11. sjednica Gradskog vijeća, 11. prosinca 2018.: 30 milijuna gradskim vrtićima, 5 privatnima, i novi cjenik Zelenog grada

Gospođe i gospodo, otvaram 11. sjednicu Gradskog vijeća Grada Šibenika. Ja vas srdačno pozdravljam, sve dame i gospodu vijećnike, gradonačelnika i njegove zamjenike, pročelnike gradskih upravnih odjela i njihove zamjenike i suradnike, sve predstavnike ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, novinarke i novinare, i sve ostale koji danas nazvat će ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Prije samoga prelaska na sam dnevni red, odnosno na aktivno djelovanje na ovome Gradskome vijeću, molio bih pročelnika tajništva grada da obravi prozivku vijećnika, kako bismo utvrdili postoji li kvorum za pravoljno odlučivanje danas na sjednici. Izvolite, gospodine. Zahvaljujem se, sve vas skupa pozdravljam. Doktorica znanosti Zorana Bačelić, Jakov Bilić, Siniša Bušac, Zrinka Čatlak Bursać, Radojka Danek, Anton Dobra, Boris Dukić, doktor znanosti Ivo Glavaš, Tomislav Lucić, Ljubica Kardum, Branko Kronja, Dario Kulušić, Mija Matić, Rikard Marenci, Milorad Mišković, Nikica Penđer se ispričao, Daljbor Perak, Dino Papak, Stipica Protega, Nives Radić, Nenad Samardžija, Joško Šupe, Iris Lukić Kotarac, doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan, i Branimir Zmijanović.

Možemo konstatirati da je od ukupno 25 vijećnika nazočno 24 vijećnika, što znači da postoje svi preduvjeti za pravovaljan rad na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Gospodo, dostavljen vam je zapisnik s dvije prethodne sjednice, 9. i one 10. svečane sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika, uz materijale za dnevni red ovoga Gradskoga vijeća. Imamo li kakvih primjedbi na sam zapisnik, odnosno zapisnike? Ovaj put su u množini. Koliko vidim, nema nikakvih primjedbi, pa možemo smatrati da su ovi zapisnici na taj način i usvojeni i prihvaćeni, bez ikakvih korekcija. Možemo prijeći i na vijećnička pitanja ili naš takozvani aktualni sat. Ne moram posebno naznačavati sve ono što prethodi ovoj točci, a to je da postoje određena pravila igre u ovom aktualnome satu, koja ponovno neću aktualizirati, ali bih samo napomenuo da prvenstvo u pitanjima imaju klubovi vijećnika. Zatim bismo dali, po nekom nepisanom pravilu, riječ onima koji zadnji put nisu, zbog vremenskog limita, bili u prilici da postave pitanje. To je gospodin Marenci i gospođa Kardum, a onda ostali po redoslijedu prijave. Možemo li tako nastaviti? Evo, već imamo javljenih, znači gospodin Dobra, gospodin Mišković, gospodin Šupe, gospodin Glavaš, gospođa Lukić, gospodin Kronja. Tko je još ostao gore? I gospodin Samardžija, evo. I gospođa Kardum, vi ćete već biti upravo. I ovdje gospodin Zmijanović.

Gospodin Perak isto. Evo. Ispričavam se, stvarno, nemojte mi zamjeriti na moju miopiju, da ne uočim sve jer su ruke u mnoštvu. Ali vjerujem da će za sve biti prilike, ako se budemo držali redoslijeda i onog tajminga u pogledu trajanja postavljanja pitanja i odgovora na pitanje. Molio bih, da li ima nekog klubova vijećnika koji bi postavio pitanje? Vijećnički klub SDP-a, gospodin Šupe, i gospodin Papak ispred HDZ-a. Gospođa Kardum, vi ste unutar kluba vijećnika SDP-a, ako se ne varam, pa onda je moguće da postavite samo netko od vas jedan, a ne tri člana istoga odbora, odnosno vijeća. Tako i gospođa Iris Lukić Kotarac. Evo, idemo po tom redoslijedu: gospodin Šupe, gospodin Papak, gospođa Iris Lukić Kotarac, pa ćemo nastaviti dalje.

Ja vas sve skupa pozdravljam. Pitali su me što ću pitati, a neću pitati o onim što je bilo prošli tjedan, nego vezano je za ovaj sustav odvodnje. Dakle, najavljen je projekt kojim će se spojiti de facto 98% kućanstava na sustav odvodnje. To veseli i pozdravljamo svi skupa. Međutim, ono što su me pitali sugrađani, pa ja moram pitati i vijeće, to je vezano za ovo probijanje od skoro 40% planirane investicije. Dakle, radovi su s 204 skočili za 84 milijuna kuna. Sve skupa je to 288 milijuna kuna, i prema napisima iz medija, taj problem je riješen na način da će se taj trošak podijeliti između Hrvatskih voda i društva Vodovod i odvodnja. Pitanje je jasno: znači li to da nas čekaju veći računi za vodu?

Poštovane vijećnice i vijećnici, prije nego što počnemo, s obzirom da smo u ovo predblagdansko vrijeme, dozvolite mi da vam zaželim čestit Božić, sretnu Novu godinu, svim vijećnicama i vijećnicima, vašim obiteljima, svim prisutnim predstavnicima medija i svim mojim sugrađanima i sugrađankama. Ja se nadam, naravno, da ćemo se još viđati, ali evo, budući da smo otprilike na polovini mjeseca, red je da to napravimo. Što se tiče Vodovoda i odvodnje, nezavisno od ovdje predstavnik Vodovoda i direktor Vodovoda, vi znate da je odnosioca projekta Vodovod i kanalizacija Šibenik, ta priča o probijanju troškova je, nažalost, tipična za cijelu Hrvatsku. Dakle, u svim sredinama gdje se provode projekti aglomeracije došlo je do probijanja, poznati su razlozi. Dakle, aktivnost građevinskog sektora, podizanje cijena, podizanje cijene rada, radnika, satnice, kako god bilo. Ono što je bitno, i ja ću zamoliti, ako nema nikoga iz Vodovoda, da oni i službeno i pismeno i detaljno obrazlože to, ali cijene povećanja vode neće biti. Dakle, financijska konstrukcija je u cijelosti zatvorena takozvanom nacionalnom komponentom. Hvala. Gospodin Papak ispred kluba HDZ-a.

Dobro jutro, poštovanje svima. Moje pitanje je vezano uz gradsku četvrt Ražine, odnosno most koji spaja Gornje i Donje Ražine. Svjedoci smo svih mnogobrojnih prometnih nesreća koje se dešavaju na tome mostu, pa me zanima da li imaju kakvi planovi vezani uz izgradnju, proširenje, rekonstrukciju toga mosta, gradnju nekog novog pješačkog mosta. Jer znamo da je tamo i prije desetak godina bilo smrtnih slučajeva, pa da se ne bi ponovno to desilo. Je li imate kakvih planova u vezi toga? Hvala. Gospodin Miletaće dati odgovor na vijećničko pitanje. Dobar dan svima. Dakle, svjedoci ste da zadnjih nekoliko godina Grad Šibenik je pokušao s Hrvatskim željeznicama riješiti tu problematiku, da zajednički, dakle, taj most ili taj nadvožnjak ili pješački, barem prolaz koji spaja Ražine i Ražine Donje, riješimo. Bili smo u nekoliko navrata na dohvat rješenja, onda bi se u HŽ-u promijenili sugovornici. To je tako trajalo nekoliko godina. U međuvremenu su Vodovod i odvodnja napravili kolektor kroz Ražine, čime je cijela ta gradska, ili te dvije gradske četvrti, dobile jednu novu kvalitetu života, digle se na novu razinu. A isto tako je onda i ovaj gospodarski sektor, ajmo tako reći, odnosno investicijski, se podigao. Naime, u sklopu zone bivšeg Telema ili na samom ulazu u Portu, županija radi poduzetnički ABC centar. Isto tako, preko puta se razvija novi trgovački centar. I zapravo, ustanovili smo da nije problem samo toga nadvožnjaka, nego cijele te, cijelog tog koridora, ili cijelih tih, ajmo reći, 500 metara, praktički to je ulica Narodnog preporoda, pa onaj dio koji spaja, recimo, ili s lijeve strane Ražinska ulica, pa ide preko mosta i dolazi do onog raskrižja sa Žaboričkom, ispred Porte.

