kao što je poznato, linije 1, 2 i 3 u jednom dijelu dana, prometuju na način da prolaze jedna za drugom u par minuta i onda gotovo sat vremena nema, nema, nema nikakvog autobusa, mora se, mora se čekati. gradona- dogradonačelnik je tada odgovorio da će se taj problem riješiti kroz godinu dana dolaskom novih električnih autobusa. Evo, prošlo je i više od godinu dana, godina dana i tri mjeseca. Novih autobusa još nema i svakako je dio pitanja zašto je došlo do kašnjenja i, i kad možemo očekivati takve auto- te autobuse. Ali, bitniji dio ovog pitanja je zapravo opet vozni red. Misli li se taj vozni red objaviti neko dogledno vrijeme ranije, možda već i sada, pa da se javnost može, može na njega očitovati, da može dati nekakve savjete, nekakve prijedloge, pa da onda gradska vlast može reagirati, unaprijediti vozni red ili će opet vozni red biti optrojiran odozgo pa će do- dolaziti do nelogičnosti kakvih je bilo i prije? Smiješan mi je bio tada odgovor dogradonačelnika da se do tadašnjeg, odnosno sadašnjeg voznog reda došlo u konzultaciji s mjesnim, mjesnim odborima. O tome kako mjesni odbori rade u ovom gradu znamo svi, evo, mijenjaju se i, i pravilnici, odnosno mijenjat će se na idućem vijeću valjda zbog toga jer, jer mjesni odbori ne rade ništa.

Pa eto, molim tko god će odgovarati na to pitanje da ne laže i mene i, mene i javnost i, i poziva se opet na mjesne odbore. Moje drugo pitanje je vezano zapravo za grafite, odnosno murale u ovom gradu. Ne mislim pritom na, na škrabotine, jasno da su one, one su vandalizam, ali mislim ovdje na, na raznorazne slike, murale, neovisno o tome koji je njihov sadržaj, odnosno, odnosno što prikazuju. Odlukom o komunalnom redu svi takve, sve takve slike, svi takvi murali, bez obzira jesu li na gradskom vlasništvu ili su na privatnom vlasništvu, ali su izloženi javno pogledu sa, sa javne površine, oni trebaju prethodno odobrenje grada. Pa mene zanima da li grad inače izdaje, izdaje takva prethodna odobrenja za svaki, za svaki grafit, odnosno mural i, ili se to dešava na divlje, a grad, grad ne reagira. Pa bih onda htio u pisanom obliku popis svih murala za koje je izdano prethodno odobrenje i ovdje sad odgovor: ukoliko ima takvih za koje nije izdano odobrenje, zašto se onda ne, ne uklanjaju? Eto, hvala. Hvala, gospodin Mileta, odgovor na prvo pitanje, ako ne i drugo.

Evo, ja ću dati odgovor na prvo pitanje, onda me može direktor gradskog parkinga dopuniti. da, ja sam duhovit čovjek, šaljivdžija, pa nije ni čudo da sam smiješan, tako da uspijevam očito u tome. A kad govorimo o onome što sam rekao, da, kad dođu novi autobusi, napravit će se novi raspored voznih redova, što je logično jer imate duplo više autobusa. Isto tako, primijetili smo i mi da kroz grad, pogotovo nekoliko autobusa zna doći jedan za drugim, što nema smisla na toj dionici, je li, šireg centra grada. Bilo bi logično da autobusi idu po istom, odnosno nekakvom jednakom, razlikom vremena, tako da kroz sat prođe možda tri, četiri, autobusa. Zašto se to događa? To se događa zato što, pogotovo u onim jutarnjim satima ili nakon posla svi žele doći, svi rade zapravo ono u 7 sati, u 8 sati i na neki način svi ti autobusi imaju slične iste polaske unutar 5 minuta jer svi žele u isto vrijeme doći u širi centar, grada. I onda to stvara, stvara jedan vid problema. S druge strane, nije dobro ni kada, autobuse, recimo, izdvojite jutarnje, pa onda one na kraju radnoga vremena, pa onda oni polaze u neke sate okrugle, a onda između, da bi došli, došlo do ove, razlike vremena i da bi više autobusa prošlo kroz sat vremena u, u jednakim periodima, periodima, pomicali te sate na nekih 10 i 15 ili 20 minuta, jer ljudima onda to stvara zbrku u glavi.

logično je, jednostavno intuitivno je kad autobus polazi ono u 8 i 5, 10 i 5, podne i 5 ili na 5 minuta ili polazi na 20 minuta, a nezgodno je kad ujutro prolazi, ne znam, u, u 7:40, pa onda polazi u 8:30, pa onda polazi u 10:40, 11:40, pa ponovo u, u, ne znam, u, u, u. Dakle, jednostavno ljudima treba, treba izbalansirati tu jednu, intuitivnu, intuitivne polaske autobusa sa zbilja nekakvim voznim redovima koji će pokupiti kroz sat vremena, ne u 5 minuta ili 10 minuta tri autobusa, nego se razvući kroz, sat vremena. I to je nešto što, što je primijećeno, što gradski parking je u postupku, mislim da i nabave, a to će direktor kazati, optimizacije voznih redova da uglavi novih 12 autobusa koji stižu s postojećim i da napravi taj jedan, razmak, pogotovo na širem centru grada, kako bi onda, na tom dijelu ljudi mogli autobuse dočekati svakih 15-ak minuta, a ne svakih, ne znam, 40 i, ili slično. Zašto autobusi kasne? Dakle, provedena je javna nabava, svaki prijevoznik je to napravio za sebe, 6 prijevoznika na raz- razredu Republike Hrvatske dobilo je od istog isporučitelja električne autobuse iz Kine i svih 6 se suočava s istim problemom, kašnjenja. No, po informacijama koje imamo, brod iz Šangaja je prije neki dan krenuo prema SUEZ-u i očekuje se da sredinom 12. mjeseca, odnosno prve polovice 12.

mjeseca, ti autobusi dođu do Rijeke. Trebat će još koji dan da ih se iskrcaju i do kraja ove godine oni su, oni bi trebali biti u, na parkingu gradskoga, gradskoga parkinga. Evo, a da, da, da dopunite me ako nešto nisam rekao, može direktor ili mislim da je više-manje to sve, evo. kolega Burić, ima li potrebe? Ako nema, možemo, ovaj, ići prema drugom pitanju. Pitanju ili ima tu komentara? Ako nema i tako je, zatražen pisani odgovor, je li tako? Tako da, ovaj, možemo i to konstatirati. Idemo na zadnje vijećničko pitanje, cijenjen kolega Njanara, molim da pristupi i da postavi pitanje, izvolite.

Dobar dan, lijepi pozdrav svima. poštovani gradonačelniče i poštovani dogradonačelniče, grad Šibenik je u proteklom razdoblju, pokrenuo 4 vrlo važna projekta vezana uz izgradnju, odnosno dogradnje osnovnih škola. Radi se zapravo o dogradnjama škole Brodarica i Jura Dalmatinac te izgradnjama potpuno novih škola u Vrpolju i u Ražinama. podržavam sigurno i vjerujem većina svih nas vijećnika i naših građana te vrijedne projekte koji će, bitno poboljšati kvalitetu rada naših osnovnih škola. međutim, kako, su dostupne informacije pokazuju da su zapravo ti projekti u različitim fazama. ja bih, moje pitanje bi se odnosilo na to, da mi konkretno odgovorite kada bi bio, početak, odnosno dovršetak, radova na svakom od pojedinih projekata. isto tako, zanimalo bi me, da li su za svaki od projekata osigurana u potpunosti financijska sredstva i postoji li mogućnost da, zbog, recimo, postupaka javne nabave ili, recimo, nekih drugih nepredviđenih okolnosti ti rokovi budu produljeni. Vjerujem da bi zapravo odgovori na ta pitanja, bili zanimljivi kako nama vijećnicima, tako i roditeljima, učenicima i zaposlenicima tih škola. Hvala vam. Hvala, kolegici Njanari. Kolega Mileta, odgovor na pitanje.

hvala na pitanju. Dakle, grad Šibenik, gradi, dograđuje ili nadograđuje 4 osnovne škole. Dvije koje nove koje gradi, to je u Vrpolju osnovna škola, na 500 metara udaljenoj lokaciji od postojeće škole. U Ražinama nova škola na postojećoj, na lokaciji, postojeće škole, obje su sa sportskim dvoranama. sportsku dvoranu s nekih, nekoliko kabineta, učionice i knjižnicom dograđuje uz osnovnu školu na Brodarici i nadograđuje osnovnu školu Jurja Dalmatinca, koja je ujedno i dvostruka osnovna škola, to je ujedno i osnovna škola za suvereni ples i balet. Nju nadograđuje s još jednim gore katom, učionicama i malom plesnom dvoranom. I sad redom, redom svaka je u, u, u svojoj fazi. Kad govorimo o Brodarici, tu smo mi, došli do samog kraja postupka javne nabave za izvođača radova. Međutim, da izaberemo izvođača radova, htjeli smo prije toga izabrati, sam stručni nadzor. Za stručni nadzor smo radili nabavu za 4 škole, stiglo je 50-ak ukupno, kad pogledate zbrojit ćemo, 50 i, mislim, 4, prijave i htjeli bi zapravo izabrati nadzor prije nego što izaberemo izvođača, jer onda automatski krećemo s nultom koordinacijom gdje je potrebno da bude i stručni nadzor. Dakle, i to je sada, sada pri kraju. Isto tako, pri, pri izboru toga stručnog nadzora htjeli smo da sve 4 škole budu 4 nadzora, da nam se ne događa da jedna osoba ili jedna firma na, na sve 4 škole, jer smatramo da je tako kvalitetnije, a onda smo time ušli u daljnju problematiku javne nabave, sebi malo zakomplicirali život, ali riješit ćemo, riješit ćemo i to.

