Prihodi Grada udvostručeni zaslugom Plenkovićeve porezne „reforme” i EU fondova: 2025. ipak prvi manjak od 8,9 milijuna

• Konsolidirani prihodi Grada Šibenika i njegovih ustanova rasli su s 32 milijuna eura u 2017. na 72,5 milijuna eura u 2025., gotovo udvostručeni u devet godina.
• Porezi su utrostručeni s 10,6 na 32,8 milijuna eura, najveći skok dogodio se 2024. nakon što je porezna reforma ukinula prirez i povećala udio gradova u porezu na dohodak.
• Krediti i zajmovi Grada pali su s vrhunca od 8,96 milijuna eura u 2022. na 5,60 milijuna eura na kraju 2025. Komercijalnim bankama Grad ne duguje ništa, sav je dug kod HBOR-a (3,01 milijuna) i državnog proračuna (2,59 milijuna).
• Rashodi za zaposlene u istom su razdoblju skočili s 13,8 na 34,5 milijuna eura, najveći dio rasta otpada na 2024. i 2025. (s 22,6 na 34,5 milijuna, plus 52 posto u dvije godine).
• Investicije su 2025. više nego udvostručene u odnosu na prethodne godine, sa 7,3 na 16,1 milijuna eura.
• Ukupni rashodi i izdaci u 2025. premašili su prihode i primitke za 8,93 milijuna eura, od čega 7,27 milijuna ostaje za pokriće u idućem razdoblju.

Na čelu Grada Šibenika je od 2013. godine gradonačelnik Željko Burić (HDZ), trenutno u četvrtom mandatu. Grad je prema svojim konsolidiranim financijskim izvještajima u posljednjih devet godina gotovo udvostručio prihode, otplatio dio kreditnih obveza i znatno proširio rashode. Rezultat 2025. godine pokazuje da je novac iz porezne reforme i EU fondova većinom već potrošen: ukupni rashodi premašili su prihode za 8,93 milijuna eura, što je prvi tako velik manjak u promatranom razdoblju.

Podaci u nastavku odnose se na razinu 23, odnosno konsolidirano poslovanje Grada Šibenika i njegovih proračunskih korisnika (vrtići, knjižnica, muzej, kazalište, sportski objekti, Tvrđava kulture i drugi). Komunalna trgovačka društva u vlasništvu Grada (Vodovod i odvodnja, Bikarac, Gradski parking i ostala) ovdje nisu uključena. Svi iznosi za godine prije 2023. preračunati su iz kuna u eure po fiksnom tečaju 1 EUR = 7,5345 HRK radi usporedivosti.

Što znači da je Grad potrošio više nego što je primio

Manjak od 8,93 milijuna eura nije prekoračenje na bankovnom računu ni novi kredit, nego razlika između onoga što su Grad i njegove ustanove tijekom 2025. zaprimile (72,72 milijuna eura) i onoga što su potrošile (81,65 milijuna eura). Iz Bilance Grada na dan 31. prosinca 2025. vidi se otkud je novac stvarno došao da se računi unatoč manjku ipak plate.

Stanje na bankovnim računima palo je s 8,53 milijuna eura na početku 2025. na 938 tisuća na kraju godine, dakle iz blagajne je izvučeno oko 7,6 milijuna. Sve obveze osim kredita porasle su s 6,82 na 8,84 milijuna eura: oko 2 milijuna eura računa odgađa se u 2026. Krediti i zajmovi smanjeni su za 0,55 milijuna kroz redovne otplate, dakle novo zaduženje nije korišteno. Istovremeno su potraživanja Grada za prihode poslovanja skočila s 6,01 na 15,44 milijuna eura, od čega potraživanja za pomoći iz EU fondova i državnog proračuna sa 72 tisuće na 7,73 milijuna. Dio prihoda iz 2025. tek je najavljen i čeka stvarnu naplatu. Računovodstveni “manjak za pokriće u sljedećem razdoblju” od 7,27 milijuna eura znači da Grad u proračunu 2026. mora ostvariti odgovarajući višak ili ga prenijeti dalje.