Zapravo, cijeli taj sklop, ili cijelu tu prometnicu, bi trebalo riješiti u nekakvih 500 metara. I mi smo planirali, ako bude prihvaćeno danas na proračunu, 220.000 kuna za projektnu dokumentaciju, kojom bi u prvom koraku došli do lokacijske dozvole, kako bi cijelu tu zonu uredili, uključivo, naravno, i autobusna stajališta i pješački koridor, odnosno nogostup koji sad ne postoji u onom dijelu koji spaja nadvožnjak s Ražinama, ili kako netko kaže, Ražinama Gornjim. U svakom slučaju, Grad Šibenikće kroz sljedeću godinu napraviti dokumentaciju, a samim time i nekakva procjena troška. I sami znate da mi nastojimo ove investicije, odnosno veće infrastrukturne investicije, zakačiti na neki od europskih fondova ili nekih džepova ministarstava, kako bi što manje u sam proračun, odnosno izborni dio koji bi naši sugrađani dohvatili. U svakom slučaju, rješavamo stvar na način da smo sve preuzeli sad na sebe, da ćemo riješiti cijelu tu zonu. I u principu, najvjerojatnije, kako sad stvari stoje, neće se ići u rekonstrukciju, ali ne želim predicirati, ali najvjerojatnije se neće ići u rekonstrukciju ovog postojećeg nadvožnjaka, nego do njega napraviti jedan potpuno novi s pješačkim koridorom, a na onom raskrižju sa Žaboričkom imamo jedno već idejno rješenje kružnog toka. Hvala gospodinu Mileti. Imamo dalje klupsko pitanje, to je od gospođe Iris Lukić Kotarac. Izvolite.

Dobro jutro svima. Ne bih opet s ovim pitanjem, ali su me zamolili građani Grada Šibenika. Gospodin predsjednik vijeća, kolega Zlatović, zna, odnosno gospodin Buriću, također ste upoznati da su Dolačani jako, jako uporni što se tiče rješavanja ovog problema vezano uz dizalicu, odnosno urbanističke planove, odnosno korištenje javne površine, odnosno gdje su završili, gdje su uopće knjiženi novci oko korištenja dizalice dolje u Dolcu. A to je nastalo iz jednostavnog razloga što vi iz svoga ureda šaljete kontradiktorne informacije. Znači, jednom ste u javnosti izjavili da dizalica ostaje, pa ste se onda nakon nekoliko mjeseci predomislili, i to me sve skupa podsjeća na onaj slučaj s Ininom pumpom. Znači, može ovako, može onako. Sad, tko je tu u pravu, ja ne znam, ali kao što je gospodin župan Pauk prošli put onako detaljno obrazložio sve, ja bih voljela da vi u ime građana, koji su vas vjerojatno i neki birali dolje u Dolcu, dadete konačan odgovor što se događa, odnosno kako je bilo moguće da svih ovih godina se naplaćuje korištenje javne površine od strane gospodina Grzića, odnosno da Šibenik izdaje takve račune, jer to Dolačani traže. Dakle, ajmo riješiti ovaj problem. Hvala vam. Gospodin gradonačelnik.

Ja bih molio medijsku službu da povije te papire. Inače, prije nego što gospodin gradonačelnik kaže koju riječ, i mene ste na svoj način prozvali. Gospoda su iz Dolca, znači skupina građana, uputili dopis na gradsko vijeće, koji vam je dopis proslijeđen u onom momentu kad je on bio formalno složen onako kako bi trebalo, tako da ste jutros, nakon njihovog urudžbiraja na protokolu grada, i dobili na svoje mail adrese predstavku koja je upućena. Evo, izvolite. Dakle, sve ono što ću ja reći, ja sam vam dao da imate materijal, tako da zaista budemo čisti i transparentni u cijeloj ovoj priči.

Za uvod, ja ću samo reći da sam ja primio ljude iz gradske četvrti Stari Grad i s njima razgovarao, i nije baš takva priča kao što to pojedinci kroz svoje djelovanje pokušavaju prikazati, što je njihovo, naravno, demokratsko pravo. Ja nikome ne zamjeram da ima svoj stav, pa ni ljudima i pojedincima iz gradske četvrti Dolac. Ali, i sad ćete mene vi pratiti, tu piše. Kaže: "Prvo djelatnost za dizanje i spuštanje plovnih objekata, te popravak istih, moguće je obavljati kao funkcionalnu cjelinu u okviru luke." To je zakonska odredba. Na primjer, luke otvorene za javni promet, sportske luke ili bilo kakvog brodogradilišta. Drugo, luke moraju biti na pomorskom dobru. Treće, na čestici zemlje, dakle onoj o kojoj mi govorimo, 4974/13, nije upisano pomorsko dobro, nego Grad Šibenik, dakle ne može biti luka. Četvrto, da bi se izdala koncesija, mora biti pomorsko dobro. Peto, u postojećem DPU Pekovac, donesen na gradskom vijeću 2008. godine, nije planirana dizalica na čestici 4974/13. Zaključak: ne može se izdati koncesija za djelatnost dizalice i popravak plovnih objekata, jer nije upisano pomorsko dobro, nije lučko područje, nije planirano DPU-om Pekovac. Zašto smatramo da ta lokacija nije primjerena za bilo kakvo brodogradilište? Područje ekološke mreže Nature 2000, zaštićeni krajobraz kanala Luka od 1974., predmetna djelatnost je značajan zagađivač, kako mora, tako i zraka, slike u prilogu, i dizalica u uvali Vrnaža je na udaljenosti 5 do 10 minuta vožnje.

I ja ću početi od ove zadnje točke. Dakle, Grad mora osigurati svojim sugrađanima, koji imaju vlastite brodice, nekakvu mogućnost da te brodice održavaju, čiste, rade, kopaju, stavljaju, već ono što rade. I to je nesporno. I to se sada prvi put u Gradu Šibeniku... Ispričavam se, neka je treća. I to se prvi put u Gradu Šibeniku radi na jedan sustavan, organiziran i zakonit način, i to će biti praktički od četvrtog mjeseca, dakle za otprilike 4, 4 i pol mjeseca, omogućeno građanima u luci Vrnaža. Međutim, trenutno stanje u kojem dizalica ne radi nije odluka Grada Šibenika, nego odluka inspekcijskih poslova, upravo zbog onoga što se dešavalo na području na kojem se to zbivalo, dakle na području Dolca. Na slikama vidite da to u nijednoj uljuđenoj, urbanoj zemlji ne može biti dozvoljeno i ne može biti djelatnost u centru grada. Dakle, ovdje samo na prvim slikama, ovo plavo, to je boja kopera koja se ispire s brodovima i slijeva u more. Nemojte zaboraviti da su tu uložene stotine milijuna kuna u kolektor, da bi netko onda bez kriterija to radio. Na sljedećim snimkama vidite, naravno,

neovlašteno odlaganje smeća i otpada na području obale, ili kao što ovdje piše, budući da nije pomorsko dobro, na prostoru javnog dobra Grada Šibenika. Ovdje vidite ljude koji to rade, koji su pod maskama, zaštićeni potpuno, što je logično, jer se radi o brušenju brodova, plastici, i to mikroplastici, a istovremeno na 5 ili 10 metara imate ugostiteljske objekte istih tih Dolačana koji hoće živjeti od turizma. Postavlja se pitanje: tko ima pravo uništavati zdravlje, ako ne oni koji su dobrovoljno pristali, pa su otvorili tu lokale, ali gostiju koji to ne znaju. Turistička slika čovjeka koji brusi na obali, koji je obučen kao da ulazi u nuklearnu centralu Krško, a istovremeno govorimo o najatraktivnijem i najstarijem dijelu Grada Šibenika. Ovdje vidite na nekim snimkama što je još tragičnije, ulje, koje, naravno, jer brod ima nekakav svoj motor, a u motoru postoji ulje, koje se jednostavno slijeva na morsku površinu. I treće, vi znate da ide projekt dizanja rive u Dolcu, kada će i zbog radova to područje biti onemogućeno bilo kakva djelatnost. I na kraju, imamo povike istih tih ljudi na nedostatak parking mjesta. Samim uvođenjem reda na tom području dobilo bi se skoro 20-ak parking mjesta koji bi poboljšao cijelu priču i situaciju i uveo red u tom najljepšem i najstarijem dijelu grada. Zaključak: mi možemo ovdje kao gradsko vijeće, kao predstavničko tijelo, raspravljati o dizalici, da ili ne, i donijeti stav Grada, ali tek onda kad se stvore zakonski preduvjeti da mi uopće možemo donijeti odluku da ona bude, odnosno da ona ne bude.