Dakle, to je što se tiče Brodarice. Što se tiče osnovne škole u Crnici, Jurja Dalmatinca, nadogradnje, mi smo imali, na, u postupku smo bili glavnoga projekta i imali smo žalbu susjeda koji nije bio zadovoljan tom nadogradnjom, da mu je, da je ta nadogradnja preblizu njegovoga objekta i prijetilo je da otiđemo na drugi stupanj. To znači jedno još 6, 7, 8 mjeseci, žalbe, žalbe. to nismo htjeli riskirati s time da izgubimo tih 6, 7, 8 mjeseci žalbe, a eventualno još i ne mala je šansa da i on, on tu, i nešto i dobije u smislu da trebamo mijenjati, pa onda imamo dvostruku štetu. Nego smo sjeli s tim susjedom, dogovorili kakve pomake on traži i što je u interesu same škole da se ne oštete ti gabariti, a da bude stvar prilično čista i s pravne, strane i s interesa škole i da otklonimo sve sumnje u eventualnu nadogradnju. stoga smo vratili se korak nazad, sve to prepravili i ponovo školu poslali na, glavni projekt. Kad govorimo o školi u Ražinama, ona je u postupku javne nabave, tu dobivamo ovih masu pitanja na koja odgovaramo i zapravo kad, kad, kad govorimo o tim pitanjima poslovnih subjekata zainteresiranih izvođača, u konačnici to je dobra stvar. To je dobra stvar zato što oni primijete nešto što mi nismo primijetili, nešto što sami projektanti nisu primijetili, nešto što čak i naše revizije nisu primijetile.

I dođemo do situacije da je sam projekt i troškovnik prilično čist i nema dvoznačnosti i nema onda situacija kad već ugovorite, izvođača radova, da onda on ima prostora da vas tu šilji ili da traži više novaca nego što mu, što mu, pripada. Tako da te stvari nisu, nisu loše i čim, razriješimo sve, sva logična pitanja potencijalnih izvođača, jer ima često i nelogičnih i slično, mi ćemo doći do toga da ćemo otvoriti ponude, izabrati izvođača i krenuti u radove. I što se tiče škole u Vrpolju, tu smo, ta škola zahtijevala je i posebnu pristupnu cestu. U tu cestu ide nogostup, rasvjeta, vodovod također i zajedno ćemo raspisati natječaj i za, istovremeno zapravo i za, školu i za pristupnu cestu. Tako nam je manja problematika i kad imate jednog izvođača, nema onih, znate kad radite u kući pa onda imate 3 izvođača pa se preklapaju pa tko je kriv. Dakle, ovdje ćemo s jednim, jednim udarcem riješiti obje situacije. Koliko će trajati radovi? Pa, realno je za očekivati definitivno na ovim izgradnjama škola, da tu radovi traju možda i, i realno preko 2 godine, dok na ovim dogradnjama i, i nadogradnjama stvari budu riješene prije, s tim da tu i postoji problematika u osnovnoj školi Jurja Dalmatinca, kako je to škola koja mora raditi, mora živjeti, a radovi se odvijaju na njoj. Tu će biti i radovi će obuhvatiti ne samo tu nadogradnju, nego ćemo tu podići i razine, razine, zaštite od požara, sigurnosti i slično.

tu će biti vrlo izazovno organizirati i radove i samu nastavu i možda to bude baš faktor koji će zahtijevati da ti radovi potraju duže u svrhu odvijanja normalne nastave i sigurnosti, djece. Hvala. Evo, s ovim smo, cijenjen kolege i kolegice, apsolvirali vijećnička pitanja gotovo, ovaj, u minutu, što bi se reklo, trajanja aktualnog sata, kako je to, ovaj, predviđeno. Pa možemo prijeći na sljedeći naš dio, to je, ovaj, radni dio. vi ste, cijenjene kolege, prije nego što, evo, malo da samo zastanemo dok se kolege koji su došli na ovaj prvi dio uđu sa sjednice, samo da konstatiramo zapisnički da to uđe u zapisnik, da, evo, bez obzira na ovu fluktuaciju po dvorani, možemo konstatirati da je broj vijećnika povećan za 1, odnosno kolegica Ručević je došla u odnosu na prvu prozivku, tako da možemo konstatirati da je broj vijećnika sada na 20. Jedino je odsutna kolegica Iris Ukić Kotarac, pa tako da mislim da nema potrebe da ponovno prozivamo vijećnike. što se tiče dnevnog reda, vi ste dnevni red dobili, ovaj, u pozivu za ovu sjednicu, jasno, dobili ste nakon toga i dopunu dnevnog reda koju je predložio gradonačelnik u smislu odluke o vrijednosti boda komunalne naknade. Vjerujem da ste se i vi zapitali zbog čega baš, ovaj, je ta odluka morala doći, na neki način u samom, u samom fotofinišu pred ovu sjednicu, odnosno jučer, je li.

Međutim, odgovor vam je jednostavno u tome što je o odluci vođena javna rasprava koja je trajala do 18. studenoga i, ovaj, nije prije toga moglo biti se ni upućeno, a obzirom da odluka bi se u ovakvome tekstu trebala donijeti do kraja studenoga da bi bila primjenjiva u sljedećoj godini, to je, evo, i prijedlog uslijedio u ovako jednom žurnom postupku koji je i vama ovdje dostavljen. Kolega Baranović se javlja, izvolite. Poštovani gospodine predsjedniče, dame i gospodo, vaša argumentacija koju ste sad izrekli, prema našem mišljenju SDP-u, djelomično drži vodu. Činjenica je da ova točka dnevnog reda koju ste spomenuli, a to je, vezano za povećanje cijene komunalne naknade, nije mogla doći dok ne istekne, ovaj dio javnog savjetovanja, ali onda se postavlja pitanje nije li bilo primjereno da u tom slučaju sjednicu, obzirom da je danas 20., koliko pratim kalendar, ne radimo danas nego da je napravimo početkom idućeg tjedna, jer praksa da se dopuna dnevnog reda kod tako bitne točke dešava u vremenskom periodu manjem čak i od 24 sata.

malo ostavlja dojam neozbiljnosti, pa čak i nekakve tendencije, što kraćeg vremena oporbi na raspolaganju da interven- intervenira na tu temu, recimo nekakvom press konferencijom uoči sjednice gradskog vijeća, dodatnim savjetovanjima i konzultacijama. Mi smo dovedeni u situaciju da smo dobili dnevni red sukladno poslovniku od 5 točaka dnevnog reda, što nas je malo iznenadilo, doduše ne neugodno, na vrijeme. Da bi jučer, u koliko ono sati, u 3 sata popodne dobili zapravo točku koja je najvažnija od svih točaka o kojima ćemo danas raspravljati. 16 sati, gospodine predsjedniče, ipak malo prekratak rok, pa ću u dobroj vjeri, bez imalo malicije, sugerirati da u budućoj praksi sazivanja sjednica, ipak izbjegnemo ovakve situacije. Nije nikakav problem da se sjednica sazove ako još uvijek ima dovoljno vremena na raspolaganju za 3 ili 5 dana, ovisno o, o mogućnostima i gradonačelnika i njegovog zamjenika i, i osim toga i vas kao predsjednika gradskog vijeća. Hvala lijepa. Hvala lijepa na ovoj sugestiji. Svakako da o tome vodimo računa i da ćemo i ubuduće voditi, je li, međutim, ovaj termin sjednice je bio na neki način već prije perfektuiran, obzirom i na važnost ove prve točke dnevnog reda, tako da ga nismo mogli dalje rastezati, ali u svakom slučaju i sami vjerujem da primjećujete da do ovakvih situacija ne dolazi kontinuirano, da to nije učestala, odnosno stalna pojava, ali objektivno svatko i u svakoj mandatu i u svakom, djelovanju ovog gradskog vijeća dolazilo je do takvih situacija da je bilo potreba za nekim žurnim aktima.

