4. sjednica Gradskog vijeća, 19. prosinca 2025.: proračun za 2026. i traženje popisa najvećih dužnika

Samo 4.842.625.000,00 EUR duga, međutim ono što nisam dobila to je detaljno obrazloženje strukture identiteta dužnika. Znači, sukladno članku 8. i 9. poslovnika Gradskoga vijeća, tražim nadopunu pisanog očitovanja, odnosno odgovora na pitanje koje se odnosi na strukturu duga privrednih subjekata. Dakle, da mi se dostavi popis svih 20, makar prvih najvećih, dužnika među privrednim subjektima, da mi se naznače podaci kriterija otpisa i naplate, s obzirom da su u tijeku 7.142 ovršna postupka. Dakle, koji je postupak naplativosti duga starijeg od 2 godine i koja je mjera Uprave uopće poduzela da se spriječi zastara potraživanja, odnosno da mi se dopusti uvid u dokumentaciju? A ako me odbijete, kao što ste me odbijali na ranijim sjednicama Gradskog vijeća radi zaštite podataka, onda vas upozoravam, i vi kao pravnici to znate, da ja imam pravo izvršiti ovoga uvid, odnosno da se prema poslovniku iz javnosti izuzimaju samo podaci klasificirani stupnjem tajnosti sukladno posebnim propisima. Dakle, Gradskom vijećniku ili vijećnici treba se dati mogućnost uvida u strukturu duga, da nam se ne dogodi da potraživanja u odnosu na subjekte koji odu u međuvremenu u stečaj ili prodaju svoje firme, da nam propadnu novci. U odnosu na drugo pitanje, koje se odnosi na staru školu u Žirju, također u tome odgovoru nisam dobila potpuni odgovor na svoja pitanja, budući mi nisu dostavljeni sami ugovori. Ujedno, podsjećam da je prva javna nabava za uređenje košarkaškog igrališta i bočališta ispred stare škole na Otoku Žirju bila procijenjena na 655.000,00 kuna, iliti 87.000,00 EUR.

U postupku javne nabave je Grad Šibenik dobio dvije ponude, od kojih je jeftinija iznosila 121.000,00 EUR. Onda se poništio postupak javne nabave, pa se javna nabava podijelila u tri postupka javne nabave. I sad moje pitanje nije bilo da li je projekt sufinanciran europskim sredstvima, već koliko sredstava je ukupno utrošeno, jer se radi, naravno, o javnome novcu. Što znači da su se radovi na Otoku Žirju ispred stare škole podijelili u tri faze i da je cijena radova s PDV-om porasla na 256.000,00 EUR. S tim da je radove radio izvođač koji je uglavnom angažiran na građevinskim radovima koji se rade za Grad Šibenik, a to će mi, naravno, ovaj odjel morati dati odgovor. Nadalje, što se tiče same izrade projektne dokumentacije,

to je krenulo, znači, 2018. godine. To je bila takozvana sportsko-rekreacijska zona. Međutim, 2024. godine Grad Šibenik naručio je novi projekt koji je javnog društvenog sadržaja. Međutim, postavlja se pitanje kako je Grad Šibenik mogao naručiti projekt javnog društvenog sadržaja ako su izmjene dopune prostornog plana bile tek u srpnju 2025. godine. I isto tako, nemam ugovor tko je izradio taj idejni projekt. Dakle, slijedom navedenog, na temelju ovlaštenja koja mi pripadaju od strane poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika, tražim nadopunu svih informacija, a ukoliko one ne budu potpune, onda ću svoje pravo iskoristiti na sljedećoj sjednici. A nakon ovoga mogu postaviti druga dva pitanja. Hvala vam. Hvala, kolegice. Evo, idemo dalje. Da li se netko drugi još javlja? Evo, kolega Kljajić, izvolite.

Dobar dan. Pozdravljam prisutne. Ja bih ostavio pitanje još za gospodina Tolića na ovaj odgovor. Dakle, odgovorili ste mi osnove koje jesu, zbog kojih se stvaraju zatezne kamate u iznosu od 415.000,00 EUR 2023. godine. Odgovor nije u cijelosti potpun. Dakle, ja sam dobio odgovor: uz broj te glavne tri osnove, došli smo do nekih 300.000,00 EUR, cirka. Ostalo mi je još nejasno, dakle, nije u potpunom razjašnjenju gdje je drugih 115.000,00 EUR. I kao što sam tvrdio na prethodnoj sjednici, smatram da je tih 115.000,00 EUR da su operativna kašnjenja u plaćanju redovnih obveza. I, eto, molim vas da mi to nadopunite još. Hvala lijepo. Hvala, kolegi Kljajiću. Prelazimo dalje. Kako se nitko ne javlja vezano za odgovore na vijećnička pitanja, prelazimo na vijećnička pitanja po onom redoslijedu: prvo klubovi, pa onda sami vijećnici koji su se ovdje rubricirali. Ispred klubova SDP-a i partnera javio se kolega Restović, pa mu dajem riječ. Izvolite.

Pozdrav svima. Dobro jutro, dobar dan. Da ne nabrajam ponaosob: mister 20%. Svi znate o kome se radi kad to spomenem, pa onda ne moram detaljnije obrazlagati. Ali čisto da dam jedan mali kontekst. Sjećate se, do prije godinu dana, otprilike prije godinu dana, kad smo ovdje donosili proračun, pa kad je nakon tog rekordnog proračuna, kako ga je tada gradonačelnik rekao i nazvao, dolje, zajedno s nekolicinom pročelnika koji sjede tu s desne strane, nazdravljao tom rekordnom proračunu i, valjda, uspjehu, jer je on tada premašio 100.000.000,00 EUR. Danas imamo na dnevnom redu rebalans tog istog proračuna, koji je za 20% manji nego što je tada bio donešen. Nema više onih škola, nema više gospodarskog zamašnjaka i velikih investicija na podima, i nema više tih famoznih, te nekakve psihološke granice od 100.000.000,00 EUR. S obzirom da me poslovnik ovlašćuje ili da postavim pitanje ili da dam prijedlog, onda ću ja iskoristiti i dati prijedlog, i to toj nekolicini pročelnica i pročelnika koji su tada, onako, nazdravljali s gradonačelnikom. S obzirom da imate dosta iskustva u radu i da radite taj posao već dugo vremena, onda bi možda trebali pripaziti s kim nazdravljate i na osnovu čega nazdravljate, jer vam se zna dogoditi da onda netko, a to gradonačelniku nije strano, napravi, onako, napravi vas smiješnim. A to ne bi trebalo biti tako. Hvala.

Ne smijemo smatrati ni prijedlogom jer se ne očituje na određene točke, ali ovo je, ovaj, ovako, licencija poetika, ajmo to tako nazvati. Idemo dalje. Što se tiče klubova vijećnika, više nemamo onih koji su se javili, pa bih ja ovdje prešao na čitanje, onako, i prozivanje vijećnika kako su se, ovaj, prijavili. Prva se javila za riječ, cijenjeno kolegice Šintić. Izvolite. Dobro jutro i poštovanje svima. Sve vas lijepo pozdravljam i ususret na dolazećim blagdanima. Svima želim sretan Božić i sretnu Novu godinu. Ja ću govoriti o rastu cijena javnih usluga u Gradu Šibeniku. Rast cijena javnih usluga je nešto što je potpuno evidentno i više nikome ne promiče. Nakon poskupljenja vode, koje su građani zapravo već osjetili na svojim računima, poskupljuje i odvoz otpada. Grad Šibenik pritom financira dio troškova te gradske tvrtke kroz sufinanciranje postavljanja podzemnih spremnika. Ti podzemni spremnici znaju često biti izvan funkcije, a stariji ljudi zaista teško očitavaju kartice, a nekad, kad su osobe s invaliditetom ili su zaista stariji i nemoćni, teško i otvaraju te spremnike. Biootpad ne prikupljamo odvojeno u višestambenim zgradama, iako on čini većinu komunalnog otpada onih ljudi koji odvajaju, a čini i najiskoristiviji dio otpada. Cijena parkiranja nam je rasla. U ljetnim mjesecima taj rast je enorman. Ipak, alociramo javne površine, širimo drugu zonu, sufinanciramo uređenje parkirališta i njime onda dalje upravlja tvrtka Gradski parking. Autobusna karta u jednom smjeru, pa makar i za 700 metara vožnje od bolnice do šibenskog kazališta, iznosi 1,5 EUR, što je otprilike malo više od cijene satnog parkiranja van sezone u gradu, pa je samim time demotivirajuće za vožnje kratkih relacija.

Rasle su cijene dječjih vrtića, rasla je komunalna naknada. I to sve, naravno, utječe na sve građane i građanke Grada Šibenika, bez obzira na socijalni status, ekonomski položaj, ali najviše utječe na umirovljenike i na osobe koje žive na rubu siromaštva. Porez na dohodak sve bolje puni proračun. Stvarno vidimo rast prihoda od poreza. Međutim, to je nedovoljno da se zaustavi rast cijena usluga i da se zadrži kvaliteta tih javnih usluga. Imamo porez na krevete i na nekretnine koji nisu određeni u maksimalnom iznosu, a porez na nekretnine nismo zonirali, pa je svejedno imate li drugu nekretninu, prvi red do mora ili, recimo, u Perkoviću. S obzirom na inflaciju, pad kupovne moći građana, rizik od siromaštva, moje pitanje je za gradonačelnika: kakva će u budućnosti biti politika, porezna politika Grada Šibenika i kako Grad Šibenik planira učinkovito zaštititi najranjivije među svojim stanovnicima? Moje drugo pitanje odnosi se na primljenu nagradu udruge ACES za Europski grad sporta 2026. Iako je višestruko puta komunicirano kako je nagradu dodijelila Europska komisija, iako to nije točno, građanima i dalje nije jasno koliko je točno Šibenik platio spomenutu nagradu u smislu troškova, ulaznih troškova ulaska u konkurenciju, odnosno entry fee-a, troškova posjete udruge ACES Šibeniku, promidžbenih troškova, troškova puta i boravka šibenske delegacije u Bruxellesu. Ovdje molim usmeni i pisani odgovor s točnim iznosima svih troškova po stavkama, ali molim i osvrt na korisnost takve nagrade u budućnosti, što je možda najmanje, nažalost, komunicirano u javnosti.

Još samo da pripomenem, dakle, ako odete na stranice ACES-a, tamo lijepo stoji: "ACES is a non-profit association", dakle neprofitna udruga, a ove godine, osim Šibenika, istu nagradu dobio je niz gradova: Belfast, Talby, Albufeira, Caseras, Novi Sad, španjolskih gradova, rumunjskih gradova, bugarskih gradova, i tako dalje, i tako dalje. Evo, ja vam čestitam na primljenoj nagradi, ali bih voljela da javnosti obrazložite koja je stvarna korisnost od takve nagrade. Hvala. Hvala. Da li se netko javlja za riječ? Odgovori na vijećnička pitanja. Niko, znači, ova pitanja će biti dostavljena onda kada su zatražena, u dijelu zatražena, pisanim putem. Idemo na sljedećeg koji se javio. To je, cijenjen kolega Kuvač. Izvolite.

Evo, dobro jutro svima. Sve vas pozdravljam. Ovako, prvo želim istaći da sam mislio da kao gradski vijećnik nikad neću morati postaviti ovakvo pitanje, ali eto, nedavni događaji u Splitu, Zagrebu, Zadru, ne daju mi pravo da šutim o istom, pogotovo kao član udruge Antifašista. Dakle, 2016. godine Muzej pobjede je otvoren na način da je isti u vlasništvo dao Gradu Šibeniku prostor od 100, 120 kvadrata, gdje se sada nalazi Upravni odjel za gospodarstvo Grada Šibenika. Grad Šibenik je Muzeju ustupio taj posjed, vlasništvo gdje se sada isti nalazi, te je bitno za naglasiti da se Grad Šibenik obvezao udrugu financirati dugi niz godina, je li, dok ista postoji. Nadalje, želim istaknuti i pitati gradonačelnika: isti udrugu ne želi primiti zadnjih 4, 5 godina na sastanak. Mi pretpostavljamo da je razlog koalicija s gospodinom Zekanovićem, odnosno čisti politički pragmatizam, korištenje ideologije kako u datom političkom trenutku odgovara. Nadalje, kako u Šibeniku spriječiti ono da se dogodi što se dogodilo u Splitu, Zadru, Zagrebu, a to je da se educira mlade? Kako ih educirati? Pa, eto, predlažem ovdje pročelnici za

uprav- za obrazovanje, za društvene djelatnosti, da s ravnateljima dogovori da jedan sat povijesti dođu u Muzej gdje mogu vidjeti da je na svakom ustaškom dopisu pisalo"Za dom spremni". Dakle, gradonačelniče, da li ćete primiti udrugu na sastanak i da li ćete podignuti sredstva za financiranje udruge, jer s obzirom na ova povećanja komunalnih, više nećemo imati ni za režije ni za par mjeseci da bi platili studenta da bude Muzej otvoren tokom ljetnih mjeseci. Hvala. Hvala, kolega Kovač. Gospodin gradonačelnik dr. Burić, odnosno pročelnica gospođa Zorić, izvolite. Srdačan pozdrav svima. Ja sam samo htjela reći da udruga Antifašista, kao i svaka druga udruga, podliježe propisima Zakona o udrugama i Uredbi o financiranju udruga. Dakle, nema posebnosti udruga. Udruge su i kolo, i, i, i naša šibenska narodna glazba, i još stotinu udruga koje se nama javljaju na natječaj. Bilo da se radi o udrugama s područja kulture ili s područja civilnog društva. Dakle, udruga se, kao i svaka druga, sada u siječnju može javiti na natječaj, predložiti svoj program, i posebno povjerenstvo, a ne gradonačelnik, odlučuje o, po kriterijima koliko eventualno iz one ukupne mase sredstava koja je određena u proračunu može ta udruga dobiti. Ja sam samo u ovom slučaju to htjela pojasniti. A ovo što kažete za satove povijesti, posjeta Muzeju, to zaista nije ingerencija pročelnice. Ja se slažem s vama, ali zapravo škole u svojim kurikulima odlučuju što će, koji će njihov program biti.

Evo, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik dr. Burić. Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, pročelnica je odgovorila na ovaj krucijalni dio pitanja, načinu financiranja udruga. Nema posebnih udruga, ma kako se one zvale, sve podliježu zakonu i mi to poštujemo. Drugo, zbog čega se ja javljam: Šibenik je pokazao da je tolerantan grad, i nemojmo unositi temu i uvoziti je u Grad Šibenik, jer to jednostavno ne stoji. Kako će ići obrazovni sustav, to prepuštamo onima koji se bave obrazovnim sustavom. Imat će prilike, ima Muzej, naravno, antifašističke borbe, ali bit će i Muzej Domovinskog rata, bit će i posebna etaža u sklopu Gradskog muzeja, pa ćemo prepustiti ljudima koji se bave obrazovanjem da pruže edukaciju djeci, relevantno, istinito, a ne politikanski. Hvala. Sljedeći se javio gospodin...

Hvala za dodatno objašnjenje iz ureda gradonačelnika. I sad bih predao riječ sljedećem vijećniku koji se javio, to je cijenjen kolega Vrbila. Izvolite. Dobro jutro svima. Moje prvo pitanje je vezano za onaj nadvožnjak koji ide prema Meterizama, odnosno nad magistralom je. Prije nekih mjesec, dva dana je previsok kamion prošao ispod, te je očešao i oštetio taj nadvožnjak s donje strane. Prije nekih desetak dana grad je pristupio, koliko sam vidio, sanaciji, sanaciji toga. E sad, budući da na magistrali, na tom dijelu, samo malo niže, postoji kamera i da je vrlo jednostavno utvrditi zapravo registarske oznake i vlasništvo nad kamionom, vjerojatno i onoga tko je vozio taj kamion u trenutku kad je oštećen nadvožnjak, zanima me samo je li grad sanirao iz vlastitih sredstava ili je prešao u, zapravo, u, ovaj, terećenje onoga, onoga tko je odgovoran za tu štetu. Ta šteta vjerojatno nije velika, i tu se ne radi o nekom velikom iznosu, ali se radi o principu. Dakle, da li grad čuva svoju imovinu i javni interes ili zapravo štiti one koji su odgovorni u tom slučaju. Što se tiče mojeg drugog pitanja, moje drugo pitanje je zapravo vezano za Metalac i pomalo se nadovezuje na ovo što je Maja rekla malo prije. Gradska administracija je nedavno bila u Bruxellesu da bi preuzela, tako reći, kupljenu nagradu Europskog grada sporta. Istovremeno, na Metalcu, travnjak izgleda onako kako izgleda, a izgleda više kao da se na njemu ima saditi kupus, a ne igrati nogomet.

Zašto to već toliko dugo vremena tako izgleda i kad će se to sanirati? Hvala, kolegi Vrbilu. Gospodin gradonačelnik, odgovor na pitanje. Poštovani mladi vijećnice, gospodine Vrbilo, dakle, nemojmo uvijek tražiti lopove. Dakle, pustimo i počnimo raspravljati konstruktivno i argumentirano i činjenično. Nadvožnjak nije nadležnost grada, nego Hrvatskih cesta. Dakle, to se pitanje odnosi na Hrvatske ceste, jer morate znati da imovina ima svoga titulara, a titular je obvezan održavati svoju imovinu. Što se tiče Metalca, da, pristupit će se, ne da će se pristupiti sanaciji, nego da dolaze i vrše radovi. Dakle, skoro je završena, a mislim da je čak i gotovo. Energetska obnova takozvane male dvorane koja se nalazi u prostoru Ljubice, cijeli projekt Ljubice je u rekonstrukciji, na način da će se sanirati ne samo travnjak, ne samo igralište, nego i kompletni okoliš gdje će biti napravljene i podloge za atletske sportove, uredit će se i tribine. Dakle, napravit ćemo kompletnu rekonstrukciju Ljubice. Da, ono što nas ograničavaju, ograničavaju se različiti vremenski uvjeti, tehnika saniranja. Dakle, ovdje je i ravnatelj javne ustanove, sportski objekti, koji može reći detalje, ali cijeli postupak rekonstrukcije je u tijeku.

Hvala. Evo, gospodin Španja, ispred javne ustanove, sportski objekti, izvolite na drugo vijećničko pitanje. Dobar dan i pozdrav svim nazočnima. Evo, kao što je gospodin gradonačelnik rekao, dakle, postupak sanacije je u tijeku. Međutim, vremenski uvjeti, pogotovo što se tiče velike vlage u zraku i tako dalje, ne dopuštaju da površina bude suha i samim time strojevi koji su došli da bi se odradio prvi dio posla, a to je skidanje gornjeg sloja, odnosno ove odumrle trave, ne mogu pristupiti zbog prevelikog blata. Dakle, čekamo samo da bude suho vrijeme i onda će se posao odraditi, je li, do kraja kako treba. Hvala lijepa.

Gospodine Španje, s ovim prelazimo na četvrto vijećničko pitanje, to je gospodin Martinović. Danas, izvolite, cijenjen kolega. Dobar dan svima. Pitanje je vezano uz izgradnju pročišćivača u Zatonu. Naime, prije nekih 20-ak dana je položena ispusna cijev koja je ostavljena na nekih 50 metara od obale. Bio je, ja mislim, dogovor i bilo je rečeno da će ona ići na nekih 300 metara. Tako, samo bih htio znati da li je to, da li će to biti trajno rješenje ili je to privremeno. Hvala. Hvala. Kolega Martinović, gospodin gradonačelnik, izvolite. Poštovani vijećniče, dakle, hvala na pitanju. Ovaj, tehničku izvedbu, to ja ne znam. Dakle, to će odgovoriti vodovod. Ono što je bitno za reći, ja sam jučer došao iz Zagreba, gdje je u Ministarstvu regionalnog razvoja bila upravo tema, odnosno druga faza pročišćavanja otpadnih voda u Zatonu. Dobili smo punu suglasnost i zbog toga je danas direktor vodovoda odsutan, jer on ima definitivni završni razgovor u Hrvatskim vodama, za koje ja očekujem da će završiti uspješno. Dakle, naš plan je nastaviti projekt do kraja izgradnjom mreže vodoopskrbe i odvodnje u samom Zatonu i ovaj preostali drugi dio zaljeva. A ove tehničke detalje, naravno, odgovorit ćemo pismeno, s obzirom da nema ljudi iz vodovoda, ja zaista taj tehnički dio ne znam.

Gospodine gradonačelniku, sljedeći koji se javio za riječ ili sljedeći, molim da provjerim. Kolega Slavica, izvolite. Evo, kolega se već digao. Izvolite. Prije svega, pozdrav svima. Mislim da se svi ovdje slažemo da Gradsko pogrebno poduzeće Čemperesi vrlo dobro radi svoj posao i da su pristojno uredili više-manje sva gradska groblja. No, kada dođemo na Gradsko groblje Kvanj, u oči bode loše stanje spomen-kosturnice poginulim šibenskim partizanskim borcima koji su pali u borbi za slobodu i protiv fašizma. Stanje kamenih ploča iznad kripte je jako loše i prijeti sigurnosti građana prilikom postavljanja cvijeća i svijeća. Također, cijeli prostor oko spomen-kosturnice je u jako lošem stanju i izgleda poprilično ružno. A još je ružnije kada znamo da se tako odnosimo kao zajednica prema posmrtnim ostacima onih koji su dali svoje živote za to da bi danas Šibenik bio u sastavu Republike Hrvatske. Poštovani gospodine direktore i gradska upravo, kada mislite primjereno i na dostojan način urediti spomen-kosturnicu poginulim partizanskim borcima te prostor oko kosturnice? Prema dostupnim Eurostatovim istraživanjima, u drugoj polovici ovog stoljeća 60% stanovništva Republike Hrvatske će biti starije od 65 godina. Ako se ovakav trend pada broja stanovnika nastavi, Šibenikće 2050. godinu dočekati s manje od 30.000 stanovnika, s prosječnom životnom dobi od 53 godine. Ovi podaci zovu na uzbunu i traže od vas neke konkretne poteze za barem pokušaj sprječavanja demografske katastrofe koja nam predstoji. Pa me zanima koji su vaši konkretni potezi za pokušaj demografskog opstanka grada Šibenika, jer ih ja, kao i većina građana, teško pronalazimo u moru povećanja cijena usluga, nameta i različitih dažbina koje služe isključivo za održavanje postojećeg i onako financijski preopterećenog sustava.