Od planiranih 100 milijuna eura realizirano je oko 60 milijuna

Plan proračuna za 2025., koji se u javnosti spominjao kao “stomilijunski”, bio je znatno ambiciozniji od realizacije. Plan se donosi na razini Grada (razina 22), bez ustanova proračunskih korisnika.

Najveći jaz je u investicijama (realizirano 31 posto plana) i u pomoćima iz EU fondova i drugih proračuna (16 posto plana). Pomoći su planirane na 42,79 milijuna eura, a do kraja 2025. stiglo je svega 7,04 milijuna. Razlog je odgađanje doznaka iz EU fondova i državnog proračuna, što se vidi i u rastu potraživanja Grada za pomoći. Dio tih sredstava bi trebao stići u 2026. ili kasnije, kako se projekti dovrše i kako se odobre zahtjevi za isplatu.

U konsolidiranim brojevima, koji uključuju i proračunske korisnike Grada i koji se koriste u nastavku, u 2025. je zaprimljeno 72,72 milijuna eura, a potrošeno 81,65 milijuna. Razlika u odnosu na 60 milijuna potrošenih iz gradske blagajne odražava aktivnost ustanova: vlastiti prihodi vrtića, knjižnice, muzeja, kazališta, sportskih objekata, Tvrđave kulture i drugih, te EU sredstva koja su išla izravno tim ustanovama.

Dug Grada: 5,6 milijuna eura, ispod osam posto godišnjih prihoda

Krediti i zajmovi Grada (konto 26 Bilance) na kraju 2025. iznose 5.598.756,88 eura. Struktura: 3,01 milijuna eura zaduženja kod HBOR-a (šifra 2622) i 2,59 milijuna eura zajma od državnog proračuna (šifra 2671). Komercijalnim bankama Grad ne duguje ništa.

Kretanje kroz devet godina pokazuje dvije faze. Od 2017. do 2019. dug se kretao oko četiri milijuna eura. Od 2020. do 2022. naglo je porastao na gotovo devet milijuna, najvećim dijelom zbog novog kredita kod HBOR-a u 2021. (oko 3,65 milijuna eura). Od 2023. nadalje dug se postupno otplaćuje.

Omjer duga prema godišnjim prihodima poslovanja pao je s vrhunca 20,5 posto u 2021. na 7,7 posto u 2025. Po hrvatskim mjerilima jedinica lokalne samouprave to je nizak omjer. Brojka ne uključuje dug komunalnih društava u vlasništvu Grada, koji se vodi zasebno i čije bi uključivanje dalo viši ukupni iznos.

Prihodi udvostručeni, glavni motor su porezi

Konsolidirani prihodi poslovanja porasli su s 32 milijuna eura u 2017. na 72,5 milijuna u 2025. Dva izvora čine glavninu rasta: porezi i pomoći iz EU fondova te državnog proračuna.

Porezna reforma 2024. kao prekretnica

Najveći jednogodišnji skok poreznih prihoda dogodio se 2024. Porezi su skočili s 23,6 milijuna eura u 2023. na 29,6 milijuna u 2024., pa potom na 32,8 milijuna u 2025. Razlog je porezna reforma koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. Ukinut je prirez na porez na dohodak, a gradovima i općinama omogućeno je da postave vlastite stope poreza na dohodak unutar zakonskog raspona. Udio jedinica lokalne samouprave u uplaćenom porezu na dohodak povećan je s 60 na 74 posto, dok je udio države pao. U paketu su podignuti i osobni odbitak i pragovi poreznih razreda, pa je dio rasta neto plaća u javnom sektoru morao biti pokriven višom bruto plaćom da bi neto iznos ostao isti ili veći.

Za Grad Šibenik kombinacija je donijela vidljivo veći prihod, ali je istovremeno povećala izdatke za plaće kod Grada i njegovih proračunskih korisnika.

Plaće rasle brže od prihoda

Ukupni rashodi poslovanja u istom su razdoblju rasli sa 27,9 na 65,0 milijuna eura, a pojedine kategorije rastu znatno brže od prosjeka.