Vjerojatno će dolaziti ubuduće, ali ćemo nastojati to svesti na najmanju moguću mjeru, stvarno u maksimalno opravdanim situacijama. Eto, to je ono što vam ja mogu, evo, sa svoje strane obećati u tome dijelu, pa tako većim dijelom i postupamo, osim, kažem, u ovako izvanrednim situacijama koje su na neki način baš terminski izdiktirane. Evo, ako nema daljnje rasprave, ono što bismo mogli konstatirati je jedino da pozovem da li netko još od ovlaštenih predlagača ima neki konkretni prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog dnevnog reda. Ako nema, onda po ovom redoslijedu kako nama naše odredbe poslovnika, članak 72, govore, a to je da prvo glasamo o dopuni, odnosno o ovoj točki koja se dopunjava, a onda glasujemo, o dnevnom redu u cijelosti. S tim da predlažem da ova točka dnevnog reda, ukoliko je usvojimo, bude šesta točka dnevnog reda današnjega koji je usvojen. Tko je za dopunu dnevnog reda, kako je to predloženo u dopuni gradonačelnika, a to je odluka o vrijednosti boda komunalne naknade, tko je za? 11, protiv?

8, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. E, sad dajem na usvajanje cjeloviti dnevni red sa svih 6 točaka, to je, pročitat ću da ne bi bilo neke zbrke, prijedlog dopune plana upravljanja pomorskim dobrom za područje grada Šibenka za razdoblje od 24. do 28. Druga točka, prijedlog pravilnika o izmjenama dopune pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave. Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice broj 2535/26, katastarska općina Jelitovac je treća točka. Četvrta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi za dio čestice broj 3393/19 kao Šibenik. Peta točka je izvješće o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u 2025. u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu donošenja prostornog plana, odnosno njegovih izmjena. I šesta točka, prijedlog odluke o vrijednosti boda komunalne naknade. Dajem ovaj cjeloviti dnevni red na glasovanje. Tko je za?

12, protiv? 5, suzdržani, preostali većinom glasova je utvrđen ovaj dnevni red, čime možemo krenuti na prvu točku rasprave i odlučivanja o dnevnom redu. Prva točka, kako je već navedeno, je prijedlog četvrti dopuna plana upravljanja pomorskim dobrom. Ima li netko umjesto predlagača neku riječ uvodnu? Ako nema, otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javila prva, pa kolega Kovač drugi. Izvolite. u izvješću o javnoj raspravi provedenoj vezano uz ovaj prijedlog izmjena, vidljivo je da je zapravo gradsko vijeće, odnosno vijeće gradske četvrti Stari grad dalo nekoliko primjedbi koje su mahom odbijene. pretpostavljam da je to zato što su se odnosile više na neke druge dijelove plana koji nisu trenutno bili predmet same, javne rasprave. Međutim, vrlo je zanimljivo i zapravo nije uobičajeno vidjeti na javnoj raspravi da se javlja baš vijeće gradske četvrti i da predlaže, neke dodatne mehanizme zaštite pomorskog dobra, kroz javnu raspravu. Pa me zanima jeste li vi, spremni ili voljni uvažiti prijedloge vijeća gradske, četvrti kroz nekakve buduće izmjene ovog plana. Hvala.

Hvala. Kolega Jurišić, hoćete vi? Nisam, oprostite, oprostite, morala sam izaći. Ako možete ponoviti pitanje. Može ja odgovoriti. Ali je to točka komunalnog odjela? Da. Plan, plan upravljanja pomor- Dobro. Okej. Kolega Jurić, evo, kolega Jurićće dati prvi odgovor, pa će iz tog odgovora možda se i priključiti. Evo, poštovana kolegice, javna rasprava je provedena. Da, bilo je pitanja i sugestije gradske četvrti Stari grad. oni su odgovoreni na način da s razlogom zašto su odbijeni. Da li ćemo ubuduće, ovaj, vaše pitanje je bilo da li ćemo ubuduće prihvaćati takve prijedloge gradske četvrti i mjesnih odbora. Naravno, ako su konstruktivni, kvalitetni, dat ćemo, ovaj, potvrdu o tome. Hvala. Hvala, kolega. Kovač se prvi javio, pa kolega Baranović.

Pa evo, samo me zanima, s obzirom da se radi ova točka, da je, s obzirom na to, u uređenju projekta Dolac, početkom godine ravnateljica županijske lučke uprave rekla da u 12. mjesecu, na županijskoj skupštini je rekla da u 12. mjesecu ove godine se očekuje početak radova. I također, početkom godine na gradskom vijeću ja sam upitao gradonačelnika da li je to točno. On je rekao je, da je, da očekuje također početak radova u 12. mjesecu ove godine, pa me evo sad zanima do kad je prolongiran rok, odnosno kad građani Dolca mogu očekivati početak radova. Hvala. Hvala, gospodine gradonačelniče, odgovorite.

poštovani vijećniče, ja ću biti konkretan. Prolongiran je zato što se uvjetuje financiranje podizanja rive u Dolcu i izdavanje građevinske dozvole. Dakle, dok projekt nema građevinsku dozvolu, ne možemo riješiti financiranje. I zato je ova sjednica gradskog vijeća, jer smo morali produžiti javnu raspravu, ispuniti točne kriterije od 30 dana javne rasprave, da bi se krenulo izdavanje građevinske dozvole i nakon toga će se, riješiti ugovorno, naravno, s nadležnim ministarstvom financiranje projekta. Da, kolega Baranović je sljedeći. Pa mene, interesira samo jedan dio u drugoj primjedbi koja je na javnom savjetovanju, napisana, a tiče se mogućnosti pristupa osob- osobama s invaliditetom.

To je dio druge primjedbe, nije isključivo samo to u pitanju, pa pretpostavljam da se, i ta primjedba odbila iz određenih razloga koji pišu u obrazloženju, ali me interesira suštinski sadržajno da li će se, prilikom uređenja obale u Dolcu povesti računa da osobe s invaliditetom imaju normalan pristup tom, tom području. Hvala. Kolegica Dulbić Roša, izvolite. dakle, pitanje vezano uz pristup osoba sa smanjenom pokretljivošću nije pitanje koje se rješava kroz plan gospodarenja pomorskim dobrom, a suštinski vaše pitanje se rješava kroz svaki projekt. To, prema zakonu, projekti koji dobivaju građevinsku dozvolu moraju zadovoljiti taj aspekt. Hvala. Ima li daljnjih pitanja po ovoj točki dnevnog reda? Ako nema, zaključio bih raspravu i dao na glasovanje ovu točku, prvu točku dopune četvrti, plana upravljanja pomorskim dobrom. Tko je za?

12, protiv, nitko suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena prva točka. Druga točka dnevnog reda je prijedlog pravilnika o izmjenama dopune pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se već javila, izvolite, cijenim kolegicu. moje pitanje odnosi se na provedbu javnog savjetovanja vezano za izmjene i dopune ovog pravilnika. Naime, javno savjetovanje je provedeno u vrijeme donošenja ovog pravilnika. Sad se ide u njegove izmjene i dopune gdje se uređuje područje sukoba interesa, rješavanja prigovora, sukladno uputama Ministarstva gospodarstva, ali nije provedeno javno savjetovanje za ove izmjene i dopune. zbog čega, postoji li neki akt koji kaže da za izmjene i dopune ovakvog akta ne moramo provoditi javnu raspravu, jer za izmjene i dopune drugih općih akata provodimo javne rasprave, odnosno savjetovanja s javnošću. Hvala. Hvala. Kolegica Šintić odgovor će dati pročelnik gospodin Tolić, izvolite. poštovanje. Vezano za javnu raspravu uz izmjene i dopune pravilnika o jednostavnoj nabavi, jednostavno ne uvode se nove stvari, nego se samo sukladno, uputama ministarstva, definiraju i usklađuju se stvari sa zakonom. Već je bila provedena ona javna rasprava za cijeli pravilnik i od, zanimljivih novosti zbog čega ministarstvo, od nas svih jedinica lokalne podrške za samouprave traži jest upravo prigovor jer smatraju da je to upravni postupak, iako su mogli sami to napisati u zakonu, ali nisu. I druga stvar koja mi je najzanimljivija je baš sukob interesa gdje smo mi odredili granicu od 15.000 eura kad provodimo postupke, dostavljamo izjave, međutim oni su rekli nema granice od 15.000 eura.

