17. sjednica Gradskog vijeća, 26. svibnja 2015.: nejednaka naplata komunalne naknade, Jadranska banka i TEF

Evo, ovim redom kako sam i prozvao, možemo krenuti s vijećničkim pitanjima. Poštovane dame i gospodo, gospodine predsjedniče gradskog vijeća, gradonačelniče, jedno pitanje koje se tiče šibenskog sporta, jednog sporta koji u Šibeniku tek u povojima, ali već daje izvrsne rezultate u radu s mladima. Naime, oni koji prate šibenski sport su vrlo vjerojatno primijetili zadnjih godina vrlo simpatične uspjehe i rezultate u auto-moto sportu, u onom dijelu koji se odnosi na karting. U sportu koji je novi u sportskom životu ovoga grada, ali daje odlične rezultate upravo u radu s najmlađima. Svi koji smo obratili pažnju na to smo primijetili u kojim uvjetima ti klinci i njihovi treneri rade. Radi se na improviziranoj stazi na parkiralištu u blizini centra Dalmare, koja je maksimalno osigurana i prilagođena trudu entuzijasta šibenskog auto-moto sporta, međutim koja ne udovoljava niti uvjetima kvalitetnog treninga, a isto tako niti eventualnih takmičenja. Moje pitanje gradonačelniku grada Šibenika je: je li postoji volja, mogućnost, i da li ste spremni kao gradonačelnik pokrenuti inicijativu da se u gradu Šibeniku odredi lokacija i da se grad pripremi za projekt gradnje jednog takvog sportskog centra, pogotovo kad se uzme u obzir da gradnja jedne takve staze, s obzirom na ono što je nužno sagraditi, ne bi bila ni preveliko financijsko opterećenje? Mislim da rezultati koje ti entuzijasti postižu s najmlađima, i popularizacija tog sporta, zaslužuje takvu pažnju, a pogotovo što takav sportski objekat može obogatiti i sportsku ponudu, odnosno i turističku ponudu grada Šibenika, jer je vidljivo da i postoji interes turista koji su u prolazu, da se zabavljaju na jednom takvom centru.

Evo, otvoreno pitanje, gradonačelniče: jeste li spremni stati iza takvog projekta i to što hitnije? Hvala. Evo, čuli smo pitanje uvaženog vijećnika, gospodina Petra Baranovića. Odgovor će dati gradonačelnik, gospodin Željko Burić. Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, poštovani gospodine Baranoviću, da, postoji podrška. Znam priču o gospodinu Škugoru i karting stazi, međutim, evo, ja ću ovako javno reći da svi ljudi koji su zainteresirani za auto-moto sport da bi se trebali početi, u najmanju ruku, međusobno družiti i početi pričati, jer grad Šibenik je odredio veliku lokaciju za realizaciju projekta auto-moto staze i uopće bavljenje auto-moto sportom, što, naravno, uključuje i karting stazu. Mislim da smo to otprilike donijeli na ovom vijeću izmjene plana prije otprilike čak godinu dana. Obećanja su bila velika, no, međutim, ništa se nije izrealiziralo. Što hoću reći: ne možemo, kako se tko neko pojedinačno pojavi, devastirati prostor, pa bi se na jednom prostoru radila karting staza, a drugdje bi radili biciklističke staze, dakle govorimo o onim trkališnim biciklističkim stazama, treći bi radili Formulu 1. Dakle, mislim da je ovaj grad uložio poprilično truda i donio plansku regulativu za realizaciju jednog, ja bih rekao, mega-projekta u auto-moto sportu. Ali ako je ta priča neizvediva, onda nam to treba jasno reći, pa ćemo mi odrediti i pojedinačno, dakle u ovom slučaju mislim na lokaciju za karting stazu, slažem se da to nije niti posebno zahtjevno.