Hvala lijepa. Hvala, kolega Slavica. Odgovorit će gospodin gradonačelnik, tu je i direktor Javnog trgovačkog društva Čempresi, pa ćemo vidjeti. Evo, pa, prijedlog je: umjesto da se udruga antifašista bavi trivijalnim stvarima, prijedlog je neka stupe u kontakt s direktorom komunalnog poduzeća, neka konstruktivno sudjeluju u obnovi spomenika. Dakle, ako to bude rješenje koje je suvislo, prihvatljivo, ja nemam ništa protiv da se pristupi uređenju, dakle, prema svima jednaki kriteriji. Što se tiče ovog pitanja demografije i tako dalje, standardna cijena, neću ja o tome pričati. Dakle, slušajući vas, izgleda da je u Hrvatskoj katastrofa, da su gladni ljudi, a to je daleko od istine. To nisu podaci i moje mišljenje, nego europski statistički podaci. Hrvatska napreduje, ali ja ću završiti. Inflacija, cijene, u tržišnoj ekonomiji malo tko politički može na to bitno utjecati. I ja ću samo reći jednu završnu misao. Kada u Hrvatskoj radnik u zadanom vremenu proizvede jednaku vrijednost kao što to proizvede radnik u zemljama s kojima se mi volimo uspoređivati, onda ćemo i inflaciju i standard imati drugačiji. U ovom trenutku, prosječno, produktivnost hrvatskog radnika je 25% manja nego što je produktivnost razvijenog dijela Europe. To je ključ. A sad možemo ekonomski obrazlagati turizmom, potrošnjom kao motoru inflacije i tako dalje, ali mi smo i mi ekonomski forum. Dakle, naravno, mi ćemo provoditi mjere koje vlada donese. Hvala. Kolega Vuković,

direktor Javnog poduzeća Čempresi, izvolite. Gospodine Slavica, ja vam zahvaljujem na ovom pitanju. Iz razloga što, evo, dajete mi javnu priliku da odgovorim na te vaše upite vezano za kosturnicu, spomen-kosturnicu na Kvanju. Naime, spomen-kosturnica na Kvanju je jedino, možemo kazati, grobno mjesto takve vrste koje nije do sada riješen njen pravni status. Znači, mi uopće ne znamo tko je vlasnik, odnosno korisnik spomen-kosturnice na Kvanju. Je li to grad, je li to udruga antifašizma, je li to netko treći, ja iskreno ne znam. Ali Čempresi nisu vlasnici niti jedne grobnice, pa tako niti spomen-grobnice kosturnica. Broj 2: obzirom da nekako su oči uprte u Čemprese, koji inače upravljaju grobljem, inače meni, bez obzira, ne ulaze u neke ideološke kontekste same kosturnice, to je jedna povijesna činjenica našega grada. Ono nije samo zdanje nekog monumenta, monumenta tako kako je. Tu je grobnica negdje oko 220 Šibenčana koji su u Drugom svjetskom ratu poginuli na raznim bojištima, je li tako, Dalmacije. I upravo s te osnove, iz tog nekog pijeteta i vizure da to ipak, obzirom da je Kvanje sređeno u mnogom pogledu, meni osobno bode oči ta kosturnica. I ja sam razmišljao na koji način zapravo osigurati nekakva sredstva, pa barem onaj prednji vizualni dio je urediti. I ja sam napravio nekakvu kalkulaciju da jednostavno iz nekakvih sredstava, znači da je najlakše predložiti to u grad i tražiti gradska sredstva.

Ja sam pozvao gospodine, sad javno kažem, Zorana Arestovića i Petra Mišuru. Rekao sam im: dođite na Kvanj, imam ideju kako ćemo bezbolno osigurati sredstva da obnovimo prednje pročelje kosturnice. Predložio sam izgradnju dva zida za kazete za urne, s jedne i s druge strane. Bila bi dovoljna širina, znači, pristupa prema samoj kosturnici. I od sredstava, dakle, ono što bi prihodovali Čempresi, ja bih sad sredstva namijenio u obnovu same vizure kosturnice, pločnika, kompletnog, znači, prednjeg onog vizualnog dijela. I gospodin Arestović je rekao: to ne dolazi u obzir. Točka. Ja dalje više-menje su ruke tu svezane. Evo. Ne prenamijeniti. Ne prenamijeniti. Ono sam maloprije rekao: od sredstava što bi zaradili za prodaju kazeta, ne bi u prihod Čempresi s njima raspolagali, nego bi ih uložili. Ta ideja je i dalje otvorena. Evo, ja vas pozivam, vi razgovarajte, ako ste za to, lijepo ćemo napraviti. Pazite, netko mora to platiti.

Molim vas. Evo, ponavljam, Čempresi nisu vlasnici kosturnice, a ja opet nudim ruku da napravimo nešto, da to izgleda kako Bog zapovijeda, da napravimo dva zida i od prodaje da uložimo ta sredstva u obnovu. Evo. Hvala. Hvala direktoru na odgovoru. Sljedeći tko se javio za riječ je... Molim vas, molim vas. Sljedeći tko se javio za riječ je cijenjen kolega Kljajić, pa mu dajemo riječ. Vijećnička pitanja, izvolite. Evo, pozdrav još jednom. S obzirom da smo konstatirali da nema gospodina Štrkalja, direktora vodovoda. 500 eura ili 700, sad su dobili račune na 2.000 eura i, ovaj, i čude se malo takvom obrazloženju, tako visoke cijene priključaka koji će se tu raditi. Evo. A drugo pitanje ću postaviti. Može načelno odgovoriti gospodin gradonačelnik, a može i direktor turističke zajednice. Zbog čega su turističke pristojbe, boravišne takse, bilo po smještajnoj jedinici, po krevetu, po osobi u gradu Šibeniku gotovo najskuplje od 20? Recimo, maloprije sam gledao tablicu od 20 gradova u našem okruženju, naravno manjih gradova i tako dalje. Šibenik je uvijek ili prvi ili drugi, tako da bilo bi lijepo barem da smo u nečemu prvi po dobrome, dakle, da imamo nešto nižu cijenu. I koliko uopće s tako visokom cijenom koja se iz turističkih taksi uprihodjuje, koliko proračun zapravo dobiva? To je isto upitno. Ponekad bi trebalo malo građanima i psihološki nešto olakšati, naravno i džep. Evo, hvala lijepo.

Hvala, kolega Kljajiću. Tko se javio za riječ? Ako nema, onda ćemo ova pitanja primiti na znanje za dalje. Sljedeći tko se javio za riječ je cijenjen kolega Kovač. Izvolite, molim. Hvala lijepo, gospodine predsjedniče. Pozdravljam vas, gospodina gradonačelnika, s zamjenikom i sve nazočne ovdje. I koristim odmah prigodu da vam čestitam Božić i da vam poželim uspješnu i sretnu novu 2026. godinu. Prvo pitanje vezano je uz činjenicu da sam prije nekoliko dana dobio, odnosno obratili su mi se građani, stanari ulice Vladimira Nazora, u kojoj grad Šibenik gradi parkiralište. Prema saznanjima ovih građana, sukladno onome što su mi rekli i napisali, buduće parkiralište bilo bi izgrađeno usuprot Zakonu o sigurnosti prometa, Zakonu o vatrogastvu, te ne zadovoljava tehničke uvjete jer nije osiguran minimalni radijus zavoja na ulazu u parkiralište. Nisu osigurani pristupi za invalide, a nogostup nema minimalnu širinu. Otežan je i pristup interventnih vozila. Nadalje, kažu oni, ako se dva vozila ne mogu mimoići, a da su vozila parkirana s obje strane, onda takav prometni raspored ne bi smio biti dopušten, jer predstavlja kršenje odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i tehničkih propisa o projektiranju cesta, kao i Zakona o vatrogastvu, Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Dakle, ovakvo rješenje parkirališta, oni tvrde, osim što krši odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer onemogućava mimoilaženje, onemogućava i pristup vatrogasnim vozilima te vozilima hitne medicinske pomoći, čime se ugrožavaju životi i imovina građana.

Isti ti građani, prema mojim saznanjima, mole gradonačelnika da ih primi na razgovor, a ja, evo, u njihovo ime, predlažem da se točka 11 današnjeg dnevnog reda povuče dok se ne razriješe sve nedoumice o kojima građani, predstavnici stanara u ulici Vladimira Nazora govore. Drugo pitanje: prema mojim saznanjima, odnosno sukladno službenim izvješćima, grad Šibenik u svojemu vlasništvu i pod upravljanjem ima 112 stanova. Sukladno strategiji upravljanja raspolaganja nekretninama u vlasništvu grada Šibenika za razdoblje 2025.-2030., što je objavljeno u Službenom glasniku, broj 3, 2025., je li, dakle, ove godine. Petu godinu u kontinuitetu sam vijećnik u ovome vijeću, ali se ne sjećam da smo mi vijećnici ikada dobili informaciju o tome tko, pod kojim uvjetima, po kojoj osnovi koristi gradske stanove. Stoga bih od vas, gospodo iz gradske uprave, zatražio da meni, a i svim drugim zainteresiranim vijećnicima, dostavite u pisanoj formi izvješće o korisnicima navedenih stanova, osnovi, pravnoj osnovi za korištenje tih stanova, kao i uvjetima korištenja. Hvala vam lijepa. Hvala, kolega Kovač. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Poštovani gospodine Kovač, dakle, ja ću prevesti vaše prvo pitanje, a ono glasi: stanari u navedenoj ulici su postavili zahtjev da to bude rezervirani parking samo za njih. Ne, dolazi u obzir. Javna površina ne može biti privatizirana i osigurana ni za koga, pa ni za njih. Drugo, ja se slažem, iako to, naravno, ne stoji, jer ono nije prometnica, nego ono je praktički slijepi završetak u kojem nema što se mimoiti, jer de facto završava slijepo. Ali nebitno je. Imamo varijantu: ili će biti ovako uređeno kao što je uređeno, po Zakonu struke, prometa i svega ostalog, nije sad to važno, ili ćemo ispoštivati anketu koju je proveo Šibenikin, pa kaže da je skoro 80% građana da to bude čista pješačka zona i nema nikakvog parkiranja. Evo, ja im dajem na raspolaganje: privatizirati javnu površinu neće, jer to ja neću dozvoliti, preuzimam odgovornost na sebe. I druga je varijanta: odlično, ako hoće da to bude slobodno od svega, onda ćemo ispoštivati volju ogromne većine građana, neće uopće biti parkiranja.

S ljudima se razgovaralo, odjel koji je nadležan, odjel za komunalne poslove, imao je nekoliko sastanaka, izmijenjeno je stotine mailova, prijavljeno policiji, policija je dolazila. I nemojte me siliti da još kažem tko je to napravio. Hvala na odgovoru. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Ostala nam je još cijenjena kolegica Iris Lukić Kotarac, pa je bio zamolio da uzme riječ. Molim. Za stanove ste predložili da dođe pisani odgovor, koliko se ne varam. To je ušlo u zapisnik, da. Zahvaljujem se. Ovaj, obraćali su se i meni stanari ulice Vladimira Nazora, ali vi ste obradili ovo pitanje, tako da se mogu nadovezati i na tu temu. S obzirom da je u proračunu grada Šibenika za sljedeće trogodišnje razdoblje, odnosno iduću godinu i još dvije, ovaj, naredne, 2027. i 2028., imamo i dalje ulaganje u kamere, odnosno sustav kamera, videonadzora i računalne, ovoga, programe. Vidimo da iznos koji je predviđen za tu namjenu je negdje oko 4 milijuna eura, što je jako, jako puno. I onda ispada da grad puni svoj proračun na temelju prekršaja, odnosno na određen način, neću reći progona, ovoga, građana, ali u svakom slučaju da se jedan jako velik iznos, ovoga, koristi za taj sustav videonadzora. Budući da nisam bila vijećnica u prethodnom sazivu gradskoga vijeća, mene zanima koje su tehničke specifikacije opreme i softvera koji, za koji, za koju opremu, odnosno softver, odnosno održavanje računalnog sustava, u narednom periodu grad misli izdvojiti oko 4 milijuna eura.

Dakle, zanima me tko je firma, odnosno tko je vlasnik firme, po kojim procjenama ste, ovoga, izabrali upravo tog, ovoga, izvršitelja radova. S druge strane, ono što me jako zanima, a to su financije, jer vi ste sad, gradonačelniče, rekli da su hrvatski radnici neproduktivni u odnosu na radnike iz Europske unije, odnosno da mi radimo malo. Sad je pitanje da li ste mislili na službenike i zaposlenike javnih poduzeća ili na ljude koji jedva sklapaju, krpaju kraj s krajem sa svojim malim plaćama dok iščekaju sva moguća poskupljenja koja imamo unutar sustava. Zašto to govorim? Novca ima, ali novac se rasipa. U odgovoru na vijećničko pitanje kolegi Kljajiću utvrđeno je da smo mi u 2023. godini, da je grad Šibenik i 19 proračunskih korisnika, da je za izvršavanje isplaćenih zateznih kamata platio 431.703 eura. Dakle, na zatezne kamate koje su se najvećim dijelom odnosile na sudske presude za deposetirana zemljišta, odnosno na kamate zbog kašnjenja države s uplatama za EU projekte. Tako smo Autohrvatska prodajno-servisni centri za autobuse platili 89.000, ovoga, eura, odnosno Inovatoru za kašnjenje 65.000 eura. Moje pitanje kao pravnice, je li, kolegama koji rade u gradskoj upravi: da li smo u odnosu na državu pokrenuli odgovarajuće postupke, budući da u konkretnom slučaju imamo takozvanu stvarnu štetu? Dakle, mi smo praktički spalili preko 400.000, ovoga, eura na kamate. S druge strane, da je nenaplaćivanje potraživanja, ne samo za vodovod, već i za grad Šibenik, kontinuirana stvar, budući da sam u prethodnim sazivima gradskog vijeća upozoravala na neplaćanje komunalne naknade, sama državna, ovoga, revizija vas je još 2022.

godine upozorila da na ulici leži 9 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja, i to isto uglavnom od komunalne naknade. Dakle, puno kasnije nego što sam ja prestala biti vijećnica u ovom gradskom vijeću. Dakle, kad spojimo to da grad ne provodi aktivno postupak naplaćivanja svojih potraživanja, postavlja se pitanje i da sigurno su se neki veliki dužnici putem zastara izvukli od svojih obveza. Pitanje je zašto se sav financijski teret slama na one građane za koje ste vi rekli da, za razliku od Europske unije, puno manje rade, odnosno produktivni su, a u principu najmanje radi naša vlast, kako gradska, tako regionalna, tako i državna, na zaštiti interesa svojih građana. Tako da svi vaši prioriteti u proračunu grada Šibenika, koji se odnose na demografsku obnovu, na poboljšanje kvalitete života, padaju u vodu, jer cijeli razvoj Šibenika se sveo na to da se grad pozornica, odnosno da se sve radi u korist turizma i u korist samo nekakve lijepe reklame koja će vama osigurati stabilnu vlast. Jer, hvala Bogu, danas je većina ljudi na prodaju, pa ne bojim se, nažalost, da će to ostati.

Hvala, gospodine gradonačelnik. Dakle, nakon ovog logoroičnog izljeva, ja ću vrlo jednostavno reći: sve ćete dobiti pismeno, ali ću odgovoriti na nekoliko krucijalnih stvari, a to je: poštovana vijećnice Iris Lukić Kotarac, ja ću iznijeti samo nekoliko statističkih podataka. 31.03.2024. na administrativnom području grada od 525 km2 i 46.400 stanovnika, po zadnjem popisu stanovnika, u Šibeniku radi nešto manje od 24.000 zaposlenih. Po službenom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne po mojoj procjeni, tražili smo službeno i službeno smo i dobili odgovor. U gradu Šibeniku u trećem mjesecu 2024. ima 2.500 obrtnika i oko 5.000 ljudi radi samo kod obrtnika. Stopa nezaposlenosti se kreće oko 4%. Dakle, svi bitni kriteriji koji govore o razvoju određene sredine su jasno potkrijepljeni brojkama. I drugo, koliko se ja sjećam, vi ste bili do županice, dakle izravno u izvršnoj regionalnoj vlasti. Pitajte, evo, ja predlažem svim vijećnicima i medijima, pitajte sadašnju aktualnu županijsku vlast mogu li povećati plaće u županiji. Ja ću vam odmah reći: ne mogu. Znate zašto? Zato što ste prošli stopu zaposlenosti koja je otprilike 60 ljudi na kraju završilo viška. I uz dužno poštovanje svim tim ljudima koji su zaposleni, pitanje je što rade i kakva je svrha. Kako god bilo, što god bio motiv da se oni zaposle, rezultat je nikakav. Nema povećanja prihoda, nestabilnost županijskog proračuna, uz ogromne probleme, jer ljudima, između ostalog, u toj spirali inflacije, trebalo bi i povećati plaće, što nije moguće.

Vi ste zadnji koji imate pravo govoriti o gradu, o razvoju, jer ste u četiri godine pokazali potpunu devastaciju sustava. A neću govoriti, ovdje je i tajnik gradskog vijeća, kakvi su akti vama kao pravnici bili, koliko korekcija je napravljeno, koliko toga se trebalo uskladiti da bude zakonski prihvatljivo. Hvala. Imate komentar? Ovdje nemamo replika, imamo samo mogućnost. Ne znam, je li pitanje ili zatražite pisani odgovor? Komentar: nažalost, radi svih preletača, bivših HDZ-ovih članova i toga što se određena, određeni način postupanja, karakterne osobine, ne mogu mijenjati, nije se moglo bolje i više napraviti. Upravo radi toga ja sam bila opstruirana cijeli mandat za svoj rad. Što se tiče akata, imamo, naravno, ovaj, kolege pravnike, Ministarstvo uprave. Ne sjećam se da je jedan akt propao. A što se tiče zapošljavanja, također, niti sam sudjelovala, niti sam kadrovirala, niti sam zapošljavala. A da je sve to bila kužina vaše stranke i vaših prethodnika, vidi se o tome tko danas drži većinu u županijskoj skupštini. Dakle, nažalost, nema, ne da nema nikakvu odgovornost, ima moralnu samo štetu. I jako mi je žao. A što se tiče plaća, plaće su se povećavale zato što prethodnik vašeg zamjenika, ustvari službenika Paška Rakića, godinama nije radio ništa, a to se nije moglo pokrpati. A svaka, svaki pokušaj u Republici Hrvatskoj da se sustav promijeni na bolje, da bude pošteniji, pravedniji, nažalost, pada u vodu, zato što se uvijek netko proda.

A to vidimo na državnom proračunu kada su SDP-ovci, je li tako, pritrčali i sad je... Kolegice, kolegice Ukiću, ovo nije replika, je li? E pa evo, ja se ispričavam. U svakom slučaju, sretan Božić i novu godinu. Ajmo privesti ovo. Gospodin gradonačelnik, sad kad je već, ovaj, počelo, onda ćemo završiti s ovim. Dakle, ja ovdje govorim u ime 12 godina HDZ-ove administracije u gradu Šibeniku. Evo, svi usporedite statističke podatke pa će biti svima kristalno jasno. I napomena, draga moja Iris Lukić Kotarac: svi nalazi državne revizije, nekoliko kontrola koje su redovne grada Šibenika, su bezuvjetne.

Hvala. Hvala. S ovim smo, cijenjene kolege vijećnici, iscrpili, evo, i prije onih mojih 10 i 15, današnju točku vijećničkih pitanja, te možemo prijeći na redoviti naš današnji rad, a to je, jasno, utvrđivanje dnevnoga reda. Prijedlog dnevnog reda vam je dostavljen uz poziv, sa svom pratećom dokumentacijom. I u tome smislu, u međuvremenu je Odbor za razvoj mjesne samouprave predložio još jednu dopunu dnevnoga reda, koja je isto tako dostavljena u naknadnom, naknadnom mailu, odnosno naknadnom pozivu, a odnosi se na posebnu točku kojom je predloženo: odluka o imenovanju nerazvrstane ceste dijelom ulice Mate Mrše, koliko se ne varam, u Zatonu. Tako da, evo, to je jedini prijedlog koji je došao od strane ovlaštenih predlagača, jer moramo znati, je li, da po poslovniku i radna tijela mogu predložiti. Tu se ovdje radno tijelo pojavilo kao predlagatelj jednog akta. Da li netko još od ovlaštenih predlagača ima kakav prijedlog za dopunu ili izmjenu dnevnoga reda?

Ako nema, onda možemo najprije odvojeno odlučiti o tome da li dopunjavamo današnji dnevni red s ovom točkom kako sam iznio. Još ću je jedanput ponoviti. To je prijedlog odluke o imenovanju nerazvrstane ceste dijelom ulice Mate Mrše. Tko je za, ovaj, ovu dopunu dnevnog reda? Molim da dignemo ruku, to potvrdimo. 12 protiv, suzdržani ostali. Možemo konstatirati da je ova točka dnevnog reda prihvaćena kao dopunska točka uz one prethodne koje smo dostavili u, ovaj, pozivu za dnevni red. Ja vam, gospodo, neću čitati sve ove 23 točke, ovaj, koje su ovdje napomenute, ali bih sada dao, ako nemate kakvih primjedbi, sve 24 točke dnevnog reda kao cjelovit dnevni red na glasovanje. Tko je za prihvaćanje dnevnog reda u cijelosti? Molim da dignete ruku, potvrdimo.

17 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćen je dnevni red kojega utvrđujemo i objavljujemo onako kako je on numeriran od točke 1 do točke 24, s kojom smo danas dopunili naš dnevni red. Sada možemo prijeći na točku 1 dnevnoga reda, a to je prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2025. godinu. Molio bih, u ime predlagatelja, gospodina Tolića, da uzme riječ i da vas u kratkim crtama izvijesti o ovoj točki dnevnog reda. Izvolite, cijenjeni kolega. Poštovanje. Ispred vas je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2025. godinu, koji je, eto, tek u prosincu stigao na vijećničke klupe. Izvršenje u prvih pola godine prihoda poslovanja je 30, preko 31,5 milijuna eura, odnosno i dalje je razredno povećanje prihoda poslovanja, odnosno da, raste i dalje porez na dohodak. Kako se smanjuje stopa nezaposlenosti, povećavaju se bruto plaće i onda, što vi- veći broj

zaposlenih osoba ulazi u porezne škare. Što se rashoda tiče, razredno rastu rashodi poslovanja, a najvećim dijelom rashodi za radbu, ne- nefinancijske imovine, odnosno kapitalna ulaganja. Kako je bilo riječ o, o godini u kojoj su se realizirali veliki projekti, izvršenje je čak skoro 6 milijuna eura, u odnosu, recimo, na prvih 6 mjeseci 2024. kad je bilo 2 milijuna eura. To nas dovodi do rezultata za prve godine koji je bio iznenađujući manjak, od 4,5 milijuna eura, pa smo išli vidjeti malo analizom zbog čega je nastao toliki manjak, za kojeg očekujemo do kraja godine da će se iznivelirati. Prvi razlog je bio što smo mijenjali sistem slanja za komunalnu naknadu. Smo slali račune 6 mjeseci unaprijed, koji šaljemo 2 puta godišnje, ali najbitniji razlog je bio i, što se prihoda tiče, porez na nekretnine, koji je novo uvođen, odnosno prethodno ukinut je porez na kuće za odmor, koji smo redovno slali u petom mjesecu, a sad smo imali novi porez koji, koji smo, za koji smo rješenja za naplatu slali tek u listopadu, odnosno bit će evidentirano povećanje prihoda u drugom dijelu godine. Hvala.

