„Hoće li to biti Filipinci, Nepalci ili netko treći?”: Martinović o sidrištima, nosivosti akvatorija i tvrtki bez plana
Nezavisni vijećnik Šime Martinović na 6. sjednici Gradskog vijeća 17. lipnja 2026. pitao je, povodom odluke o organiziranom sidrištu kod Oštrice, planira li Grad sa Županijom predložiti privremenu zabranu sidrenja na okolnim lokacijama koje su godinama pod pritiskom nautičkog prometa, „kako bi se omogućio oporavak morskog dna”. Zanimalo ga je i postoji li procjena nosivog kapaciteta šibenskog akvatorija za nautički promet. Kasnije, u raspravi o osnivanju tvrtke Obala i plaže Šibenik d.o.o., upozorio je da vijećnicima nije predstavljen poslovni plan i pitao gdje će nova tvrtka naći radnike: „Hoće li to biti Filipinci, Nepalci ili netko treći?”
Pročelnica za prostorno planiranje Madlena Roša Dulibić odgovorila je da su sidrišta po zakonu u nadležnosti županija, da ih Grad preuzima iz županijskog prostornog plana i da su sidrišta „jedini dobar i siguran način da se sačuva morsko dno”. Na privremenu zabranu sidrenja i procjenu nosivog kapaciteta u odgovoru se nije izravno osvrnula.
O tvrtki Obala i plaže Martinović je rekao da nije protiv uređenja plaža, ali da nema procjene prihoda, rashoda, broja zaposlenih ni troškova uprave, „a od nas se traži da donesemo odluku za osnivanje, a da ne znamo koliko će ona koštati građane”. Pitanje o radnicima postavio je jer je gradonačelnik, kako je podsjetio, rekao da Zeleni grad posao nije htio preuzeti zbog manjka radnika. Pitao je i hoće li tvrtka, s djelatnostima od upravljanja plažama i pomorskim dobrom do popravljanja brodova, obrtnicima biti „neka vrsta konkurencije ili čak nelojalne konkurencije” te hoće li donijeti strategiju upravljanja pomorskim dobrom.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Tihomir Paškov odgovorio je da je riječ o temeljnom aktu i političkoj odluci o osnivanju: „Sve ostalo će biti u hodu.” Broj i strukturu zaposlenih, rekao je, sada nije moguće predvidjeti, a sve gradske tvrtke imaju široko postavljene djelatnosti. Odluka o osnivanju prihvaćena je s 11 glasova za i 3 protiv.
Povezano: Koncesija za sidrište kod Oštrice ide u novi natječaj, Za Žaborić najavljuje pravnu borbu, Obala i plaže Šibenik osnovane s 11 glasova: bez poslovnog plana i uz strah od „drugog gradskog parkinga”.
Isječak je iz snimke sjednice: 6. sjednica Gradskog vijeća, 17. lipnja 2026. (pregled i cijela snimka). Ostali isječci s te sjednice: 6. sjednica Gradskog vijeća, 17. 6. 2026..
Transkript videa
Šime Martinović, vijećnik: Dobar dan i pozdrav svima. S obzirom na odluku o uspostavi organiziranog sidrišta na području Oštrice, planira li grad u suradnji sa županijom, naravno, čija je ovo odluka, predložiti ili inicirati privremenu zabranu sidrenja na pojedinim okolnim lokacijama koje su godinama pod pritiskom nautičkog prometa, kako bi se omogućio oporavak morskog dna?
Samo da kažem na početku da nisam protiv razvoja niti ulaganja u obalu niti uređenja plaža, ali za donošenje ove odluke je potrebno malo više informacija nego što nam je predstavljeno bilo. Tako da, čuli smo i gradonačelnika kroz prijašnje točke i sve, pa ćemo se malo nadovezati jedno na drugo. Sad ste vi predstavili tu problem radi kojega se osniva, ali nema nigdje poslovnog plana predstavljenog. Evo, približit ću se ja mikrofonu. Nema poslovnog plana predstavljenog, a kad dođemo, recimo, na biro osnovati neku firmu, prvo što nas pitaju je poslovni plan. Znači, nemamo procjenu prihoda, procjenu rashoda, broj planiranih zaposlenika, procjenu troškova uprave, niti na kraju vremenski plan postojanja, ali to je, pretpostavljamo, u nedogled. A od nas se traži da donesemo odluku za osnivanje, a da ne znamo koliko će ona koštati građane.
Osnivanjem ovog društva se stvara novi upravljački sustav, direktor, nadzorni odbor, administracija. To pretpostavljamo da je već, ajmo reći, riješeno. Ali nemamo radni sektor. Znači, gospodin gradonačelnik je rekao da Zeleni grad nije htio prihvatiti ovu dužnost upravo radi potkapaciteta, u stvari šta, nema radnika za to. Di će onda nova firma ovaj naći radnike za ovu, u principu, isti posao koji smo tražili od Zelenog grada? Hoće li to biti Filipinci, Nepalci ili netko treći?
Još jedno razmatranje: što su predložene djelatnosti društva izuzetno široke, od upravljanja plažama i pomorskim dobrom, preko turizma, manifestacija, popravljanja brodova i svega. Na kraju imamo obrtnike koji se bave s tim stvarima. Hoće li njima ova gradska firma biti neka vrsta konkurencije ili čak nelojalne konkurencije?
I zadnje promišljanje. Znači, odlučivanje o upravljanju javnim resursima se premješta iz sustava grada u poseban, poseban pravni objekt. Hoće li taj pravni objekt donijeti neku strategiju upravljanja pomorskim dobrom?
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