Hvala lijepa. Sljedeće pitanje će postaviti uvaženi vijećnik, gospodin Raško Lambaša. Hvala, poštovani predsjedniče gradskog vijeća, gradonačelniče, zamjeniče, kolegice i kolege vijećnici, predstavnici medija. Evo, ukoliko su stručne službe uspjele proučiti mišljenje Ministarstva prometa o nezakonitoj prodaji dijela ceste u Ulici Drniških žrtava, sad ću postaviti jedno pitanje koje neće trebati toliko proučavati dokumentaciju, jer ću je ja predočiti. Znači, radi se o izjavi pročelnice za financije, gospođe Senke Ramljak, na 14. sjednici gradskog vijeća od 19. prosinca 2014., kada je izjavila da se pri naplati tražbina za komunalnu naknadu postupa prema svima jednako.

Ali nije tako. Dokaz vam je prijava tražbine grada Šibenika u predstečajnoj nagodbi TLM aluminijuma i TPP-a. Znači, osnovi visina tražbine: aluminijum. Osnov tražbine je odluka Odjela za komunalne djelatnosti o utvrđenoj visini komunalne naknade, koja je pravomoćna 29. veljače 2010., pa druga koja je pravomoćna 14. veljače 2014., pa treća koja je pravomoćna 07.10.2014. Ukupan iznos 1.143.038 kuna, rješenje o ovrsi od 30.10.2014. Za tvornicu prešanih proizvoda isto rješenje pravomoćno 29. veljače 2010., pa drugo pravomoćno 14. veljače 2014. Iznos 740.240 kuna, rješenje o ovrsi 30.10.2014. Znači, nije se postupalo prema svima jednako. Grad je sad prijavio jednu dosta veliku tražbinu ovim predstečajnim nagodbama, što je inače trebalo biti naplaćeno, da se postupalo na vrijeme.

Pitanje za gradonačelnika: jeste li znali ili morali znati da ova izjava pročelnice nije točna i da se ne postupa prema svima jednako u naplati komunalne naknade? Moje drugo pitanje odnosi se na Jadransku banku. Grad Šibenik, gradonačelnik, kao predstavnik na skupštini vodovoda, kao većinski vlasnik vodovoda i odvodnje, preko vodovoda koji je jedan od najvećih dioničara u Jadranskoj banci, sedmi po redu s skoro 5% udjela, bi trebao znati stanje i planove Jadranske banke, o kojoj ovisi previše gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji i gradu Šibeniku, a istovremeno je preizložena nekim trgovačkim društvima koja su u predstečajnoj nagodbi.

Ja sam osobno zabrinut i za ta društva koja su u predstečajnoj nagodbi, a zabrinjavajuće je što je dionica Jadranske banke drastično pala u zadnjih pola godine i nakon one dokapitalizacije vodovoda od nekoliko milijuna kuna. Istodobno je Županija Šibensko-kninska, iako je župan izjavio da je banka uspješno dokapitalizirana, povukla 12 milijuna kuna iz dopunskog kapitala banke, umjesto da ga uloži u dokapitalizaciju, iako banka nije dosegla adekvatnost kapitala koju traži Hrvatska narodna banka. Dakle, volio bih čuti nešto pozitivno. Namjera ovog pitanja nije stvarati probleme banci, već pridonijeti njenoj opstojnosti i konsolidaciji. Da li je pred Jadranskom bankom nova dokapitalizacija ili dokapitalizacija od strane Državne agencije za sanaciju banaka, ili možda preuzimanje od veće banke?

