Seciranje rada GČ Jadrija: Sam Jurić objavljuje zapisnike, i krši vlastita Pravila?
Šibenski mjesni odbori i gradske četvrti već godinama ne odrađuju ni najmanji minimum: objavu zapisnika i dokumentacije na službenoj stranici Grada. Od 45 tijela mjesne samouprave većina ima prazne podstranice s kontaktom predsjednika i to je sve.
U toj pustoši Gradska četvrt Jadrija, kojom predsjeda Joško Jurić (HDZ), djeluje kao pozitivna iznimka. Na stranicama Grada uredno su objavljeni svih osam zapisnika iz aktualnog mandata (2023. do 2027.), zajedno s Pravilima o radu Vijeća. Svi dokumenti osim pravila i konstituirajuće sjednice su dodani odjednom 17. ožujka ove godine, vidljivo po zapisima na poslužitelju.

Zato najprije pohvala, jer u moru šibenskih mjesnih odbora koji godinama ne objavljuju gotovo ništa, Jadrija je pozitivna iznimka. Kada se tih osam dokumenata pažljivije iščita, slijedi drugi dio priče. Pohvala za formu ne znači i pohvalu za sadržaj.
Tko je uopće predsjednik vijeća GČ Jadrija?
Joško Jurić, dipl. oec., HDZ-ovac, nije anonimno ime u gradu. Uz funkciju predsjednika Vijeća GČ Jadrija, istovremeno obnaša i niz drugih:
- Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Šibenika (vratio se na tu funkciju nakon Ante Nakića)
- Predsjednik Zajednice sportova Grada Šibenika (po tko zna koji put za redom)
- I. dopredsjednik Zajednice sportova Šibensko-kninske županije
- Bivši v.d. ravnatelja Doma zdravlja Šibensko-kninske županije (mandat istekao 31. kolovoza 2021.)
Za čovjeka koji istovremeno sjedi na komunalnim djelatnostima cijelog Grada, na sportu i na lokalnoj četvrti, pitanje javnosti rada nije samo formalna stvar. To je posao u kojem transparentnost jest dio posla.