Kad nabavljate dvije olovke, svejedno vam treba izjava za sukob interesa i svi zaposlenici je moraju imati i za sebe i za povezane osobe. Hvala. Lijepa. Ima li daljnjih pitanja po ovoj točki dnevnog reda? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu novelu pravilnika o postupku jednostavne nabave. Tko je za? 11, protiv, nitko suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena druga točka dnevnog reda. Idemo na treću točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice broj 2535/26, katastarska općina Jelitovac. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

11, protiv, nitko suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena točka 3. Idemo na točku 4, to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za dio čestice broj 3393/19, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Nema javljenih. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za četvrtu točku? 11, protiv, nitko suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena i četvrta točka dnevnog reda. Idemo na petu točku, to je izvješće o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u 2025. u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu donošenja prostornog plana, odnosno njegovih izmjena. kolegica Šintić se javila, tako da joj dajem riječ ako nema netko od ovlaštenih predlagača. Nema. Ovo inače primamo na znanje da, ovaj, to imate na umu, ne glasujemo.

mene zanima, iako je ovo vrlo, zapravo, šturo izvješće, i nije dovoljno detaljno, imam više pitanja. Jedno od tih pitanja i moje prvo pitanje je zašto planiramo donošenje UPU-a samo u slučaju, kad imamo nekakvog investitora za određeno područje grada. Meni je jasno da mi više ne moramo donositi UPU, da, da možemo kroz, GUP i PPUG, odrediti nekakve uvjete, jel', i njih se držati. Međutim, mi još uvijek tražimo od investitora da, financira i donese, UPU, a to ne radimo u nekim drugim situacijama koje su od interesa, gradu Šibeniku. Dat ću primjer udruge Za Žaborić, koja je više puta od vas i kroz inicijative u 2025. godini i kroz inicijative u 2026. godini tražila donošenje UPU-a Žaborić, mjesta koje ima izuzetno lošu komunalnu, infrastrukturu, a vidimo da se događa u prostoru. Ono što sam zadnji put na zadnjem vijeću spominjala, a to je da nam tamo niču takozvane obiteljske kuće koje su zapravo, stambene, višestambene zgrade. ta udruga je više puta tražila vaša očitovanja i stručnu analizu njihove inicijative, nije dobila odgovor, pa evo zašto, zašto UPU samo kad imamo investitora, na primjer Jasenovo, Male Soline, koje su vrlo, vrlo, po meni, problematične, a ne u slučaju Žaborića, mjesta koje doslovno vrišti za nekakvim normiranjem i, i čišćenjem te neke situacije u, u prostoru tamo.

Hvala. Kolegica Šintić odgovara, kolegica Dulbić Roša. dakle, ova točka je analiza zaprimljenih inicijativa u protekloj godini koja se vama daje samo kao popis svih zahtjeva na, na znanje, jel'. Dakle, o tome se ne glasa, to je samo izvješće koje se daje na znanje. ono nije šturo, nego je točno onako kako treba biti. Nemoguće je, sad bi bilo da u, u sljedeće, sljedeća varijanta bi bila da ima, ne znam, 300 stranica di svaka, svaki zahtjev je detaljno, naveden, što nema nikakvog smisla, jel'. Dakle, to su zahtjevi mahom doz- za- zahtjevi za proširenjem građevinskih područja. vaše drugo pitanje je zapravo zašto se neki UPU-i rade, a neki se ne rade, jel' tako? UPU-i koji se rade, a koji su financirani od privatnog investitora, su UPU-i koji smo mi procijenili da ih treba raditi, da su to mahom prazni prostori, koji su na našem popisu, obaveznih UPU-a u planovima višeg reda. Ukoliko se pojavi, netko tko je, recimo, vlasnik većine prostora, tog praznog prostora, i on je investitor gradnje toga, i da bi ušao u prioritet, financijski prioritet, jer mi po proračunu ne možemo isfinancirati u jednoj godini, recimo sad u 27., sve UPU-e koji bi nama bili potrebni. Mi radimo nekakav popis, planiramo proračun sljedeće godine prema prioritetima. Nije točno da se ne, da se rade samo UPU-i koje financiraju privatni investitori. Na primjer, radi se UPU Brodarica trenutno, on, on je i napravljen i sad se rade izmjene i dopune.

Napravljen je UPU Zlarin, dakle to nisu UPU-i koje su radili privatni, investitori. Privatni investitor ulazi samo kao prioritet financijski, međutim ne ulazi on ni kao prioritet uvijek samo svojom željom. Recimo, UPU Obonjan su čekali jako dugo dok nismo počeli, izradu tog UPU-a. Dakle, slažu se prioriteti koji su određeni i financijskim mogućnostima grada, isto tako i kadrovskim mogućnostima upravnog odjela koji provodi postupke izrade prostornih planova. što se tiče udruge Za Žaborić, tu je situacija malo kompliciranija od onoga. Oni imaju svoje želje. Njihove želje nisu baš u skladu sa svim onim što bi prostor trebao u tom, u tom dijelu,

dobiti kroz prostorne planove. kad smo pokušali, ovim zadnjim izmjenama prostornog plana neće biti moguće više graditi te, ne znam, dvojne objekte koji su, se pretvaraju zapravo u male zgrade, a mi smo pokušali, s onim što je najvažnije, di je najveći napad na prostor, a to je, obalni dio, pomorsko dobro, oni s tim nisu bili zadovoljni. teško je napraviti rješenje. sad su tražili od nas da ponovo radimo analizu obalnog pojasa, ali pretpostavlja se uz uvjet da rezultat bude onakav kakav se njima sviđa. Međutim, pro, rezultat može biti samo onakav kakav, stručne podloge koje su napravljene prije analize, prije nekog rješ- idejnog rješenja. Stručne podloge su ozbiljne podloge koje se odnose na geodeziju, na hidrografiju, na batimetriju, na vjetrovalnu klimu i na, mogućnosti koje točno određeni prostor daje, kao, pa tako i prostor Žaborića. Prostor Žaborića je preizgrađen ne zahvaljujući planovima i ne zahvaljujući ovoj gradskoj upravi. Nažalost, mislim, bilo bi sad, nekorektno i predugo da vam navodimo točne pojedinačne čestice i pojedinačne ljude koji su što u tom prostoru zapravo uzurpirali. Jer kad ti isti građani Žaborića u javnoj raspravi za prostorni plan županije, koji je bio pred ljeto, čini mi se, napišu, ne znam koliko stotina primjedbi, u kojoj postoji jedna rečenica, a to je:"Uništitćete naše nekretnine koje su vrijednost naših nekretnina, koje su dosad bile prvi red uz more, a sad će biti prvi red uz šetnicu." Onda vam je jasno o čemu se tu radi.

Hvala. Hvala. Je li se još netko javlja za raspravu povodom ove točke? Ako se nitko ne javlja, zaključujem raspravu i primili smo na znanje ovo izvješće iz točke 5 našega današnjega dnevnog reda, što znači da možemo prijeći na ovu finalnu točku koja je dopunjena, a to je prijedlog odluke o vrijednosti poda komunalne na- naknade. Otvaram raspravu. Javljeni su po redu prvo kolegica Šintić, kolega Vrlilo, kolega Baranović, pa kolega Slavica i kolega Kovač. Evo, svićemo, ni vi niste, onda kolega Kovač umjesto kolege Kovača. Evo, mala zamjena samoglasnika. Evo, izvolite.

vezano uz ovu, odluku o izmjeni vrijednosti poda komunalne naknade, da se ne bi krivo razumjeli u samome uvodu, na mom prvom pitanju, jel', ja nisam problematizirala to što ste podignuli, vrijednost poda komunalne naknade. Meni je jasno da su različite usluge i radovi poskupili, meni je jasno da je poskupio i materijal. Na kraju krajeva, svi mi to osjetimo, svakodnevno, praktički na vlastitim novčanicima. Ono, na što sam ja više puta, i u javnosti upozoravala, upozorit ću i ovdje, jest da mislim da se, izmjena nije smjela odnositi isključivo i samo na, visinu poda. Dakle, odluka o komunalnoj naknadi ima više parametara putem kojih računamo kolika je konačna cijena, odnosno koliki je kon- konačan iznos, komunalne naknade. To su koeficijent zone, koeficijent namjene i onda u toj odluci imamo i mogućnost da jedinica lokalne samouprave odredi koji su to so- socijalni kriteriji i da na taj način zapravo zahvati što veći broj onih građana koji su, izmjenama ovakve odluke izravno pogođeni. Da dam još malo konteksta, u principu, Vlada Republike Hrvatske, koja je dio, vertikale vlasti koju mi vrlo često spominjemo kad nam to odgovara na, i ovdje na ovoj govornici, je donijela odluku o tome da će ukinuti porez, na mirovine od 1. 1. 2027. godine. Ukidanjem tog poreza iz proračuna grada Šibenika nestaje nešto manje od 2 milijuna eura. Mi donosimo odluku o izmjeni, visine komunalne poda, vrijednosti poda komunalne naknade i vraćamo u proračun otprilike 2 milijuna eura.