Činjenica je da se nekoliko godina posluje s dosta velikim gubitkom, i vjerojatno grad ima predstavnika u nadzornom odboru banke preko vodovoda, pa bih želio čuti odgovor na ovo pitanje. Hvala. Hvala lijepa. Evo, odgovor gradonačelnika gospodina Željka Burića. Evo, u najavi i nastavak. Ja ću samo uvodno. Dakle, jedno i drugo pitanje nisu za raspravu na gradskom vijeću. Možemo pričati, ali o tome ne odlučujemo. Dakle, banka je dioničarsko društvo, ima svoje vlasnike, ima svoje dionice. Što se tiče vodovoda i njegovog udjela na zakonu i na tržištu dionica, uvijek se tako dešava da pada ili raste. Vidjet ćemo što će za 6 mjeseci biti, ali to je legitimna i legalna odluka vodovoda kao naše gradske tvrtke, dakle u našem većinskom vlasništvu. Postupanje što se tiče ovrha prema svima je jednaki kriterij. Dakle, naravno da postoji mogućnost dogovora obročne otplate i sve ostale varijante, jer nama je dvostruki interes: ne ubiti gospodarstvenika u ovom teškom gospodarskom trenutku, za koji je najmanje odgovorna lokalna samouprava. Mislim da odgovor trebate tražiti među svojim koalicijskim partnerima na državnoj razini, a s druge strane, naravno, zaštititi interese grada i naplatiti određena sredstva. Detalje će vam reći moja pročelnica. Hvala lijepa. Pročelnica, gospođa Senka Ramljak.

Dobar dan svima. Poštovani predsjedniče vijeća, poštovani kolege vijećnici, evo, imam potrebu da se na neki način obranim od izjave gospodina Draška Lambaše, one o poduzimanju dužnih radnji i istom tretmanu svih dužnika koji se odnose na potraživanja grada Šibenika. Naime, kao što je i sam gradonačelnik rekao, ja sam pročelnica za financije godinu i pol dana. Ne bih htjela ovdje komentirati koji dugovi i koliko dugo nenaplaćeni nisu bili, niti su poduzete ovrhe, niti su poduzeti razgovori, pregovori s vjerovnicima, pardon, dužnicima, da se to riješi obročno, da se možda izdaju garancije banaka koje će u okviru 365 dana, znači kao kratkoročnog rješavanja, to zapravo na neki način i osigurati. Mojim dolaskom, ja sam to zaista sve napravila. Naravno da veliki dužnici, kao što su TLM, kao što je Adrial, kao što je bio Dalmare, kao što je NCP i mnogi koji su kasnije, nažalost, otišli u predstečaj, gdje sam na zadnjem vijeću govorila koliki je utjecaj jedinice lokalne samouprave na ishod predstečaja, znači minoran. Vi ste sami rekli jednom prigodom da trebamo brinuti o velikim tvrtkama, što smo poduzeli za opstojnost TLM-a, da se tamo zadrži proizvodnja, da se 600 radnih mjesta sačuva, koji čine 43% proračuna s osnove poreza na dohodak. Znači, dogovarali smo se, pregovarali smo, obročni dio koji je bio dogovoren, jedan dio je plaćen, jedan dio nije. Kasnije je išla ovrha, kao što ste vidjeli, a nažalost, predstečaj, to nije nešto na što ja osobno mogu utjecati.

Što se tiče Jadranske banke, isto tako važnog subjekta, evo, uvijek se stavljam nekako u ulogu uprave Jadranske banke, iako to nisam, niti sam član nadzornog odbora, mogu vam samo reći da se tamo vrše intenzivni pregovori oko nove dokapitalizacije koja bi mogla ići u šestom mjesecu, odnosno nadzorni odbor je dobio zeleno svjetlo da zapravo razgovara i pregovara sa strateškim partnerima da li će ući Agencija za sanaciju banaka na 3 godine, da li će ući neki drugi strateški partner, vidjet ćemo, ali oporavak Jadranske banke nije uopće upitan. Kao i oporavak tih dionica koje su sad zaista na niskoj razini, ali vjerujte mi, preći će nominalu za koju smo ih kupovali. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Pitanje će postaviti uvaženi vijećnik, gospodin Ivo Blaće.