Dok god nema zakonskih preduvjeta, a nema ih, mi kao tijelo lokalne samouprave ne možemo donositi ama baš nikakvu odluku. Ali ponavljam, potpuno shvaćam i razumijem i ljude koji u Dolcu iznose svoj stav. Razgovaralo se u mom uredu sa predstavnicima gradske četvrti, nisu oni baš svi onako suglasni za tu priču kao što je to, tako pritiskom jednim, dobiveni niz potpisa u papirima i materijalima koji mi imamo. Evo, to je sve ono što bih ja imao reći o toj priči dizalice u Dolcu i završiti, da će ti ljudi, kao i svi Šibenčani, imati vrlo pristojne, ako ne i najbolje uvjete u Republici Hrvatskoj i za vezivanje svojih brodica, i to kao komunalnu djelatnost, i omogućeno normalno funkcioniranje, dizanje na puno jačoj, većoj i suvremenoj dizalici za otprilike 150 dana. Hvala gospodinu Kotaracu.

Samo nemojte me replicirati, ako ste nezadovoljni, zatražite pitanje. Znamo da ne otvaramo raspravu. Jako sam nezadovoljna i tražim pismeni odgovor iz prostog razloga što ste nam ovdje jako zorno prikazali kako je sve ovo dolje jako neuredno i otrovno i tako dalje, ali bez obzira na sve ove činjenice što svi znamo dolje, što idemo u Dolac na kave i šetamo i ostalo što se događa, uredno se naplaćuje površina gospodinu Grziću od 2005. godine. Znači, ako je nešto štetno, loše, nije prikladno i tako dalje, nije se trebala naplaćivati javna površina, odnosno korištenje, jednostavno trebali smo to ukinuti. Hvala. Hvala. Pismeni odgovor će biti proslijeđen kolegici vijećnici. Idemo na sljedeći set pitanja. To su naše zaostavštine iz prošloga puta. Dao bih prednost dami, je li, gospođi Kardon, pa onda gospođi Marenc.

Dobro jutro svima, sa iskrenim poštovanjem prema svima. Imam dva pitanja. Prvo pitanje upućujem gospodinu gradonačelniku, a vezano je za Jadransku banku, odnosno Hrvatska poštanska banka. Možemo staviti znak jednakosti i vjerojatno je vama svima poznato da je Hrvatska poštanska banka preuzela ili će i preuzeti do kraja Jadransku banku, ali možda nigdje nitko nije ni pročitao šta se u tom slučaju dešava. Dešava se da se zatvaraju poslovnice. Više od 80% poslovnica Jadranske banke bit će zatvorene. Dolazimo u situaciju da će ti, tamo ima dosta mladih ljudi, a moram reći da je većina mojih bivših učenika, koji će ostati bez posla jer nema radnog mjesta, nema po novoj sistematizaciji planiranog tog radnog mjesta, a kako ga može biti ako je poslovnica ukinuta. Jasno je nama svima da poslovnica koja ne posluje, da je prihod veći od rashoda, da se može i zatvoriti.

Nemojte misliti da sam štediša Jadranske banke, pa iz tog razloga sad ću ovo pričati. Ne štedim kod Jadranske banke, ali me vežu osjećaji za tu Jadransku banku i ono vrijeme kad sam štedila, kad je cvjetala, kad je bila ponos našeg grada, naše županije, a i vežu me osjećaji jer je dio svog života i moj brat dao, jer je bio jedan član uprave te banke, ponavljam, kad je cvjetala. Zašto je Jadranska banka nizbrdo krenula, neka netko to drugi analizira, to ja sad neću. Pitanje je za gospodina gradonačelnika, premda vjerujem da on je informiran u svezi tog mogućeg otpuštanja radnika, radi se više od 100 radnika, koji će sigurno biti upućeni na burzu rada, na zavod za zapošljavanje. Među onim koji su me salijetili, prema meni krenuli, da mi je jednostavnije, iz autobusa kad sam izašla kod Jadranske banke, bilo ih je nekolicina, neki još imaju i 20 godina rada, ali ukinuto je to radno mjesto.

Pošto znam, ali ja o tim detaljima ne mogu govoriti, da smo i mi, odnosno Grad je većinski vlasnik vodovoda, sudjelovali sa 5 milijuna dokapitalizacije Jadranske banke, i da je i župan, pa i vjerujem i gradonačelnik, puno puta rekao koliko je važna ta Jadranska banka, pa me sad, pošto je to bilo u prethodnom sazivu gradskog vijeća, zanima da li će naš gradonačelnik, a vjerujem da hoće, zdušno se boriti šta će se desiti sa svim tim ljudima, neki možda imaju uvjete za mirovinu, a neki, većina nema. Drugo pitanje.

Samo malo. Nisam zaboravila, iako sam umirovljenik. Evo, moram libar pokazati. Pitanje će biti upućeno predsjedniku gradskog vijeća. Prije nego što uputim predsjedniku gradskog vijeća, moram vam reći, vi ste me vjerojatno možda površinski upoznali, nisam ja koja se nitkom dodvorava, nisam takav tip, ali moram reći za predsjednika gospodina Zlatovića da ga jednako i danas i jučer i sutra ću uvijek poštivati. Toliko pozitivno imam mišljenje o gospodinu Zlatoviću, može bilo koju funkciju obnašati, može bilo koju stranku ići, mislim da se moje mišljenje o njegovoj vrijednosti neće promijeniti. Ali, postavila bih pitanje, da li je predsjednik gradskog vijeća upoznat? Znam da znam da je 45 danas točaka na dnevnom redu, koliko ja kao gradski vijećnik, a vjerujem i vi svi, vijećnici HDZ-a, pa ovdje možemo reći i gradonačelnik i gradonačelnik, ste upoznati koliko je trebalo prolistati, a možda i pročitati stranica za današnju sjednicu gradskog vijeća. Ja sam se još nadala da će se tu nešto možda i desiti, zato sam iskoristila da to bude pitanje prije dnevnog reda, ali kad je naš gradonačelnik nama čestitao i Božić i Novu godinu, onda sam zaključila da neće možda biti još jedna sjednica u prosincu, pošto imamo 45 točaka dnevnog reda. Da li znate koliko ima stranica koje smo mi trebali prolistati, pročitati u materijalu koji je danas planiran za sjednicu gradskog vijeća? Teško da znate. Ali ja sam predstavnik Hrvatske stranke umirovljenika, imala sam vremena malo to listati s ovim dopunama i došla negdje do 740 stranica.

Sad zamislite kako je to gradskom odboru Hrvatske stranke umirovljenika bilo moguće uopće na malim mobitelima ili na velikom računalu uopće govoriti o današnjem dnevnom redu. Nije moguće. Zato je pitanje predsjedniku gradskog vijeća kako se ovo desilo. Zato što ovdje ima točaka koje trebaju ići danas, za mene je proračun najbitniji, ali ima i ono što bi trebalo ići, da damo suglasnost za ravnateljicu kazališta, komunalna naknada, komunalni doprinos, to je jednostavno usklađivanje sa zakonom, nije nužno da danas to ide. Uređenje doma u Konjevratima isto nije nužno da danas ide, masu stvari je moglo biti za siječanj ili može biti da je sjednica trebala biti u 11. Na znanje, poslovanje nogometnog kluba Šibenik, ljudi su predali već u 9. mjesecu financijsko poslovanje kluba, mogli smo imati sjednicu u 11. mjesecu. Vi svi znate, a neka i javnost čuje, da mi svaki mjesec primamo 1.270 kuna naknadu za, evo završit ću, naknadu za rad našem gradskom vijeću. Evo, sad neka nam odgovori predsjednik gradskog vijeća. Hvala. Evo, mogu ja odgovoriti na prvo, pa onda gospodinu gradonačelniku svakako, da je današnja sjednica voluminozna, to ne treba uopće ni negirati. Međutim, kao što ste i sami rekli, kad pogledamo ovih 45 točaka dnevnog reda, nisu one nabacane bez ikakvog reda i bez ikakvog potrebe i temelja. Naime, vidite da prvih desetak točaka dnevnog reda ide uz korekciju proračuna ovogodišnjeg, a za sljedećih desetak gotovo preko pola dnevnog reda ide uz proračun grada Šibenika za 2019.