I potpuno je jasno da moramo paziti na održivost proračuna i da moramo biti odgovorni prema, prema proračunu, ali isto tako moramo biti svjesni da smo Šibensko-kninska županija, županija s jednom od najnižih prosječnih mirovina, gdje mirovina u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 635 eura u odnosu na nacionalni prosjek koji je otprilike 690 eura, što ukupno na razini jedne godine daje još jednu mirovinu. To je kao da drugi umirovljenici iz županija koji imaju veći prosjek dobivaju još jednu mirovinu, a naši umirovljenici ne. Kad smo podignuli vrijednost poda komunalne naknade, mi smo praktički opteretili sve građane i građanke grada Šibenika, uključujući i umirovljenike, s povećanjem vri- iznosa komunalne naknade, pa čak i one umirovljenike koji su bili i prije ukidanja ovog poreza zaštićeni, a tu mislim na umirovljenike koji imaju mirovine ispod 600 eura i koji nisu bili obveznici poreza na mirovine ni dosad radi osobnog odbitka. Dakle, i njih smo opteretili. Što kaže naša odluka o komunalnoj naknadi? Ona kaže da se, oslobađamo one koji su primatelji zajamčene minimalne naknade. Primatelji zajamčene minimalne naknade su jedan tako mali segment ljudi koji su trenutno preopterećeni troškovima života i iznosom, režija i iznosom, hrana i svih usluga koje zapravo svakodnevno troše. Dakle, reći da je možda neki umirovljenik od 500 eura, koji prima mjesečno 500 eura, u nekoj sjajnoj situaciji, neće njega ubiti 2 eura više komunalne naknade. Ali ajmo gledati kumulativno stvari.

Dakle, kumulativno mi imamo izuzetno poskupljenje troškova života, imamo mehanizam u odluci o komunalnoj naknadi da šire zagrabimo one s, o- one ljude kojima treba pomoći, da ih oslobodimo dodatnih nameta, a to nismo iskoristili. Drugi gradovi imaju imovinske cenzuse ugrađene u, u odlukama o komunalnoj naknadi i evo ovdje s ovog mjesta apeliram da, i pozivam vas zapravo da, smislimo kako da ugradimo neke dodatne zaštitne mehanizme prema socijalno ugroženim, stanovnicima našega grada, ne samo vezano uz komunalnu naknadu nego i sve ostale, namete koji će se možda i u budućnosti dizati, jer ja ne vidim da se globalno mijenja neka situacija i moguće je da će doći do toga da ćemo i dalje biti pod opterećenjem financijskim i inflacije i svega. Evo, hvala. Hvala. Kolega Jurić, evo, izvolite za odgovor.

poštovana kolegice, ovaj, da, istina, tema je danas odluka o koeficijentu, visini koeficijenta. ovo što vi govorite, odluka o komunalnoj naknadi, po našem mišljenju je, ovaj, došlo vrijeme da se i ona cjelokupno, cjelovito proanalizira i izmijeni. Ona je donešena 2018. godine i mi upravo radimo na tome. Prvo je vrijednost poda, povećanje, kasnije sve ostale, ostale uvjete i odrednice na koji način koga osloboditi, da li osloboditi, koji razlozi i sve, to će nova odluka o komunalnoj naknadi determinirati. Eto, to je to. Dakle, radimo na tome. Hvala. Kolega Baranović se javio.

A ispričavam se. Nećete kameru. Neće više sam po činu, pa onda. Poštovane dame i gospodo, ovu odluku ću, pokušati prokomentirati u jednom širem kontekstu, a to je da život i servisi koje građani imaju od strane lokalne samouprave, kad govorimo o urbanom standardu, standardu življenja, postaju sve skuplji. Da je u pitanju samo povećanje ovog nameta, možda bi ga mogli progutati bez komentara, sagledavajući činjenicu da ipak postoji inflacija koja je u realnom životu puno veća od onoga što deklarativno iznosi hrvatska vlada u svojim redovitim analizama i izvješćima. Možda bi mogli to prihvatiti uvažavajući činjenicu da izvođači radova u toj inflaciji dižu cijene, da sve one usluge, sve investicije koje se dešavaju u okviru održavanja komunalne infrastrukture postaju iz mjeseca u mjesec sve skuplje. Međutim.

Kad gledate malo širu sliku, onda ćete primijetiti da ovo nije prvo dizanje cijene komunalne naknade, povećanje iznosa. Primijetit ćete i ovo što je sugerirala kolegica Maja Šintić: "Okej, gospodin pročelnik je najavio da će se sagledavati ta mogućnost uvođenja cenzusa i nekih kriterija kojima bi zaštitili socijalno ugroženije kategorije stanovnika ovoga grada." Gradonačelnik se voli često pozivati i komparirati cijene sa susjednim gradovima, nama susjednom Zad- nama, nama susjednim gradovima Zadrom i Splitom, pa ću ja, recimo, primijetiti da je cijena parkiranja u Zadru znatno povoljnija i sam režim naplate je znatno povoljniji za građane Zadra nego li je to za građane Šibenika. Pa ćemo se podsjetiti drastičnih poskupljenja vode, pa ćemo se podsjetiti drastičnih poskupljenja, čak troznamenkastih, u postotkom. Odvoza, smeća i čišćenja grada.

A sva ta poskupljenja i ovo nas- i ovo, ovo poskupljenje komunalne naknade o kojem govorimo danas, po mom osobnom mišljenju, koje naravno može biti subjektivno, ne korespondiraju s onim što građani dobivaju zauzvrat. Radi se o sljedećem. Upravo sam kroz aktualni sat, recimo, ukazao na dvije prometnice koje su vrlo prometne, vrlo bitne za grad Šibenik kao infrastrukturni objekti koji su u jako lošem stanju. Referirat ću se na vrlo skromne investicije, nedovoljne u staru gradsku jezgru. Referirat ću se, i na dinamiku i kvalitetu odvoženja otpada, ne na samo čišćenje grada jer one žene iz Zelenog grada koje rade pošteno, častan svoj posao, svako jutro zatičem da rade, nisam ih nikad našao da se idu. Ali generalno, novac koji građani izdvajaju i bez ovog poskupljenja ne korespondira s kvalitetom uzvraćene usluge. To je moj osobni stav. Smatram da su pojedini dijelovi grada potpuno investicijski zanemareni ili su, ili su investicije u tim dijelovima grada svedene na minimum. Smatram da, ako već toliko deremo po džepu građana, da bi ono što građani dobivaju trebalo biti na puno višoj razini i puno kvalitetnije izvedeno. Pri čemu se, zaključno, potpuno slažem s konstatacijom kolege, kolegice Šintić, da je u naplati ne samo ov- ovog davanja, nego i svih drugih davanja, obzirom na socijalni trenutak u ovom društvu, potrebno graditi mehanizme kojima ćemo one skupine građana koje imaju preniski materijalni imovinski cenzus zaštititi i kako bi im pružili uslugu uz manja davanja, čime bi dali svoj doprinos da njihova, generalno njihova pozicija u društvu i njihova egzistencija budu, povoljniji i bolji.

Hvala lijepo. Hvala, kolega Baranović. Gospodin gradonačelnik će se osvrnuti u vaše izlaganje. Poštovane vijećnice i vijećnici, naravno da ću se osvrnuti, jer ovo izlaganje gospodina Baranovića je PR-ovsko. Izlaganje neutemeljeno na činjenicama i jednostavno nije istinito. Dakle, kad govorimo o cijenama, možete vi to stavljati u kontekst bilo kakvih priča, ali brojke su egzaktne i činjenične. Pa ćemo ponoviti. Kad smo govorili o cijeni komunalne naknade, vidjeli ste da je po cijeni po kvadratu nakon poskupljenja u gradu Šibeniku da smo mi ispod prosjeka unutar Republike Hrvatske. Kad govorimo o smeću, onda ću vam ja izdiktirati i pročitati cijenu minimalne javne usluge, koji su službeni podaci: Dubrovnik 1017, Makarska 1689, Kaštela 1280, Trogir 1085, Novi Vinodolski 1924, Primošten 1064, Duga Resa 1503, Biograd 1808, Rogoznica 1364, Pirovač 1672, Multer 1684, Šibenik 1190. Dakle, jednostavno, brojkama nije točno.