Osam sjednica u nešto manje od tri godine, a trebalo ih je biti barem dvanaest
Još jedna relevantna okolnost prije nego se uđe u brojeve: upravo Upravni odjel za komunalne djelatnosti, kojim Jurić ravna kao pročelnik, po organizaciji Grada Šibenika nadzire rad mjesnih odbora i gradskih četvrti. Drugim riječima, Jurić kao pročelnik formalno nadgleda rad Vijeća GČ Jadrija, čiji je istovremeno predsjednik. Ista osoba u objema ulogama, nadzornoj i nadziranoj.
Mandat je krenuo konstituirajućom sjednicom 12. svibnja 2023. godine. Od tada do veljače 2026. Vijeće se, računajući i konstituirajuću, sastalo osam puta. Ispada prosječno nešto manje od tri sjednice godišnje. I sad dolazimo do prvog konkretnog kršenja vlastitih Pravila.
Članak 17. Pravila o radu Gradske četvrti Jadrija, koje je samo Vijeće donijelo na konstituirajućoj sjednici, kaže doslovno: “Sjednice Vijeća sazivaju se po potrebi, a najmanje jedanput u 3 mjeseca.” Dakle nije “po potrebi ako se nekome da”, nego minimalno četiri puta godišnje. U gotovo tri godine mandata trebalo je biti barem dvanaest sjednica, a bilo ih je osam.
Kad se pogleda razmak između sjednica, slika je još gora. Podebljano su razmaci koji prekoračuju rok od tri mjeseca:
| Između sjednica | Razmak |
|---|---|
| 12.5.2023. (konstituirajuća) → 8.6.2023. | ~1 mjesec |
| 8.6.2023. → 5.4.2024. | ~10 mjeseci |
| 5.4.2024. → 15.8.2024. | ~4 mjeseca |
| 15.8.2024. → 16.3.2025. | ~7 mjeseci |
| 16.3.2025. → 19.7.2025. | ~4 mjeseca |
| 19.7.2025. → 14.10.2025. | ~3 mjeseca |
| 14.10.2025. → 8.2.2026. | ~4 mjeseca |
Pet od sedam razmaka prekoračuje propisani rok od tri mjeseca. Dva razmaka su duža od pola godine, jedan je skoro čitava godina. Sjednice nisu zatajile zbog nepredvidivih okolnosti, događalo se to mandatom uredno i sustavno.
Tko dolazi, tko ne
Kad se pogleda pohađanje kroz svih osam sjednica, slika je sljedeća:
| Član vijeća | Prisutan |
|---|---|
| Joško Jurić (predsjednik) | 8/8 |
| Edi Brkić (potpredsjednik) | 8/8 |
| Vesna Šarić | 7/8 (odsutna s konstituirajuće) |
| Lucija Živković | 7/8 |
| Antonio Bošnjak | 5/8 |
| Ivica Ninić | 4/8 |
| Matea Ninić | 0/8 |
Matea Ninić, prema zapisnicima, nije bila ni na jednoj od osam sjednica, uključujući i konstituirajuću na kojoj je trebala biti potvrđena u mandatu.
S druge strane, jezgra od dva člana koja su bila na svakoj sjednici (predsjednik Jurić i potpredsjednik Brkić) pokazuje da Vijeće u tom užem sastavu funkcionira.
O čemu se pričalo
Teme se vrte oko istih problema iz godine u godinu, što i ima smisla s obzirom na karakter četvrti. Recept za tipičnu sjednicu Vijeća GČ Jadrija otprilike izgleda ovako:
- Priprema za sezonu. Pranje platoa ispred kabina čeličnim četkama (klizavost, opasnost za kupače), nasipavanje plaže, postavljanje kabina za presvlačenje, plažnih ograda i mobilnih WC-a.
- Parkiranje. Konstanta. Vijeće traži stalno prisustvo prometnih redara u sezoni. U kolovozu 2024. član Lucija Živković predlaže izgradnju niskih betonskih zidića od parkirališta (kuća Vrban) prema Malom Vignju, kako vozila ne bi završavala među kupačima.
- Smeće. Posebno ono bačeno u šumi. Traži se učestaliji odvoz u tjednima prije sezone.
- Javna rasvjeta. Od listopada 2025. rasvjeta na dionici od kabina do gusterne ne radi. U zapisniku iz veljače 2026. piše da i dalje nije popravljena. Četiri mjeseca za popravak javne rasvjete na kupalištu koje vodi pročelnik za komunalne djelatnosti je, blago rečeno, simbolično.
- Bodulsko pripetavanje 2025. Manifestaciju je Vijeće odlučilo ponovno organizirati. Predsjednik se obavezao da će tražiti sponzora za 500 eura za DJ-a i osigurati fažol za natjecatelje.


Najavljeni projekti
Kroz zapisnike se provlači i popriličan popis najavljenih infrastrukturnih zahvata. Evo što je predsjednik najavljivao na sjednicama i koji je status prema onome što piše u samim zapisnicima:
- Nova riva. Najavljen završetak do 1. svibnja 2025. U zapisnicima označen kao uspješno izvedena, uz “posebno zadovoljstvo”.
- Novo privezište od mula do Guštine uvale. Najavljen početak radova krajem 2025. U zapisnicima nakon toga nema potvrde da je počelo.
- Rekonstrukcija platoa ispred ugostiteljskih objekata (od kraja kabina do ex bazena). Najavljen početak listopada 2025. U zapisnicima nakon toga nema potvrde.
- Rekonstrukcija dječjeg igrališta. Izgradnja u 2025. prije sezone, dokumentacija prema Ministarstvu. Napravljeno.
- Proširenje glavne prometnice prema igralištu i restoranu, obalni zid protiv plima. Projekt gotov u Gradskoj upravi u listopadu 2025. Nije krenulo.
- Ograda nogometnog i košarkaškog igrališta. Dogovoreno u veljači 2026., tek na dnevnom redu.