Poštovani predsjedniče, gradonačelnice, kolegice i kolege. Kada smo prije nekoliko mjeseci donijeli odluku da dižemo kredit za kupnju TEF-a, nismo mislili samo na taj prostor. Mislili smo zapravo na buduće sadržaje koji bi tu trebali biti i koji bi trebali dovesti do oporavka grada, do njegovog financijskog konsolidiranja, zapošljavanja i tako dalje. Već tada bilo je rečeno da će se pokrenuti javna rasprava vezano za buduću namjenu prostora TEF-a. No, međutim, čini mi se da se ta javna rasprava nije baš zahuktala. Čini mi se da je gotovo uopće i nema. Moje pitanje gradonačelniku je da li zapravo se poduzimaju nekakvi koraci vezano za buduću namjenu TEF-a, da li ima nekih ideja, razgovora i slično, ako može da nas o tome izvijesti. Drugo moje pitanje odnosi se na problem investitora u Šibeniku. Naime, jedna skupina investitora, da budem konkretniji, to su vlasnici zgrade Ex Revije, koja se nalazi između hotela Krka i bivšeg kina Tesla, pokušavaju na tom prostoru tu zgradu renovirati i napraviti hotel. Mi smo već i ranije donijeli odluku da bi izmjestili ovu benzinsku pumpu koja se nalazi tamo na obali, i tako, ako se tamo napravi jedan lijepi hotel, to je jedno reprezentativno mjesto u Šibeniku koje zapravo vidimo prvo kad dolazimo s mora, i vrlo je važno da se ono lijepo uredi. Dakle, imamo investitore, imamo vlasnike, no, međutim, oni zapinju na suradnji s konzervatorima.

Naime, konzervatori nikako da daju svoju suglasnost da bi se mogao taj objekt ići u renoviranje, prenamjenu i tako dalje. Mislim, ako se može uz suglasnost s konzervatorima renovirati Šibenska katedrala, ako se može renovirati ljekovite tvrđave koje imamo, onda zaista ne vidim što ima na toj zgradi Ex Revije koja se ne bi mogla renovirati, osim one smokve koja raste na krovu koju zaista svi turisti slikavaju. Molim gradonačelnika, ako ima neka saznanja, kako bi se moglo pomoći ovim ljudima. Hvala lijepa. Evo, gradonačelnik. Evo, hvala poštovanom vijećniku i kolegi Blaći. Dakle, što se tiče TEF-a, ni u jednom trenutku nisu stale aktivnosti. Nakon isplate INE i praktički ovladavanja većinom prostora koji tek tada postaje pravo vlasništvo grada Šibenika, traju intenzivni razgovori s nizom ministarstava, i Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom financija i Fondom za zaštitu okoliša, s ciljem dogovora i pronalaska pravnog rješenja za preostali dug koji ima TEF, odnosno de facto grad, prema tim subjektima. Dakle, govorimo o dvije faze čišćenja tog prostora. Dug još prema Ministarstvu gospodarstva vezano za uklanjanje i rušenje nekadašnje tvornice Metroda i Ferrolegura. Istovremeno su intenzivni razgovori i bilo je nekoliko sastanaka s Državnom agencijom za investicije i konkurentnost, i ja moram reći sa zadovoljstvom da će najkasnije u idući tjedan ili dva, ja imam ispred sebe pripremljen tender takozvanog međunarodnog javnog poziva za iskaz interesa investitora na području TEF-a. Sve je usklađeno s Državnom agencijom, i u četvrtak, dakle za dva dana, u 11:00 je u Zagrebu zajednički sastanak predstavnika grada i to niza pročelnika, dakle Upravnog pravnog odjela, financija.

Ja ću biti osobno na tom sastanku, gdje će se i predstavnika svih ovih ministarstava koje sam nabrojio, dakle na jednom zajedničkom mjestu će se naći odgovor na dva pitanja: kako riješiti preostala potraživanja, i drugi odgovor je s ciljem, ja bih rekao, detalja oko pripreme međunarodnog javnog poziva za iskaz interesa investitora. I ja bih rekao da od tog trenutka počinje ciklus investiranja na području TEF-a, ali na način da to neće biti više photoshopovi rađeni na kompjuterima uz umijeće ljudi velikih mašta, nego će biti konkretni, dakle nakon završetka tog međunarodnog javnog poziva, mi ćemo građanima predočiti konkretno što će se dešavati na području TEF-a. Naravno da tada slijedi pravna forma javnog natječaja i uvođenja investitora. Dakle, drugim riječima, TEF se kontinuirano rješava i ide konačno ka svojoj realizaciji. Što se tiče