Ajmo još dodati neku priču. Ovdje su brojke cijene minimalne javne usluge za odvoženje otpada i smeća stavljene sve na hrpu. Uzeti samo kriterij cijene minimalne javne usluge. Nemojte zaboraviti da je Šibenik samo jedan od četiri grada koji ima centar za gospodarenje otpadom. Sada je u Karlovcu peti koji je u probnoj funkciji, a usporediti cijenu prikupljanja i gospodarenja otpadom u jedinicama koje nemaju centar za gospodarenje otpadom s onim koji to imaju, jednostavno nije točno. Sada je izašla za novi centar u, kako se zove, Gora u, Karlovcu, za otkup

RDF-a i SDF-a koji nastaje kao rezultat, kao gorivi materijal nakon obrade u centrima za gospodarenje otpadom, 475 eura po toni. To plaćaju građani. U komunalnom poduzeću usluge plaćaju građani. Dakle, ja se slažem s vama da smo svjedoci inflacije, da cijene rastu, pa i vaša izjava da vlada određuje cijene, odnosno, vi ste de facto rekli da vlada ne govori istinu o postotku inflacije. Vlada prenosi statističke podatke i podatke one koje iskazuju međunarodne organizacije koje prate tijek inflacije, jer mi smo članica Europske unije i ne možemo iznositi nekakve vlastite prosudbe. Ona je takva kakva jest. Kad govorite o mirovinskom sustavu, govorimo o komunalnoj naknadi. Komunalna naknada je cijena kvadrata imovine. Dakle, miješati one ljude koji su zaista u potrebi, a nemaju imovinu, s onima koji imaju relativno nisku mirovinu, a imaju nekretnine, jer čim plaća se komunalna naknada, imaju nekretnine, onda je to jednostavno kriva premisa. Pa rezultat takvog načina razmišljanja jeste činjenica da Hrvatska u svim svojim dijelovima, ne samo u turističkim di- dijelovima, ima višak kvadrata, odnosno višak stambenog prostora. Nažalost, ništa u tome nije loše. Loše je što je on neiskorišten. Dakle, hoćete prikazati priču i o cijenama i o inflaciji, uopće o situaciji, jednostavno netočno. Vi pričate o staroj gradskoj jezgri. Vi ste bili dionik vlasti, bili ste do gradonačelnik. Sjetite se Peškarije u vaše doba i Peškarije u naše doba. Sjetite se Trga Medulića u vaše doba i naše doba.

U vaše doba, ja ću vas podsjetiti, kuća Rossini, palača Rossini je bila ruševina. Kuća Divnić je bila ruševina. Palača Galbiani je bila ruševina. Gat Vrulje je bio plac. Danas su to područja koja izgledaju bitno drugačije. Dakle, možete vi nekoga impresionirati svojom retorikom i svojim načinom komuniciranja, ali mene niti činjenice nećete. Hvala. Komentari, odnosno zahtjevi za odgovor je kolega Baranović, pa kolegica Šintić, onda se vraćamo u redovni tijek kad je Vrbilo, odnosno Slavica iza. Hvala, gospodine predsjedniče Gradskog vijeća. Uvaženi gospodine gradonačelniče, nisam ja baš tako, ovaj, PR-ovski opsjednut, jer ja nemam jednu pojačanu satniju novinara na platnom spisku da mi rješavaju PR i radu medijski face lifting u javnosti o trošku građana ovoga grada. Što se tiče, mog izlaganja i vaše replike, vjerojatno i vrlo izvjesno su podaci koje ste vi iznijeli točni, ali ja sam u svom izlaganju pokazao, pokušao ukazati na širi kontekst, a to je da smo svjedoci stalnih poskupljenja koja u svom postotku ne korespondiraju sa službeno objavljenom stopom inflacije koju iznosi Vlada Republike Hrvatske. Jer ako gledate, odnosno pratite podatke koje objavljuje temeljem statističkih podataka, kao što ste i sami rekli, Vlada Republike Hrvatske, i onda to komparirate s postotkom poskupljenja svih onih nameta i davanja koji su u vašoj ingerenciji, odnosno ovog Gradskog vijeća koje, naravno, većinom glasova HDZ-aće mrtvo rado dignuti ruku za poskupljenje, onda vidimo da tu matematika ponešto ne štima.

što se tiče realizacije pojedinih projekata infrastrukturnih, vi ste gradonačelnik, puno duže nego što smo bili mi. Mi smo četiri godine u uvjetima kad nam nisu bila dostupna u tolikoj mjeri ni nacionalna, a ni europska sredstva, gradili, kao što gradite i vi danas, ali u znatno povoljnijim uvjetima u financijskom smislu, uz snažnu potporu europskih sredstava, jer ste dobili mandat u trenutku kad je Hrvatska postala članica Europske unije. Prema tome, krajnje je nekorektno i licemjerno komparirati uvjete u kojima je gradonačelnik Županović sa svojim zamjenicima, od kojih sam bio jedan i ja osobno.

Komparirati uvjete u kojima vi danas gradite i održavate ovaj grad s onima u kojima smo mi to trebali raditi, a radili smo, jednostavno nije realno. Hvala lijepo. Hvala, kolegica Šintić. Replika, odnosno prvo gospodin gradonačelnik, prvo gospodin gradonačelnik odgovor na repliku, pa onda. Dakle, ja nisam analizirao uvjete, ali hvala vam, ipak ste priznali da smo gradili. Dakle, vraćam se na prethodno vaše: nije točno da se u staroj gradskoj jezgri nije radilo. Ništa više. Šintić. Evo, ja ću samo još jedanput podsjetiti da činjenica da je netko primatelj zajamčene minimalne naknade, da, znači da osoba nema nikakvu imovinu, ali znači i da osoba živi ispod svake razine svake vrste moguće zamislive siromaštva. I reći da je to jedini socijalni kriterij koji bi mi trebali uzimati u obzir naprosto nije točno, zato što i, zakon dopušta jedinici lokalne samouprave da te kriterije proširi, odnosno čak to potiče i kroz načela, zapravo kaže da bi jedinica lokalne samouprave trebala onda samostalno odlučiti o različitim socijalnim kriterijima putem kojih oslobađa, dijela cijene veći dio građana i građanki na svojem području, naprosto zato što se vodimo time da je svima dobro jedino onda, da je, da je bilo kome od nas dobro jedino onda kad je svima dovoljno dobro. Jer ako ćemo držati ljude na samoj granici, praga siromaštva ili, ih gurati preko tog praga, onda, onda će se događati ono što ste vi zadnji put nazvali događanjima naroda na koja ćete neminovno morati odgovarati.

Ja ću samo podsjetiti još jedanput da mi imamo i različite druge mehanizme na koje sam isto kroz različita gradska vijeća upozoravala, a to je porez na nekretnine, spomenuli ste imovinu i, i samu činjenicu toga da netko ima nekretninu kao mogućnost da je proda pa onda bolje živi. Ali imamo mi i situacije da imamo zapravo ljude koji imaju jako puno nekretnina, a nismo, propisali maksimalan iznos poreza na takve nekretnine, pa imamo mi sigurno i neke druge poluge kojima bi se mogla raspodijeliti, raspodijeliti taj teret i opterećenje cijena javnih usluga na one koji trenutno u ovoj situaciji, u, u ovom tržištu i ovoj tržišnoj utakmici jednostavno trenutno bolje plivaju. Ja svakako mislim da umirovljenici koji imaju 500, 600 eura mirovine nisu, nisu ti da bismo trebali biti obazriviji prema njima, ali i prema radnicima i radnicama koje su na minimalcu, jer je i sam minimalac trenutno vrlo, vrlo, ovaj, nedostatan zapravo za jedan kvalitetan i dostojanstven život. Hvala. Hvala, kolega Vrbilo. Izvolite.

Ja ću sad ovdje pročitati dio članka 69. poslovnika ovoga vijeća. Kaže: "Poziv za sjednicu s materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima najmanje 8 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti." Dakle, da ponovimo, rok je skraćen, skraćen je s 8 dana na 18 sati. Znači, mi smo ovo dobili jučer u 3 popodne, a 18 sati, sad neka javnost procijeni. Ali onda kaže: "Iz osobito opravdanih razloga." A gospodin Zlatović na pitanje, je li, ranije odgovara da su ti osobito opravdani razlozi to što nije završila javna rasprava. Pa tko vam je branio staviti javnu raspravu ranije, pa da ona završi u pristojno vrijeme? Tko je fiksirao datum gradskog vijeća na 20. studenog? Također niste obrazložili. Rekli ste da ste vi, da je tako pasalo najviše. Tko je branio to staviti 7 dana kasnije? Ne bi se ništa dogodilo. Na kraju krajeva, ako se ništa od ovoga nije moglo, a vi ste sami sebe doveli u situaciju da kroz sva gradska vijeća ove godine, niste to donijeli, nego ste čekali ovaj zadnji momenat pa ste se doveli u situaciju da šaljete 18 sati ranije, pa nemojte povećati komunalnu naknadu onda ove godine. Ne piše nigdje u zakonu da je vi morate povećati. Znači, to je strašno kako ne poštujete, kao predsjednik Gradskog vijeća, vijećnike kojima šaljete ove dnevne redove.