Hvala, cijenjen kolege Toli ću. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Da li se netko, cijenjeni gospodine vijećnik, javlja za riječ? Ako se nitko od kolega ne javlja, ja bih, ovaj, dao na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Samo bih prije toga konstatirao neke, ovaj, činjenice koje ovako uočavam prostim okom. Kasnije ćemo to i potvrditi na svoj način. Prozivam da imamo i jednu korekciju u sastavu ovoga našeg gradskog vijeća. Koliko vidim, kolegica Ručević je pristupila sjednici, a kolega Restović nije tu više, tako da bi to, po mojoj brojci, ostao isti broj, ovaj, vijećnika, je li tako, koji je, ovaj, koji je bio i na startu, samo s drugim sastavom. Tako da to imamo na umu. Evo, sad bih vas zamolio da glasovanjem potvrdimo ovu točku 1. Tko je za?

12 za, protiv 4, suzdržani su preostali. Znači, većinom glasova prihvaćena je točka 1 polugodišnjeg izvještaja za izvršenje proračuna grada Šibenika za 2025. godinu. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, ali bih ja usput zamolio cijenjenu kolegicu Vudrak da svim vijećnicima, dok, evo, traje najava ove točke, podijeli i set amandmana koji su danas prispjeli za treću točku, tako da bi eventualno svi imali to na klupama i da ne bi bilo, ovaj, problema u nekom komunikativnome smislu. Evo, kolegica upravo dolazi, tako da će izvršiti tu dostavu. Hvala joj. Mi možemo prijeći na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 2025. i projekcije za narednu i 2027. godinu. Opet molim cijenjenog kolegu Tolića da uzme riječ. Izvolite.

Poštovanje. Vezano za, popularno rečeno, drugi rebalans proračuna, radi se o redovnom rebalansu koji obično usvajamo krajem godine. Ovdje vidimo da se on uravnotežio na iznos koji je za 15 milijuna eura manji od prethodnog rebalansa proračuna koji smo imali i koji je bio uravnotežen na 106 milijuna eura. Najvećim dijelom, jer su veliki kapitalni projekti, došlo je do prolongacije te će isti biti izvršeni u 2026. godini. Hvala. Hvala, kolege Toli ću. Otvaram raspravu po točki 2. Kolegica Šintić se javlja za riječ. Izvolite, cijenjena kolegice. Pa, evo, proračun za, odnosno ove izmjene i dopune proračuna grada Šibenika za 2025. nam lijepo pokazuju da bi zajednički nazivnik čitavog proračuna za 2025. mogao biti predizborni proračun. Dakle, dosta toga se prebacilo u naredne godine, najviše na ime europskih sredstava koji su prebačeni i raspoređeni u proračunima za 2026., odnosno u nekim projekcijama za 2027. i 2028. godinu. Prebačeni su i neki projekti koji su u vrijeme predizborne kampanje najavljivani, kao, na primjer, uređenje prostora Osnovne škole Faust Frančić i tako dalje. To je sve prebačeno za neko neodređeno vrijeme u sljedeće 3 godine. Izgradnja dječjih vrtića Mažurice, gdje je plaćen samo render Gomljanika, koji se, evo, ipak vidim i pokreće na neki način, što je svakako pohvalno. Jamnjak koji nam tu visi u proračunu i samo se prebacuje, nikako da dođemo u neku realizaciju, ali onda kad ga se najavljuje u medijima, onda to zvuči, vrlo često je komunicirano kao da će se praktički dogoditi sutra.

Što se tiče gubitnika ovih izmjena i dopuna proračuna, znači, ako sam ja to dobro ulovila, usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice su izgubile 6 milijuna eura, ekonomski poslovi 4 milijuna eura, zaštita okoliša 3 milijuna eura i obrazovanje milijun i 300 tisuća eura. Dakle, mahom one djelatnosti grada koje se odnose na unaprjeđenje kvalitete života građana, što je upravo ono na što mi često upozoravamo. Tako da, evo, ako čitamo ovo izvršenje iz 2025. izmjene i dopune proračuna za 2025. i proračun sam za 2026. godinu, ja se zbilja nadam da i ovaj proračun za 2026. godinu nije, nije predizboran, odnosno da je kampanja završila. Eto ga. Hvala. Hvala, kolegice Šintić. Da li se još netko javlja za riječ? Ako se ne javlja, možemo dati točku 2. To je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. godinu na glasovanje, pa prelazimo onda iza toga na ove podtočke. Tko je za točku 2?

12 protiv, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena druga točka. Ovdje moramo naznačiti da kod ove druge točke i treće imamo nadpolovično glasovanje svih vijećnika, znači mora biti minimalno 11 ruku u zraku, da tako figurativno kažem. Prelazimo na točku 2a, to je prijedlog drugih izmjena programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Jeste vi imali, evo, ispričavam se, možda sam malo požurio, ovaj, vi ste imali sporiju reakciju, moja je bila prebrza, pa eto, ovaj... 2a, 2a. Da li se netko za 2a javlja? Evo, da ne bi bilo nesporazuma, nismo prešli još na treću, jer moramo ove podtočke pojedinačno riješiti. 2a, ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 2a. Tko je za?

11 protiv, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 2b je prijedlog drugih izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika za u 2025. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2b. Tko je za? 11 protiv, 5, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 2c, prijedlog odluke o drugoj izmjeni programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2c. Tko je za? 11 protiv, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 2d, prijedlog odluke o drugoj izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2d. Tko je za?

11 protiv, suzdržani 4 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o drugim izmjenama programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za 2025. Točka 2e. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2e. Tko je za? 11 protiv, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 2f, prijedlog odluke o drugim izmjenama programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2f. Tko je za? 11 protiv, 1 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 2g, prijedlog odluke o drugim izmjenama programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2g. Tko je za?

11 protiv, 1 suzdržan ostali. Većinom glasova prihvaćeno. 2h, prijedlog izmjena plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za Osnovne škole grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2h. Tko je za? 11 protiv, 2 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. I ova zadnja podtočka u ovoj točci, a to je prijedlog odluke o izmjenama odluke o kriterijima, mjerima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva grada Šibenika za 2025. 2i. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2i. Tko je za?

11 protiv, 2, 3, 4 suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. S ovim smo, kolege, apsolvirali točku 2 i možemo prijeći na točku 3 dnevnog reda, a to je proračun za narednu godinu s projekcijama pro futuro. Moram ovdje vas samo informirati, je li, da je na prijedlog samoga proračuna došli određeni broj amandmana, pa bih ja to i ovako, ovaj, apostrofirao. Znači, dobili smo amandmane, cijenjene vijećnice Iva, vijećnice Maje Šintić, i to ukupno 6 amandmana. Zatim, po redu, ja ovo čitam na način kako su vijećnici dostavljali i protokolirali svoje amandmane. To je, sljedeći je cijenjeni kolega Ivan Slavica s ukupno 4 amandmana. Zatim se javio i podnio svoje amandmane cijenjeni kolega Mate Burić, koji danas nije s nama, ali je rubricirao uredno amandmane, ukupno 2. I na kraju kolegica Danijela Ručević s jednim amandmanom na prijedlog proračuna za ovu godinu. Ovo bi, ova, ovu točku dnevnog reda ćemo, ovaj, dalje voditi na način da bih dao riječ predlagatelju, odnosno osobi u ime predlagatelja. Vjerujem da će to biti cijenjeni kolega Torić, koji će dati jedan kratki siže proračuna. Nakon toga ćemo otvoriti raspravu i pozvao bih sve vijećnike koji su uložili amandmane da svoje amandmane mogu obrazložiti. Onda ćemo čuti i osvrt kolege Torića u pogledu tehničke ispravnosti samih amandmana. I kad zaključimo raspravu, predlagatelj proračuna će se očitovati o svakom proračunu, da li ga prihvaća, da li ima određenih prijedloga u tome smislu, i da onda pristupimo glasovanju o amandmanima, a onda o proračunu u cjelini, ovisno o tome da li će neki amandman biti prihvaćen.

Tu, kolege, znate da naš poslovnik na svoj način projicira kako se ponašati u slučaju amandmana na tekst određenog općeg akta, ali ovdje nemamo klasični opći akt s člancima, sa stavcima i tako dalje, pa bih vas ja, evo, zamolio da se vodimo ovog rasporeda, da dademo prednost onim vijećnicima po redoslijedu kako su oni rubricirali svoje, ovaj, amandmane. Tako da, kolegice, počinjemo s kolegicom Šintić, pa ćemo, ovaj, s onim koji je zadnji podnio amandman dalje voditi. Evo, to je na neki način, čisto da ne gubimo kasnije vrijeme oko tehnike rada. Zamolio bih kolegu Torića da vam je predlagatelja izloži kratki siže proračuna. Izvolite. Poštovanje. Ispred vas je prijedlog proračuna grada Šibenika za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je uravnotežen na nikad viši iznos od 123 milijuna i 700 tisuća eura. Radi se o stvarno ogromnom iznosu, pogotovo kad se vidi kolika bi bila ulaganja u kapitalnu imovinu od čak 50 milijuna eura. Znači, iznimno izazovno je za realizirati sve ovo, pošto tu ima mnogo kapitalnih projekata od već navedenih svih osnovnih škola koje bi se gradile ili dogradile. Zatim, energetska obnova osnovne škole Vidici, ili kapitalnih projekata vezano za Centar za klimatske promjene, odnosno Vatrogasni dom, ili u budućnosti Centar za mlade.

Država je u svojim makroekonomskim projekcijama najavila daljnji rast od 2,9%. Mi smo imali taj podatak, tako da smo i mi planirali realan rast poreza na dohodak, te više nemamo... Iz prijašnjih godina smo imali manjak. Sad nam se dogodilo skoro da smo imali određeni višak, međutim sve smo uspjeli utrošiti u kapitalne projekte, tako da u idućim godinama više ne planiramo ni viškove ni manjkove. Svi upravni odjeli su dostavili detaljno obrazloženje proračuna, i ako bude trebalo, odgovorit ću na sve upite. Hvala. Hvala, kolegi Tori ću. Ja bih samo, prije nego što nastavimo, ovaj, ovaj daljnji tijek vezano za ovu točku, vas izvijestio da je naše radno tijelo, a to je naš referentni, odnosno nadležni odbor za plan financija i gradsku imovinu, na sjednici koja je održana 15. prosinca 2025., podržao sve ove odluke, odnosno prijedlog proračuna za ovu godinu, kao i prijedlog odluke o izvršenju proračuna za 2026. godinu s projekcijama, tako da, evo, i to primimo na znanje prije otvaranja rasprave. A sad bih, evo, otvorio raspravu u ovome smislu, pa možemo ići po ovome prvo redu da podnositelji amandmana prezentiraju svoje amandmane, pa bih dao riječ kolegici Šintić da izloži svojih 6 amandmana. Da kasnije možemo raspravljati o proračunu ili... Tako je, možemo i kasnije, ovaj, raspravljati o proračunu. Onda će, ovaj, kad zaključimo raspravu, predlagatelj se osvrnuti na vaše amandmane, da li ih prihvaća ili ne.

To je sad na kraju, prije samog odlučivanja. Ne, ne, pitanje, jel' mogu i van amandmana sad izložiti? Može, da, dapače, otvorena je rasprava, jasno. Okej, onda, vezano uz sam prijedlog proračuna grada Šibenika za 2026. s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, ono što je meni upalo u oko je promidžba i informiranje koje raste s izvršenih 45.000 eura 2024. na 95.000 eura 2028., odnosno kontinuirano raste, rastu troškovi promidžba, promidžbe i informiranja. Pritom, moj dojam je da grad Šibenik trenutno ima zapravo vrlo dobru ekipu novinara i novinarki koji uspješno servisiraju i objave na web stranici, kao i druge sadržaje i materijale i za društvene mreže i tako dalje, pa je uz to moj amandman upravo onaj koji na neki način predlaže da ovu stavku smanjimo. Dakle, ovdje mislim isključivo na promidžbu i informiranje u okviru Ureda gradonačelnika, a ne na promidžbu i informiranje proračunskih korisnika ili vidljivost koja se planira unutar svakog od projekata. Vidljivi je rast, ponovni rast, je li, videonadzora, troškova za videonadzor.

To je isto jedan od, jedna od stavki iz koje su moji amandmani, mojim amandmanima sam predložila zapravo da smanjujemo te stavke, budući da smo već dovoljno uložili u videonadzor i mislim da tu zaista više nema potrebe dodatno ulagati. Ono što je moje pitanje je pitanje vezano uz obnovu gradske knjižnice. Dakle, mi u ovoj godini 2026. ponovno planiramo 1.240.000 eura u proračunu za 2026. na ime obnove, energetske obnove gradske knjižnice, a iz rebalansa 2025. je vidljivo da je planirano do kraja potrošiti ukupni iznos namijenjen toj stavci, 3.067.000. E sad, moje pitanje je što je s ovom razlikom, odnosno je li to neka prenesena razlika iz prošle godine koja neće biti izvršena, a nemamo izvještaj o izvršenju u drugoj polovici godine, ili je rasla cijena energetske obnove gradske knjižnice, što se tu događa, to me više-manje zanima.

Između ostaloga, rekla bih samo da mi je žao što školske kuhinje nisu našle put u proračunu za 2026. Naime, u 2027. je planirana provedba cjelodnevne škole u trenutku kada naša djeca počnu u školu odlaziti u 8 sati ujutro, a kući dolaziti u 3, 4, 5 sati popodne. Mislim da je potrebno u svim školama, ne samo onima koje se obnavljaju iz različitih europskih fondova, osigurati i prostor dnevnog boravka, opuštanja djece i kvalitetne prehrane koja nije pekarski proizvod. Smatram to ogromnim prioritetom i voljela bih da je u proračunu jasnije naznačeno. Što se tiče samih mojih amandmana, moj prvi amandman se odnosi na sufinanciranje troškova ugradnje dizala u višestambene zgrade. Ja sam uputila upit 15. listopada na koji mi je odgovoreno jučer, prekjučer, vezano uz politiku grada Šibenika prema sufinanciranju ugradnje liftova u višestambene zgrade. Naime, programom koji je planiran i prošao javno savjetovanje, još nije donesen. Planira se da troškove sufinanciranja ugradnje dizala u višestambene zgrade pokriva jednom trećinom država, a jednu trećinu može pokrivati jedinica lokalne samouprave. Budući da to nije financijski iskazano u proračunu za 2026. godinu, moj prijedlog je, odnosno amandman, da se 100.000 eura izdvoji na stavku sufinanciranja troškova ugradnje dizala u višestambene zgrade, kako bi zapravo omogućili starijim osobama koje žive u višestambenim zgradama bez dizala veću mobilnost i pokretljivost i povećali njihovu kvalitetu života, ali i općenito svim obiteljima i ljudima koji žive u višestambenim zgradama bez dizala, kojih, evo, ipak imamo.

Prijedlog je da se sredstva za to pronađu na ime promidžbe i informiranja u iznosu od 30.000 eura, te da se dio skine s pozicije uređenja platoa ispred Biskupsko-marijanskog svetišta Gospe Vrpoljačke u iznosu od 70.000 eura. Moj drugi amandman je sufinanciranje troškova potpomognute oplodnje u iznosu od 50.000 eura. Dakle, brojne jedinice lokalne samouprave sufinanciraju proces potpomognute oplodnje kao demografske mjere. HZZO pokriva 6 postupaka, ali samo za žene do 42. godine starosti. Ono što ću reći je da je ovo mjera koja se nalazi zaista u brojnim proračunima jedinica lokalne samouprave i koja zapravo omogućuje nekakav demografski rast, budući da u trenutnom proračunu za 2026. nije planirano povećanje stavke za naknade za novorođeno dijete, a i da nije izgledno da ćemo imati veći broj novorođene djece. Čini mi se da bi ovo možda moglo olakšati onim obiteljima koje pokušavaju, pokušavaju postati roditeljima, a koji je proces i skup i dugotrajan. Navedena sredstva za sufinanciranje osigurala bi se s pozicije zamjene travnjaka na pomoćnom igralištu Stadion na Šubićevac, i to je to što se tiče toga. Treći amandman: izgradnja učeničkog doma, 280.000 eura. Dakle, Šibenik je središte županije koja je dosta loše povezana s unutrašnjošću same županije. Ta povezanost je donekle poboljšana Šik busom, međutim i dalje imamo učenike i učenice srednjih škola u Šibeniku koji se po 2 sata dnevno voze do škole i 2 sata dnevno se voze svojim kućama nakon nastave koja je često u trajanju od 7 školskih sati.

Osim toga, sam učenički dom nije namijenjen samo onim učenicima koji u njega dolaze živjeti i boraviti zbog toga što se negdje obrazuju van mjesta svog stanovanja. On je na neki način i socijalna mjera, odnosno socijalna potreba za organiziranim stanovanjem, bilo radi socijalnih, ekonomskih ili nekih drugih uvjeta same obitelji. Mi nemamo nikakav institucionalni ni vaninstitucionalni smještaj za djecu i mlade, te mi se čini da bi planiranjem izgradnje učeničkog doma u Šibeniku odgovorili i na potrebe djece koja putuju u svoje škole i na potrebe djece iz županije, iz drugih županija, odnosno iz područja čitave Republike Hrvatske. Mi imamo regionalni centar kompetencija, otvoren pri Industrijsko-obrtničkoj školi. Cijela poanta regionalnih centara kompetencija je ta da ne privlače samo učenike i učenice iz grada ili mjesta u kojem postoje, već da postanu zaista centri za kvalitetno srednje obrazovanje učenika i da time privlače učenike iz drugih županija. Upisno područje za srednje škole je Republika Hrvatska, dakle bilo koji učenik ili učenica može upisati bilo koju srednju školu na području Republike Hrvatske. Ne odnosi se samo mjesto stanovanja na nužnost upisa takve škole. Pa imamo brojne primjere različitih škola koje u sebe imaju učeničke domove zato što privlače djecu iz drugih županija. I treći ovaj razlog koji sam navela, da na neki način osiguramo institucionalni i vaninstitucionalni smještaj djece koja su u bilo kakvoj potrebi. Ja sam tu stavila 280.000 eura za pripremu projekta izgradnje učeničkog doma u Šibeniku, ali ću podsjetiti i na to da mi imamo studentski dom Palatin koji nije u potpunosti popunjen, te da alternativno možemo razmišljati možda o nekakvom povezivanju potreba učeničkog doma sa studentskim domom, možda nekakve suradnje i omogućavanja takvog smještaja i za učenike s područja županije.

Naravno, to prepuštam vama dalje na operacionalizaciju. Četvrti amandman odnosi se na cestu za Martinsku. Dakle, kad dođete na raskrižje gdje skrećete, gdje se račvaju cesta za Martinsku i za Jadriju, ova cesta za Martinsku do plaže je u izuzetno lošem stanju, te bi bilo potrebno ulaganje u obnovu asfalta na navedenoj dionici, a sredstva za to našla bi se na ime bežične gradske mreže i videonadzora. Peti amandman odnosi se na školske kuhinje, već sam rekla, žao mi je što nisu u proračunu. Ja znam da je ministarstvo planiralo poziv za školske kuhinje, da ćete se vi sigurno javljati na taj poziv, međutim još jednom naglašavam, u trenutku kad dođe odluka da škole kreću sa cjelodnevnom nastavom i kad djeca u školi budu provodila i obvezni dio programa, a nakon toga i izvannastavne aktivnosti ili neke dodatne sportske aktivnosti u školi, naše sve škole, bez obzira jesu li sad obuhvaćene ili energetskim obnovama ili europskim sredstvima izgradnje novih škola,će biti u potrebi imati potpuno drugačije materijalno-tehničke uvjete ako planiramo osigurati kvalitetan boravak djece u tolikom broju sati u našim školama. Mi ne možemo dozvoliti da djeca od 8 do 5 popodne sjede na drvenim stolicama ili eventualno odu do sportske dvorane. Nama u holovima škola trebaju dnevni boravci, trebaju nam mjesta na kojima se djeca mogu i odmoriti. Mislim, postoje tu razno razne potrebe na koje možda ne odgovaramo najbolje ili ih nedovoljno planiramo.

Školske kuhinje su svakako jedna od tih potreba, da ne govorim o tome kolike benefite bi provedba, na primjer, zelene javne nabave imala i za lokalne poljoprivrednike i za lokalne obrtnike kad bi se zapravo hrana kuhala u svakoj od škola i kad bi ona bila lokalna i zdrava. Šesti amandman odnosi se na projekt Kultura u kvartu. Dakle, sredstva za mjesne odbore, njih planiramo uvijek isto, ne planiramo neka povećanja, a pozicije u mjesnim odborima su volonterske. I zapravo iz prakse vidimo da ti mjesni odbori počivaju na onom nekom entuzijazmu osobe koja ga vodi, što je sasvim u redu, međutim smatram da i s podizanjem cijene i rastom nedostupnosti kulturnih sadržaja, osim na primjer te Silver kartice koja će onda omogućiti veći obuhvat i za kulturu i sigurna sam omogućiti umirovljenicima uživanje u kulturi u centru grada, da bi trebali poraditi na kulturi i društvenim, socijalnim i građanskim sadržajima u samim četvrtima. Na prošloj sjednici gradskog vijeća tražila sam popis svih prostora mjesnih odbora kako bi zapravo mogla vizualizirati koji su, koji imaju neki prostor koji je adekvatan za takve aktivnosti. To sam dobila nedavno i zahvaljujem se, nastavit ću istraživati tu temu. Ono što je moj prijedlog je da omogućimo 100.000 eura koje bi putem natječaja, na koje se mogu prijaviti mjesni odbori vijeća gradske četvrti, nekako to programirali prema potrebama građana na način da se u mjesnim odborima počinju događati određeni sadržaji.