hotela Ex Revija, dakle, ja potpisujem sve što je kolega Blaće rekao. Ja bih rekao da i grad ima problem s konzervatorima, jer ne radi se tu samo o investiciji na području Ex Revije, dakle aneksa hotela Krka, i točno je da je investitor spreman i trebala je početi gradnja već u veljači na toj lokaciji, no, nažalost, tu se suočavamo s pričom takozvane bez zaštićene zone nekadašnjeg bastiona, i nije tu problem samo Ex Revije, nego tu je i problem Krke, tu je problem cijelog onog obuhvata prema muzičkoj školi, jer vi znate da praktički i gore imamo privatnog investitora koji je spreman graditi hotel koji se suočio ponovo s tim problemom. Dakle, definitivno ja kao osoba izuzetno poštujem stav konzervatora, ali ti konzervatori i naš konzervatorski odjel i nadležno ministarstvo moraju biti jasni u svim stavovima, a ne da se jedno mišljenje pobiva prethodno mišljenje i jednostavno dovode potencijalne investitore u strašnu nedoumicu. Činjenica je, da budem vrlo konkretan, dakle postoji investitor praktički na dvije mikrolokacije koje bi grad Šibenik definitivno preporodile u turističkom smislu, postoje ljudi koji imaju novac, no, nažalost, investicija ne može krenuti, jer još uvijek traju dogovori je li tu bio bastion ili nije, je li se objekt može ukloniti ili se ne može ukloniti, postoje vrlo oprečna i različita mišljenja, postoji prebacivanje odgovornosti nadležnog Ministarstva kulture i nadležnog konzervatorskog odjela. Ja sam prije neki dan dobio dopis u kojem ministarstvo, u kojem sam ja osobno bio u razgovoru s pomoćnicom ministra, dakle gospođom Šaban, gdje je rečeno da moramo rješavati to na nivou konzervatora, uz činjenicu da je Kulturno vijeće, dakle ministarstva, donijelo takvu odluku.

Dakle, ja bih rekao, našim domaćim riječnikom, jedna totalna zbunioza u kojem de facto se ne može ništa početi rješavati na samom terenu. Ponavljam, na kraju, maksimalno poštovanje stava konzervatora, ali taj stav oni konačno moraju zauzeti i reći potencijalnim investitorima, ne samo u hotel Ex Revija, nego u cijelom tom kompleksu takozvane zaštićene zone B, što ljudi mogu, a što ne mogu raditi. Jer novac neće puno stajati i čekati, nego će vrlo lako otići s našeg područja, a mislim da to svi zajednički je najmanje što želimo. Evo, hvala. Hvala vam.

Hvala. Uvaženi vijećnik, gospodin Ante Županović. Dobar dan svima. Pozdrav gradonačelniku, njegovom zamjeniku, članovima gradskog vijeća i predstavnicima medija. Ja ću se još jednom ponoviti za ovom govornicom. Evo, kod mene je ispred mene kopija računa za vodu koje svatko tko je imalo pismen može vidjeti da su dvije trećine, dvije trećine tog računa da se odnose na raznorazna davanja. Samo jedna trećina se odnosi na stvarnu vodu koju mi potrošimo. Ja sam već nekoliko puta govorio, a svojevremeno strahovito puno se zalagao, međutim, okolnosti su se promijenile. Mi danas, mi danas već duže vremena, i mislim da se na računu skupilo dosta novca, dosta novca po osnovu izdvajanja za rješavanje odvodnje, odnosno za rješavanje kanalizacijskog sustava. Tu se negdje godišnje, ja mislim po procjenama, vjerojatno je sad otprilike isto, otprilike 6 milijuna godišnje bi se trebalo, trebalo prikupiti. Kad smo donosili tu odluku, onda su okolnosti bile sasvim drugačije. Dodatnog novca nije bilo. To je ono što je Europska banka tražila od nas da osiguramo, i to smo bili osigurali. Poslije toga su se okolnosti promijenile. 90% su tog kredita pokrile Hrvatske vode. Prema tome, samo 10% ostalo je na teret građana grada Šibenika. Mislim da smo mi to, taj iznos koji je bio potreban daleko, daleko ranije, prije izvjesnog vremena i na neki način i prebacili. Ja sam već i zagovarao to da se to na neki način promijeni, pogotovo što su se poslije pojavila nova opterećenja.