O tome kako se ovo Gradsko vijeće ne poštuje vidljivo je iz onog prvog, prvog odgovora gospodina gradonačelnika kolegici Šintić, kad ga je ona pitala da se izjasni koja sve povećanja cijena možemo očekivati u, u narednoj godini. On je donio nekakav pripremljeni papir, nije uopće odgovorio na pitanje jer ga valjda nije ni čuo, a dobro je prije odgovaranja na pitanje uopće čuti pitanje, pa je čitao raznorazne, ovaj, cijene za komunalne naknade po kvadratu u drugim gradovima. Ono što mi je ipak bilo jako zabavno tu čuti je što je mahom navodio cijene komunalnih naknada koje su skuplje u svim gradovima u kojima je na vlasti HDZ. Naveo je samo jedan primjer grada u kojem je na vlasti SDP, to je Pula, i tamo je rekao: "Koliko ste rekli, euro i 10 je cijena komunalne naknade po kvadratu, a ovdje ste rekli euro i 44?" Znači, tamo gdje smo mi na vlasti, tamo se može nekako jeftinije. Spominjali ste fiksnu cijenu odvoženja otpada za gradove koji imaju CGO. Ja znam jedan grad u kojem je SDP na vlasti koji imaju CGO, to je Koprivnica, pa sam sad malo guglao koja je cijena odvoza otpada fiksna u Koprivnici, manja je nego u Šibeniku, tako da se može imati manja cijena i ista javna usluga, samo treba imati, je li, kvalitetnu vlast.

Hvala. Prije nego što gradonačelnik odgovori na jedan dio vašeg, ovaj, izlaganja, samo da vas napomenem, ispričavam se, gradonačelniče, prije nego što vi date odgovor svom mladome kolegi, jedna informacija: kad u pravu našemu čitate akte, onda ih morate čitati u cijelosti, kolega. To nije nikakva sad moja profesorska ovdje debata, nego jednostavno, evo, molba svima, uključujući i mene samoga, da kad se pozivamo na neki članak bilo kojeg akta, pa tako i poslovnika, da onda ga uključimo u kompletu čitav akt, jer ja vas ovdje samo upućujem da kad već čitate članak 72, da ga treba povezati s člankom 52 ranijim, pa ćete vidjeti da tu postoji poslovnički prostor za ovakve dopune i s točno propisanim rokovima kada bi ta dopuna mogla biti protokolirana, da bi bila na samoj sjednici Gradskoga vijeća. Pa evo, samo mala dopuna, pa nastavimo čitati akt. Gradonačelniče, izvolite. Naravno, ne mogu ja ovako, kao moj predsjednik Gradskog vijeća, to objasniti. Ja ću to objasniti vrlo simplificirano. Dakle, tamo gdje je SDP na vlasti, grad Pula, gdje imate fantastičnu cijenu, imate potpisivanje peticije za opoziv gradonačelnika, toliko o tome koliko su građani zadovoljni SDP-ovom vlašću u Puli, nemojte upadati. Molim vas, molim vas, ajmo, ajmo malo, ovaj. Sami ste isprovocirali tu priču. S druge strane, toliko ste ojađeni jer tek ste sad saznali o komunalnoj naknadi i o pričama, a prije 15 dana ste imali tiskovne konferencije, o tome ste razgrabali na stotinu načina.

Kako to ti neki Burićevi skloni novinari, pa su to reciklirali idućih 7 dana u jednim medijima, u drugim medijima, u jednom portalu, u trećem portalu, tako da ste se vrtili punih 10, 15 dana. Ono što je dobro, to ljudi malo percipiraju jer shvatili su i retoriku i način i vaše funkcioniranje. Hvala. Za riječ se javio kolega Baranović, pa kolega Slavica. A kratkoću se osvrnuti na onaj jedan dio izlaganja gospodina gradonačelnika u kojem sam referirao na stanje na Meduliću, pa ću biti slobodan konstatirati da je do drastične promjene na Meduliću, ako izuzmemo parterno uređenje koje je djelomično proveo grad. U pitanju je rezultat investicija privatnih, nejavnih, prema tome kititi nekakve privatne inicijative i, i realizirane projekte, kititi se s njihovim perjem nije baš nešto posebno etično. Što se tiče, konstatacije, odnosno i izn-iznesenog mišljenja o tome da nije baš pun pogodak razmišljati o uvođenju, socijalnog cenzusa u naplati javnih davanja koje građani ovoga grada trebaju plaćati gradu Šibeniku. Gospodine gradonačelniče, postoje ljudi koji su kroz svoj životni vijek pod određenim okolnostima stekli nekretninu koja ima, recimo, 80 kvadrata.

Ali su u ovom našem pravedno reguliranom mirovinskom sustavu dovedeni u životnu situaciju da moraju preživljavati sa 600, 700 eura mirovine mjesečno. Smatrate li vi možda da bi njih onda trebalo iseliti iz njihove nekretnine u nekakvu minimalnu nekretninu da bi oni ostvarili očekivano pravo da zajednica prema tim ljudima u najstarijoj životnoj dobi bude solidarna? Kakve veze ima koliko kvadrata ima nekretnina nekog starca koji u jednom modelu društvene nepravde nakon 40 godina radnog staža preživljava sa 600 eura? Kako, kako ne možete pronaći malo senzibilnosti za te ljude, kako ne možete izvaći, izaći izvan čahure najbolje plaćenog gradonačelnika u Republici Hrvatskoj? Naravno da iz vaše perspektive, koji ste sebi digli plaću na razinu ministarske.

Povećanje komunalne naknade nije osobiti problem. Meni je taj vaš refleks personalni potpuno jasan. A što se tiče inicijative za opoziv gradonačelnika Pule, nemojte biti sigurni da u Šibeniku nećemo uzvratiti udarac. Isto tako nemojte biti sigurni da kao stranka nećemo pokrenuti referendum o nekim pitanjima koja ste odavno ispod tapeta u tišini dogovorili s nacionalnom razinom koja vodi ovu državu. Hvala lijepa. Hvala. Gradonačelnik, odgovor na izlaganje, izvolite. Gospodine Baranoviću, kad govorite o meni osobno, onda se izlažete riziku i sudskog postupka. Vrlo jednostavno, moja plaća nije moja procjena. Moja plaća je takva kakva jeste, na način isti kakav ste je i vi primali. Koeficijent državnih službenika, odnosno osnovica državnih službenika puta koeficijent. To što ja imam 20% dodatka na godine staža, što ja imam 46 godina radnog staža, što ja od 24. godine radim, ja vam neću dozvoliti da to vi dezavouirate. Nemate pravo. Niste usporedivi sa mnom uopće.

Svaka sljedeća izjava na takav način će doživjeti sudski epilog. To budite sigurni. To stalno opetovano ponavljate i lažete. Ne da to nije istina, nego to je laž. To vi jako dobro znate. Nadalje, ako ne znate, ja ću vam reći podatak. Nije prosjek hrvatskog umirovljenika 40 godina radnog staža, nažalost, nego oko 30-ak godina, i to jesu problemi. Ti problemi još sežu iz bivše države. Vas nisam ništa pitao. Molim vas, molim vas. Vi kad prođete bon ton, onda možete sa mnom razgovarati. Ako ne znate gdje se to može pročitati, ja ću vam dati.

Dakle, kad govorite i javno istupate, onda nastojte govoriti istinu i nastojte govoriti činjenice. Ja od drugog od vas ništa da ne tražim. Hvala. Sljedeći tko se javio, kolega Slavica. Molim vas, molim vas. Kolega Slavica. Gospodin gradonačelnik je na vlast došao 2013. godine, otprilike kao i Aleksandar Vučić u Srbiji. Slične su i te manire ponašanja, prebacivanje oporbi, da ne valja, da ona nije za građane. Oprostite. Moramo sami sebi uspostaviti neku— Oprostite. Što je— Ovo uopće nije tema rasprave— Pa to je vaš prijatelj iz Europske pučke stranke— Kolega Slavica, dajem vam opomenu da uzmem riječ za ovaj— Je li? Bogami, vrlo dobro. Ne možete ovakve usporedbe raditi u ovom Gradskom vijeću. Ne mogu usporedbe raditi— Ne možete, tako je— Pa to je vaš brat iz Europske pučke stranke— Ne, to je vaš brat. Moj— A moj sigurno nije. Eto. Moj brat. E, moj nije. Pa prema tome nemojte me krstiti s braćom bilo kim.