godinu. Znači, vezane su točke, jednostavno se ne mogu neke od njih micati iz pozicije današnjega dnevnog reda. A također, spomenuli ste i nekoliko točaka, konkretno pitanja koja su vezana uz komunalnu djelatnost. Vjerojatno zacijelo znate da je donesen novi zakon o komunalnom gospodarstvu koji u svojim odredbama propisuje obvezu reakcije, odnosno donošenje određenih akata na nižoj razini u odgovarajućem roku, tako da smo i to bili nužno potrebno staviti na današnju sjednicu dnevnog reda, uz ovo, kao što vi kažete, jedan niz točaka koje su relativno kratke i vjerujem da neće oduzeti nam puno vremena. Međutim, ako mi u pitanjima budemo već prekoračivali onu našu dozvoljenu granicu, pa i u odgovorima, onda je jasno da ćemo se još više danas zadržavati na sjednici nego što bi to bilo relativno potrebno. Ovim vas ne požurujem, ali evo, i obzirom da sam i za vrijeme vašeg izlaganja, kao što ste vi meni rekli, tako ja vama uzvraćam lijepim riječima, da nas ništa ne može na svom načinu poremetiti naš odnos, ali vodimo računa o trajanju pitanja jer na taj način reduciramo druge u ostvarivanju njihovih prava. Pa onda budimo malo tu koncizni. Pitanje može svako stati u dvije minute, a vjerujem da će i odgovor gradonačelnika stati u njegovih tri minute koje je po propisu. Samo da dodam samo. Znam da je izašao zakonak o usklađivanju i šest mjeseci. Znači, imamo još vremena, pa nismo morali tebi to.

Koliko je komunalna naknada i komunalni doprinos? Nekako usklađivanje mjesečno. Ali moramo voditi računa kad teče, ne teče od današnjeg dana, nego od određenog roka stupanja zakona na snagu. Znate da je stupio u kolovozu, danas je. Onda je bolje da napravimo to na red nego da ga dovedemo u cajton. Gospodine gradonačelniče, izvolite. Evo, samo nastavak, poštovana Ljubice. Naša je procjena, i to uz konstruktivan rad, da ćemo biti gotovi do domjenka koji smo zakazali za 14:00 za sve vijećnike i vijećnice. Dakle, koliko god ima točaka, vidjet ćete da će to ići jako brzo jer je niz vezanih točaka, da smo one teške maknuli, vidjet ćemo se vrlo brzo u siječnju jer imamo i onaj, boravišnu pristojbu i tako dalje, to je nešto što će izazivati rasprave i to ćemo prebaciti u siječanj. Dakle, svaki završetak godine zahtijeva niz odluka, izvršenje proračuna, kao što je primjer, ne znam, donošenje i prihvaćanje plana uređenja zone Podsolarsko, jer investitoru znači jako puno dva, tri mjeseca prije dobiti odluku ili dva, tri mjeseca poslije, ako mi znamo da smo u specifičnom području, kada već imate i zahtjeva 15.5., a kamoli u šestom mjesecu da se zatvaraju i zabranjuju radovi. Mi sami sebi jednostavno lomimo noge i poskupljujemo investicije, o čemu ja imam posebno mišljenje. Jadranska banka. O Jadranskoj banci je suvišno pričati, sve je ispričano, ona jeste bila dioničarsko društvo i ostaje dioničarsko društvo.

Jadranska banka i dalje funkcionira. Došlo je jednostavno po zakonima tržišta do pripajanja jačem pravnom subjektu iste branše, na svu sreću radi se o Hrvatskoj banci, dakle Hrvatskoj poštanskoj banci. Jadranska banka nije jedina kojoj se to dešava na tržištu. Imali ste prošli tjedan spajanje OTP banke i Splitske banke. To su jednostavno zakoni demokratskih društava i tržišne ekonomije i mi tu samo priželjkujemo i hoćemo priželjkivati, a to se i dešava, da postoje jako gospodarstvo, jako takozvano tržište na području grada Šibenika, da banke imaju interes funkcionirati i biti na njemu, a to se upravo okrupnjavanjem koje je napravila Agencija za sanaciju banaka na državnoj razini desilo u Šibeniku.

Hvala. Gospodine Marinci. Dok gospodin Marinci dođe, mogu samo naznačiti da ćemo aktualni sat držati do 10:30, nastaviti bez pauze sa prvim točkama koje se odnose na korekciju proračuna za 2018., tada napraviti pauzu i krenuti s proračunom za 2019. u nastavku sjednice i onda možemo imati taj break u 14:00 za prigodni ručak, kako je to za. Izvolite, gospodine Ljubić. Pozdravljam sve nazočne, ujedno pridružujem se željama gospodina gradonačelnika. Svako dobro svima nama ovdje, neka nas prati puno sreće i zdravlja. Imam, ajmo reći, jedno pitanje i bit ću koncizan. Pokušao sam to napisati, pa mi je najpametnije da pročitam da ne gubimo vrijeme. Pitao bih gospodina Rakića do gradonačelnika, otkad je to košarka bazični sport, da upravo košarkaški klub prvi izradi, citiram,"program rada s djecom predškolskog uzrasta i dobije povjerenje da provodi treninge". Završio citat. A vi kao predstavnik grada u tome participirate i bezrezervno ga podržavate. Zamislite ironiju. Grad sudjeluje u organiziranju treninga predškolske djece u prostorima škole, dok tim istim školama učenici od 1. do 4. razreda odrađuju satove tjelesnog odgoja sa svojim učiteljicama u razredu, jer nemaju termine za dvorane tjelesnog odgoja. U nekim školama je čak organizirana nastava ranije u popodnevnom turnusu kako bi oslobodili školu i dvorane za sportske djelatnosti, ali ne za svoje učenike.

Pa onda izjavi gospodin gradonačelnik na portalu grada Šibenika i citiram,"i ako ovaj pilot projekt kreće s košarkom, planirano je da se nastavi i s drugim sportovima koji će kroz naredno razdoblje biti uključeni u program". Program rada s djecom predškolskog uzrasta izrađen od strane kluba koji je dobio povjerenje da provodi treninge. I sad pazite, cilj ovog projekta je omogućiti djeci grada Šibenika ulazak u svijet sporta na stručan i profesionalan način. Također, besplatnim bavljenjem sportom cilj je stvoriti naviku roditeljima da od samih početaka djetetova odrastanja steknu naviku da sport treba biti način života njihove djece. Pitam se, zar to nije uloga i obaveza škole? Gospodine Rakiću, koju poruku šaljete svojim građanima o školama i dijelu vašeg grada za koji ste upravo vi zaduženi? Je li to put kojim ide razvoj sporta u Šibeniku? Usmjeriti roditelje i djecu što ranije u klubove? Ili je to, uostalom, obrazac za sve što se u zadnje vrijeme dešava u odgoju i obrazovanju? Da nam škole nisu dostatne, već ako stvarno želite nešto naučiti ili steći određene vještine, morate pohađati dodatne satove negdje drugdje, daleko od svojih škola u svoje slobodno vrijeme. Pa se pitamo i grintamo kako djeca nemaju vremena i prenatrpani su im programi, a mi roditelji pretvaramo se u njihove vozače.

Je li bio razlog, gospodine zamjeniče gradonačelnika, zajedno s ravnateljicama gradskih vrtića, odbili ste predstavljen program s kojim ste se mogli natjecati za značajna bespovratna sredstva za organizirani odlazak djece na bazen tijekom njihovog boravka u vrtićima i time im značajno obogatiti boravak s novim sadržajima? Zar to nije smisao škola i predškolskih ustanova, da upravo tu stječu prva i značajna iskustva i dostatna znanja za daljnje usmjeravanje u životu? Prošle godine predložio sam amandman kojem je cilj vratiti sport u škole, koji ponovo predlažem i ove godine, u kojem se iznose argumente zašto upravo škola mora biti nositelj sportskog razvoja djece. Gospodine gradonačelniče, pitanje za vas. Je li to vaš odgovor poslije vašeg očitovanja da je prijedlog vrijedan pažnje i da treba pomnu pripremu? Gospodo, upravo ovakvim svojim postupcima pridonosite stvaranju paralelnih sustava koji još više guraju javne ustanove na margine društva, a usudio bih se reći da društvo u cjelini time propušta i prepušta kontrolu nad našim najvrednijim resursom u društvu, a to je odgoj i obrazovanje naše djece. Apeliram s ovog mjesta na sve odgovorne osobe zadužene za sustav, razvoj, odgoj i obrazovanje da vratimo dignitet škole i da škole vratimo u središte naše i dječje zbilje, na mjesto koje ih zaslužuje. Ne radi se ovdje samo o sportu. Obrazac je isti i za ostala znanja i vještine. A nemojmo zaboraviti, lokalna zajednica ima odlučujući utjecaj i razne mehanizme za rješavanje ovih problema, a time, naravno, i veliku vlastitu odgovornost.

