Odgovor dogradonačelniku Mileti na neopravdane kritike i netočne informacije

Prošlu subotu u emisiji Županijskog bagatina dogradonačelnik Šibenika gospodin Danijel Mileta je iznio neke informacije koje nisu točne, te ružno, da ne kažemo maliciozno karakterno ocijenio ljude iz inicijative iz Sitnog Donjeg. Zoran Kljaić, jedan od organizatora skupljanja potpisa za zbor mještana i očuvanje škoe je zatražio gostovanje u emisiji da iznese svoju stranu priče, i ispravi javno dogradonačelnika oko nekih stvari.

Voditeljica gđa. Lucija Cvitan je rado pristala na gostovanje gospodina Kljaića. Krenimo redom.

Zašto se nisu kandidirali za vijeće mjesnog odbora?

To je jedna od omiljenih Miletinih “zamjerki”. Izbori za mjesne odbore su bili prije manje od godinu dana i tko im kriv što se nisu kandidirali i osvojili tu funkciju!

Gospodin Kljaić odgovora kako se nije nikad kandidirao za ijednu političku funkciju i smatra da je pravo svakog građanina da sudjeluje ili ne sudjeluje u političkim funkcijama. Ocjenjuje da su previše politizirani demokratski procesi, da se mogu zakonodavnim alatima građani koristiti i bez da su uključeni direktno u političkim strankama.

To pitanje je dizajnirano da te razoruža, a dogradonačelnik ga jako voli u slučaju Sitnog Donjeg. Nešto ti se ne sviđa oko rada mjesnog odbora ili bilo što drugo? Zašto se nisi kandidirao i sam to bolje? Time ispada da nitko nikad ne bi smio se žaliti ili stremiti prema boljem u svojoj zajednici, i ne imati pravo glasa i mišljenja ako se nije kandidirao za izbore. Nitko ne bi smio biti iznad kritike i građani van politike bi trebali biti saslušani i uvaženi.

Što je netočno u izjavama Danijela Milete?

G. Mileta je izjavio da isključivo predsjednik mjesnog odbora može sazvati zbor građana, te da ne može ni gradonačelnik, ni gradsko vijeće ga sazvati. Samo kratki pogled na Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, konkretno članak 24.b se lako vidi da to nije istina i dovodi se u pitanje pravna upućenost dogradonačelnika vezano uz ovu tematiku.

Nadalje, dogradonačelnik tvrdi da je bespredmetno tražiti Grad Šibenik da vrši arbitražu između mjesnog odbora i ljudi koji su htjeli sazvati zbor. Članak 64. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi jasno kaže da nadzor nad zakonitošću obavlja gradonačelnik. Kome su se drugom trebali obratiti za kontinuirano ignoriranje, kršenje zakona u vidu netransparentnosti i neodgovaranja na mailove?

Inicijatori nisu nikad dovodili u pitanje legalnost mjesnog odbora, već samo njegov rad: “Mi nismo nikad osporavali legalnost mjesnog odbora. Zašto? Mi smo se obraćali tom mjesnom odboru, potpisali peticiju za zbor mještana, pisali smo predstavku na koju nikad nije odgovorio, a na kraju se održao zbor mještana po protokolom pod vodstvom i svi smo tamo donijeli odluke i glasali”, napominje g. Kljaić. Sve su radili točno po proceduri, ali su na svakom koraku nailazili na opstrukcije, stoga ne čudi da su slali predstavke Uredu gradonačelnika kad im je zbor mještana odbijen!

Sve točke koje su Kljaić i ostali napisali osim jedne su na zboru mještana izglasane jednoglasno

Jedina točka koja nije jednoglasno prihvaćena je ona o samoraspuštanju mjesnog odbora, preciznije samo predsjednik MO je bio protiv. Grad Šibenik tvrdi da za to nema nikakve pravne osnove, ali g. Kljaić kaže da će tražiti mišljenje Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ostale točke su sve jednoglasno prihvaćene, jasno indicirajući da i predsjednik MO Sitno Donje Toni Rakić, članovi vijeća i svi prisutni mještani su bili složni oko točaka koje su se raspravljale na zboru građana. To je potpuno očekivano jer su sve te točke za boljitak njihove zajednice, kako bi itko mogao biti protiv toga?

Članak 5 u Zakonu o pravu na pristupu informacijama jasno kaže da sve pravne osobe kojima je osnivač javna samouprava podliježu tom zakonu, a gradske četvrti/mjesni odbori su jasno definirane kao pravne osobe u članku 66. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Sve što g. Kljaić traži je da se mjesni odbor drži zakona kojima podliježu, da objavljuju izvještaje, zapisnike sa sjednica i sve ostalo propisano. Upravo zato je i stavljeno na glasanje samoraspuštanje, jer mjesni odbor ne radi u skladu sa zakonom i za dobrobit Sitnog Donjeg.

Grad Šibenik ulaže u 17-ero djece u vrtić i održavanje javne rasvjete

Gđa. Cvitan navodi kako Grad Šibenik “ulaže” u subvencije za djecu koja pohađaju vrtić, DVD Perković, autobusnu liniju i godišnji trošak javne rasvjete s čime ulazi u vrlo dubiozne sfere. Sitno Donje, kao i sva ostala mjesta koja pripadaju administrativnom području Grada Šibenika su porezni obveznici, podložni su jednakim zakonima kao i ljudi iz Šibenika ili bilo kojeg drugog mjesta, i samim time imaju i jednaka prava.