Najveća stavka su rashodi za zaposlene. Porasli su s 13,8 milijuna eura u 2017. na 34,5 milijuna u 2025., dakle za više od dvadeset milijuna. Najveći skok dogodio se u 2024. (s 22,6 na 31,9 milijuna eura, plus 41 posto u jednoj godini). Tu se vidi izravna posljedica porezne reforme: ukidanjem prireza i prelaskom na više neto plaće, bruto plaće zaposlenika morale su se povećati. Plaće u Tvrđavi kulture u istom su razdoblju također skočile, kako je pokazao raniji izvještaj.

Subvencije su porasle gotovo peterostruko, s 573 tisuće na 2,72 milijuna eura, najvećim dijelom prema trgovačkim društvima i poljoprivrednicima. Donacije i transferi (sportska društva, udruge, vjerske zajednice, političke stranke) udvostručile su se i u 2025. iznose 4,44 milijuna eura.

Investicije u 2025. udvostručene: u što je novac uložen

Konsolidirane investicije (rashodi za nabavu nefinancijske imovine) kroz devet godina kreću se ciklički. Od 2019. do 2022. iznosile su između 8 i 13 milijuna eura godišnje, u 2023. i 2024. pale su na oko 7 milijuna, a u 2025. više nego udvostručene su, na 16,06 milijuna eura. Iz Bilješki uz financijske izvještaje za 2025. mogu se razabrati glavni nositelji tog skoka.

Energetske obnove ustanova (oko 3,9 milijuna eura) najveća su pojedinačna skupina: Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku 2,09 milijuna, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić 1,32 milijuna i Športski centar Ljubica 505 tisuća. Sufinanciraju ih EU sredstva i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a Grad i ustanove na kraju 2025. još potražuju oko 2,1 milijuna eura refundacije.

Ceste, ulice i javne površine (rast za 2,39 milijuna eura): Rendićeva ulica, Ulica sv. Spasa, Ulica 3. studenoga 1944., Bribirskih knezova, Vladimira Nazora; pristupni put za Tvrđavu sv. Ivana; infrastruktura stambenog naselja Podsolarsko; rekonstrukcija ceste na otoku Žirju i prometnica u Njivicama; trim staza u parku Rasadnik, igrališta na Krapnju i Jadriji, šetnica na Kapriju.

Vrtići, škole i kulturni sadržaji (dodatna ulaganja porasla s 1,25 na 4,54 milijuna eura): proširenje Dječjeg vrtića Šibenski tići, energetska obnova Osnovne škole Petra Krešimira IV. i druga kapitalna ulaganja po školama, uređenje stalnog postava Muzeja grada Šibenika.

Turističko-kulturni projekti: uređenje kupališta Jadrija (573 tisuće eura), uređenje i opremanje Tvrđave sv. Ivana u projektu “Gift’s net” (197 tisuća), VI. izmjene Prostornog plana, projektna dokumentacija za zonu Jadrija, Strategija zelene urbane obnove.

Uz to, stanje građevinskih objekata u pripremi (konto 051) na kraju 2025. iznosi 6,84 milijuna eura, porast od 109 posto u jednoj godini. Najveće stavke u pripremi: rekonstrukcija kuće Ušić (prostor za Međunarodni dječji festival), uređenje pristupnog puta za Tvrđavu sv. Ivana, Dvostruki bedem, lokacija Vanjski, Centar za planinare i udruge te dodatni radovi u parku Rasadnik. Ti iznosi terete proračun 2025. kao izdaci, a u stalnu imovinu prebacuju se tek u godini kada budu dovršeni.

Skok investicija nije pokriven novim kreditom: dug je u istoj godini smanjen za 0,55 milijuna, a Grad od 2022. ne uzima novo zaduženje. Investicije su financirane iz tekućih prihoda, akumuliranih viškova i kapitalnih pomoći. Najveće kapitalne pomoći u 2025. odnose se baš na energetske obnove ustanova, gdje EU fondovi i FZOEU snose najveći dio troška, dok je Grad obavio predfinanciranje iz vlastitih sredstava i sada čeka refundaciju.