Hvala lijepo. Hvala, gospodine Marinci. Gospodine Rakiću. Poštovani gospodine predsjedniče, dame i gospodo, gradski vijećnici, poštovani mediji, dragi svi nazočni. Da, grad Šibenik je suorganizator programa besplatnog bavljenja sportom djece grada Šibenika, zajedno sa Zajednicom sportova grada Šibenika, pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora. Znači, svi troškovi idu preko Hrvatskog olimpijskog odbora. Mislim da je to jedan realan put, dobar put, jedini mogući put u ovom trenutku. Što se tiče termina određivanja termina, moram napomenuti, to ste napisali u ovom amandmanu o kojem možemo naknadno komunicirati, određuju ravnatelji škola. Ne određuje gradska uprava. Tako da je teško utjecati na te stvari. I sumnjam, opet, nekako mi je nerealno i nelogično da školska djeca unutar svojih satova nastave tjelesnog odgoja ne mogu ući u dvoranu zato što se ona, ajmo reći, ugrubo sada iznajmljuje. Nekako nemam takva saznanja. Sve ovo što se organizira u ovom pilot projektu je po dogovoru sa, među ostalim, i ravnateljima škola. Tako da ne smatram to nekim problemom. Ne smatram košarku, naravno, bazični sport, jer ona to nije. Prva je bila košarka, zato što su se ljudi organizirali, nametnuli, iskoristili tu mogućnost. Nakon toga se uključilo i karate i ženska košarka. A evo, nadam se da će u novoj godini, da će se na to odlučiti, može biti i plivanje, naravno. Zašto ne? Stojimo na raspolaganju. Niz nekih prijedloga koje smo spomenuli nisu realni, nisu izvedivi jer nisu u našoj ingerenciji.

Niz problema koje imamo unutar organizacije školstva, pa i tog bavljenja školskim sportom, su u ingerenciji Ministarstva obrazovanja. I nadam se da će možda u sklopu tih kurikularnih reformi da će se možda nešto promijeniti. Stojimo na raspolaganju. Ali za niz nekih prijedloga koji su odlični, mi nismo nadležni, nemamo ovlasti i nemamo mogućnosti. Hvala. Hvala. Gospodine Marinci. Neću polemizirati. Imamo točku dnevnog reda gdje ću provoditi kroz svoj amandman, dokazati i opovrgnuti riječi gospodina zamjenika. Hvala. Idemo na vijećnička pitanja koja su danas na svoj način prijavljena. Prvo je gospodin Dobra, izvolite.

Okrenut ću vam se. Dobro jutro svima. Lijepi pozdrav. Sad ćete vi normalno svi reći, evo ga, sad će opet o brodovima, o struji, na žiriju, o ribama, moru i suncu. Neću. To smo riješili, to jest rješavamo. Evo, ovim putem bih se htio zahvaliti gospodinu Buriću što je problem žirija, elektrifikacije zapadnog dijela i brodskih linija pomaknuo sa mrtve točke i stvari kreću u pozitivnom smjeru. Hvala lijepa gospodinu Buriću na tome. Međutim, htio bih vas pitati nešto drugo. Znate li vi, gospodine Burić, tko je Kata i tko je Faust?

Možda znate, možda ne znate. Ako ne znate, ja ću vam reći. Vidim da gospodin Mileta ne zna, pa ću njemu posebno objasniti. Kata i Faust su šibenska djeca. Koja je razlika između te djece? Kata ide u privatne, to jest u gradske dječje vrtiće, a Faust ide u privatne dječje vrtiće. Kata i gradski dječji vrtići imaju 30 milijuna kuna proračunskog novca, a Faust i privatni dječji vrtići imaju oko 5 milijuna kuna proračunskog novca. Jesu li Kata i Faust isti u ovoj priči? Nisu. A zašto nisu? Zato što grad Šibenik vodi, to jest ne vodi dovoljno brige o drugima, to jest prvima. Zašto je to tako, da ja kažem, gospodine gradonačelniče? Evo, sad ću vas suočiti s nekakvim činjenicama i brojkama. U gradske dječje vrtiće, gdje ide Kata, ima 950 djece i dobivaju 30 milijuna kuna. U privatne dječje vrtiće, gdje ide Faust, ima 740 djece, na spisku 622, radi ovoga EU praćenja, i dobivaju 5 milijuna kuna. U gradskim vrtićima ima 170 zaposlenih, u privatnima ima 120 zaposlenih.

Gradski vrtići, jer roditelji plaćaju 500 kuna, 400, 500, privatni plaćaju 700, 750. Međutim, mene interesira zašto je tolika razlika 30 milijuna, 5 milijuna. To je šest puta više. Da li gradski vrtići i Kata i ostala djeca jedu možda orade, brancine, kavijar za doručak i ručak, a Faust i ostala djeca jedu hrenovke, pohana jaja, ne znam što drugo? Je li to diskriminacija djece? Je li to diskriminacija roditelja? Zašto nekoga subvencioniramo više, a nekoga manje? Zašto ne napravimo primjer Zagreba, Splita, Zadra, Bilica, pa svu djecu isto subvencioniramo?

U ovom slučaju, gospodine gradonačelniče, Faust i njihovi roditelji i djeca poput Fausta su vrlo tužni. Ja imam tu pismo gdje mi se obratilo 700 familija i obitelji. 700 familija i obitelji iz svih privatnih i vjerskih vrtića su se meni obratili. Ja sam ih pitao zašto meni. Pa oni su mi rekli, pa u vama smo prepoznali nešto, vi ćete to znati objasniti na gradskom vijeću. Evo, ja sam se bar potrudio, uložio malo u ovu majicu i ovu priču koju sam vam ispričao. Gospodine gradonačelniče, mi smo grad djece. S time se ponosimo da smo grad djece. Gospodine gradonačelniče, ja vas molim, evo, predlažem tu dva amandmana. Jedan je koji glasi,

dat ću vam ga, vama i gospodinu Zlatoviću, znači odluke izmjene i dopunih programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika. Dopuna je na dopunima. Molim gradsko vijeće grada Šibenika, izmjena dopunog, točka broj 6, u programskim ustanovama iznos od 435.000 kuna. Kojih 435.000 kuna? 435.000 kuna niste prošle godine uplatili privatnim dječjim vrtićima za ratu 8. mjeseca. Ti ljudi jedva egzistiraju. Ja sam obašao sve privatne dječje vrtiće. Ja sam se iznenadio koliko je to lijepo, uredno, čisto, predškolski uređeno, ali ljudi doslovno plaču. Zašto jedne financiramo više, jedne manje? Drugi moj amandman: želim da tih 435.000 kuna, to jest ratu od 8. mjeseca, nadoknadite tim ljudima. I drugi moj amandman je vezan za izmjenu dopunog točke 2, dječji vrtići na području grada Šibenika, stavak 8, sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača u proračunu grada Šibenika za 2019. Mijenja se od 5.225 milijuna kuna u iznosu 6.717.000 kuna. To jest, mi u toj točki dižemo opet gradskim dječjim vrtićima milijun i 200.000, 300.000 kuna radi nekakvih regresa, nagradi, godišnjeg odmora i ostalih stvari. Ja predlažem da ih smanjimo za milijun i 300 i da 200 kuna, znači, molim vas, za 200 kuna pomoći tim privatnim dječjim vrtićima po djetetu. Sad primaju 700. Ja vas molim da u proračunska sredstva stavite još 200 kuna po djetetu. To je na nivou godine oko milijun i 300.000 kuna. I mi smo ih spasili u ovom trenutku, jer postoji velika šansa da privatni dječji vrtići zatvore.

I onda sa 700 djece nemamo gdje. Ako ne zatvore, onda će dignuti cijenu na 1.500 kuna, onda imate opet problem u gradu Šibeniku. Ja ću vam sad uručiti ove amandmane i molim vas da razmislite o tome. Drugo moje pitanje: javili su mi se mještani Brodarice, Mandaline i Podsolarskog. Vi ste stalno pričali na prostoru Ante Jonića da ćemo raditi, graditi, planski raditi jednu modernu europsku bolnicu i da ćemo se bazirati na zdravstveni turizam. Na tih 500.000 kvadrata. Ja vas molim, prije nego što napravite tu bolnicu, ja znam da smo jedan put o tome pričali na kavi, glavu ste mi napunili, koliko vi o tome sve znate, svaka vam čast. Molim vas, u ime mještana Brodarice, Podsolarskog, Mandaline, naselja Solaris i Zablače, da napravite nešto s neugodnim mirisima koji se vežu, to jest protežu s odlagališta, to jest s one nesretne, nesretnog bazena skupljanja fekalija i ostalih stvari.