Kvaliteta samih zapisnika i što Pravila traže
Članak 20. Pravila o radu decidirano propisuje što zapisnik mora sadržavati: redni broj sjednice, datum, nazočne i odsutne članove, dnevni red, tijek sjednice, raspravu o pojedinim točkama, tijek i rezultate glasovanja, te donijete odluke i zaključke. Zapisnik, kaže isti članak, potpisuje predsjedavajući sjednice i zapisničar. Na konstituirajućoj sjednici izabran je i potpredsjednik, koji bi mogao biti zapisničar, ali zapisnike u svakom slučaju netko drugi mora voditi, a ne predsjedavajući.
Također, nema glasovanja osim usvajanja prethodnog zapisnika. Ni u jednom od sedam nekonstituirajućih zapisnika nijedna druga točka dnevnog reda osim “Usvajanje zapisnika” nije otišla na glasovanje. Nema formalnih zaključaka ni odluka. Sve se svodi na rečenicu tipa “rasprava se vodila oko” i “dogovoreno je”. Članak 20. traži upravo suprotno.
Može li predsjednik biti zapisničar?
Zasebno pitanje je pitanje uloge zapisničara, jer na svakom zapisniku od lipnja 2023. nadalje stoji “Zapisnik sastavio: Joško Jurić, predsjednik”. Dakle ista osoba koja je sjednicu vodila, zapisnik je i pisala.
Članak 20. Pravila o radu kaže: “Zapisnik potpisuje predsjedavajući sjednice i zapisničar.” Rečenica spominje dvije funkcije, dvije uloge, dva potpisnika. Doslovne zabrane u stilu “predsjednik ne može biti zapisničar” nema, ali formulacija logički zahtijeva dvije različite osobe. Da je zakonodavac htio dopustiti spajanje funkcija, pisalo bi “zapisnik potpisuje predsjedavajući sjednice” ili “predsjedavajući sjednice, koji je ujedno zapisničar”. Svrha dvostrukog potpisa je, uostalom, međusobna kontrola, jedan vodi sjednicu, drugi neovisno bilježi, pa se obojica potpišu. Ako je ista osoba i vodila i bilježila, dvostruki potpis gubi smisao.
Zanimljivo je da je Vijeće na konstituirajućoj sjednici 12. svibnja 2023. strukturu s tri uloge u potpunosti poštivalo. Tada je zapisnik vodila Mira Vudrag Kulić, djelatnica Gradske uprave, predsjedavajući je bio Tajnik Grada Ante Galić (do izbora Jurića), a Jurić se potpisao kao novoizabrani predsjednik. Dakle i sami su tada znali kako treba, pa su od druge sjednice nadalje tu praksu jednostavno napustili. Ništa se u Pravilima u međuvremenu nije promijenilo.

Gdje su program rada i financijsko izvješće?
Pravila, u članku 15., Vijeće obvezuju i na nešto što u javno dostupnoj dokumentaciji potpuno nedostaje:
- Četverogodišnji program rada, koji se mora donijeti u roku od 60 dana od konstituiranja. Mandat je konstituiran 12. svibnja 2023., pa je rok istekao sredinom srpnja 2023. Dokumenta na stranici Grada nema.
- Razrađeni godišnji operativni program rada, zajedno s financijskim planom i planom malih komunalnih akcija, do 1. listopada tekuće godine za sljedeću godinu. Dakle do 1. listopada 2023. za 2024., do 1. listopada 2024. za 2025., do 1. listopada 2025. za 2026. Tri obveze, nijedan dokument objavljen.
- Izvješće o radu i financijsko izvješće, do kraja veljače za prethodnu godinu. Do kraja veljače 2024. za 2023., do kraja veljače 2025. za 2024., do kraja veljače 2026. za 2025. Tri obveze, nijedan dokument objavljen.
Moguće je da ti dokumenti negdje postoje, u Gradskoj upravi, u nekoj ladici, u e-mail komunikaciji. Ali Pravila traže da se o radu Vijeća građani obavještavaju putem oglasne ploče odnosno na prikladan način (članak 20.). Ako je Grad Šibenik odlučio otvoriti direktorij na svojim stranicama i objaviti Pravila i zapisnike, logično je u isti direktorij staviti i program rada i financijsko izvješće. Ovako se građanima stavlja na uvid samo jedan krak obveze, a ostatak ostaje nevidljiv.