Potpuno pogrešan način gledanja na stvari, da se broje euri doprinosa koje mještani uplaćuju naspram izdataka Grada Šibenika. Živimo u zajednici, cijela poanta udruživanja ljudi bilo da je na nivou države ili grada je da se upravo rasporede resursi, podijeli ekonomska aktivnost. Netko će doprinijeti manje, netko će više, ali na koncu svi bi trebali imati jednaki i pravedni pristup javnim ustanovama poput vrtića. Što je sljedeće, zbrajanje svake zgrade koliko se uplaćuje i da se vidi imaju li pravo ljudi na vrtić, ili imaju li pravo zvati vatrogasce kad nešto gori?

Činjenica ostaje je da se od 1997. nakon obnavljanja zgrade škole, preciznije fasade i krova, u Sitno Donje nije ništa osim par asfaltiranih cestica napravljeno. Mjesto nema najobičniji nogostup, a da ne govorimo o drugim stvarima. Nije samo Sitno Donje zanemareno, velika većina mjesta oko Šibenika tako prolaze, i krajnje je vrijeme da se to promijeni.

Izboreni su određeni pomaci u transparentnosti rada mjesnih odbora: na sibenik.hr će biti podstranice za GČ/MO

U zadnjoj komunikaciji g. Kljaića i gradske uprave dogovoren je sastanak 6. ožujka s gradskim tajnikom g. Antom Galićem i pročelnikom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti g. Joškom Jurićem, a gradonačelnik Burić i dogradonačelnik Mileta kao i dosad ne žele razgovarati s ljudima iz Sitnog Donjeg.

Novost o kojoj su obaviješteni je da će na sibenik.hr biti napravljene podstranice za sve gradske četvrti i mjesne odbore gdje će moći biti objavljivani podaci, izvješća i ostalo. Bez inicijative i inzistiranja g. Kljaića i ostalih ovo se ne bi dogodilo, te je svakako korak u ispravnom smjeru da se ta direktno od građana izglasana tijela počnu konačno držati zakona!

Tunel ili neko drugo tehničko rješenje od naplatnih kućica do magistrale

Dotakli su se i famoznog tunela za koji Danijel Mileta kaže da je science fiction i da je to nerealan i nepotreban projekt za gradske financije. Šteta što nema isto mišljenje za potpuno van svake pameti projekt žičare između tvrđava koji njegov nadređeni gradonačelnik Burić tu i tamo spominje.

Sporan je samo dio da se tunel (ili neko drugo tehničko rješenje) traži od Grada Šibenika. Sve što ta točka u zboru mještana kaže je da se tema promovira kroz medije, i kroz gradsku upravu koja to može dalje razmatrati i naći izvore financiranja preko EU projekata ili lobirati dalje prema ministarstvima. Uostalom, to gospodin Mileta uvijek radi, lobira pri Hrvatskim cestama i gdje treba za razna prometna rješenja kao čvorovi Rokići, Meterize, Mandalina, Njivice.

Jasno je da to nije prioritet, ali jednog dana će sigurno biti neka šira obilaznica oko Šibenika, i bilo bi dobro da i ova ideja bude uvažena. Ta priča nije došla iz vakuuma, prilikom gradnje Dalmatine (A1) početkom 2000-ih je to bio dio razvojne strategije za povezati taj dio Zagore s morem. Zadaća mjesnog odbora bi bila da se ta tema aktualizira, da se podsjeti na tadašnja obećanja i da se pokuša pokrenuti rasprava oko takve ideje.

Bilo kakve promjene su spore i teško izborene

Ljudi poput supružnika Kljaić i ostalih koji su skupljali potpise za zbor i za pitanje opstanka škole ključni su za promjene u društvu. Status quo odlično paše vlastodršcima, njima se uopće ne sviđaju građanske inicijative i jako su sretni kad nitko ništa ne traži. Ukoliko se netko i drzne nešto pokrenuti, kao što vidimo u slučaju Sitnog Donjeg, nalijeću na opstrukcije i odugovlačenja, blaćenja kroz medije.

Teško je, ljudi su nepovjerljivi i svi hoće da se netko drugi bavi problemima, teško je čak i baciti lajk na društvenim mrežama, a kamoli konkretnije djelovati. Zadnjih par mjeseci se zaredalo 3 prosvjeda i više, ljudima je puna kapa ignoriranja mjesta van grada.

Usprkos svim izazovima, postoji svijetla strana ovih napora. Pokazalo se da zajedništvo i upornost mogu uroditi plodom. Upravo ti prosvjedi, potpisivanje peticija i javni sastanci postali su katalizator za buđenje svijesti građana. Ljudi Sitnog Donjeg i okolnih mjesta počeli su shvaćati važnost svoje uloge u lokalnoj zajednici. Njihov glas postaje sve jači, a interes za sudjelovanje u odlukama koje ih izravno dotiču sve veći. Ovaj val građanske aktivnosti je znak da promjene, iako spore, su ipak moguće.