Jedan i pol, jedan, ovaj, jedna i pol kuna od svih u Republici Hrvatskoj se izdvaja za rješavanje ovog problema. Prema tome, sad građani Šibenika izdvajaju tri i pol kune za rješavanje ovog problema, iako smo mi dobar dio tog problema riješili. Moje pitanje ide u tom smjeru da pitam da li grad, odnosno da li gradonačelnik razmišlja o tome da se ipak na neki način, jer to nije neophodno, nije neophodno i nije nužno, nije nužno, osim što je itekako veliko opterećenje za građane grada Šibenika, koji plaćaju vodu, neki čak puno više plate račun za vodu nego za struju. Da li se razmišlja o tome da se ovaj dio izdvajanja da se na neki način korigira, da se smanji, da se smanji bar za onih jedan i pol posto što je Vlada Republike Hrvatske uvela, pa da ostane 0,5, pola kune, je li, pola kune ono što izdvajamo po ranijoj onoj odluci, a da ovo ostane što moramo, što je donijela, donijela, ovaj, Vlada, jedan i pol, to da ukupno bude dva. Mislim da je to sasvim dovoljno, sasvim korektno i

da bi to onda eventualno bilo u redu, a na taj način itekako bi pokazali osjetljivost prema problemima s kojima se ljudi susreću. Jer još jednom ponavljam, to nije potrebno, to je sad nametno. Onda nije bio nametnut, jer su se okolnosti strahovito puno promijenile. Moje pitanje je da li se na tome radi, mislim da bi to trebalo napraviti u svakom slučaju. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Gradonačelnik, gospodin Željko Burić. Evo, hvala kolegi Županovi ću. Dakle, sve je točno što je kolega Županović rekao, osim jedne činjenice da ja, dok nisam počeo obnašati ovaj posao koji radim, imao sam predožbu da je u gradu Šibeniku situacija s opskrbom vodom i odvodnjom pa gotovo riješena. Međutim, činjenice govore upravo suprotno. Mi smo u katastrofalno lošem stanju. Evo, ajmo početi od odvodnje. Ogroman problem. Mi imamo, a ja to percipiram kao dio grada, sustav odvodnje rasvijetljene bilice, sustav odvodnje zatona koji ne postoji. U zatonu, gospodo draga, imamo alarmantno, alarmantno stanje, ne samo odvodnje, nego potencijalno alarmantno zdravstveno stanje, jer praktički postoje zajedničke septičke jame, a zaton je takav kakav je s brojem stanovnika, i to treba pod hitno rješavati. Vi znate, pred relativno kratko vrijeme imali smo u medijima da sama Zatonska lučica, koja izgleda tako pitoreskno i prekrasno kad je gledate s mosta, a ne tako baš divno kad dođete u sam zaton, da to treba riješiti. Dakle, da imamo nacionalni park, imamo raslinu, i da pojednostavim priču, u sustavu odvodnje rasvijetljene bilice još možemo nekako iznaći sredstva iz nekakvih fondova, zaton i cijeli sustav odvodnje zatona je potpuno izolirana cjelina i to ćemo morati rješavati sami.