Eto, hvala na pitanju i na tome skupa. Hvala. Gospodine Burić. Evo, vijećniče, da ne zaboravite. Evo, ovdje je pismo od tih roditelja, pa ga malo pročitajte. Vi se unutra pojavite. Poštovani vijećniče, gospodine Dobra, ajmo od kraja. A priča od kraja je neugodni mirisi na centralnom kolektoru. To će biti riješeno kroz projekt aglomeracija i novac je osiguran. Sad, u kojem trenutku, kad će početi konkretni radovi na samom kolektoru, to ćemo vidjeti u dinamici aktivnosti. Dakle, to je definitivno napravljeno tehničko, odnosno projektno rješenje i bit će riješeno kroz projekt koji je upravo počima 7. siječnja, dakle kroz projekt aglomeracija, jer će se početi upravo na Brodarici. Dakle, to će biti vrlo skoro ad acta. E sad, vraćamo se na vrtiće. Krasan ekspoze, međutim, s puno nedostataka i puno činjenica koje gospodinu Dobri očito nisu poznate. Ali idemo ispočetka. Grad Šibenik ima obvezu voditi brigu o gradskim vrtićima i osigurati i Kati i Faustu da budu na suvremeni pedagoški način smješteni u gradske vrtiće. Uzgred rečeno, grad Šibenik je jedan od rijetkih koji je na državnoj razini napravio i podjelu i zadovoljio kriterij broja djece u takozvanoj jednoj ustanovi. Zato mi imamo dvije vrtićke ustanove. Na našu nesreću, nije se sustavno uradila ugradnja vrtića i zato su niknuli privatni vrtići. Ja ću vam samo postaviti jedno pitanje. Provjerite, uguglajte sada, pa vidite koliko privatnih vrtića ima grad Velika Gorica, koji je veći od grada Šibenika.

Ja ću vam reći da se ne mučite. Jedan. A postavlja se pitanje zašto ih u Šibeniku ima šest i sedam. Vrlo jednostavno. Zato što grad nije radio ono što je njegova obveza. Nije radio vrtiće, a i ono što je bilo smješteno u gradskim vrtićima, bilo je smješteno po spajanim obično stanovima u suterenima, u prizemljima, van bilo kakvog standarda. Grad Šibenik, dok sam ja njemu na čelu,će ulagati u primarno gradske vrtiće s težnjom postizanja standarda na europskoj razini. Prvi je išao vrtić na Jamnjaku, ide proširenje vrtića na Jamnjaku, drugi ide gradnja vrtića u Crnici. Izmjestili smo vrtić iz ovdje neprimjerenih uvjeta nasuprot Poljane, jer je bio sigurnosno neadekvatan i nije ispunjavao minimum. Ali zaboravljate još jednu stvar, da postoje jasni kriteriji po kojima se upisuje u gradske vrtiće. To bi nas daleko odvelo da ja to sad obrazlažem. Kada smo mi uveli i izanalizirali što je sve upisano u privatnim vrtićima, onda je to nepoštovanje niti minimuma kriterija za upis, nego se upisivalo po principu profita. Upisivalo se sve ono što se moglo upisati, iako po kriterijima upisa u gradske vrtiće to ne odgovara. I zato smo pokrenuli novi projekt koji je potpuno i koji je zaživio, koji će biti potpuno transparentan, a to je e-upis. E-upisće omogućiti točan uvid u broj djece, jer, opet ponavljam, grad Šibenik mora brinuti o djeci s administrativnog područja grada po točno pedagoškim kriterijima upisa i po pedagoškim kriterijima standarda.

Privatni vrtići su dobrodošli, ali samo kao element nadopune javnoj ustanovi, odnosno ustanovi u vlasništvu grada Šibenika. I to će grad napraviti. Hvala. Gospodine Dobra. Poštovani gospodine Buriću, pričamo o djeci. Ne pričamo o zgradama, projektima, aglomeraciji, kanalizacijskim cijevima. Pričamo o djeci. Vidim da vas nisam dovoljno potakao, to jest na razmišljanje. Molim vas da pročitate to pismo, evo ga, niste ga niti uzeli. Ima, ima. Ne, ne, to nije pismo, ovo je pismo. Dajte pasus, molim vas. Da ne čitam naglas. Pričamo o djeci, gospodine gradonačelniče. Da bi nešto moglo funkcionirati, morate imati ekonomsku računicu. U ovom trenutku, kad ste vi rekli da dječji vrtići, privatni dječji vrtići, su počeli nicati, da u Velikoj Gorici ima jedan, je, u pravu ste. Grad Šibenik nije imao dovoljno prostora da smjesti tu ostalu djecu, 740 djece u ovom trenutku prema e-upisu 622. Gospodine gradonačelniče, ekonomska računica, znači ako imate svoju firmu, tvrtku, obrt, vi morate znati ekonomsku računicu. To je početak i kraj priče. Ako ekonomska računica ne štima, onda ne može ni štimati ni poslovanje. Ekonomska računica je, evo, gospodin Mileta je iz te struke, pa vjerojatno će znati, je

pojam kako voditi nekoga uspješno ili nešto. U ovom slučaju je neravnopravno i neravnomjerno. 700.000, 700 kuna potpore grada Šibenika privatnim dječjim vrtićima i 700 kuna mjesečne članarine je 1.400 kuna. Kolega Dobro, ja ću samo pitati jer vraćamo se na pravo. U pravu ste. Hvala će ih danas ostati bez prava. Molim vas, samo pročitajte to pismo, da ne dužim radi kolega, ja se ispričavam, kolege, ali vrlo je ozbiljna tema, gospodine Buriću. Molim vas. Hvala lijepo. Slažem se da je ozbiljna tema, međutim, i sami ćete morati priznati da se među ovim vijećničkim pitanjima, pogotovo koja su dosad postavljena, da su sva pitanja koja se odnose na točke dnevnog reda koja su se mogla postaviti unutar klasičnih točaka dnevnog reda. Ovako ćemo iscrpiti vijećnički sat koji bi trebao predstavljati pitanja koja se odnose na konkretna pitanja koja ne ulaze u materiju klasičnog dnevnog reda. Ali ajmo dalje, pokušavajući uhvatiti ovaj ritam, jer već vidim da će sljedeći put ostati deset vijećnika koji će čekati prioritet. Ali ćete vjerojatno imati prilike neka pitanja postaviti unutar točke dnevnog reda koje su danas dosta široke po materiji, omogućavaju niz pitanja. Kolega Mišković.

Gospodine predsjedniče, štovane kolegice, kolege vijećnici, gospodo predstavnici medija, sve skupa vas srdačno pozdravljam i gospodo gradonačelnici, da vas ne bih zaboravio, je li, prvo pitanje, u stvari nije pitanje, samo da usput upitam, ima li pravo se u aktualnom satu na repliku, da znam što sam ja pripremio za repliku? Nema. Dobro, gospodine Dobra. Nema replika, jer nezadovoljstvo s odgovorom traži pitanje, pismene. Hvala, gospodine Buriću. Na koje se možete očitovati već puta. Da ne računamo s tim, je li. Ovako, imam dva pitanja. Prvo pitanje, zapravo to nije pitanje, nego eto jedna mala primjedba na nešto. Zapravo, svjedoci smo ovoga našeg Starog Pazara. On je izgrađen onda kad je izgrađen, izgradio ga netko tko ga je izgradio i sad praktički nema smisla optuživati nekoga da li je to uspješno, neuspješno, da li je to ono što smo mi htjeli ili ne. Ali ja želim sad u ovom momentu kazati, pogotovo sad kad imamo Poljanu, kad se gradi, kad su radovi i tome slično, recimo nailazeći na svakodnevni problem ljudi koji rade opskrbu grada Šibenika i jedni ljudi koji se voze, recimo, cijelu noć iz Zagreba da dođu ovdje do onih tri, četiri paketa i tome slično, onda zaradi globu od 500 kuna od komunalnog redara ili jedan ima di stat pa je sta, bilo di, najbliže što se može dogoditi. Pa prema tome, onako razmišljajući o tom Starom Pazaru, a i drugi su o tom razmišljali, pitao sam se zašto sad tu grešku koja se dogodila onda, da li je to bila nederna auto, već nije važno, ne bi, recimo, ušli dva metra, gospodine gradonačelniče, porušili one zidove nepotrebne i ono zelenilo nikakvo i na kraju napravili jedan zaustavni trak koji je bio nekakvih stotinjak metara, gdje bi praktički mi koji uvijek govorimo o toj revitalizaciji stare gradske jezgre, da ti ljudi koji dolaze s tom opskrbom, da taj grad može funkcionirati.