Tvrđava kulture kao primjer rasta operativnih transfera

Transfer iz proračuna Grada Javnoj ustanovi Tvrđava kulture Šibenik u 2018. iznosio je svega 5.097 eura, u 2020. je u pandemiji skočio na 519 tisuća, a u 2025. je dosegnuo 2,4 milijuna eura, što je 54 posto svih prihoda Ustanove. Detaljna analiza u tekstu Tvrđava kulture: od samodostatne ustanove do teškog novčanog tereta za Grad. U kontekstu cjelokupnog proračuna transfer Tvrđavi je oko 3 posto ukupnih konsolidiranih rashoda u 2025., dakle nije dominantan razlog rasta. Glavnina otpada na plaće i, u 2025., na investicije.

Godišnji manjak: investicijski, ne operativni

2024. godina završila je s viškom od 4,13 milijuna eura, koji je s prijašnjim akumuliranim viškovima omogućio pokrivanje prenesenog manjka. U 2025. situacija se okreće: manjak je 8,93 milijuna eura. Dio je pokriven preostalim viškom iz prethodnih godina, a 7,27 milijuna eura ostaje za pokriće u idućem razdoblju.

Brojka od 8,9 milijuna eura sama po sebi može zavarati. Ako se manjak razlomi na tekuće poslovanje i investicije, slika izgleda drugačije.

U tekućem poslovanju Grad je u plusu od 7,51 milijuna eura, dakle redovni prihodi pokrivaju redovne rashode i još pretječe. Manjak nastaje iz investicijskog dijela: rashodi za nabavu nefinancijske imovine skočili su sa 7,27 milijuna eura u 2024. na 16,06 milijuna u 2025., više nego dvostruko, dok su prihodi od prodaje imovine bili tek 105 tisuća eura.

To znači da je 8,9 milijuna eura manjka pretežno posljedica pojačanog ulaganja u dugotrajnu imovinu. Računovodstveno, taj iznos s jedne strane smanjuje gotovinske rezerve, a s druge ulazi u bilancu kao povećanje vrijednosti imovine Grada (zgrade, infrastruktura, oprema). Razlikovanje je važno: manjak iz investicija nije isto što i operativni gubitak. Da je tekuće poslovanje u minusu, to bi bio signal da Grad redovne troškove pokriva iz rezervi ili kredita. Trenutno nije takav slučaj.

Dvije rezerve uz tu povoljniju sliku. Prva, struktura investicija u 2025. (energetske obnove ustanova, ceste i ulice, proširenje vrtića) pretežno odgovara ulaganjima s povratom u obliku trajnog povećanja imovine ili nižih operativnih troškova, a ne jednokratnim rashodima. Druga, znatan dio investicija predfinanciran je iz vlastitih sredstava uz očekivanje EU refundacije i sufinanciranja iz Fonda za zaštitu okoliša u 2026. ili kasnije; potraživanja Grada za pomoći porasla su s 0,07 na 7,73 milijuna eura, što znači da se efektivni manjak može u sljedećoj godini djelomično zatvoriti prilivom tih sredstava na ime istih projekata.

Slika je dakle dvostruka. S jedne strane Grad Šibenik je, mjereno omjerom kredita prema prihodima, jedan od manje zaduženih gradova u Hrvatskoj, a krediti se uredno otplaćuju. S druge strane, novi prihodi koji su došli s poreznom reformom i EU sredstvima već su raspoređeni: dijelom na više bruto plaće u javnom sektoru, dijelom na rast operativnih transfera ustanovama, dijelom na investicije čiji se opseg u 2025. naglo proširio. Ako se trend rasta plaća i investicija nastavi sličnim tempom u 2026., a rast prihoda od poreza uspori jer je efekt reforme već uračunat u baznoj godini, prostor za pokriće novih manjaka iz akumuliranih viškova brzo će se istanjiti.

Cjelovita financijska dokumentacija Grada Šibenika (PR-RAS, Bilanca, RAS funkcijski, P-VRIO, Obveze, Bilješke) za godine 2017. do 2025. dostupna je na službenim stranicama Grada Šibenika u sekciji Financijski izvještaji. Podaci za godine 2017. do 2022. izvorno su u kunama i u ovom su tekstu preračunati u eure po fiksnom tečaju 1 EUR = 7,5345 HRK.