Dakle, da ne govorim o području Ražine Donje, Ražine Gornje, koje sada rješavaju Brodarica. Dalje od Brodarice uopće u ovom trenutku nemamo ideje kako riješiti problem Žabolića, Grebaštice, govorimo o sustavu odvodnje. Da Gornja Grebaštica u ovom trenutku nema vode, a to su sve uvjeti iz pristupnog ugovora prema Europskoj uniji. A ti termini su jako, jako, jako blizu. Ja ću vam samo reći da smo mi, i to će se realizirati, vodovod prema Gornjoj Grebašticiće doći nešto malo manje od 4 milijuna kuna. Sad zamislite koliko će biti sustav odvodnje zatona, koliko će biti sustav odvodnje bilica,

rasline i onog cijelog dijela, a da ne kažem da u gradskim četvrtima, dakle na Meterizama, nemamo riješen u cijelosti sustav odvodnje. Slažem se s kolegom Županovićem da je cijena vode takva kakva je, ali iz ovog što sam vam sad naveo, vidite koliko je tu novaca još potrebno da bi mi uopće počeli, kad govorimo o sustavu odvodnje, ličiti na ozbiljan grad. Hvala vam lijepa. Vijećničko pitanje ima uvažena vijećnica, gospođa Anita Jakšić. Pozdravljam sve prisutne. Gradonačelnik nas, oporbene vijećnike, često kritizira da ponavljamo pitanja. Ja opet moram ponoviti pitanje kad ne dobijem odgovor. Ponovit ću, evo, korisni zapisnik s prošle sjednice. Ponovit ću pitanje. Da me zanima cijena po kojoj je, da me zanima po kojoj je cijeni prodano zemljište u ulici Drniških žrtava, koje je bilo navedeno kao cesta, a sad je valjda prenamijenjeno da bi se moglo prodati. Zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta, mi je dao obećanje, i to se vidi iz zapisnika, da će pogledati koja je cijena, da ne zna trenutno napamet. Nisam ni očekivala da će znati napamet. Očekivala sam pismeni odgovor, a nisam ga dobila. Hvala.

Hvala lijepa. Tko će odgovoriti? Evo, pročelnik, gospodin Tiho Paškov. Vezano za taj predmet, mogu vam samo reći u ovom trenutku da ćete zaista to dobiti pismeno. Vjerojatno je greškom do sada niste dobili. Ne znam. Evo, hvala. Dakle, odgovor će doći pismeno. Uvaženi vijećnik, gospodin Josip Belamarić. Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje uputit ću gradonačelniku grada Šibenika. Da li je istina da kroz par mjeseci poduzeće TEF više neće imati od kud crpiti sredstva za svoje redovno poslovanje, kao i za plaće svojih zaposlenika? Inače, sredstva su im bila osigurana poslovanjem na tržištu, odnosno prodajom silikomangana. Slijedom navedenog, zanima me koje će biti vaše daljnje aktivnosti vezane za poduzeće TEF, što će biti s radnicima i da li je moguće da poduzeće TEF već sljedeće godine bude na teret proračuna grada Šibenika. Hvala. Hvala lijepa.

Što se tiče TEF-a, dakle, čuli ste kakve su namjere TEF-a, odnosno lokacije na području TEF-a. Što se tiče tvrtke TEF, da, točno je da oni imaju ograničena sredstva, da, točno je da i sada mogu poslovati ako uspiju naći kupca za ono što se tamo nalazi i uprihodovati određena sredstva. Postoji točan plan zbrinjavanja, ali grad neće plaćati tvrtke, firme, ma kako se one zvale, samo da bi formalno postojale. Tamo ima 5-6 ljudi zaposlenih, neki imaju uvjete za mirovinu. Dakle, ono što preostane i ne budemo mogli zbrinuti će praktički biti tvrtka koja će ući u projekt realizacije projekta kojem ćemo, ja se nadam, i naći ime za realizaciju investicije na području TEF-a. Hvala lijepa. I evo, imamo posljednje vijećničko pitanje. Uvažena vijećnica, gospođa Iris Ukić Kotarac.