Dakle, bilo da je to neka predstava za djecu koja je besplatna u nekom kvartu ili su to aktivnosti čišćenja, povezivanja, volontiranja, dakle bilo što što bi na neki način zadovoljilo taj društveni život svakog od naših kvartova, naravno pazeći pritom da se ta sredstva onda ravnomjerno i geografski distribuiraju i prema potrebama samih građana. Evo, to je moj zadnji prijedlog i sredstva za to bi zapravo mogli pronaći na uređenju javnih gradskih parkirališnih površina. Hvala. Hvala. Kolega Slavica, vi ste sljedeći koji ima amandman. Želite uzeti riječ? Hoćete? Izvolite.

Moj prvi amandman se odnosi na uređenje Trga Ivana Gorana Kovačića, za što bi bilo namijenjeno 100.000 eura. U svrhu prevencije eventualnih ozljeda zbog lošeg stanja kala na tom trgu, potrebna je sanacija istog, posebice jer u neposrednoj blizini nalazi osnovna škola Fausta Vranića. Također, sanacija je potrebna i radi bolje valorizacije ovog gradskog trga. Iako se obnovilo sve u staroj gradskoj jezgri, onda je na neki način potrebno i obnoviti taj dio stare gradske jezgre koju aktivno koriste djeca grada Šibenika i na njemu igraju nogomet i ostale igre. Drugi amandman je vezan za izgradnju nogostupa u ulici Velimira Škorpika. Dugi niz godina stanovnici grada Šibenika, a posebno gradske četvrti Mandalina, čekaju realizaciju ovog projekta koji bi konačno osigurao sigurnost svih pješaka koji prolaze tom ulicom. Moj treći amandman se odnosi na uređenje ulice ispod Vidrilice. Stepenice u toj ulici su u jako lošem stanju i predstavljaju opasnost za građane koji tu svakodnevno prolaze, te je ulici potrebna sanacija. Četvrti amandman se odnosi na uređenje web stranica grada Šibenika, te uređivanje rubrike Gradonačelnici kroz povijest. Radi se o tome da je potrebno, da je potrebno, kako da to kažem, jedno kulturno sjećanje na sve ljude koji su obnašali izvršnu funkciju u gradu Šibeniku od 19. stoljeća pa do danas, jer je na takav način uređene web stranice svih razvijenih gradova u Republici Hrvatskoj. Nadam se da će neki od mojih amandmana biti prihvaćeni.

Hvala lijepo. Hvala kolegi Slavici. Sljedeći koji je podnio amandman je cijenjeni kolega Burić, njega nažalost danas nema, ali vi ste njegove amandmane dobili na vaše klupe. Kako ja ne bih želio uzeti, kako je već danas kazana ta riječ, ulogu porparola, onda nema potrebe da ja to posebno vam čitam kad imate u tekstualnom prilogu dostavljeno. Sljedeći je također podnijela amandman, a to vam je dostavljeno na stolove, cijenjena kolegica Ručović, tako da evo i ona se iz zdravstvenih razloga neće osvrnuti, odnosno neće ga izložiti. Tako da evo možemo otvoriti raspravu o samom proračunu. Tako da ja sada, nakon ovih amandmana, bih prvo zamolio možda kolegu ipak da tehnički budemo na neki način i sa spoznajom bliski onome što je netom izgovoreno, da kolega Tolić se osvrne na tehničku ispravnost ovih amandmana, odnosno možda potrebne korekcije i tako dalje. O tome evo više će vam on reći. Poštovanje, prošao sam sve amandmane da vidim jesu li sukladni zakonu o proračunu, gdje se u najvećem dijelu gledaju da li su izvori financiranja ispravni, odnosno da li idu na umanjenja, da li idu na teret eventualno nekih obveza koje smo već ranije preuzeli pa ne možemo neku stavku umanjiti. Vezano za amandmane od Maje Šintić, prvi amandman je tehnički neprihvatljiv jer mijenja izvore financiranja na način da se umanjuje komunalni doprinos koji je namjenski prihod, on se ne može koristiti za kapitalnu pomoć državi.

Tu je riječ, pretpostavljam, o liftovima, o dizalima u prvom amandmanu. Pročitao sam pravilnik i pravilnik kaže da jedinica lokalne samouprave, ako se uključi u navedeni program, da onda svoju trećinu sredstava uplaćuje direktno u državni proračun. Tako da tu eventualno je to potrebno izmijeniti. Drugi amandman je tehnički prihvatljiv, ali onda u tom slučaju ispada da se odustaje od sufinanciranja zamjene travnjaka. Treći amandman je tehnički neprihvatljiv jer zbog velikog iznosa tamo je planiran izvor pomoći od države. Uopće nije planirano u drugom dijelu financiranja projekta o sredstvima grada. Četvrti amandman je tehnički prihvatljiv. Peti je također tehnički prihvatljiv. A šesti je tehnički neprihvatljiv jer umanjuje komunalni doprinos koji je strogo namjenski prihod i ne može se koristiti za kulturne aktivnosti. Zatim su bili od vijećnika Ivana Slavice amandmani. Prvi je tehnički prihvatljiv, drugi je također tehnički prihvatljiv i četvrti je tehnički prihvatljiv. Treći nije jer je na tom izvoru 40.000 eura. Izvor financiranja je opći prihod i ostalo su pomoći od države.

Od vijećnika Mate Burića oba dva su amandmana tehnički prihvatljiva, te također od vijećnice Danijele Ručović je tehnički prihvatljiv. Hvala. Hvala kolega Toli ću. Evo otvaram raspravu. Riječ dajem gospodinu gradonačelniku koji će se osvrnuti na prijedlog proračuna. Izvolite. Dakle, ja bih se odmah osvrnuo na amandmane pa da to riješimo. Idemo lijepo po redu. Prvi amandman od vijećnice Šintić je dizala. Dakle, mislim da je stav bio da je tehnički neprihvatljiv, međutim mi ćemo projekt dizala i omogućavanje mobilnosti unutar visokogradnje gdje to nije riješeno prihvatiti. Dakle, prihvatit ćemo ne tehnički amandman, nego prihvaćamo program ugradnje dizala u više stambene zgrade koji to nemaju riješeno. Drugo?

Drugo je bilo financiranje potpomognute oplodnje. Potpomognuta oplodnja, dakle, s obzirom da sam ja medicinar, sjajna priča i to HZZO pokriva, naravno, u određenom broju postupaka do određene životne dobi. S obzirom na veličinu grada, nemamo relevantne podatke koliko je ljudi, odnosno koliko je uopće realna potreba izvan onoga što je obuhvaćeno troškovnikom HZZO-a. Ja predlažem da dobijemo točne podatke i da riješimo ako bude određeni broj takvih bračnih parova zainteresiranih. Hvala. Treći je bio izgradnja učeničkog doma. E, učenički dom je vrlo jedna kompleksna priča. Točno je, mi smo pokušali i sa studentskim domom, međutim kriteriji učeničkog i studentskog doma nisu isti. Ja osobno smatram da je učenički dom Šibeniku potreban kao županijskom centru. Nastavit ćemo raditi s tim projektom. Ima čak jedna markica u idejnom rješenju kopnenog dijela u projektu Batižele koja predviđa takozvani, mi smo ga stavili, radnu markicu društveni dom.

Valjda nije požar. Dakle, poštovana vijećnice Šintić, nastavit ćemo čak i zajedno komunikaciju u ideji da pozicioniramo u planovima učenički dom. Hvala. Sljedeća je bila cesta za Martinsku. Ovako pučki. Cesta za Martinsku u katastrofalnom stanju, ali za iskreno govoreći, u ovom trenutku nam to nije prioritet, ali vodit ćemo računa o tome. Sljedeća je bila školske kuhinje kao projekt. Školske kuhinje, definitivno. Svaka škola će morati. Može? Super, pet. Evo, dajmo riječ cijenjenoj kolegici Čeko ispred nadležnog ureda grada Šibenika. Evo, ja se ispričavam, jasno mi je da ste se možda malo zbunili jer ona nije kao poseban projekt naveden. Mi imamo jednu stavku u našem modelu koja se zove poticanje razvojnih EU projekata. I onda kroz te, u stvari, stavke planiramo sve što nam je potrebno da bi se prijavili za modernizaciju koja je po indikativnom planu izlazi u drugom mjesecu ove godine, potrebno je izraditi idejne projekte. Trošak za izradu idejnih projekata je u toj stavci poticanje razvojnih EU projekata. U trenutku kad budu gotovi ti idejni projekti, znat ćemo nekakvu procjenu troška za pet školi koje namjeravamo prijaviti. I onda, kako bude išao dalje postupak, kako budemo dobivali, ja se nadam, ugovore, onda će to biti vidljivo kao zasebne stavke u proračunu. Pet školi. Tako. Tako je.

Eto ga. Samo tako. Eto ga. Hvala Majo. Hvala i sljedeći. Dakle, ja sam htio jednostavno odgovoriti. Slažem se s tim da će škole imati kuhinju u trenutku kad uvedemo cjelodnevni boravak. I zadnji amandman cijenjenе kolegice Šintić je bila kultura u kvartu. Pa ja bih rekao da ta kultura u parku se i da. U kvartu. U mjesnim odborima imamo to. Disperziraj, da se to radi. Ali ja za sada ne bih prihvaćao kao poseban amandman iz vrlo jednostavnog razloga. Samoću reći jednu rečenicu. Da je intenzivan razgovor i vodi se komunikacija i između Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik i projekta Centar za mlade koji će upravo morati rezultirati pričom da se omogući jedan iskorak kroz sustav Hrvatskog narodnog kazališta sa ciljem uključivanja djece u razne kulturne programe. Dakle, kad, a to će vjerojatno i doći i na sjednicu gradskog vijeća, kad izdefiniramo praktički projekt i program upravljanja Centrom za mlade kojeg čekamo kao žedan vode da nam projektant isporuči projekt da otvorimo natječaj, ali ćemo zadovoljiti tu potrebu. To su bili svi amandmani cijenjenе kolegice Šintić. Ako ćete dalje za amandmane kolege Slavice, ja ću ih čitati kako ih je on i prijavio. Prvi amandman je bilo uređenje Trga Ivana Gorana Kovačića. Odgovor: naravno da će se ići u uređenje Trga Ivana Gorana Kovačića. Čeka se tehničko, odnosno izvedbeno rješenje knjižnice koja se radi u sklopu obnove Osnovne škole Fausta Vrančića.

Čekamo da se završi obnova kompletne knjižnice i one terase koja se nalazi na tom dijelu. I koordiniramo već priču sa Hrvatskim narodnim kazalištem, odnosno taj trg bi bio jedna od pozornica u okviru MDF-a, što znači da bi ga infrastrukturni u podzemlju, odnosno u korpusu trga, trebalo pripremiti za takvu namjenu. Hvala. Sljedeći amandman kolege Slavice bila je izgradnja nogostupa u ulici Velimira Škorpika. Ta priča ide jer smo otpočeli komunikaciju u kojem, u suradnji sa veleučilištem, je dogovoreno da se izradi projekt rekonstrukcije famozne zgrade ex Marconi, dakle one kamene zgrade bivše Krim policije. Naravno, u sklopu tog projekta ćemo dobiti i vlasništvo, odnosno pravo na upravljanje cijelim tim područjem, a onda možemo isprojektirati i nogostup koji će ići onda s lijeve strane kad prijeđete prugu, dakle upravo na parceli bivše vojarne Ante Jonjić. Hvala. Sljedeći amandman je bilo uređenje ulice Ispovjedilice. Prihvaćeno odmah, nema tu teorije. Dakle, taj put Ispovjedilice je u lošem stanju, a on je komunikacija prema Baroneu i to već ozbiljno razmatramo. Mislim na dio. Mislim, mislim na taj dio, ali mislim konkretno na dio od Jerka Matijeveka prema ulici Ivana Ribara. U svakom slučaju, svaku komunikaciju prema tvrđavi prihvaćamo. Naravno. Ali čekajte, ne možemo ga prihvatiti na ovakav način. Dakle, tu se skida s jedne pozornice tvrđave Baroneu. Da, tehnički treba prihvatiti. Dobro, onda ćemo ga tehnički, tehnički ga pripremiti. Okej. Okej. Sve je okej.

Samo da dodam, dakle, broja se o tome govorilo što su te stepenice uglavnom popucale, stare veće, do trave, od stupa. I što se slabo uređuje i slabo čisti taj dio ulice, namjerno ona cijela zapuštena. Sve zelenilo i ne izgleda nikako. Direktor je tu, primijena znanja. Dobro. Dakle, ovdje je zaključak: na uređenje ove ulice tehnički ga treba urediti. Dobro. Evo, samo da se vratim. Ispričavam se, još je ostao jedan amandman cijenjenе kolege Slavice, a to je uređenje web stranice grada Šibenika kroz neku podtemu gradonačelnice kroz povijest.

Ja za sada, praktički, ovo je nova ideja, ne mogu pozitivno odgovoriti, ali možemo ideju razraditi, što bi to podrazumijevalo, na koji način to posložiti. Dakle, to je meni početak priče. Kolegica Barana Jakelić se javlja iz publike. S ovim amandmanom nema potrebe jer ovdje nije u pitanju stvar sredstava, nego koncepta. Mi smo unatrag par godina redizajnirali našu web stranicu kako bi je obogatili modernim alatima koji su korisniji građanima, kao što je aplikacija Popravimo.hr, da mogu jednostavno prijaviti komunalne probleme i slično. A što se tiče ovog vašeg prijedloga, u narednoj godini će biti izrađena monografija koja će pratiti razvoj grada kroz povijest, pa možda, evo, ovakvi neki podaci će se naći u njoj. Hvala lijepa. Hvala. To su bili. Može, predsjedniče, dalje. Amandmani cijenjenе kolege Slavice. Kolege Burića nema, ali ja ću samo naznačiti tematski što je on tražio. To je, ovaj, pitanje bilo, ovaj, takozvani projekt Baka i Dida servis, znači, ovaj, davanje određenih novčanih mjesečnih naknada starijim članovima obitelji za brigu o djeci koja nisu upisana u gradske vrtiće. To je kao ideja dobro, međutim, to treba zaista u detalje razraditi i dobiti realnu projekciju troškova i onda pozicionirati u proračun. Hvala. Sljedeće je bila, ovaj, pitanje vezano za, na neki način, prenamjenu, mogu reći, nadležnosti, je li, iz određenih komunalnih i koncesijskih dosadašnjih situacija gdje su stvari bile riješene na taj način, kroz koncesijske ugovore, da se pitanje zaštite nezbrinutih životinja prenese udruzi Šibenske šape.

Dakle, funkcioniranje udruga funkcionira kako je pravilo, kakav je zakon. Dakle, moja sklonost zaštita domaćih kućnih ljubimaca je bezuvjetna. Mi imamo koncesionara As Eko koji funkcionira, ali i ovih dana ja imam dogovoreno sa Mace Funcutice sastanak, dakle, da bi se riješio taj problem. U ovom trenutku imamo koncesionara, udruge će se javljati s određenim projektima i programima, što je već, naravno, pozicionirano u proračunu i to bi za sad bilo to. Hvala. I zadnji amandman je bio od cijenjenе kolegice Ručević vezano za sufinanciranje enološkog festivala u Šibeniku, festivala vina. Ideja vinski festival, to je inače opće popularna priča u državi, ne bi trebali zaostajati, ali isto tako u detalje treba razraditi što je taj festival i koji su izvori financiranja. Prihvaćeno. Hvala. Prihvaćeno. Okej. S ovim smo, ovaj, na neki način odgovorili na ovu, ovaj, problematiku samih amandmana, ali bih možda zamolio magistra Miletu da, obzirom da je kolega Tolić naglasio onu potencijalnu tehničku neispravnost, da ove prihvaćene amandmane koji su, evo, od strane gradonačelnika kao predlagača, tehnički pozicioniramo kako bi oni bili spremni za uključivanje u sadržaj proračuna. Izvolite. Obzirom da se odmah glasa o njima, pa onda treba, treba. Dakle, to je ovaj prvi amandman vezano za više stambene zgrade i ugradnju dizala. On je tehnički neispravan zbog izvora financiranja i mi predlažemo, ako se slažete, da taj izvor financiranja bude vezan, odnosno skine se 100.000 eura s Centra za mlade.

Naime, zašto s Centra za mlade? Proračun kad se radi, treba mu neko vrijeme da se napravi, isto treba neko vrijeme da ga vi dobijete i pročitate. U međuvremenu smo dobili spoznaju da će se pomaknuti rok Centra za mlade, tako da u sljedećoj godini nećemo ukupan ovaj iznos potrošiti. Tako da onda, ako se vijećnica slaže, a gradonačelnik rekao da prihvati, da bi prihvatili taj amandman, onda bi izvor financiranja bio vezan 100.000 eura Centra za mlade. Drugi prihvaćen je bio, ovaj. Bilo je, dakle. Videlice. Tako je, od vijećnika Slavice. Treći amandman, uređenje ulice Ispod Vilice, isto je tehnički neispravan i mi bi također onda njega u iznosu od 50.000 eura financirali također Centar za mlade, jer tamo postoji upravo taj izvor financiranja. Hvala. Ovaj treći amandman koji je prihvaćen, kolegice Ručević, je tehnički ispravan, pa ga ne treba, ovaj, posebno obrazlagati. Evo, osvrnuli smo se na amandmane, ali s ovim jasno, ovaj, nije ono što ste vi pitali zaključena rasprava. Ja otvaram raspravu o proračunu, pa se, evo, kolega, ovaj, Kovač prvi javlja. Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Ma, čini mi se da smo malo proceduru izvrnuli na glavu sa. Evo, gledam članak 48. poslovnika koji kazuje: u amandmanima se izjašnjava predlagatelj i gradonačelnik, što je nesporno, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne. E sad, sljedeći stavak kaže: izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima. Tako da, mislim da smo malo se istrčali, ali dobro, neće se, neće se ništa dramatično dogoditi. Ja prihvaćam. Ovu primjedbu, ja sam se sam pitao oko toga i cijenim ovaj vaš stav, ali mislim da je radi transparentnosti samog, mogućnost da se na kraju vijećnici, jer proći će rasprava. Zaboravit ćemo što je bio prvi amandman kolegice, ovaj, Šintić. Samo primjerice govorim. Pa je onda, evo, obzirom da je tamo između tih riječi i zarez, ja sam se uhvatio ovog prvoga dijela toga stavka, kako bismo u tijeku rasprave dali očitovanja predlagatelja, a onda otvorili raspravu koja može opet povući određena pitanja za dalje. Ali da bude sve transparentno do momenta odlučivanja. Hvala vam, u svakom slučaju. Hvala Bogu. Dakle, načelno komentirajući ovaj prijedlog proračuna, primjetno je da su prihodi narasli na 123.635.000 eura. To je zamjetan rast. Međutim, slijedom iskustava vezano uz rebalans proračuna za 2025. godinu, gdje je došlo, došlo do umanjenja prihoda za prilično veliki postotak, pitanje je hoćemo li, hoćemo li mi to uspjeti sve skupa izvršiti u ovome, u ovome iznosu.

No, ono što upada u oči jest da na pomoći otpada 58.532.386 eura, na prodaju ili zamjenu nefinancijske imovine 2.433.664 eura, a na donacije nešto manje od 470.000 eura. Ili ukupno 61.430.848 eura, odnosno nešto manje od 50% ukupnih proračunskih sredstava. Jasno je, dakle, da izvornih vlastitih prihoda ostvarujemo u bujmu od cirka 50%. Ja često koristim prigodu usporediti proračun grada s obiteljskim, pa mi nemojte zamjeriti što to i ovoga puta činim. Dakle, postavljam retoričko pitanje: bi li mogao biti zadovoljan onaj otac obitelji koji za svoje potrebe vlastitim prihodima osigurava tek polovicu potrebnih sredstava, a drugu polovicu namiruje od pomoći, donacija i od prodaje obiteljske imovine? Po meni je tu odgovor prilično jasan. Primjećujem odmah na početku kako rashodi za zaposlene rastu za cirka 2 milijuna eura, ukoliko se nisam prevario, mislim da nisam. A recimo prihodi od komunalne naknade i komunalnog doprinosa planirani su u iznosu 640.000 eura manjem nego li je to bilo prošle godine. A koliko vidim, i u projekciji za 2027. godinu planira se minimalan daljnji pad prihoda po toj osnovi. Što nam taj podatak govori? Taj podatak, po meni, zorno svjedoči kako se ne predviđaju nikakve značajnije investicije na administrativnom području grada, jer bi to onda, vrlo vjerojatno, rezultiralo povećanim komunalnim doprinosom, pa i povećanom komunalnom naknadom. Moram reći kako bi mi bilo drago, kako mi je bilo drago notirati posjet ministra obrane gospodina Anušića poduzeću Zagreb Montaži, što su neki protumačili početnim korakom investiranja u vojnoindustrijski kompleks, o čemu biste nam, vrlo vjerojatno, vi mogli nešto više reći.

No, ukoliko se nešto takvo i planira, čini se kako neće biti realizirano u sljedećoj godini. Jednako tako interesantan je podatak kako se u ovom proračunu za program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama za 2026. godinu izdvajaju i sredstva za pronatalitetnu politiku. To su one najdirektnije mjere pomoći za novorođenu djecu. Pa onda ide za prvorođeno dijete 400 eura, za drugorođeno 530, za treće i svako sljedeće dijete 4.900 eura u 7 godina, dakle u 7 godišnjih obroka. Ukupno se u tu svrhu planira utrošiti 370.000 eura, što predstavlja 0,29% ukupnih proračunskih sredstava, što je po meni prilično razočaravajuć podatak. Povucimo paralelu s, recimo, troškovima za videonadzor i bežičnu mrežu, koji su za sljedeću godinu planirani u iznosu od 358.000 eura, dakle gotovo podjednak iznos. A projekcija za 2027. u tu istu svrhu je na razini od 2.108.000 eura. Pa se onda zapravo postavlja logično pitanje: što bi bili prioriteti u politici, u politici ove gradske uprave? Nadalje, na stranici 17 imamo stavku pilot projekt Silver kartica pogodnosti, za koje se planira izdvojiti 20.000 eura. Prema podacima iz 2021., naša županija, županija je s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina, čak 27,3%. Ako pretpostavimo da su rezultati u gradu Šibeniku, jer je i visokoškolski centar, školski centar, pa onda ima više mladih ljudi i tako dalje, za pretpostaviti je da je u gradu Šibeniku stanje nešto povoljnije, ali ipak se teško oteti dojmu da je poprilično svaki četvrti građanin stariji od 65 godina.