Mi ćemo imati sutra Poljanu. Na kraju krajeva, ne znam kako će to tad funkcionirati, ali mislim da nama to nije neki sad trošak porušiti one zidiće i tako dalje, ući unutra dva metra i napraviti da se netko može zaustaviti na onom uskom grlu. Pa eto, molio bih da netko o tome nešto i kaže. Samo da vidim, imam drugo pitanje. Drugo pitanje je više socijalne naravi. Dobio sam jedno potresno pismo na Faceu gdje me moj jedan poznanik i moj suborac itekako dobro oštraca mene i moju stranku i sve ono moje što ja imam najdraže i tako dalje, samo zato, gospodo, jer jedna nepravda koja se događa, o kojoj ja često govorim, a to je voda. Ja uvijek kažem da svaki čovjek na planeti bi triba imat na besplatnu vodu. Ne mora on imat bazen ispred kuće, ali da ima jedan, dva kubika, to mu se mora osigurati. Tom istom dotičnom gospodinu, ja ću ga čak ovdje imenovati, zove se Piližota, čovjek koji je 15 godina na dijalizi, čovjek koji sad umire od raka isključili su mu vodu ima pet mjeseci. I sad on se na mene obrušio. Pa sad kad imaš gradonačelnika, imaš tamo Franu Malencu, daj njih, to su ljudi koji su ti isključili vodu. Nisam ja, čovječe. I ja sam sad ovdje, gospodine gradonačelniče, s obzirom da smo mi abolirali najgore četnike u ratu, da smo mi, da svake godine predsjednik države ima pravo abolirati nekakve kriminalce iz zatvora, pa ja vas sad molim da i vi uzmete to sebi pravo, pa da u tom momentu kažete, evo sad je dolazi Božić, sad je Advent, ljudi se vesele i tome slično, evo i ja ću sad neke ljude abolirati i oslobodit ću ih plaćanja nekih dugova prema gradu.

Pa ako čovjek koji umire od raka, ima tri raka, 15 godina je na dijalizi, nije platio samo iz jednog razloga, zato jer nema novaca. Pa ne možemo mi njega, gospodo, osuditi na smrt zato što čovjek nema novaca. I prema tome, još jedna onako moja uzgredna stvar, s obzirom da znamo kakva je situacija u Francuskoj, u Parizu, ja vas pitam kako se mi pripremamo za sutra kad nam se dogodu ti žuti prsluci. Eto, hvala lijepo. Hvala. Gospodine magistre Mileta, izvolite. Dakle, uvaženi gradski vijećniče, Mišković. Da, u pravu ste. Stari Pazar, kada je obnovljen, napravljen, zbilja je impozantno izgledao, ali nikad nije zaživio. Isto tako, uložen je velik novac u njega i uvijek je tu nekakva barijera, kočnica. To je zapravo napravljeno prije deset godina. Sad ići to rušiti, uvijek imate tu barijeru, pogotovo što je to i skupi kamen, onda ugrađivanje i slično. Međutim, potreba je tu. Da je potreba tu, ukazao je jedan pozivni, odnosno natječaj za idejno urbanističko rješenje kako oživiti taj Stari Pazar, gdje je prvonagrađeni rad rekao dovedite promet na njega, dovedite što više putnika, što više autobusa. Paralelno s gradnjom podzemne garaže, došlo je do privremenog gubljenja i autobusnog stajališta, koje doduše nije bilo gibalište, nego samo stajalište. I ono na čemu sada radimo je upravo to, na tragu ovoga što vi predlažete, da jedan dio Staroga Pazara uvučemo unutra kako bi omogućili što autobusima, što dostavnim vozilima da iskrcaju robu i putnike.

U kolikoj mjeri će to biti moguće, obzirom na konstrukciju, odnosno denivelaciju i postojeće stepenice na Starom Pazaru, to ostaje da s projektantima vidimo, ali definitivno je da će tamo doći najmanje jedno autobusno ugibalište. Hvala. Gospodine Rakić, izvolite. Evo, gospodine vijećniče, pozivam vas i gospodina da dođete ujutro odmah u 7 kod mene u ured, pa da i usput donesete tu dokumentaciju koja ga muči, da ima. Hoćemo ići kod njega ujutro? Evo, dogovoreno. Znači, javite mi se ujutro u 7, idemo kod njega, dogovorit ćemo ili tijekom posjeta da vidimo u čemu je problem i da mu olakšamo, evo, naravno i tu životnu borbu, ali i ove ugodne svete dane. Dogovoreno? Hvala. Hvala. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima, gospodin Šupe, pa nek se pripremi doktor Glavaš.

Evo, na tragu pitanja kolege Miškovića, nije vezano za takve tužne priče, je i jedna priča koja, bili smo svjedoci, prošlog tjedna je mogla biti tragična. To je javni gradski prijevoz. Gradonačelniče, ja vas molim stvarno, kad budete odgovarali, da se sad ne vraćamo što je bilo onda, što je bilo sada, tko je kriv, tko nije kriv, činjenica je jedna da to ne funkcionira i prije i da ne funkcionira i sada, ali je činjenica isto da među nama ima roditelja koji imaju djecu koja idu u školu, da se ta njihova djeca voze, odnosno sjede u klupama s tom djecom koja su prošli puta se vozila u tom autobusu. Naveli ste da

radite na rješenju toga problema i da na tome rade ugledne konzultantske kuće i resorni stručnjaci koji se bave problematikom javnog gradskog prijevoza. Pa vas molim, eto, da umirimo i te ljude i sve nas ovdje zajedno, da navedete koji su to, da ih imenujete, koje su to konzultantske kuće, koji su to resorni stručnjaci i što su oni konkretno zaključili, u kojem roku možemo očekivati da se riješi problem javnog gradskog prijevoza. To je pitanje broj jedan. Pitanje broj dva me potakla ova rasprava. Kolege Dobra, Dobre, pozdravljanje, za to sam, ako se sjećaš, Antone, mi smo bili govorili i onda, kad se ukinula jedna apanaža o tome. Ali je činjenica da, kako u ovome gradskome vijeću, nažalost su neki jednaki, a drugi su jednakiji, pa se nekome tolerira 15 minuta, isto pa nekome se ne tolerira, netko može replicirati, netko ne može replicirati. To je uvod u jedno pitanje, a to je pitanje spajanja pojedinih korisnika na javnu gradsku rasvjetu. Ako se spoji neki klub, neka ustanova, okej, dobro, sve u redu, tamo treniraju naša djeca, ali pitanje je bilo zašto onda ne bi bilo svi, u stvari se samo ne bi se plaćalo s jedne pozicije na drugu poziciju. Možda je i neko kućanstvo spojeno, ni to nije problem. Ljudi nemaju pa su se snašli, premda ne bi smjeli biti. Ali kad se spoji netko tko obavlja djelatnost na tu javnu gradsku rasvjetu i s tim zarađuje, ja mislim da to nije problem.

E pa, neću nikoga imenovati, nego samo apel da se o tome povede računa, da se o tome povede računa. Reći ću vam kasnije, jer ne želim nikoga imenovati, da se povede računa, da se tu uvede reda, da se tu prvenstveno uvede reda. Eto ga. Znači, došlo je do promjene koncesionara ili zakupnika, čovjek je ostao zatečen, kaže, čekaj, ovaj je 15 godina tu bio, a nije plaćao, sad ja ne mogu. Gospodine gradonačelniče. Poštovani gospodine Šupe, dakle, vidjet ćemo poslije o čemu se radi, ali generalno stav, i tu je grad krenuo u čišćenje. Nitko neće uzimati ništa besplatno i na račun grada, ma tko to bio, ma tko što radio. Osim ako mi o svakom pojedinom slučaju ne donesemo isključivu posebnu odluku. I to je istina, već mjesecima službe grada čiste, razno razne udruge, sportske udruge, dakle doslovno sve, i analizira tko na što i kako plaća. I ja od toga neću odustati, jer grad nije krava muzara i znat će se točno tko kakve obveze treba platiti. Pa ćemo vjerojatno doći do toga i raščistiti. Što se tiče javnog prijevoza, nažalost, da, ne može nitko tko želi dobro ovom gradu reći da smo mi zadovoljni javnim prijevozom. Nekoliko varijanti imamo, sad da ne obrazlažemo specifičnost, konfiguraciju grada, svašta nešto. Imate dvije varijante. Ili ostati na principu koncesioniranja, pa onda u uvjetima za koncesiju postrožiti, što mi i radimo.