Srdačan pozdrav svim prisutnima, pogotovo medijima i građanima Šibensko-kninske županije i budućim glasačima na parlamentarnim izborima. Dakle, gradonačelniče grada Šibenika, iako je Državno odvjetništvo u Šibeniku odbacilo kaznenu prijavu koju je općina Primoštan, odnosno načelnik Stipe Petrina, podnio protiv vas, odnosno protiv Mihe Mioča, jer su zaključili, ovaj, zamjenica općinske državne odvjetnice Petra Jurišić, da nema osnova za progon vas, odnosno gospodina Mioča, po službenoj dužnosti za raspolaganje od 5 milijuna kuna novca komunalnog poduzeća. Vi u ovom trenutku, ispred svekolike hrvatske javnosti i onih koji čitaju Večernji list također, govorite da Zaton, odnosno Meterize, nemaju sustav odvodnje. Pa onda recite mi, kao vi, kako, kao predstavnik Skupštine društva, znači grada Šibenika, većinskog vlasnika, kako ste mogli dozvoliti da sredstva od 5 milijuna kuna koja smo trebali uložiti u sustav odvodnje, a da ne govorim da je po uvjetima koje nam nalaže, ovoga, Europska unija, da smo dužni u centru grada Šibenika zamijeniti sve dotrajale cijevi i da nama uskoro ističu rokovi? Meni nije jasno kako ste mogli dozvoliti, odnosno odobriti ili prešutno dozvoliti gospodinu Mihi Mioču da uloži 5 milijuna kuna u dokapitalizaciju Jadranske banke koja će zasigurno propasti. Je li izjava pročelnice da će ići po sanaciju agencije, odnosno da će se uključiti treći akteri, s obzirom na kretanje dionice koja sad već uzastopce pada od vrijednosti od 1.000 kuna došla na 318 kuna, recite mi kako možete pravdati tu investiciju?

A s druge strane imamo neriješen sustav odvodnje. Gdje vam je odgovornost prema građanima, s našim novcem? Hvala lijepa. Gradonačelnik, gospodin Željko Burić. Ja bih osobno vijećnicu pitao gdje je njena odgovornost za širenje dezinformacija građanima grada Šibenika koji su mnogi štediše u Jadranskoj banci, da će Jadranska banka propasti. Ja ovdje odgovorno govorim: Jadranska banka neće propasti. I moji članovi familije imaju štednju i račune na Jadranskoj banci i neće podizati nikakve depozite. I Jadranska banka, kao i TLM, TLMće nastaviti funkcionirati i dići proizvodnju, a Jadranska banka će se dokapitalizirati i, shodno tome, vodovod zaraditi na dionicama. Gospođa Kotarac, trgovanje dionicama je i prije nego što ste se vi rodili uvriježen princip u svijetu, i pametni dioničari ne podižu dionice onog trenutka kad ona počne padati, nego strpljivo čekaju, gledajući s optimizmom u tvrtke u koje su uložili. Tako i mi gledamo s optimizmom u našu Jadransku banku i uvjereni smo da nijedna jedina lipa neće biti izgubljena. Tko će biti u pravu, to ćemo vrlo skoro vidjeti. A što se tiče, ja bih rekao, jedne interesantne interpretacije zakona koji dolazi iz određenih dijelova naše županije, dakle, odluka o dionicama je u nadležnosti nadzornog odbora tvrtke i ona je legalno i legitimno donešena i nema nikakve veze sa Skupštinom. Skupština je samo o tome obaviještena, a sve je drugo regulirano statutom same Ustave. Dakle, još jedanput vas upozoravam da budete vrlo pažljivi kad iznosite vrlo teške rečenice o jednoj tako uglednoj ustanovi kao što je Jadranska banka, jer iznosite dezinformacije među građane Šibenika, ali i među niz obrtnika, ozbiljnih tvrtki koji posluju s Jadranskom bankom.

Hvala lijepa. Evo, s ovim možemo zaključiti ovaj dio sjednice i okončati aktualni sat.