Silver kartica je projekt koji pruža pogodnosti svim umirovljenicima iznad 65 godina na području kulture, športa, obrazovanja i zdravstva, u javnim ustanovama koje ima i osnivač grad Šibenik. Namjera je očigledno dobra, ali je iznos izdvojen u tu svrhu malen. Da li je to zbog toga što je to pilot projekt, pa su to tek, nekakvi embrionalni začeci? O tome, o tome bi volio, volio znati. Naime, kad je ovaj projekt predstavljen javnosti, rečeno je kako će se nastojati ovu mrežu pogodnosti privući i neki privatni poduzetnici. Ali im se, koliko vidim, nije ponudio nekakav set olakšica u sferi smanjenja poreznih pritisaka ili smanjenja troškova poslovanja iz domene gradske uprave. Koliko sam uspio pratiti objavu u medijima, privatnim poduzetnicima se nudi oglašavanje u brošuri o projektu Silver kartica, koju će grad tiskati. Držim kako bi među ovom starijom populacijom ipak trebalo napraviti određenu socijalnu ili ti imovinsku stratifikaciju, kako bi onima najugroženijima mogli pomoći da po nižim cijenama kupe, recimo, neke bitne živežne namirnice ili plate režije po nižoj tarifi. Da ovdje ne spominjem nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije, slijedom čega su cijene u privatnim domovima porasle na 1.200 do 1.500 eura, gdje bi se također moglo intervenirati određenim subvencijama, i mislim da je tourgentno i nužno. I na kraju, u ime građana Vrpolja, jedno pitanje. Dakle, interesira ih kada će započeti ozbiljna realizacija i kad će se do kraja realizirati projekt uređenja platoa na Marijanskom svetištu Gospe Vrpoljačke.

I još jedna njihova, njihova zamolba da im se odgovori na pitanje: u sklopu ovoga, ove stavke, izgradnja ispraćajnih centara, u medijima je osvanula vijest da prioritet ima Boraja. Kako Vrpoljani, a sjetit ćete se našeg bivšeg kolege Renje koji je četiri godine mandata zapravo potrošio najviše se angažirajući na ovim pitanjima, dakle, njih zanima da li su oni izgubili prioritet pa su dospjeli eventualno na kraj, na kraj tog reda u svom čekanju na njihovu ispraćajnu salu, ispraćajnu dvoranu. Evo, hvala vam lijepa. Hvala, kolega Kovač. Pa se još javlja za riječ kolegica Šintić, pa kolega Kljajić. Izvolite.

Evo, još jednom postavljam ovo pitanje. Znači, gradska knjižnica je imala u proračunu za 2025. 3.067.000 eura na toj stavci, izmjenama i dopunama proračuna za 2025. Realizacija bi trebala biti 100%, a u novom proračunu za 2026. se nalazi novih 1.240.000 eura na ime energetske obnove gradske knjižnice Jure Šižgorić. Zanima me jesu li to neka sredstva koja ipak neće biti izvršena u 2025. pa su prenesena u 2026.? Ili govorimo o povećanim troškovima energetske obnove gradske knjižnice, budući da su planirani troškovi oko 3 milijuna eura? Pa ako može netko samo mi objasniti. Hvala kolegici Šintić.

Evo, dajemo riječ ravnateljici gradske knjižnice Jure Šižgorića, gospođi Šimić. Izvolite. Evo, poštovanje svima. Dakle, iz europskih fondova se financira, iznosi oko 3.102.000 eura, a ovo su prenesena sredstva, prenesena, tako je, nije. Hvala, kolegice. Ovaj, i dalje dajemo riječ kolegi Kljajiću, koji se isto javio za riječ. Izvolite. Evo, pozdrav još jednom svima. Ja ću generalno, općenito nešto reći o ovom proračunu. Jedan dobar dio ću i ponoviti što sam govorio prilikom usvajanja prvog polugodišnjeg izvješća za realizaciju proračuna 2025. godine. Dakle, ovaj proračun ne donosi u generalnom strateškom smislu ništa novo u odnosu na zadnja 2, 3 proračuna. Opisane politike tamo na 50, 60 i više stranica zapravo nemaju veze s matematikom o samom proračunu. Dakle, uzročno-posljedična veza između toga da imamo 5 natprioriteta: od plavog razvoja, zelenog razvoja, postturističkog razvoja, postpatenijskog razvoja mobilnosti, i onda opet u svima od njima, zapravo u toj matematici ne stoji. A još ću nešto, i ovdje ću reći, malo ću se uhvatiti za prosjek i statistiku: ukoliko i razvijamo školstvo, kulturu, zelene politike i tako dalje, razvijamo i u ovom proračunu kao i u prethodnim samo u gradu Šibeniku, a grad Šibenik i vi koji zapravo imate većinu i odlučujete i donosite odluke, zaboravljate da grad Šibenik u administrativnom smislu su i otoci i zaleđe. Dakle, u prosjeku on je dobar, je li, u prosjeku ja jedem meso, moj susjed jede kupus, a zajedno jedemo sarmu.

A sarmu ne jede nitko, gospodine gradonačelniče. Dakle, to je što se tiče prosjeka i statistike koja pokušava na nekakav način velike razlike u korištenju ovih javnih sredstava i dobara uprosječiti, pa reći: miulažemo u prosvjetu, miulažemo u kulturu, miulažemo u sport, miulažemo u infrastrukturu. Da, to je točno, samo to neulažete u otoke i neulažete u zaleđe. Posebno mi je ovdje upala, dakle, ovaj, stavka ruralni razvoj i turizam. Toga nema ništa. A još više, ovaj, nekakva pronatalitetna ili populacijska politika ili revitalizacija, gdje je od vas i traženo i kroz dopise na koje niste nikad odgovorili da financirate dječji vrtić u Sitnom Dolje na godišnjoj razini sa 17.000 eura, da im bude besplatno, jer nemate u administrativnom području grada Šibenika, u Dalmatinskoj Zagori, niti jedan takav vrtić sa 17 djece, niste to učinili. Amandmane nisam podnio niti jedan, mislim da nema smisla podnositi amandmane. Mislim da jako rijetko prihvaćate nekakve amandmane od opozicijskih zastupnika i vijećnika. Tako da mislim da ovaj proračun nije niti za otoke niti za Zagoru, nego samo za zidže i zidine grada Šibenika. Hvala lijepo. Hvala. Javlja se za riječ gospodin gradonačelnik.

Ja bih posebno vijećniku postavio samo pitanje: jeste se vi izborili za novi čvor za Sitno, spoj na autocestu A1, ili je to napravila gradska uprava u suradnji s nadležnim ministarstvom, što će biti razvojna komponenta? Nemojte pričati o onom što nema nikakve realne ekonomske osnove. Vi znate da je i privatnik htio napustiti funkcioniranje dječjeg vrtića u Sitnom, i da je to preuzela javna ustanova Naši vrtići, vrtići grada Šibenika. Dakle, ne pričajte bajke, nego pričajte argumente. Vi, ako ne volite Šibenik, to je vaše pravo, ali nemojte ga javno blatiti. Što se tiče samog proračuna, ja ću vrlo jednostavno reći: pa čuli ste u obraćanju gospodina Tolića da je naš proračun uravnotežen. To je cilj svakog proračuna. Niti imati viška, jer nam ne treba višak, višak mora biti negdje uložen, a niti imati manjka. To smo mi nakon dugih, dugih borbi i niza proračuna uspjeli napraviti. Dakle, prvi put 2024. u povijesti grada Šibenika u samostalnoj Hrvatskoj proračun je uravnotežen. Uravnoteženi proračun grada Šibenika znači uravnotežene proračune i svih javnih ustanova, odnosno svih naših trgovačkih društava. U ovom trenutku sva naša trgovačka društva funkcioniraju ekonomski opravdano i učinkovito, sve javne ustanove funkcioniraju bez manjaka, bez gubitaka, naravno, i sve su u riznici. I još jedan odgovor, ono, slušajući kroz ovu raspravu:

videonadzor. Bila je gospođa Iris Ukić Kotarac vijećnica u gradskom vijeću kad se donosio taj projekt. Svašta smo se tada naslušali, ali sada retrogradno možemo se osvrnuti. To je projekt koji su prihvatili svi ozbiljni gradovi u Republici Hrvatskoj. Svi njihovi predstavnici su bili u gradu Šibeniku i htjeli se uvjeriti u način na koji je to realizirano. Dakle, ne samo da je efikasnost tog sustava polučila vrhunske rezultate u nizu segmenata, ne bih ja sad o njima, nego je to projekt koji su preuzeli niz velikih, srednjih, malih sredina i gradova u Republici Hrvatskoj. Mi smo na taj projekt ponosni. I završna rečenica: taj projekt se radi u skladu s Ministarstvom unutarnjih poslova. Kolega Kljajić, replika, izvolite.

Dakle, poštovani gospodine gradonačelnik, apropo autoputa, na zboru mještana koji je organiziran u Sitnom Doljem i kojeg ste gradska uprava i pravne službe opstruirali jako dugo, o tome sad, to nije tema. Jedan od zahtjeva i točaka je bio da mjesni vijeće mjesnog odbora, kao i grad Šibenik, lobira za naplatne kućice, nekada Vrpolje, izlaz, sada Danilo, za rivijeru našu šibensku prema Primoštenu i Bilome. Tako da je netočno tko se izborio, tko nije. I to mi stavljate u usta, a prozvali ste nas, recimo, vaš kolega Danijel Mileta kod Lucije Cvitan u Vodicama, u županijskom Bagatinu, u četvrtome mjesecu 2024. godine. Rekao je doslovce, ono, da mi nemamo pojma da tražimo nešto što nije u gradskom proračunu, čisto izrugivanje. Prozvao nas je malicioznim i tako dalje. Ali još ću nešto reći, dakle, stavljati meni da ja ne volim Šibenik, ja mogu voliti koga ja hoću i koga ne hoću. Kao da ja vama kažem da vi ne volite seljake. Ista stvar. Možete ih voljeti, možete ih ne voljeti, ali mi plaćamo porez kao i ostali. U ovom proračunu nemate ništa osim Marijanskog svetišta, osim ako izvučete novce od europskih fondova za prezentacijski centar u Danilu, milijun eura 2027. godine, ako vam to da Europa i uređenje čvora ili nekakvoga raskrišća u Dubravi. Više-manje, još bi se mogla naći koja ulica, i to je sve, i točka. I zapravo, ovaj proračun ne vodi računa o otocima i o zaleđu.

Hvala lijepo još jednom. Hvala vam. Gospodin gradonačelnik se javio, izvolite. Dakle, neću se ja raspravljati s gospodinom Kljajićem, niti ulaziti u detalje, ja ću samo reći: izbori kažu sve. Vi ste marginalni, mali, periferni, i niste bitni. Komentari, odnosno replike, kolega Kljajić, pa kolegica Ukić. Evo, gradonačelniče, hvala lijepo. Ja ću reći vama: vi ste nebitni, marginalni, mali, i zaboravit ću vas kad prestanete biti gradonačelnik. Hvala lijepo. Hvala, kolegica Ukić. Ajmo u mirne vode. Kolegica Ukić Kotarac, izvolite, imate riječ. Evo, srdačan pozdrav još jednom. Ovo je baš šamaranje za kraj ove godine, i nije lijepo ovako se, ovoga, raspravljati. Znači, danas smo od strane gradonačelnika čuli da radnici u Hrvatskoj rade manje nego prosječni radnici u Europskoj, ovoga, uniji. A onda sam ja dometnula da bi se to moglo odnositi možda na one u javnoj upravi, a ne obične radnike koji kad rade u privatnom sektoru, koji kad rade u poduzetništvu i obrtništvu, itekako moraju paziti na svoju satnicu, jer ne mogu dovoljno zaraditi za život. I danas prosječan građanin radi po 2 posla da bi preživio. Isto tako smo čuli da su male političke stranke nebitne, marginalne i tako dalje, odnosno da građani okolice grada Šibenika koji žive po različitim mjesnim odborima manje vrijede. Činjenica je, gradonačelniče, da politička većina, nažalost, egzistira zbog nemorala pojedinih ljudi. Ali tu smo već temu obradili. Izbori su prošli, ankete su rekle svoje.

Nezadovoljstvo građana je visoko, pasivnost je najveća, ali stopa inflacije govori svoje. O tome, kad govorite o uravnoteženom proračunu i da su sve naše ustanove i poduzeća kao takva, ovoga, likvidna, odnosno uspješna, ipak moramo, moram napomenuti da i dalje podi koji, je li, imaju velik interes i dalje ovise o subvencijama grada Šibenika. Da i dalje trokut ovisi o pomoći grada Šibenika. Da tvrđava kulture praktički za svoju egzistenciju ubire svega 33% vlastitog prihoda, a da i dalje je podržava grad Šibenik. Sve je to lijepo. Ja znam da smo mi u projekcijama, odnosno u prioritetima naše politike razvoja grada stavili kulturu i visoko obrazovanje, ali u proračunu nisu vidljiva sredstva koliko je, recimo, koristimo za studij energetike i da li bi nam bilo jeftinije ili bolje, ovoga, kako se kaže, povećati broj stipendija, jer svega imamo 90.000, ovoga, eura za stipendije, što je jako mali iznos u odnosu na 125 milijuna eura. Dakle, drugim riječima, za razliku od onoga što piše u raznoraznim dokumentima, kao što su strategije i slično, efektivno Šibenik se razvija samo oko centra. Jako puno novca seulaže u lickanje. Jako je lijepo što smo uredili ulicu Vladimira Nazora i što ćemo na vanjski ulupati ogroman iznos novca, ali činjenica je da je okolica grada zapuštena i da građani koji ne žive u centru jesu građani drugog reda. Dakle, naš proračun je uravnotežen prema vašim standardima, ali je činjenica da veliki broj građana ne može uživati u kulturnim sadržajima zato što imaju jako male plaće radi državne politike koju, naravno, generira i podrška s lokalne razine.

Hvala. Hvala. Kolega gradonačelnik se javio. Dakle, meni je poznato da ste vi majstor za krive interpretacije. Dakle, ponovite mi gdje sam ja to rekao da hrvatski radnik ne radi. Ja vam govorim službene europsko, Eurostata podatke. Dakle, ja sam govorio o produktivnosti radnika u Hrvatskoj. A vi, ako hoćete, malo pročitajte što to podrazumijeva produktivnost. Nisam ja nigdje rekao da radnik ne dolazi na radno mjesto, da ljudi ne rade 2 posla i tako dalje. Nemojte izvitoperiti ono što je netočno. A što se tiče razvoja grada, europskih projekata, o tome će reći relevantni subjekti, kao što je to Europska komisija rekla. Dakle, to je grad koji je prvi kohezijski fond iskoristio apsolutno sve projekte koje smo željeli napraviti, smo napravili. Naša, naš projekt, neću ga sada posebno imenovati, koji je bio krucijalan i temeljen, je dobio europsku nagradu za ekonomski, stručno, najkvalitetnije razrađeni projekt. Dakle, ako hoćete, to je upravo projekt ustanove, javna ustanova tvrđava kulture i obnove jedinstvenog fortifikacijskog sustava grada Šibenika. Što je to što vi pokušavate, a što je meni nevjerojatno, živjeti i raditi u gradu, a govoriti protiv vlastitog grada, to je nevjerojatno, ali to je vaša karakteristika otkad ste u političkom miljeu. Hvala. Komentar, odnosno replika, gospođe Ukić Kotarac, izvolite.

Ja se ispričavam, gradonačelniče, ali isticanje objektivnih okolnosti nije nevoljenje grada Šibenika. Upravo suprotno. Upravo radi toga što imam običaj uvijek govoriti istinu i uvijek se držati činjenica, ja sam na sebe navukla jal ljudi koji su umreženi unutar sustava. I to je jako velika odgovornost i to je jako velika moja hrabrost. Jer da sam prosječna političarka, onda bih išla lipo nizvodno, ne bih se držala tema, nego bih govorila o nekakvim, ne znam, uređenjima ovih javnih ulica, ne znam čega. Tako da nemojte, molim vas, vrijeđati, nemojte obezvrjeđivati one građane koji, usprkos tome što imamo najljepšu, lijepu Hrvatsku i najljepši grad, ili što je bivši Jelić govorio najljepšu županiju, velika većina građana jako loše živi i krpak s kraj s krajem. Tako da nemojte me optuživati da ja ne volim grad Šibenik. Volim ga više nego svi, jer ne uzimam nikakav profit od njega. Za ove optužbe šta ste svi. Hvala. Javio se kolega Kljajić, pa iza toga kolega Slavica.

Dakle, gospodine predsjedniče Zlatoviću, molim vas da ubuduće, bez obzira tko će biti za ovom govornicom, da imamo jednaka prava i uvjete. To je tako u poslovniku, ali očito nije jednostavno u praksi. To smo imali prilike vidjeti na sjednicama vijeća kad ja nisam bio na njima, kad je gospodin Burić vrijeđao o malicioznim seljacima, pričao svašta i tako dalje, pričao je o meni. Ali ovdje, da će on meni, ili da ćete vi dopustiti da on kaže da je netko mal, da je nebitan, da je marginalan, to je ad hominem i to trebate oduzeti riječ. Nema veze da li je riječ gradonačelnik, da li je Zoran Kljajić, da li bilo koji ovdje prisutni. I molim vas, toga se držite. Kad to ne učinite, ono išta što je on meni rekao, ja ću reći njemu, kao što sam i maloprije rekao. Hvala lijepo. Ja bih ovdje raspravu na neki način prevodio krave. Prije bih samo, prije bih samo rekao prije gradonačelnika da ove određene aspekte... Hvala. Ispričavam se, gradonačelniče, ipak ću ja prvi to reći, pa ćete vi. Znači, ove određene aspekte nisu bili ad hominem, nego su bili prema određenoj političkoj organizaciji, a ne prema osobi. A s druge strane bih isto tako, ovaj, napomenuo da ako ovo vrijedi za nas, odnosno mene, da nekoga ovdje ispravljam, koliko se ne varam, tko je, ovaj, danas prvi započeo s tim da se ovdje, ovi izbori dobivaju na način da su trgovani, da se na neki način zlorabila volja građana, na način da je sve ovo produkt trgovine, a ne glasovanja ljudi na izborima koji su bili legalni i koji su na neki način producirali ovakvo stanje, odnosno jasno iskazali tko je u kojoj poziciji.

Tko je u poziciji vlasti, a tko je u poziciji oporbe. To vi jednostavno ne želite razumjeti i čitavo vrijeme okrećete pilu naopako, na način da izbore proglašavate na neki način upitnim i sve nas koji smo u vlasti upitnima, a vi koji ste u oporbi ste žrtve određenih manipulacija izborne prirode. To stvarno, evo, ako se držimo, držimo se svi toga. I rečeno je iz vaših redova. Prema tome, neću sada opet imenovati dalje, ali nemojte sada to negirati, to nije rečeno. Možemo provjeriti zapisnik. Prema tome, ajmo svi se držati reda. Imali smo danas, ja mislim, vrlo uljudnu raspravu o amandmanima se vodilo računa da, kao što ste vi rekli, da se oni ne donose, ovaj, odnosno ne prihvaćaju ako dođu iz nekih drugih redova. Vidjeli smo da je danas to ipak drugi slučaj, da je bilo i rasprave, i vrlo konkretne rasprave o tome. Možda, ja se ispričavam, malo izvan konteksta poslovnika, što mi je Mario opravdano prigovorio, ali sam želio da bude sve transparentno, da ne ostavimo neke stvari za kasnije, pa evo, izgubimo u ovoj raspravi što je tko htio predložiti. Tako da bih vas molio sve za jednu uljudnost. Ja to uvijek zagovaram, vi to dobro znate, ali jednostavno, nekada i male sitne provokacije znaju izazvati određene reakcije. Tu nikoga ne branim, niću ga braniti. Ali vas sve skupa molim, evo, od sada, za jednu uljudnost u komunikaciji, neka nam to bude pravilo.

Evo, muzej nam slavi 100. obljetnicu, vodimo i računa o onome što su naši stari na način, dok su bili u nekim velikim vijećima ovoga grada, imali. Imali su vrlo stroge kazne za, ovaj, na neki način neuljudno ponašanje. Prema tome, ajmo se svi skupa na svoj način svesti u određene okvire, prije svega jedne uljudne civilizacijske komunikacije. Eto, toliko. Gradonačelniče, izvolite. Hvala, predsjedniče. Ja sam to upravo htio reći. Nemojte govoriti ono što nije izrečeno. Nisam ja vama osobno ništa rekao. Ja sam rekao da ste vi kao politička opcija za nas marginalni, a to su kazali građani i birači, a ne ja. Ali ajmo i na osobno. Vaša kampanja na društvenim mrežama je samo pitanje trenutka kad ću ja privatno dignuti tužbu. Ali budite uvjereni da ću je onda dobiti. Budite sigurni 100%. Jer to što vi rušite dignitet ljudskosti, pristojnosti, komunikacije u javnom prostoru, to prelazi sve moguće tolerantne granice. Hvala.

Dakle, otišao je, ali ja ću svejedno reći. Slobodno može podići tužbu. Moja je kampanja bila korektna. Nisam ad hominem vrijeđao niti gradonačelnika, niti ikoga, tako da nikakve se tužbe ne bojim i radujem se s njim raspravljati na sudu, a ne u poziciji u kojoj mi je on nekakav ovdje primus partes. Hvala lijepo. Hvala, kolega Slavica se javio. Kolega Slavica odustaje od riječi. Da li se još netko javlja po temi proračuna grada Šibenika? Ako se nitko od kolega ne javlja za riječ, ja ću ovu raspravu zaključiti i dati na glasovanje točku 3, a to je prijedlog proračuna grada Šibenika za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu. Tko je za?