Jer taj gradski prijevoz je sad takav kakav je, bez obzira kakvu ocjenu ima, je neusporedivo bolji nego što je bio prije godinu, dvije, tri, pet, i da ne nabrajam. I druga nam je varijanta, vrlo jednostavna, kao što to imaju veliki gradovi, osnovati vlastitu tvrtku ili to zalijepiti na neku postojeću tvrtku i formirati vlastiti gradski prijevoz. Čak nije ni bitno koliko je to skupo, međutim, jedno je sigurno, nije to samo kupiti autobuse kao što su u javnosti mislili, jer onda vi morate osigurati servis, garažu, stajanke, zaposlene i tako dalje, pa onda ono, kao što je ovdje netko rekao, čini mi se, Antun, da treba imati sve crtu i ekonomsku, pa ćete vidjeti koje su to stravične brojke. To su stravične brojke, jer je jedno sigurno. Prijevoz, dakle gradski prijevoz u gradu Šibeniku, ove veličine, ovakve konfiguracije terena, ne može biti ekonomski isplativ. On je isključivo socijalna kriterija. Što će biti rezultat, naravno da ćemo mi izvijestiti i gradsko vijeće, pa i javnost, kad dođemo do nekakvih zaključaka što bi to u principu značilo. Ali da su razgovori s postojećim koncesionarom intenzivni, pa neću reći gotovo svakodnevni, to je istina. Dakle, mi isto dijelimo stav javnosti i pokušavamo poboljšati situaciju, barem što se tiče o prijevozu kad govorimo o gradu. Jer ovdje često mi brkamo. Imamo mi prijevoz koji je praktički koncesionirana županija, pa mi, ali ne peremo se.

Dakle, to generalno nije dobra priča. Koje tvrtke to rade? Stručnjaci na tom? Dobijemo rješenja, onda ćemo ih uključiti. Znači da se de facto ne radi ništa po tome. Da ne bi opet bilo jednakih i nejednakih, ajmo bez repa. Doktor Glavaš. Ja ne znam što bih vam rekao. Mene su sinoć do kasno zvali poduzetnici iz grada Šibenika i ja stvarno ne znam, evo, gradonačelniče, dogradonačelnici, da li bi svima nama čestitao Novu godinu ili ne bi, ili će nam to napraviti kao što je poduzetnicima čestitao Zeleni grad Šibenika. S novim računima, s novim cjenicima, ja stvarno ne znam, gradonačelniče, što se tu događa. Eto,

kažem, zvali su me brojni poduzetnici, do sinoć do 10 sati su me zvali. Ivo, učini nešto, ti si jedini glas na ovom vijeću koji može za poduzetnike, za nas koji zapošljavamo građane ovoga grada, napominjem, zapošljavamo, koji plaćamo komunalnu naknadu, komunalni doprinos našim radnicima, porez, prirez i tako dalje, od čega i živi i ovo gradsko vijeće i gradska uprava. Dakle, da ti poduzetnici dobiju za iduću godinu potpuno nenormalne račune. Evo, ja ću pročitati jedan primjer, to su, gospodo moja, povećanja, radio sam kratke izračune, povećanja koja uopće nisu normalna. Eto, poduzetnik, na primjer, a nećemo ga sad imenovati, od prošle godine za smećarinu 15.263 kune, u idućoj godini 34.650 kuna. Poduzetnik B, tako od 48.961 kune, 76.256 kuna, jedan od 78.589 kuna do 125.000 kuna i tako dalje i tako dalje. Radi se o desecima poduzetnika, radi se o stotinama i stotinama radnih mjesta. Ja se ovdje pitam, gradonačelniče, ja vjerujem u vašu dobru volju, ja vjerujem da ovdje nije cilj, kao što je cilj direktoru

Zelenog grada Šibenik, očito da se oderu poduzetnici. Ja vjerujem da to nije vama cilj. Ja vjerujem da ćete vi postupiti u najboljoj namjeri, kao i ja izanalizirati zajedno s poduzetnicima ovaj novi cjenik, da ćete vi iskoristiti ono što imate pravo, a to je uskratiti suglasnost na ovaj cjenik koji doslovno gasi radna mjesta u gradu Šibeniku. I ja ću vam u ovom trenutku podijeliti taj cjenik kako izgleda. I vama isto, predsjedniče gradskog vijeća, vi ćete dobiti isto jedan primjerak. Zahvaljujem. Molim. I dakle, da zaključim, minimum onoga što očekujem je da ova gradska uprava u dobroj vjeri napravi ponovnu analizu troškova, da vidimo zajedno o čemu se tu radi, ako treba, i da se taj trenutni cjenik svakako skine s dnevnog reda. Vi, gradonačelniče, da iskoristite svoju ovlast, da se uskrati suglasnost na taj cjenik. Ja vjerujem da vi ovo niste pogledali, da je ovo vama zapravo podmetnuto, jer ja ne vjerujem da bi razuman gradonačelnik potpisao ovakav cjenik. Što se tiče, moje drugo neće biti pitanje, tu sam već, to je već nešto sasvim drugo, pošto imamo pravo na prijedlog. Dakle, drugo, predlažem da se privatnim iznajmljivačima zaračuna najniži mogući paušalni porez u iznosu od 150 kuna, i molim da to notirate kao moj prijedlog.

Hvala. Gospodin gradonačelnik, prijedlog je evidentiran i tako ulazi u materiju o kojoj ćemo vjerojatno vrlo brzo se naći na jednoj od sljedećih sjednica, ako ne već u sljedećoj. Poštovani vijećniče, gospodine Glavaš, o smeću. Dakle, ima ovdje puno ljudi koji znaju više od mene, tu je i direktor Zelenog grada, ali generalno, nije ovo jedino pitanje. Kad god upalite televiziju, bilo koji grad u Hrvatskoj, od Varaždina do Belog Manastira, ista pitanja. A nitko ne shvaća da postoji, i neće da shvati, da postoji zakon koji je odredio načine na koji će se izračunavati odvoz smeća. Da ja to puno ne obrazlažem, fiksni paušalni dio, količina, svašta nešto, to može direktor Zelenog grada, ali to je zakon kojeg smo dužni svi u ovoj državi poštovati, pa će ga poštovati i grad Šibenik. Da to dovodi do određenih obveza prema svima onima koji, a to smo mi, koji stvaramo smeće, dovodi. Da to traži od nas malo truda i kulture, traži. A da smo mi svjedoci upravo u staroj gradskoj jezgri, da svi oni koji gospodare i žive u toj gradskoj jezgri rade nered, to smo svjedoci. I zato postoje slike. Kada bude...

Ja sam rekao poduzetnicima. Ja sam rekao poduzetnicima, dakle oni koji žive. Koji žive? Ti poduzetnici bi trebali znati kako se odlaže otpad, a ne pod okriljem noći dolaziti s privatnim automobilima i kombijima u druge predjele grada ili u druge dijelove stare gradske četvrti i trpati svoje smeće, umjesto da zbrinu to smeće na zakoniti način. Nećemo uvoditi DNK kao što je u nekim drugim gradovima, ali nemojte misliti da ne znamo. Točno, imenom prezimenom, imenom tvrtke, svaku firmu koja ne poštuje zakon o komunalnom redu, ne poštuje zakon o zbrinjavanju svog otpadnog ulja, ne poštuje zakon o zbrinjavanju staklene ambalaže, ne poštuje zakon o zbrinjavanju kartonske ambalaže, a da bude stvar još interesantnija, sve to može riješiti besplatno. Besplatno. Ali neće da uloži niti trud da to odvede na mjesto gdje stiče pravo da to bude besplatno. Neće da uloži trud ni da mobitelom nazove tvrtku Zeleni grad i s njom dogovori besplatno odvoz svoje šute koju stavlja uz kontejnere. Divljaštvo u gradu, grad Šibenik, i ja osobno neću dozvoliti. Imamo danas, gospodine.