“Intenzivna suradnja” s drugim četvrtima i udrugama
Članak 16. Pravila glasi:
“Vijeće intenzivno surađuje s Vijećima susjednih GČ/MO, poglavito o pitanjima koja su od zajedničkog interesa ili se odnose na područje više GČ/MO, te u tom smislu može održavati zajedničke sjednice Vijeća (odnosno sazivati zajedničke zborove građana).
Gradska četvrt JADRIJA surađuje s udrugama građana i građanskim inicijativama koji djeluju na području Gradske četvrti JADRIJA ili im se aktivnosti odnose na problematiku o kojoj raspravlja Vijeće, te ih po potrebi poziva na sjednice Vijeća.”
“Intenzivno”, ali u osam zapisnika ne pojavljuje se ni jedna zajednička sjednica sa susjednim gradskim četvrtima, ni jedan spomen dopisa, sastanka ili dogovora s drugim Vijećima, niti jedna posjeta predstavnika udruge ili građanske inicijative koja na Jadriji djeluje. Jadrija ima aktivnu ugostiteljsku scenu, ljetne manifestacije, pa i Bodulsko pripetavanje koje je samo Vijeće organiziralo, pa bi se moglo očekivati da barem ponekad na sjednicu dođe predstavnik neke od organizacija. Po dokumentima nije vidljivo.

“Razno: ništa”, stvarno ništa?
Posebnu pozornost zaslužuje točka “Razno”, koja u zapisnicima iz sjednice u sjednicu glasi doslovno “Razno: ništa”. Dvije riječi.
Jadrija nije neko zaboravljeno selo sa 20 stanovnika gdje stvarno može proći godina bez da itko išta drugo primijeti. Jadrija je jedno od najposjećenijih šibenskih kupališta, s gustim ljetnim prometom, ugostiteljskim objektima, restoranima, kabinama, teniskim, košarkaškim igralištem, dječjim igralištem, mini golfom, borovom šumom, privatnim kućama za odmor, turističkim apartmanima i stalnim stanovnicima.
Teško je vjerovati da u sedam članova vijeća, na sedam nekonstituirajućih sjednica u nešto manje od tri godine, nitko nije otvorio ni jednu drugu temu osim onih koje je predsjednik stavio na dnevni red. Ni jedan građanin nije Vijeću nešto javio. Ni jedna pritužba, prijedlog, ideja, pitanje. Realno, dvije su mogućnosti: ili se tema otvarala, a nije se zapisivala, ili vjerojatnije se sjednice odvijaju toliko formalno i brzo da članovi ne stignu otvoriti ništa izvan pripremljenog. U oba slučaja, “Razno: ništa” je signal da zapisnik ne bilježi stvarnost sjednice, nego samo njezin najuži formalni okvir.
Pohvala za iskorak, ali daleko je ovo od kompletnog praćenja svih pravila
Joško Jurić i Vijeće GČ Jadrija rade ono što velika većina šibenskih mjesnih tijela ne radi: javno objavljuju dokumentaciju. Jadriji pripada iskrena pohvala što je na tome dalje od ostalih. Ali kad se pogleda sadržaj, slika je drugačija. Vijeće krši vlastita Pravila o rokovima održavanja sjednica (članak 17.), krši odredbe o tome što zapisnik mora sadržavati (članak 20.), i nije objavilo ni jedan od dokumenata koje je po članku 15. bilo dužno donijeti, ni četverogodišnji program rada, ni godišnje operativne programe, ni financijska izvješća.
Ako se razina sadržaja podigne na razinu forme, Jadrija bi mogla biti model za ostalih 44 šibenskih mjesnih tijela. Sljedeći korak nije kozmetika, nego počinje tako da se Vijeće sastaje onoliko koliko Pravila nalažu, da sjednicu vodi jedan čovjek a zapisnik piše drugi, te da se dokumenti iz članka 15. objave tamo gdje im je mjesto. Za sada, Vijeće i njegov predsjednik dobivaju pohvalu za ono što većina ne radi, i konkretnu zadaću za ostatak mandata: poštovati vlastita Pravila.