12. Protiv? 5. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćen proračun grada Šibenika za sljedeću godinu. Idemo u okviru ove točke na sljedeće podtočke. To je pod 3.a, prijedlog programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2026. godini. Tu bih molio, ovaj, gospodina pročelnika da uzme riječ. Ja ovdje, ovaj, napominjem vam, obzirom da je u prijedlog proračuna, je li, da su ušli, ovaj, amandmani koje su dali kolege koji su predlagali prijedlog, da je on na svoj način inkorporirao i te amandmane koje ste vi, ovaj, dali kao takve. Pa u smislu toga će biti jasno i osvrt kolege vezan za, za samu činjenicu, ovaj, refleksije na ovu točku dnevnog reda. Hvala. Evo, pozdrav svima. S obzirom na prihvaćen amandman, gospodine Slavice, kao predlagatelj, u prijedlogu programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2026. godini, na toč- stranica 4, nakon točke 13, dodao bih točku 14, uređenje ulice ispod Vidilice, iznos 50.000 kuna. Eura, pardon. Eto, to je sve. Ispričavam se, ispričavam se. Ovo je jedna moja, ova, ovaj, rasprava današnja i malo podignuti tonovi su, ovaj, mi zatražili da ipak na neki način reotvorimo ovu točku 3. Naime, mi smo, ovaj, prihvatili određene amandmane, ali nismo glasovali o određenim amandmanima koja nisu, ovaj, koji nisu prihvaćeni od strane predlagatelja. Tako da bih se vratio na prethodnu točku. Ja vam se ispričavam svima. Ova, na neki način, žustra rasprava koja je bila i mene na svoj način odmakla od, ono, one procedure koje bih se i sam morao držati, pa vam se ispričavam.

Stoga, ovaj, smatram da točku 3 još nismo, ovaj, raspravili. I, ovaj, prvo bih dao, znači, amandmane koji nisu prihvaćeni na glasovanju, kako bismo imali sve regularno predviđeno. Evo, u tome smislu, obzirom da smo bili zaključili raspravu, imamo amandmane koje gradonačelnik, odnosno predlagatelj proračuna, nije prihvatio prvi. Od takvih je, ovaj, kad idemo po redoslijedu, su prvi amandman, gospođe Šintić, je prihvaćen i on je inkorporiran u prijedlog proračuna. Drugi amandman sufinanciranje troškova potpomognute oplodnje nije. Pa bih ja molio da glasovanjem vidimo kakvo je stanje vezano za taj amandman. Tko je za?

6. Nije prošao. Amandman 3. Ja neću čitati sada kolege, ovaj, ove naslove, odnosno teme, nego ću samo govoriti brojeve amandmana, da ne u tome smislu ne gubimo vrijeme. Amandman 3, kolegice Šintić, tko je za? 6. Nije prihvaćen. Amandman 4, kolegice Šintić, tko je za? 5. Znači nije prihvaćen. Amandman 5, školska kuhinja, tko je za? 6. Nije prihvaćen. I amandman 6, kultura u kvartu, tko je za? 5. Nije prihvaćen. Idemo na amandmane kolege Slavice. Njegov treći amandman je usvojen i on je postao sastavni dio proračuna. Ali dajem na glasovanje amandman 1. Tko je za? 6. Nije prihvaćen. Amandman 2. Tko je za?

Nije prihvaćen. 6 glasova. I amandman 4. Tko je za? 6. Nije prihvaćen. Imamo i dva amandmana kolege Burića. Amandman 1. Tko je za? 2. Nije prihvaćen. Imamo iza toga drugi amandman kolege Burića. Tko je za? 6. Isto tako nije prihvaćen. I amandman kolegice Rušević je prihvaćen od strane predlagatelja i on je postao sastavni dio samoga proračuna. E sad, dajemo čitav, ovaj, proračun na glasovanje s usvojenim amandmanima koji su postali sastavni dio ovoga proračuna za 2026. Tko je za? 12. Protiv? 5. Protiv. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćen proračun grada Šibenika za 2026. godinu. Uz moje isprike, evo, nastavljamo s točkama dnevnog reda. To je točka 3.a, pa onda dajemo riječ gospodinu... Molim? Molim te, ako možeš ponoviti. Evo, izvoli. Evo, dobro. S obzirom da je, ovaj, amandman gospodina Slavice prihvaćen, u tom cilju usklađujemo ovaj zaključak, odnosno prijedlog programa gradnje komunalne infrastrukture. Stranica 4, znači, nakon točke 13 dolazi točka 14. Dodaje se ispod Vidilice, uređenje ulice ispod Vidilice, 50.000 eura. To je sve. Hvala, kolega Jurić. Kolegica Šintić se javila. Izvolite.

Moje pitanje odnosi se na gradnju reciklažnih dvorišta. Dakle, vidjeli smo na prije jednu ili dvije sjednice da PPUG konačno predviđa reciklažna dvorišta, dobilo je to svoje lokacije. Međutim, ne vidim u programu gradnje komunalne infrastrukture, pa ni u proračunu, da se negdje predvidjelo sredstva za izgradnju reciklažnih dvorišta koja su zbilja potrebna, budući da građani moraju ići na Bikarac kako bi zapravo odložili dio svog otpada kojeg odvajaju. Pa evo, moje pitanje je što nam je s tim reciklažnim dvorištima. Drugo pitanje, vezano uz program gradnje komunalne infrastrukture, odnosi se na nogostup u Mandalini. Amandman je odbijen. Međutim, znam da postoji pitanje vlasništva tamo, ali evo, još jednom, mislim da nam to zaista treba biti prioritet u rješavanju. Sve više i više ljudi prolazi tim putem i prolaz tamo je vrlo nesiguran. Ono što bih još naglasila, imamo još jednu ulicu u gradu koja je vrlo nesigurna, a to je ulica Jerka Makijeda. Ona je dosta uska, a njome dnevno prolazi jako velik broj srednjoškolaca na putu do Ekonomske gimnazije i Prometno-tehničke škole. Znam da postoji nogostup u ulici ispod, međutim, činjenica je da ljudi izabiru kraći put, a ne duži put, da bi do negdje došli, zbog čega tamo velik broj srednjoškolaca, srednjoškolki, a na kraju krajeva i samih stanara i stanarki te ulice, prolazi na način da im automobili koji često voze jako brzo, ovaj, prijete da će ih udariti, barem s retrovizorom.

Zanima me je li moguće izmijeniti program komunalne infrastrukture, gradnje komunalne infrastrukture, na način da se u toj ulici poveća prometna sigurnost postavljanjem bilo ležećih policajaca ili na neki drugi način. Hvala. Hvala, kolegice Šintić. Da li se netko još javlja za riječ? Kolega Vrvilo. Moje pitanje je vezano za rekonstrukciju križanja ulice Đure Đakovića i Bana Josipa Jelačića. Prema ovom proračunu, predviđa se 750.000 eura iz komunalnog doprinosa za rekonstrukciju toga raskrižja. Kako je vidljivo na slici idejnog rješenja koja je obavljena na stranicama grada još 2023., radi se o pogolemom rotoru i parkiralištu od par desetaka mjesta na, po mojoj procjeni, oko četvrt hektara prostora. Prvo me zanima je li uopće izvedena kakva studija o prometnosti istog križanja koja bi opravdala toliki zahvat. Ovako laički, ja bih rekao da se uopće ne radi o naročito prometnom križanju, odnosno to je križanje koje vodi u ulicu u kojoj ima par desetaka obiteljskih kuća, ne više od toga. Temeljno pitanje jest zašto se novac, čija je količina u proračunu, naravno, ograničena, umjesto na stvarne prioritete, na primjer demografske prioritete kao što su besplatni vrtići za svu djecu u gradu Šibeniku, troši na asfalt i beton na raskrižjima, odnosno na križanjima koja to realno ne zahtijevaju. Ljudi obični uglavnom nemaju neki problem, pa ga onda gledaju kako će ga riješiti, a ova gradska vlast kao da na umu uvijek ima isto rješenje, odnosno gradnju, asfalt i beton, a onda izmišlja problem što će točno graditi.

Nitko ne bi imao ništa protiv jedne gradnje da nam je količina novca beskonačna ili da novac dolazi iz EU fondova, pa onda možemo ulagati taj novac koji nam je dao netko drugi u naše gospodarstvo. Ali ponavljam, ovo nije novac iz EU fondova, ovo je novac iz našeg komunalnog doprinosa, dakle od ljudi, od građana grada Šibenika. Konačno, pogoduje li se ovakvim zahvatima novcem građana, odnosno našim novcem, građevinskom lobiju? A bilo je već riječi, evo, i od pitanja gospodina Restovića na početku, a spomenuo je i gospodin Klajić i gospođa Kotarac, određena pogodovanja radi ubiranja provizija na takve projekte. Spomenuo bih samo neke ranije projekte, na primjer čvor Rokići. Dakle, gradska vlast se hvali tim zahvatom kao da je to jedan, mislim, to je jedan od kapitalnih projekata u prošlim mandatima, ali taj golemi čvor za koji je potrošeno ne znam koliko novaca, na kraju vodi u ulicu koja u jednom svom dijelu nema niti, niti širine za pločnik sa strane. Dakle, čovjek se stvarno upita, takvi projekti kad se rade, zašto se planiraju baš, zašto se taj novac odlučuje utrošiti baš na to? Rade li se studije? Zašto se novac naprosto ne utroši pametnije? Evo, ja sam govorio sad ovdje o besplatnom vrtiću za svu djecu. Mislim da se svi građani grada Šibenika slažu koliko je to potrebno. Postoje sigurno i građevinski projekti koji su potrebni, na primjer nogostup u području Mandaline do policijske uprave i druge stvari.

Mislim da ovo područje kod Đure Đakovića stvarno nije, nije prioritet. Hvala. Kolega Mileta se javlja za riječ kao odgovor na vijećnički stav. Dobro ste počeli izlaganje. Vi, kao laik, slažem se s time. Naime, ako ste i vidjeli u medijima, kako kažete, idejno rješenje ulica, križanje ulica Đure Đakovića i Bana Josipa Jelačića, onda ste ispod njega mogli pročitati tekst. U tom tekstu piše zbog čega se to radi. Naime, to raskrižje ima problem protočnosti autobusa, odnosno gradski autobusi javnog gradskog prometa, oni djelomično pokrivaju gradsko čvorište Šubićevac, to jest ne mogu doći do tog dijela Šubićevca jer se tamo ne smiju i ne mogu promisno okrenuti. Dakle, to je prvi i glavni razlog. Drugi razlog je što tamo, govorimo o nogostupima, ni tamo ne postoje nogostupi, niti tamo postoje propisna mjesta, odnosno propisna sigurna mjesta gdje pješaci mogu prolaziti. I to će se dobiti sa, sa tim istim raskrižjem. Isto tako, on jest u programu gradnje komunalne infrastrukture, ali se neće 100% financirati iz poreza, prireza, odnosno izbornog proračuna grada Šibenika, nego će se financirati iz europskih sredstava u najvećoj, najvećoj mjeri. To ste isto mogli pročitati u samome proračunu. Ono što je nama tu još, već kad spominjemo to raskrižje, nama je djelomično sporno i to ćemo se savjetovati s gradskom čvrti Šubićevac, a to je promjer toga rotora se ne definira pi puta oko, nego baš za gradski autobus.

Dakle, to je minimalni rotor, odnosno radijus kojeg može gradski autobus zaokrenuti se za 180. Taj parking koji spominjete, tamo će postojati divlji parking. Taj parking je nesiguran, u raskrižju je, među stablima je. E, tu dolazimo do, do, do pitanja kojeg ćemo mi definitivno u, već u siječnju uputiti stanarima gradske čvrti Šubićevac, a to je: taj parking, kad bi se uredio, morao bi se jedan dio šume koja nije, koja ne spada u park šuma Šubićevac, ali nego spada onaj dio do samoga nadvožnjaka, dakle ima nekih 1.500 kvadrata, on bi se trebao posjeći. Za uzvrat bi se dobilo nekih 30-ak parkirnih mjesta. E, to je sad stvar gdje mi nismo sigurni što tu napraviti i pitat ćemo naše sugrađane u gradskoj četvrti da li žele da na tom dijelu da bude propisno uređeni parking za 30 parkirnih mjesta ili da ostanu ona stabla šikara koja tamo, tamo već je. I u tu svrhu smo i napravili dva, dva rješenja, odnosno već imamo mi građevinsku dozvolu, samo možemo je smanjiti za ovaj obuhvat šume, da građani onda kažu što je tamo, što je tamo prioritet.

Kolegica Šintić se javila. Kolega Vrvilo, ipak njemu dajem riječ, obzirom da je ipak ovo na neki način replika na izlaganje kolege Vrvila. Izvolite, pa onda kolegica Šintić. Slažem se, naravno, da je potrebno produljiti liniju autobusa i do tog dijela i da se autobus mora tu okrenuti. Međutim, imate u Crnici situaciju gdje se autobus okreće na jednom sitnom obilježenom rotoru, tamo iza Super Nove, koji je površinski, ja bih rekao, čak manji od trenutne asfaltirane površine ovdje na ovom križanju. Znači, samo promjenom prometne signalizacije, iscrtavanjem rotora na tom području i eventualno manjim nekim asfaltiranjem, mislim da biste dobili područje, da biste dobili, dobili jedan rotor uz minimalne troškove. Vezano za izvore financiranja, ja sam se referirao na ono što piše u dokumentu. U dokumentu piše 750.000 eura iz komunalnog doprinosa. Nemam što drugo komentirati vezano za to. Hvala. Kolegica Šintić.

Ja mogu reći da mi je drago da ste odlučili posegnuti za participacijom građana pri odlučivanju u uređenju njihovih četvrti. S obzirom na pitanje šuma ili parking, zanima me tko će provoditi tu anketu, koja će biti metodologija i na koji način ćete osigurati participaciju dovoljnog broja građana i građanki te gradske četvrti. Gospodin Mileta, izvolite. Nama je ideja da uđemo u samo vijeće gradske četvrti, organiziramo tamo skup građana i da prezentiramo, je li, rješenje A, rješenje B, i da onda gradska četvrt samostalno donese demokratski odluku i dostavi nama kao vijeće. Ne, ne, dakle, mi ćemo, mi ćemo, dakle, mi komuniciramo s gradskom četvrti, tu ima, ne znam, njih 7 ili 9, i oni će trebati pozvati sve svoje sugrađane. Naravno, mi ćemo i putem medija, gdje želite skinuti, ovaj, ovu sredstva, putem njih ćemo isto komunicirati s javnosti i s građanima da dođu na tu prezentaciju i kasnije da donesu jednu demokratsku odluku. Isto tako bih uspio iskoristiti priliku da odgovorim. Mislim, čak i laiku bi trebalo biti jasno da raskrižje Bana Josipa Jelačića, Đure Đakovića i ona slijepa ulica, odnosno točnije čak slijepi odvojak na prostoru Super Nove, nisu niti približno slični, a kamoli isti.

Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Vrvula se opet javio za riječ. Izvolite. Ponovo zamjenjujete teze. Dakle, nisu, nitko ne kaže da su isti, ali se može izvesti rotor na isti način. Znači, može se ta površina rotora koja je u Crnici, oko koje se bus očito može okrenuti, znači da će se moći na toj površini okrenuti i ovdje na Šubićevcu. A ta površina se može iscrtati u trenutnom asfaltiranom, na trenutnoj asfaltiranoj površini. Tako da ne vidim, naprosto ne vidim čemu 750.000 eura troškova. Hvala na komentaru. Imamo li daljnjih diskutanata?

Imamo li daljnje rasprave o ovoj točki? Ako nema, zaključio bih točku 3.a. Te da. Ne mogu nikoga prisiliti na riječ. Samo dok se riješi još i moj pravni odnos i tako, određujem lokaciju i točka. Hvala. Zaključili smo raspravu o ovoj točki. Dajem na glasovanje točku 3.a. Tko je za nju? 11 protiv, 4 suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 3.b je prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture u 2026. na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Vrvula se javio, pa kolegica Šintić, izvolite. Ja sam se mislio pod ovom točkom osvrnuti na nešto što je gradonačelnik rekao u odgovoru na moje vijećničko pitanje. Sad gradonačelnika nema, ali ću svejedno reći vezano za ovu točku, pa neka mu netko prenese. Prvo, oslovio me s"mladi gradski vijećnik" i mislim da to kolega Slavica trpi već zadnje 4 godine. Mislim da se trebamo obraćati jedni drugima po imenu, prezimenu, eventualno tituli, a epitete da ostavljamo sa strane. Ali ako je gradonačelnik već počeo s epitetima, onda ću ja ubuduće, dok god on mene bude oslovljavao s"mladi vijećnik Vrvilo", ja ću njega oslovljavati s"stari gradonačelnik Burić". Pa možemo i tako razgovarati. Ajmo se vratiti opet na točku. Mislim da je suvišno, ali ajmo se vratiti na, na, na temu. Tako je. Vezano, vezano za samu temu, gradonačelnik je, je li, u odgovoru na, na vijećničko pitanje na koje nisam imao pravo replike, rekao da je za nadvožnjak da su nadležne hrvatske ceste.

I drugu stvar koju je rekao je bitno istaknuti. Rekao je: "Nemojmo se ponašati kao uhvatite lopova." Prvo, okej, prihvaćam ako su nadležne hrvatske ceste. Ja sam promašio adresu svoga pitanja i ja se na tome izvinjavam. Nemam problem s, nemam problem s izvinjavanjem. Što se tiče teze da ne trebamo vikati"uhvatite lopova", što bismo trebali vikati? "Pomilujte lopova","pohvalite lopova". Naravno da vičemo"uhvatite lopova" ako je netko oštetio gradsku, gradsku imovinu. I nastavno, nastavno na to, imamo nešto oko čega grad uistinu jeste, jeste nadležan, a opet se radi o gospodarenju gradskom, gradskom imovinom u maniri dobrog gospodara. Spominje se u javnom prostoru ugovor koji je grad Šibenik sklopio još s INA-om, vezano za onaj prostor na Vanjskome koji se sada uređuje, a gdje je INA, je li, navodno po tom ugovoru trebala ukloniti one spremnike koji su tamo bili, a nisu uklonjeni, odnosno znamo da su uklonjeni tek, tek sada. Je li postojao takav ugovor? Je li po tom ugovoru INA trebala ukloniti te spremnike i, i je li, ako je to točno, zašto nisu uklonjeni? Hvala kolegi Vrvilu. Evo, ja prihvaćam njegov prijedlog da budemo stvarno uljudni, da biramo, ovaj, riječi, da ne budemo, ovaj, opterećeni, odnosno da ne koristimo ove epitete. Ali onda i vi, brate, ovaj, nemojte koristiti ove riječi"ala lopovi" i slično, je li. To upućuje na postojanje kaznenog djela, je li. Ovaj, znači, nekome stavljate, ovaj, ali dobro, ajmo izbjegavati onda.

Ako nešto preporučate, ajte se i vi prvi držite jer počinjemo svi od sebe. Evo, izvolite, kolega Paško. Predsjedniče, ovo je pitanje bilo trebalo postaviti na aktualnom satu. Ja sam ga i očekivao da će ga netko postaviti na aktualnom satu. Molim, molim, molim vas. Ako dopuštate, ja ću odgovoriti, iako ovo uopće nije vezano za ovu točku. Ako nije tema ove točke, onda jasno da vijećnička pitanja idu u vijećnički sat, je li. Idemo dalje. Možete doći kod mene kao vijećnik, pa ću vam. Kolega, ajmo, ajmo se vratiti u točke dnevnog. Ajmo. Ovo, ovaj, imamo svi mogućnost. Postavljam vijećnička pitanja. Vidjeli ste danas da smo, ovaj, ovaj aktualni sat nikad brže završili, odnosno da je on završio ispod jednog sata. Znači, bilo je mogućnosti da i danas postavite pitanja. Neki od vaših vijećnika su postavili samo jedno pitanje. Prema tome, mogli ste ih distribuirati na druge. U dogovoru nije bilo nikakvih problema. Ajmo se mi vratiti u okvire točke. Je li se još netko javlja za točku 3.b? Kolegica Šintić, izvolite.

Mislim da je bila druga sjednica kad smo imali izvještaj o realizaciji programa održavanja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu, pa smo tamo zaključili da je iznos za postupanje s neupisanim životinjama morao biti povećavan, čini mi se, čak dva puta. Možda sam u krivu, nisam dobro zapamtila. Međutim, u 2026. godini, u prijedlogu programa održavanja komunalne infrastrukture, iznos za postupanje s neupisanim životinjama ostaje na, na istoj razini, iako je gradonačelnik na toj sjednici rekao da ga je potrebno povećati. Ja ću samo ukazati na ono što se čuje od građana, a onda pročelnik može reći kako, na koji način komunalni redari postupaju. Ono što se od građana čuje je da u određenom trenutku, kada građani pronađu napuštenu životinju na, na cesti, a grad je potrošio limit ovih sredstava, komunalni redari često građanima i građankama kažu da im ne mogu pomoći ili da novca više nema, pa onda nekim pritiskom se dolazi do toga da seko ipak pokupi tu napuštenu životinju i zbrine je. Dakle, moje pitanje, odnosno moj prijedlog vama je da zaista počnete planirati malo ova sredstva šire, jer to što imate udruge Mace Funcutice i Šibenske šape je sjajno, ali zakon predviđa odgovornost jedinice lokalne samouprave za postupanje s napuštenim životinjama. I ne mogu volonterke, odnosno mogu, ali to ih debelo iscrpljuje i nije, nije u redu, na kraju krajeva nije u skladu sa zakonom. Ne mogu volonterke preuzimati poslove jedinice lokalne samouprave.

Tako da, evo, moj prijedlog još jednom, molim vas, povećajte ovu stavku. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo raspravu po ogledu točke 3.b, koju dajem na glasovanje. Tko je za? 11. 12. Protiv? 3. 4. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno 3.b. 3.c je prijedlog programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za 2026. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić, izvolite. Pa ja ću samo reći da na tragu ovoga što je gradonačelnik rekao, da je spreman realizirati dodatnu mjeru financiranja potpomognute oplodnje kao demografsku mjeru koju pružaju i brojne druge jedinice lokalne samouprave, da ću osobno na sebe preuzeti obvezu ispitivanja i istraživanja o tome koje bi to bile realne potrebe i da ću onda napismeno tražiti da se takva mjera uvrsti u daljnje proračune grada Šibenika, jer još jednom naglašavam, preko HZZO-a ljudi mogu ostvariti 6 postupaka i to samo ukoliko se radi o ženama u dobi do 42 godine, čime dio žena ne uspije ostvariti svoj cilj postajanja roditeljem, a dio žena ne može niti pristupiti takvoj mjeri radi godina. Hvala. Hvala, kolegice. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo točku 3.c. Tko je za?