Kolega Kovač, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Ma evo, nastojat ću biti, ovaj, što kraći i koncizniji. Dakle, ovo povećanje vrijednosti boda komunalne naknade je na razini od preko 29%, što je, budimo realni, prilično visok postotak poskupljenja. I sad, mislim da je kolegica Šintić, ovaj, pa i kolega Baranović da su govorili o tome da, uzimajući u obzir doista da je opća stopa inflacije 30%, da smo svjedoci sveopćeg poskupljenja u našem okruženju, to možda i ne bi, ne bi, ovaj, toliko bolilo oči. Međutim, ja sam sebi, evo, ovaj, dao, dao u, u, u zadaću, u zadaću, pardon, da vidim što se sve u, u ovoj sferi komunalnoj, odnosno u sferi ingerencija gradske uprave, što se sve događalo u smislu poskupljenja usluga, je li. Pa onda gledamo, recimo, ovo, ovo, ovo zadnje što se događalo, odvoz, recimo, otpada, gdje je paušal poskupio za 50% nedavno, pa smo imali ovo poskupljenje vode od 60%, mislim da je vrijedilo od studenoga 2025. Pa onda smo u 24. imali ovu korekciju, ovog paušalnog poreza iznajmljivačima,

po krevetu smještaja za turiste, je li, s 40 na 150 eura. To je, mislim, 24. godina bila. Pa smo u toj istoj 24. godini porez na kuće za odmor, odnosno kasnije porez na nekretnine, je li, podigli s 1,99 na 5 eura. To je sve 24., je li. Dakle, to je jedan serijal, jedan serijal poskupljenja koji evidentno generira, poskupljenje, pa, prilično, prilično, ovaj, ozbiljno poskupljenje uvjeta života u Šibeniku. Vi ste jednom prilikom i rekli ovdje na sjednici vijeća da je u Šibeniku ugodno živjeti i da to treba i platiti. I apsolutno, je li. Sad, pitanje je mjere, zapravo. U kolikoj mjeri možemo mi, uvlačiti ruku kao gradska uprava u, u, u džep prosječnoga Šibenčanina, a da on to, a da on to, lako ili relativno lako podnosi. Ja si ne utvaram, što bi rekao pokojniĆiro Blažević, da ću ja ovim mojim izlaganjem promijeniti vašu nakanu. Vi imate apsolutnu većinu i vi ćete to izglasovati. I to, i to nije, to nije problem. Ali mislim da bi doista ubuduće, ne komparirajući se s drugim jedinicama lokalne samouprave, jer to radimo kad nam odgovara, kad nam ne odgovara, onda to ne, ne radimo i negiramo. Dakle, doista bi trebalo razmisliti o zaustavljanju tog jednog trenda sve, sveopćeg, sveopćeg poskupljivanja. Gledao sam malo, ako mi dopustite, ono javno savjetovanje na vašim web stranicama, gdje nije bilo puno, nije bilo puno primjedbi.

Mislim da su tri osobe, ovaj, se tu javile s nekakvim primjedbama. Bilo je i interesantnih primjedbi. Bilo je i primjedbi vezano uz kontrolu utroška tih sredstava, koja su zapravo namjenska, i evidentno naši ljudi nisu, nisu sagledali, sagledali širu sliku, jer se zapravo, može sve to skupa faktorizirati kroz ovaj nacrt odluka o izgradnji, ovaj, i održavanju komunalne infrastrukture, je li, gdje čak imate izvođače radova i tako dalje i tako dalje, je li. Tako da eventualno bi, bi te, te ljude, ovaj, koji su intervenirali u savjetovanju uputio, uputio da, da pročitaju te dokumente. Ono što je po meni šteta, što mi zapravo te programe za sljedeću godinu, kao i proračun, uvijek donosimo u cajknatu, pa to donesemo tamo negdje u drugoj polovici, u drugoj polovici prosinca, a imali smo vremena, mogli smo to prije napraviti. I ova bi rasprava bila puno, puno, ovaj, razložnija, puno ugodnija, da smo istovremeno paralelno mogli raspravljati o ovome podizanju vrijednosti boda komunalne naknade zajedno s programom izgradnje, odnosno, odnosno održavanja, održavanja komunalne infrastrukture u 27. godini, je li. Međutim, mi to ne činimo i gotovo redovito to, to, ovaj, stavljamo tamo po rasporedu negdje u sam kraj godine, je li. I onda nam se dogodilo ovo, ovaj disparitet. Od pri-od prijedloga, jedan interesantan prijedlog koji ste vi odbili u javnom savjetovanju, u savjetovanju je bio, bio je motiviran time što se pojedini mjesni odbori osjećaju zapostavljenima.

Osjećaju i misle da su dobili puno manje od onoga što uplate, pa su predložili, koliko, ako me sjećanje dobro služi, pa su predložili da bi bilo dobro da se na kraju godine napravi jedna rekapitulacija iz koje bi bilo vidljivo, ili početkom sljedeće godine, iz koje bi bilo vidljivo koliko je sredstava na ime komunalne naknade ubrano na području pojedinog mjesnog odbora, a koliko je sredstava uloženo u taj isti mjesni odbor. Mislim da to nijednim pozitivnim propisom nije zabranjeno, a s druge strane vi ipak raspolažete jednom respektabilnom gradskom upravom od, mislim, 120-ak zaposlenih i postoje kadrovske pretpostavke da se tako nešto, da se tako nešto napravi. Na taj način bismo, držim, ovaj, onaj princip transparentnosti podigli na višu razinu, a vrlo vjerojatno bi, barem prema onome, sudeći prema onome što vi govorite, vrlo vjerojatno bismo izbili iz, iz ruku argumente tim nekim, ovaj, ajde, uvjetno rečeno, pobunjenicima i bundžijama koji tvrde da se u njihov mjesni odbor neulaže, neulaže dovoljno. Evo, to su, to su moji prijedlozi, s tim da bi sugerirao građanima koji su sudjelovali u ovoj javnoj raspravi da, a mislim da će se i kolege iz oporbe složiti, da, daju prijedlog amandmana koji bi onda eventualno oporba mogla ovdje uložiti vezano uz raspravu i glasovanje o programima izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture. Hvala lijepa. Hvala. Kolegica Šintić se javila, izvolite.

Evo, ja zahvaljujem kolegi Kovaču koji je upravo otvorio temu koju sam sama htjela otvoriti, jer sam isto pregledavajući ovo javno savjetovanje zaključila zapravo da ste na jednome mjestu u Udruzi za Žaborić, koja je iskazala zapravo nezadovoljstvo ulaganjem u stanje komunalne infrastrukture u Žaboriću, odg-odgovorili kako je kroz koeficijent zone reguliran, reguliran taj status, ajmo reći, podrazvijene, podrazvijenog mjesnog odbora ili gradske četvrti grada Šibenika, pa onda oni koji nemaju toliko razvijenu komunalnu infrastrukturu imaju taj koeficijent, zone manji nego neki drugi. Međutim, onda to meni otvara pitanje držimo li onda te mjesne odbore i gradske četvrti u kojima je koeficijent namjene ma-manji, odnosno zone, pardon, manji, držimo li onda njih stalno u jednom položaju u kojem nikad neće ni dosegnuti, status razvijenosti kao, primjerice, grad, jer mi se čini da ulaganja iz komunalne naknade, pa iz ovog programa, barem koliko je razvidno, pokazuju zapravo da se u periferna područjaulaže i manje. E sad, nije li onda možda logičnije da podignemo koeficijent zone, ali da kažemo da ćemo ciljano uložiti razviti komunalnu infrastrukturu i da to napravimo u suradnji s mjesnim odborima i vijećima gradskih četvrti i na zborovima građana, gdje građani mogu sami zapravo odlučiti o tome da podizanjem koeficijenta zone, uplatom većeg iznosa komunalne naknade, direktno dobivaju iz toga zapravo direktno ulaganje u komunalnu infrastrukturu na području svog mjesnog odbora ili vijeća gradske četvrti. Ovako ispada kao da vi zapravo, naravno da imate legitimitet odlučivanja o tome i odlučujete o tome gdje će se ulagati na području grada Šibenika, ali onda, nažalost, otvaramo i ovu priču o neravnomjernom razvoju i onda, naravno, imate primjedbe pojedinih mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti da se nedovoljnoulaže.

Po meni bi jedna kvalitetnija transparentnost čitavog postupka možda bila rješenje tog, problema. Još se samo moram osvrnuti, to je jedan detalj koji mi je, evo, sad, ovaj, došao na pamet. Imamo sad i situaciju u gradu gdje se umirovljenicima daje, pod navodnike, božićnica i imovinski cenzus za, za to je 500 eura, a imamo drugu situaciju gdje se za socijalnu kategoriju karte gradskog parkinga imovinski cenzus odredio na 547. Gradska firma, gradska uprava, različiti imovinski cenzusi, evo, još jedanput ponavljam, možda bi trebalo raspravljati o tim socijalnim kriterijima. Hvala. Hvala. Se još netko javlja za riječ? Ako ne, zaključujemo ovu raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda, to je odluka o vrijednosti boda komunalne naknade. Tko je za ovu odluku? Molim dizanje ruku da je potvrdimo.

11, protiv. 7, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je i točka 6. ovog dnevnog reda. S ovim je ova naša sjednica danas zaključena. Samo napomenu, sjednica sljedeća bit će održana 17. 12., prije toga odbor za statuarno-pravna pitanja, nakon što bude zaključena javno savjetovanje vezano za akte koje imamo donijeti na toj sjednici.

Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript. Klik na vrijeme ispred odlomka pokreće snimku od tog mjesta.

Povezano