12. Protiv? 3. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno 3.d. Je prijedlog programa javnih potreba u kulturi, tehničko-u kulturi i znanosti grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio, pa kolegica Šintić, izvolite. Hvala lijepa, poštovani gospodine predsjedniče. Dakle, u okviru ovog prijedloga programa nailazimo na, između ostalog, i manifestaciju"Šibensko kulturno ljeto", pa se u tekstu prijedloga programa navode aktivnosti koje bi se proračunskim sredstvima financirale. Citiram: "Promicanje kulture suvremenog i tradicionalnog izričaja renomiranih umjetnika na atraktivnim lokacijama u gradu te obogaćivanje kulturne i turističke ponude grada. Predlaže se te aktivnosti financirati s iznosom od 263.000 eura ili 15,35% više nego što je to bio slučaj u ovoj 2025. godini." A onda opet, u okviru Šibenskog kulturnog ljeta, već niz godina gradski proračun financira festival "Kvališ", a uvjeren sam kako će, na preporuku Kulturnog vijeća, i iduće, 2026. godine, grad financirati tu manifestaciju, vrlo vjerojatno i s uvećanim iznosima, s jednom povećanja globalno, ovaj, globalnih ovih sredstava.

O sadržajima koje taj festival nudi, ja sam u nekoliko navrata ovdje govorio. Ne kanem se predlagati, kao ni danas, bilo kakvu zabranu, nego sam iskazao protivljenje proračunskom financiranju, proračunskom financiranju jedne takve radikalno lijeve ideološke manifestacije. Neki je smatraju i parapolitičkom manifestacijom, čija velika većina, ili dobar dio, programa i aktivnosti teško može biti svrstan pod, citiram,"promicanje kulture suvremenog i tradicionalnog izričaja renomiranih umjetnika". Stoga, ako kanite i dogodine financirati ovu manifestaciju, onda u obrazloženju prijedloga obrazložite kako ste spremni financirati sadržaje onog profila koje festival Alternative i ljevice nudi. Prisjetimo se dobrog dijela ovogodišnjeg programa koji teško može biti svrstan pod onu prije spomenutu formulaciju. To je ovo:"promicanje kulture suvremenog i tradicionalnog izričaja renomiranih umjetnika". Dakle, prisjetimo se sadržaja ovogodišnjeg. To je bila ova izložba "Objektiv NDH" s policijskim dosjeima NDH-ovske policije, pa nadalje okrugli stol "Da li su revolucije umrle", pa razgovor "Skrivena agenda" s temama "Antirodni pokreti", "Rodna ravnopravnost", "Koordiniranje udarna ženska i manjinska prava", gdje je moderator bila cijenjena kolegica gospođa Šintić, pa onda predavanje"Zavodljiva moć nacionalizma" i da ne nabrajam dalje. Ili, ako ćete biti legalisti i ostati pri ovome tekstu obrazloženja prijedloga, onda zapravo ne bi bilo moguće financirati dobar dio aktivnosti spomenute manifestacije. Ovo govorim zbog toga jer sam u saznanju kako je 22. listopada ove godine braniteljska udruga "Ruža Hrvatska" prijavila projekt "Festival hrvatske vojne povijesti 2026", koji bi se održao u rujnu sljedeće godine, s predavanjima, okruglim stolovima, tribinama, glazbenim nastupima, posjetima lokacijama Domovinskog rata i promocijama knjiga na temu obrane Hrvatske, s naglaskom na obranu grada Šibenika u Rujanskoj bitci 1991.

godine. Kako je proteklo gotovo dva mjeseca otkako je dokumentacija o kojoj sad govorim, vezano uz ovaj prijedlog, predana gradskoj upravi, možda bi bilo interesantno, vrlo vjerojatno ste vi, gradonačelniče, u saznanju, a nema gradonačelnika, još se nije vratio. Dakle, vrlo ste vjerojatno vi u gradskoj upravi, onda, da promijenim subjekt, u saznanju kakav bi bio, kakav će biti odnos gradske uprave vezan uz proračunsko financiranje ovog projekta. Hoće li ona formulacija iz obrazloženja koju sam spomenuo u slučaju festivala Alternative i ljevice, hoće li ono obrazloženje biti prepreka za financiranje ovoga projekta udruge, udruge "Ruža Hrvatska"? Evo, to su pitanja koja su meni interesantna i mislim da je vrlo bitno da obrazloženje u kojem su zapravo sadržani kriteriji prema kojemu će se financirati određeni sadržaji manifestacije, da to, taj kriterij i ta formulacija bude puno preciznije regulirana. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Da li se netko osvrće na izustup? Ne. Kolegica Šintić, izvolite.

Pa evo, na tragu onoga o čemu smo maloprije pričali, što se odnosi na upravo participaciju građana i građanki u mjesnim odborima i izvan Šibenika, dakle ne samo u gradu, nego u mjesnim odborima našeg čitavog administrativnog područja, ali i tragom činjenice da, ako sam dobro primijetila, u proračunu se smanjuju sredstva, ne u potpunosti ukidaju, ali smanjuju sredstva za neformalne inicijative mladih. Još jednom napominjem, naravno da je to nešto o čemu trebamo razgovarati i što bi trebalo dodatno, ovaj, raspisati, produbiti. Čini mi se da propuštamo priliku odgajati naše građane i građanke, poticati ih na građansku participaciju, na aktivnost, poticati ih na volontiranje, upravo radom mjesnih odbora u gradu, ali i izvan grada. Zato opet govorim, mislim da bi dio sredstava programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti, a koja su ove godine i uvećavana na određenim stavkama, trebalo realocirati iz centra grada u mjesne odbore šire okolice grada Šibenika, u mjesne odbore općenito, tako da u svakome kvartu građani i građanke mogu pristupati određenim kulturnim, društvenim, ekološkim, volonterskim sadržajima, a da onda u tom slučaju nositelji takvih projekata budu upravo mjesni odbori koji se često žale da im nedostaje sredstava za kvalitetniji i bolji rad.

Hvala, kolegice Šintić. Da li se još netko javlja? Ne javlja. Možemo... Ako može, samo jedna rečenica. Možete, izvolite. Oprostite mi, kolegice i kolege. Gospodine predsjedniče, smatram da je neprimjereno kada se raspravlja o proračunu za sljedeću godinu, a i svim ovim programima koji su na dnevnom redu, da gradonačelnika nema. Dakle, ja imam osjećaj, evo, kao, ajde, relativno već iskusan, ovaj, gradski vijećnik, osjećam se, znate, ono, psi laju, karavane prolaze. Dakle, osjećam se kao da je potpuno irelevantno što ću ja ovdje reći, hoću li govoriti ili neću govoriti. Svi mi imamo nekakav legitimitet. Kako ga ima gradonačelnik, tako ga imamo i mi vijećnici. I mislim da bi bilo u redu da je gradonačelnik nazočan dok se, dok se ova rasprava vodi. Prema tome, sugeriram, ako će se vratiti gradonačelnik, ako nije neka izvanredna situacija, ja bih vam sugerirao da dadete, ovaj, jednu stanku dok se gradonačelnik ne vrati, ali bojim se da je sad već stvar zakašnjela. Evo. Hvala lijepo. Hvala, kolegi Kovaču. Evo, javlja se kolega, ovaj, zamjenik gradonačelnika, ali u svakom slučaju primjedba je išla na moj račun, pa ću ja prvi, ovaj, odgovoriti. Iako ja ovdje nisam onaj koji će, ovaj, biti vratar, tko će ulaziti, tko će izlaziti, jer vidimo da je fluktuacija vijećnika i svih ostalih vrlo učestala, je li, pa onda ne možete očekivati od mene da to reguliram kao neki prometni stručnjak ovdje.

Međutim, moramo znati, je li, da je, ovaj, ovdje naš zamjenik gradonačelnika, koji po svojoj ulozi je zamjenik gradonačelnika, je li, prema tome, u svakoj situaciji, kad gradonačelnik nije tu, zamjenik gradonačelnika ima sve prerogative gradonačelnika i može nastupati kao ovlaštena osoba u tome smislu. A također bih samo podsjetio da je gradonačelnik bio cijelo vrijeme za točke dnevnog reda, a to je bio proračun, to je ona točka 3.0, je li, bez oznake slovne. Tako da smo mi tu točku apsolvirali, je li. Ovo su sada programi koje mogu izlagati i drugi dionici koji sudjeluju u njegovom izvršenju. Evo, kolega Mileta, izvolite. A vi ste meni ukrali ono što sam ja mislio reći, ali, ali nema veze. Dakle, htio sam kazati još, kolegice Šintić, dva puta je spominjala gradske četvrte i mjesne odbore, odnosno na mikro razini financiranja kulture. To se već radi, je li, na način da se obično neka udruga koja funkcionira u tom mjestu i bez mjesnog odbora ili uz njihovu podršku, javlja na ove natječaje vezane za upravo kulturu. Tako imate, ne znam, padaj na pamet, u Boraji imate kulturnu udrugu koja radi događaje. E, pa na isti način, praktički, mogu sve ostale udruge, odnosno iz gradskih četvrti i naselja, javljati se upravo na natječaje koje, koje mi imamo. Hvala, kolegi. Javio se kolega Kljajić. Izvolite, cijenjeni kolega.

Malo ću se, hvala lijepo, uključiti još u raspravu, pa ću reći kolegici Šintić, s obzirom da sam se neko vrijeme malo bavio s mjesnim odborima, a vi, naravno, želite dovesti kulturu u mjesne odbore. Gospodin Galić se s tim bavi i po defaultu je pravnik i dosta, jako puno poznaje problematiku, zapravo, i normative koje reguliraju lokalnu, mjesnu i regionalnu samoupravu. Teško ćete dovesti kulturu u mjesne odbore, oni uopće ne funkcioniraju, oni su praktički van zakona, ne objavljuju ništa na web stranicama, to je teška muka, sazvat zbor mještana i tako dalje. Jako će to teško ići, imamo samo dvije varijante s njima. Jako hrabro od vas da vi želite dovesti... Kolega, sad izlazimo iz okvira, je li? E, ajmo, ovaj, ajmo se vratiti u okvire. Samo trebaju ukinuti ili reformirati. Je li, ovaj, ja... Vi ste se ovdje iskoristili, ovaj, jednu inicijativu kolegice Šintić za svoju eksplikaciju sasvim nečega drugoga, je li, ovaj, da ste bar rekli da, evo, potičete udruge da u svojim programima uključe, ovaj, programe koji nisu samo u kazalištu, u muzeju, u centru grada, nego i u nekim, ovaj, disperziranim područjima, je li, onda bi to sasvim bilo opravdano. Ali vratimo se mi u raspravu i, ovaj, vidimo tko se tu još javlja. Ako se nitko ne javlja, možemo zaključiti ovu točku 3.d i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv?

5. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 3.e: Prijedlog programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2026. godinu. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić, izvolite. Pa mislim da, vezano uz program javnih potreba u sportu grada Šibenika, postoji načelni konsenzus i da bi se teško našlo uopće ikoga u gradu tko bi se protivio bilo kakvim dodatnim ili većim ulaganjima u sport u gradu Šibeniku. Ja bih samo, ovaj, voljela istaknuti par stvari koje su mi zapele za oko, o kojima vi sigurno i razmišljate, ali evo da, da na neki način raspravimo u kojem smjeru onda ide sve to vezano uz prijedlog programa javnih potreba i općenito infrastrukture u sportu. Imamo brojne javne rekreacijske površine koje su na neki način generičke. Tu mislim na opremu koja se nalazi na ovim javnim površinama na kojima su sprave za vježbanje, na banju, na šetnici i tako dalje. To je uvijek nekih pet, šest istih sprava koje su vrlo često i van funkcije, a posebno na Šubićevcu, gdje se stvorila valjda nekakva zajednica ljudi koji se tamo nalaze i napravili su na neki način i svoje neke rekvizite s kojima vježbaju pored onog dječjeg igrališta u samoj Park šumi Šubićevac. Ove druge površine su, mi se čini, em poluprazne, em više djeca dolaze na te sprave nego... možda sam u krivu, ali evo, to je ono što ja vidim. I na Brodarici imamo slične i tako dalje.

Mene zanima, postoji li možda među vama neka rasprava o tome kako bi trebale biti opremane te javne površine i ta javna vježbališta, i postoji li možda neka druga oprema koja bi se mogla nabaviti, a koja bi onda pokrivala možda širi dijapazon interesa, ali i dobi, u smislu dječjeg vježbanja, poticanja boravka na zraku i tako dalje. Što se tiče ovih ostalih infrastrukturnih potreba, to svi znamo da nam treba puno više novca za sport. Hvala. Kolega Mileta se javlja, a vidim da je spreman i kolega Španjo, pa izvolite.

Pa da, vi ste, recimo, u pravu kad govorimo o opremi za vježbanje na otvorenom. Evo, postoje, ili smo mi barem vidjeli, dva tipa. Jedan tip je onaj klasični street workout, hard ili kako ga zovu, gdje nema opreme sa kinetičkim pokretima, a drugi vid je opreme, opet ono, samostojeće, pa bude ih njih tri, četiri, pet, šest, devet, i onda imate rad nekakvih pokreta, je li. I ono što smo mi primijetili je da, ovaj, prva, prvi vid opreme, taj street workout, da to koriste ljudi koji su fizički spremni, je li, koji, ono, ta zajednica na Šubićevcu, to je ta zajednica, i oni tu podižu svoju razinu fizičke spremnosti, ono, do većih razina. Ovaj drugi vid opreme se pokazalo, ne samo kod nas, nego da ga koriste i djeca i stariji, ljudi koji zapravo možda se i ne bave fizičkom aktivnošću, ali eto, lagano se tu razgibavaju. I to su nekako, ta dva vida opreme namijenjena, ponavljam, dakle, ljudima u većoj fizičkoj spremnosti, bilo opet i mladima, i muškarcima i ženama, je li. I drugi vid koji je, taj kinetički, koji je za ljude koji su em starije dobi ili mlađi ili nisu baš u nekoj fizičkoj spremnosti, pa žele malo se razgibati. Ako vi imate prijedloge, mislim, inače, mi smo se tu i savjetovali, je li, mislim da su javna ustanova,

sportski objekti, je li, odnosno čak i nekakva društva koja se bave, pa i ljudi sa Šubićevca, su nam zapravo rekli kakav vid opreme oni žele. I mi smo krenuli u tom jednom ili drugom smjeru, ovisno o tome gdje obitavaju ili mislimo da bi mogli obitavati takvi ljudi. Vi, ako imate kakav prijedlog za nekakav treći vid opreme, mi ćemo ga rado, rado poslušati i možda i prihvatiti, ako stoji. Evo. Kolega Španjo se javio za riječ i hvala. Evo, još jedanput pozdrav svima. Čisto što se tiče opremanja određenih gradskih površina i tako dalje. Evo, sad smo u postupku nabave za tri površine, i to jedan za gradsku četvrt Meterize. Jedne sprave će ići za

mjesni odbor Žaborić i jedne na mjesni odbor Grebašnicu, odnosno na područja na kojima su oni zatražili to postavljanje sprava. Čisto da naglasim da je važna i komunikacija mjesnih odbora, gradskih četvrti i tako dalje prema javnoj ustanovi, i naravno, u skladu sa proračunom i sa njihovim zahtjevima, mi ćemo tome nastojati udovoljiti. Hvala lijepo. Hvala. Nema daljnjih diskutanata. Zaključujem raspravu po prijedlogu točke 3.e i dajem na glasovanje. Tko je za? 12. Protiv? 4. Ustanovnih nema. Prema tome, većinom glasova prihvaćeno. Točka 3.f: Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3.f. Tko je za?

12. Protiv? 3. Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćen prijedlog javnih potreba u osnovnom školstvu, točka 3.g. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javila, pa kolega Martinović. Što se tiče programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika, osim što su se prijavile i polako se dobivaju ugovori i počinju postupci vezano uz izgradnju novih škola, što je svakako pohvalno i hvale vrijedno. Ja bih još jednom ponovila one stvari koje uočavam da su možda negdje potreba djece i roditelja onih škola koje nisu u postupku obnove, nadogradnje i sličnim postupcima. U nekim školama, naime, još uvijek nemamo u svim učionicama klimatizacijske uređaje. Znam da to ovisi o dinamici javljanja ravnatelja prema vama, ali evo, pozivam osnivača da provjeri u kojim školama nedostaju klime u učionicama. Dolazi nam još jedno ljeto, s tim učionicama je zaista teško kvalitetno raditi, zadržati koncentraciju djece i rada s njima. Također, rekla bih da, odnosno naglasit ću, ponovit ponovno, sama cjelodnevna škola ne podrazumijeva samo boravak djece u školi u jednoj smjeni, nego podrazumijeva niz didaktičkih i metodičkih prilagodbi procesa, nastavnog procesa, drugačijem obliku stjecanja ishoda učenja. S obzirom na to, ministarstvo je sjajno prepoznalo da su naše škole neadekvatne i da ih je potrebno drugačije opremiti i urediti, međutim, novca nema za sve osnovne škole, što znači da osnivači moraju planirati u onim osnovnim školama koje ne idu u nadogradnju, modernizaciju i slične postupke, moraju planirati i predvidjeti na koji način će se zadržati kvaliteta rada s djecom, a da se ispoštuju svi zahtjevi jedne takve školske reforme, zapravo to je reforma osnovnoškolskog obrazovanja.

Ja ću vam dati samo par primjera, ali u principu, kad imate kurikularno planiranje i kad radite prema kurikulumu umjesto nastavnog plana i programa, što je onaj svima ovdje poznati način rada u školama, onda je i sama arhitektura škole drugačija, onda je oprema u učionicama drugačija, onda su nastavne metode rada i oblici rada drugačiji. I oni zahtijevaju drugačiju, opet se vraćam na onaj početni dio, oni zahtijevaju drugačiju materijalno-tehničku opremljenost škola. U Švedskoj škole na svakom katu imaju dnevni boravak za djecu gdje se djeca mogu tijekom odmora, koji su onda drugačiji jer je raspored sati drugačiji, sjesti, odmoriti, podružiti. U Švedskoj djeca imaju male čajne kuhinje u kojima mogu za vrijeme takvih odmora sebi skuhati čaj, kavu i slično.

Dajem primjer. Molim vas, molim vas. Ja znam da vi mene volite. Okej, u Njemačkoj je ista takva stvar. U Njemačkoj sve škole imaju određene društvene prostore u kojima djeca onda imaju priliku na kvalitetan način, koji je na neki način strukturiran i usmjeren na ostvarivanje pozitivnih kontakata među djecom, tako vrijeme provoditi u školi. Ja znam i realna sam oko toga da je to nešto što je proces i da nama treba novca, da decentralizirana sredstva nisu dovoljna, da je takvim kapitalnim ulaganjima u naše stare škole potrebno i važnije zamijeniti krov koji prokišnjava ili slično, ali evo, još jednom napominjem, molim vas, vodite računa o tome da za dvije godine, ako CDŠ krene i ako naša djeca budu boravila u školi od 8 do 17 sati, da taj rad s njima tamo i taj boravak s njima tamo mora biti kvalitetan. Hvala.

Ja bih se osvrnuo na točku aktivnosti jednokratne novčane pomoći za radne bilježnice i drugi obrazovni materijal. Naime, pozdravljam to, dakako, ali ove godine u materijalu nije bilo kutija za likovno. Tako, ako se dogodi da može uvrstiti, po mom izračunu, to bi bilo nekih oko 50.000 eura troška za svih ovih 3.321 učenika. Hvala. Hvala, kolegica Žurić. Mi smo sve nastavne materijale, radne bilježnice i sve druge, iskomunicirali sa ravnateljima škola. Ne znam je li sad, ne mogu sad ovog trenutka reći je li taj pribor u tome, ali mislim, mislim čak da je. Ali kažem, generalno je dogovoreno što će sve biti u tom paketu. Provjerit ću vam to, provjerit ću to. Hvala, evo, mogu samo da dopunim da evo ja kao potencijalni korisnik ove mjere koje predlaže kolega Martinović, da su škole osiguravale te likovne potrebe na način da roditelji nisu trebali participirati, barem u školi gdje moja djevojčica ide. Tako da vjerujem da je to, ostvarenim obzirom da je ovo privatna škola, nije javna, onda je vjerojatno i u javnima još veći slučaj.

Ajmo to iskomunicirati pa vidjeti što se tu dade još učiniti da bi ova komunikacija ravnatelja prema dalje išla baš u korist ovoga što vi govorite. Da li ima još diskutanata u ovoj točci? Ako nema, zaključio bih točku 3.g. Tko je za? 12. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćeno. 3.h. Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske službe spašavanja stanica Šibenik za 2026. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćeno. I točka 3. Prijedlog programa korištenja sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostornom području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćena ova točka dnevnog reda, čime smo apsolvirali točku 3. dnevnog reda. Dao bih ovu točku 4. u raspravu, pa bi onda nakon toga napravili jednu desetominutnu pauzu, ako se slažete. Znači, otvaram točku 4. To je prijedlog odluke o izvršavanju proračuna grada Šibenika za 2026. godinu. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zaključujem raspravu za ovu točku dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? 2. Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćena je točka 4. Kolege, dajem desetominutnu pauzu, pa ćemo se vratiti u 12:15.

Naše sjednice. Prošli smo 4 točke dnevnog reda, čeka nas još 20 točaka, pa vas molim za strpljenje i jedan kvalitetan rad. Ja bih prije početka samo, evo, ako je to točno što sam čuo, izrazio svoju osobnu, a vjerujem i vašu sućut, obitelji Restović i našem kolegi, vijećniku Restoviću, obzirom na činjenicu da je, evo, njegov otac, Zoran Restović, danas preminuo ovdje u Šibeniku. Pa evo, izraze duboke sućuti obitelji i našem vijećniku. Zamolio bih kolegu Galića da izvrši prozivku vijećnika, da ipak utvrdimo stanje vezano za nastavak rada, obzirom da vidim da nas nema ni u onom broju koji je bio kod zadnje sjednice. Izvoli. Anela Alavanja, Branka Badžim, Mate Burić nije od početka, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grgurica, Zoran Kljajić, Mario Kovač je napustio sjednicu, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Tonči Restović je napustio sjednicu, Danijela Ručević, Ivan Slavica, Maja Šintić, Katarina Tomasini Marić, Iris Sukč Gotarac je napustila sjednicu, Petar Vrvilo, doktor znanosti Dragan Zlatović je tu, i Jure Zorčić je tu.

Možemo utvrditi da je u nastavku sjednice nazočno 17 vijećnika, te je to potreban kvorum za daljnji nastavak rada i odlučivanja. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra opće upotrebe za dio čestice broj 3821/1, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Možemo prijeći na šestu točku, to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra opće uporabe za dio čestice broj 7220, katastarska općina Zlarin. Otvaram raspravu. Kolega Vrlula se javlja. Izvolite, cijenjen kolega.

Ja bih samo primijetio da ovdje, u ovom prijedlogu odluke, nema nikakve geodetske izmjere. Znači, postoje samo dvije fotografije terase koje sam maltene mogao ja poslikati. Kako ćemo skinuti status javnog dobra s nečega što ne znamo točno ni s čega skidamo, obzirom da nije točno izmjereno? Kako bi uopće ovo trebali prihvatiti? Hvala, kolega. Evo, da li imamo osvrt stručne službe koje su radile na pripremi ove točke? Kolega Paško, samo malo, evo. Samo da se samo dvije fotografije još. Jer tu imam u predmetu geodezijski situacijski nacrt. Evo, da imate uvid. Mi smo dobili materijal. Koji dio? 15 metara kvadratnih?

Znači, i to se vidi, vidi da su stepenice. Pa je, je, ali samo ovaj, bez ovog, samo dvije fotografije. Onda se ispričavam. Kolega, je li prihvaćate ovu, ovaj. To su stepenice. Bitno je da nema ovih. Bitno je da nema nesporazuma. Jesmo uspjeli ovo vaše pitanje, ovaj, otkloniti, da ne moramo ovu točku odgađati za neku sljedeću sjednicu, ako se slažete. Hvala vam lijepa. Evo, zaključio bih ovu točku i dao na glasovanje točku 6. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Hvala još jednom. Sedma točka dnevnog reda je prijedlog odluke o dopuni odluke o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 7. Tko je za?

16 protiv, suzdržanih, preostalih. Većinom glasova prihvaćeno. Osma točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju ponude HP Hrvatske pošte d.d. Šibenik. Otvaram raspravu. Javila se kolegica Šintić. Izvolite. Evo, ja sam odlučila danas biti malo cinična, sarkastična. Nemojte mi zamjeriti na tome. Samo izvolite. Ja imam jedan prijedlog. Ja apsolutno podržavam da prihvatimo zaključak o prihvaćanju ponude Hrvatske pošte, a isto tako predlažem da, nakon što prihvatimo današnji zaključak, izmijenimo odluku o uvjetima i načinu raspolaganja nekretninama u zoni Podin, na način da minimalna ponuda za cijenu jednog metra kvadratnog bude 25 eura, pa kad se raspiše novi natječaj za Aquapark, taj Aquapark prodamo, to zemljište prodamo, uprihodimo još 2,5 milijuna eura, a onda odluku vratimo na početne postavke, da jedan metar kvadratni košta 5 eura, i onda nastavimo dalje kako smo i radili do sada. Hvala. Hvala vam, kolegice. Kolega Mileta se javlja za riječ. Izvolite.

Dakle, ja bih se referirao na, u medijima, ne znam je li bilo priopćenje za javnost vaše vezano za Hrvatsku poštu i Pode, a onda je ovo što ste sad izrekli vjerojatno post festum te priče, jel'. Treba znati sljedeće. Naime, Hrvatska pošta je državna firma, 100% vlasništvo države, i oni smatraju da im je Šibenik dobar, dobra baza za jednu tu sortirnicu. Mi kao gradska uprava isto to smatramo. I sada, kako oni legalno mogu doći do prostora? Mogu doći legalno na prostor koji mi imamo, a imamo ga najviše na području Poda, da ga kupe. Oni ga mogu kupiti na dva načina. Mogu ga kupiti putem, kao i svi ostali koji su tamo došli, putem našega natječaja, za kojega postoje pravilnici koji su takvi kakvi jesu, a većina njih, kad govorimo o poticajima, proizlazi iz smjernica Europske unije, hrvatskog zakona i hrvatskih podzakonskih akata, i mi smo zapravo naše pravilnike, kad govorimo o ovim beneficijama koje tamo imaju, najvećim dijelom uokvirili sukladno onome što je nama iznad nas, jel'. I sada, dakle, jedan vid je natječaj. Na tom natječaju se može javiti više ljudi. Procjena je Hrvatske pošte, a i nas sada za ubuduće, da ćemo mi imati, po parcelama koje u sljedećoj godini budemo prodavali, više zainteresiranih. I onda ide priča tko ponudi, odnosno da li je proizvodnja, tko ponudi veću cijenu, i treće je broj zaposlenih, jel'.

I onda tu će biti tko da najbolju ponudu, odnosno tko ima najveći broj bodova, taj dobije. To znači da Hrvatska pošta, ako se javi na takav natječaj, nije sigurno da će dobiti. Međutim, postoji mogućnost koju je Hrvatska pošta iskoristila, i ta mogućnost postoji samo za firme koje su u 100% vlasništvu države, da direktnom pogodbom s gradom Šibenikom sklope ugovor o prodaji zemljišta, ali onda nije povlaštena cijena, dakle nisu državne potpore, nego je cijena koju procijeni sudski vještak i koja je onda preko 25 eura. I Hrvatska pošta je procijenila da je najbrži, najsigurniji način da dođu do zemljišta u gradu Šibeniku, da s gradom Šibenikom sklope jednu takvu pogodbu koja je vama na klupama, ali onda mora platiti, je li, cijenu 25 eura, i to je cijena koju plaća za sigurnost ovoga, ovoga posla. Sve ostalo ide, ide na, na, na natječaj. E sad, druga stvar je, ja ne znam da li Hrvatska pošta uopće ima mogućnost da dobije državne potpore koje se dijele, odnosno koje mi dajemo kao grad Šibenik na to. Ja sad, taj dio sad ne znam. Ali procjena njihove uprave je da im je ovo najbrži i najsigurniji put da dođu do toga zemljišta, i zato je cijena 25 eura.

Hvala. Da li se još netko javlja za riječ u vezi ove točke? Ako se ne javlja, evo, ovaj, možemo i ovu točku zaključiti, raspravu o njoj, odnosno i dati na glasovanje točku 8. Tko je za prijedlog zaključka? 12 protiv, 4 suzdržanih. Ostali, većinom glasova, prihvaćena točka 8. Točka 9 je prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području grada Šibenika za narednu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 15 protiv, suzdržanih, preostalih. Većinom glasova prihvaćeno. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjenama odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javila.

Grad Šibenik ima kontinuirani rast prihoda od poreza. Isto povećanje planirano je u 2026. godini, i to za 7 milijuna eura. Pritom, u gradu Šibeniku nisu određeni maksimalni iznosi paušalnih poreza na krevete, niti je zoniran porez na nekretnine sukladno mogućnostima koje je zakon predvidio, a da se to porezno opterećenje rasporedi ravnomjerno, odnosno pravednije za sve građane. Dakle, ono što hoću reći je, u principu, da unatoč rastu prihoda od poreza, odlukama komunalnih tvrtki poput Vodovoda ili Zelenoga grada, mi zapravo dodatno opterećujemo sve građane, dok bi određenim zahvatima u planiranju poreza opteretili one građane koji bi trebali na neki način aktivnije participirati. E sad, u tom kontekstu, ja smatram da bi trebalo revidirati naše porezne odluke, zonirati oporezivanje nekretnina, pravednije distribuirati porezni teret, tako da zapravo zaštitimo građane od ovakvih poskupljenja komunalnih usluga i od inflacije cijena, na kraju krajeva. Pritom bih rekla da je zapravo kvaliteta usluge u padu, i to upravo zato, pretpostavljam, što em nema radnika, em nisu dovoljno plaćeni, em na neki način sve poskupljuje, i vama su poskupili rashodi, to mi je potpuno jasno. Međutim, rjeđi odvozi, nered oko naplate ugovornih kazni, što je apsolutno pohvalno da postoje, ugovorne kazne, ali nastao je jedan kaos: neodržavana oprema, nedostatak reciklažnih dvorišta i općenito spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, neodvajanje biootpada, nas dovodi u situaciju da se ljudi, nažalost, s pravom pitaju zašto podizati, zašto ide povećana cijena, a zašto ne postoji neko možda odgovornije i pravednije upravljanje i distribucija poreznog opterećenja.

Ja svakako podržavam ideju da se radnicima i radnicama Zelenoga grada poveća plaća, kao što bih podržala bilo kakvu ideju koja ide u smjeru povećanja materijalnih prava radnika bilo koje javne gradske tvrtke. Ali, evo, još jednom kažem, raste nam prihod od poreza. Zanima me može li grad na neki način premostiti ovu situaciju izmjenama poreza više nego rastom cijena komunalnih usluga. Kolegica Šintić, da li se tko javlja za riječ dalje? Ako se nitko ne javlja, mogu zaključiti raspravu po gledu ove točke. Da? A ipak, ispričavam se, nisam vidio. Ja ću samo kratko reći. Samo izvolite. Ja ću samo kratko reći da ova odluka, ovaj zaključak, stupa na snagu od 1. 3. isključivo zbog pravnih proceduralnih razloga i obavijesti korisnika, tako da će od 1. 3. ovaj doći do promjene cijena. Da, hvala. To je i naglašeno u prijelaznim odredbama ove odluke. Evo, ovaj, ako je zaključena rasprava, dajem na glasovanje točku 10. Tko je za?

12 protiv, 4 suzdržanih. Ostali, većinom glasova prihvaćeno. Jedanaesta točka je prijedlog odluke o dopuni odluke o korištenju gradskih parkirališta. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 11. Tko je za? 11 protiv, suzdržanih, preostalih. Većinom glasova prihvaćeno. Dvanaesta točka je prijedlog odluke o usvajanju Plana upravljanja destinacijom Šibenik za razdoblje od 2025. do 2029. godine. Ovdje, ovaj, bih, evo, pozdravio cijenjenu gospođu Šimičić Đurđicu, koja je, ovaj, izrađivala i sudjelovala u izradi ove destinacije, pa bih je zamolio da uzme riječ i kroz jednu kratku prezentaciju vas obavijesti o ovom jednom planskom dokumentu koji smo obavezni po Zakonu o turizmu imati. Također pozdravljam kolegu Karađolu, koji je ovdje ispred Turističke zajednice. Evo, izvolite. Hvala lijepo. Gospodine predsjedniče, gradonačelniče, kolegice, dakle, vijećnice i vijećnici. Evo, imam priliku prezentirati ovaj Plan upravljanja destinacijom Šibenik, koji je, dakle, zakonska norma. Ministarstvo turizma i sporta je propisalo da svaka turistička zajednica u Hrvatskoj mora napraviti svoj Plan upravljanja turizmom. Ono što je bitno za Šibenik je da smo napravili i Plan nosivog kapaciteta. Plan se donosi na 4 godine, i Turistička zajednica je naručitelj ovog Plana, jer zapravo zakonom je propisano i smjernicama Ministarstva turizma i sporta da Turistička zajednica i koordinira cjelokupnim Planom. Evo, dakle, zahvaljujem se ujedno svima, i gradskim službama, i svim javnim institucijama koje smo kontaktirali, svim stanovnicima, dionicima u turizmu Šibenika. Dakle, napravili smo stvarno izuzetno opsežno istraživanje prije samog izrade dokumenta, jer je to tako i propisano, ali naravno to propisuje i struka, gdje smo imali razna istraživanja, intervjue, fokus grupe i tako dalje, i napravili smo analize stanja.

Moram reći, dakle, da je cjelokupni dokument napravljen prema metodologiji koja je propisana. Analiza stanja je bila, mogu reći, jako zahtjevna, jer smo preko 80 raznih institucija morali kontaktirati da bi dobili podatke koji su bili potrebni za samu analizu stanja. Kad smo, vidjet ćete i u dokumentu, dakle, nismo samo popisivali tu trenutnu situaciju i analizu stanja, nego smo odmah postavljali i identifikaciju izazova i potrebna rješenja, tako da taj cjelokupni dokument lakše zapravo pratiti i gdje smo donosili odmah, onako, neke kao mikro zaključke koji su nam kasnije doneseni i u mjerama. Dakle, evo, i naravno, pitali smo i naše goste Šibenika, dakle, i stanovnike i dionike, o samom mišljenju. To nam se, to nam je zapravo cijelo vrijeme bila vodilja. Ono što moram naglasiti je da su zapravo i stanovnici Šibenika i dionici koji su u turizmu i gosti imali dosta zapravo slična mišljenja o promišljanju budućnosti Šibenika, i u tom trenutku nam je zapravo bilo jednostavnije izrađivati cjelokupni dokument. Strateški ciljevi su zapravo, dakle, vrlo jasni. Na prvom mjestu nam je kvaliteta života stanovnika Šibenika, da je zapravo njima ugodno i lijepo živjeti u svom gradu, i da turizam koji se razvija danas u Šibeniku, ali i u budućnosti Šibenika, zapravo ne smanjuje njihovu kvalitetu života. To je ono što je zapravo temelj turizma, po našem mišljenju, i vjerujem da se sa nama slažete, i da je to ono što ćemo cijelo vrijeme zapravo mjeriti i što se prožima kroz cjelokupni dokument.

Cjelogodišnja destinacija je zapravo stav svih da se zapravo treba ta glavna sezona produljiti prema predsezoni i prema posezoni, i to smo raznim mjerama, koje ću kasnije naglasiti, i pokušali, dakle, planirati. Digitalizacija i smart destinacije, u kojoj je danas Šibenik već jako aktivan, i jako je puno programa i projekata koji se rade upravo po toj temi. Naravno, odgovorni turizam, odgovorno upravljanje destinacijom, to je ono, dakle, što je temelj, gdje svi zapravo donosioci odluka imaju odgovornost koja će kasnije donositi određene rezultate. Mjera ima jako puno, ja ću ih sad ovako sad malo samo nabrojati, ali imate sve u materijalima, dakle, od poduzetništva, obrtnika, integralnog upravljanja, implementacije kvalitete, dakle, monitoring kvalitete u svim segmentima turizma, razvoj turizma, ali vrlo kontrolirani razvoj, upravljanje tokovima za jednodnevne posjetitelje, resursne osnove, još jače međunarodno pozicioniranje. Puno je rečeno o certificiranju, o standardizaciji kvalitete u svim segmentima turizma Šibenika, jačanje kapaciteta, jačanje lokalne proizvodnje, sustav upravljanja događanjima, kojih ima jako puno danas u Šibeniku. Naravno da je razvoj uvijek potreban. Sama sigurnost, znamo koliko je zapravo sigurnost važna, ona je danas izuzetno visoka u Šibeniku, i to se, dakle, potiče sa unapređenjem same sigurnosti, upravljanjem, dakle, u svim sustavima koji su potrebni da bi, dakle, i gosti, da se turizam razvija u pozitivnom smjeru, nikome na štetu i svima na korist. Naravno da su u tome i zakonski i regulativni resursi važni, upravljanje svim strukturama koje su potrebne, tu je, evo, i smart city rješenja, turizam for all, dakle, za inkluzivnost, marketing i sve zapravo što ide s time.

Evo, i puno je riječi o ekologiji, o održivosti, o zelenom upravljanju u svim segmentima i tako dalje. Kod samog prihvatnog kapaciteta, mi smo konzultirali partnere, EarthCheck, to je, oni su iz Australije, jedna od najeminentnijih zapravo institucija koje se bave prihvatnim kapacitetom u svijetu, jer smo tražili jedno rješenje koje nam neće biti prekruto, a zapravo bit će moguće implementirati. Oni su proanalizirali sve naše materijale i zapravo je stav je da je današnji, dakle, Šibenik, kako danas funkcionira u ovom obimu turizma, je optimalan i da se ne bi trebao jako širiti. Dakle, ne bi se trebao povećavati broj turista u onoj špici sezone toliko da umanjuje kvalitetu života stanovnika. I zapravo je stav da se treba mjeriti kvaliteta života stanovnika svake godine, također mišljenja dionika koji su u turizmu, koji su donosioci odluka u svojem dijelu poduzetništva, i da je zapravo to najbolji optimum. Nije se donosio određeni broj, koliko je to gostiju, u kom trenutku, jer je zapravo Šibenik na ogromnom području i treba se zapravo po mikrolokacijama uvijek pratiti što stanovnici misle, na koji način se turizam razvija i da li je njima to previše ili im je optimalno.

Popisi projekata, imamo ih jako puno. Ja stvarno sam zapravo izuzetno, mogu reći, oduševljena koliko je projekata u Šibeniku, koliko se radi, koliko je spremnih projekata. Tako da, evo, imamo 17 projekata koji su u samom popisu za održivost, a ono što je također jako bitno naglasiti, čak 13 projekata je iznad milijun eura koji su prijavljeni. Samo Ministarstvo turizma i sporta je propisalo iznimno kompleksnu dokumentaciju koju moraju imati projekti da budu spremni, da mogu biti u ovom popisu. Šibenik ih ima čak 13 i to je jako značajno, jer će se, dakle, tih 13 projekata moći kandidirati na Fond za turizam Ministarstva turizma i sporta i dobiti od, dakle, Ministarstva i financiranja. Evo, dakle, ono što slijedi, to je, sad je već u planu za 2026. Turistička zajednica stavila određene aktivnosti, ukoliko, vjerujem, danas bude ovaj plan prihvaćen, i, dakle, tijek realizacije kroz godinu, kroz sljedeće četiri godine. Ono što je stvarno jako dobro i pozitivno za ovaj materijal, to je da je sama provedba dokumenta obvezujuća. Svake godine će, dakle, direktor Turističke zajednice doći pred vas i dat će vam izvještaj o radu, odnosno izvještaj o implementaciji ovog projekta. Ono što je također jako važno, da svi, dakle, naravno grad kao prvi i najveći partner Turističkoj zajednici, jer je jako veliki broj, u ovim mjerama nam je zapravo grad taj koji će svojim aktivnostima pomoći implementaciji ovog plana, ali i sve ostale institucije, i javne i privatne, jer je zapravo plan donešen vrlo realno.

Tu su planovi koje već svatko ima u svom poslovanju i zajedno smo to sve ugradili i osmislili kao jedan ukupni dokument. Tako da ne bi trebalo biti velikih iznenađenja, velikih odmaka od ovog plana. Međutim, ako budemo imali u međuvremenu, u te četiri godine, neke nove projekte, oni će se na gradskom vijeću predložiti da se usvoje kao dodatni dijelovi plana, odnosno ono što je život ako neki projekt ne bude se realizirao, također istim postupkom dolazi se na gradsko vijeće i onda se plan mijenja. Evo, dakle, nekako je zaključak svih bio da se Šibenik nalazi na prekretnici, na kakav će mu turizam imati u budućnosti. Mi smo izuzetno, kažem, optimistični, jer je, ja bih rekla, radna atmosfera u Šibeniku odlična. Dakle, ljudi su prepuni entuzijazma, prepuni su novih ideja. Pozitivno je i ja vjerujem da će se ovaj plan uspješno realizirati na dobrobit i svih stanovnika turizma, svih stanovnika Šibenika i turizma u cijelosti. Evo, hvala lijepo, ja sam na raspolaganju za sva pitanja. Hvala lijepo. Hvala, gospođo. Evo, otvaram diskusiju, raspravu u ovoj točnoj sjednici dnevnog reda, da se netko javlja. Kolegica Šintić, izvolite.

Analizom stavova stanovništva koji ukazuju na zadovoljstvo postojećim turističkim aktivnostima, pokazuje se zapravo zabrinutost stanovništva sezonalnošću i pad kvalitete života stanovništva zbog turizma, najviše, naravno, u ovim vršnim opterećenjima u ljetnim mjesecima. I ukazuje se na potrebu produljenja boravka, odnosno smanjenja jednodnevnih posjetitelja kao zapravo jedne najveće prijetnje ovome što vidimo. I prelazak na kvalitetniju ponudu i tako dalje. Meni nedostaje, jasno mi je da to nije propisano i da niste morali to napraviti, ali nedostaje mi jasniji operativni okvir. Dakle, kako povećanje atraktivnosti jezgre izgradnjom turističkih sadržaja, eskalatora i žičare, odgovara na potrebu rasterećenja te iste jezgre? Ili kako se izgradnjom novih područja za nautički turizam, produbljivanjem dna luke, smještanjem možda nekih kruzera, odgovara na potrebu smanjenja jednodnevnih posjetitelja? Također, na neki način nejasno mi ostaje koje mjere su predložene za premošćivanje te pretežite orijentiranosti na turističku djelatnost. U planu navodite da 21% ukupne bruto dodane vrijednosti gospodarstva grada je koncentrirano u turizmu, što pokazuje izrazito visoku koncentraciju ekonomske aktivnosti u ovom sektoru, značajno veću od nacionalnog prosjeka, ovo citiram iz samog plana. Dakle, koje su to mjere koje bi onda premostile ovu pretežitu orijentiranost na samu turističku djelatnost? I kako ćemo mi ostvarivati ovaj cilj kontroliranog rasta od 5%? I zašto ta mjera nema ograničenje? Ili je ona samo 5%, pa svake godine 5%, pa tako u nedogled, jel? Dakle, to mi je malo nejasno ostalo, više kao nekakav okvir idejni, ali u operativnom smislu mi nije jasno koji su to neki kontrolni mehanizmi, kako onda uravnotežiti potrebu za očuvanjem baštine, ali bez spektakularizacije baštine kao turističke, samo turističke atrakcije, jel?

Pa evo, to su moja neka promišljanja. Hvala. Kolegici Šintić, kolegica Šimičić se javlja za odgovore na određene vaše zapažanja. Hvala vam lijepo na pitanju. Dakle, atrakcije koje se planiraju u samom centru grada, one će se desiti u nekoj budućnosti, nemamo točno, ne možemo točno reći kada. Međutim, jedno ne isključuje drugo, znači produženje turističke sezone, odnosno rekli ste odlično zapravo jednodnevni posjetitelji. Kroz cijeli niz ideja se želi produžiti boravak jednodnevnih posjetitelja, znači da ih imamo što manje koji dolaze, optereti grad i odlaze, a nekad je i pitanje koliko smo imali prihoda od tih gostiju. Dakle, naravno da je svaki gost dobro došao. Koji samo vidi Šibenik, poželjet će se sigurno vratiti u Šibenik i to je uvijek dobra reklama. Međutim, ipak želimo da nam gost ostane što duže. Zato smo kroz, ja vam sad ne mogu točno nabrojati mjere jer mislim da bi predugo trajalo, ali dakle idejno, mi smo predložili da se umrežavanjem uvijek preporučuje što više sadržaja Šibenika, jer ih imamo mnoštvo, tako da bi gost dobio što više ideja zašto bi ostao duže u Šibeniku, da se i produži na nekoliko dana. Tu smo imali vezano za događanja ideju da ne dolaze samo na događanja i odlaze, nego da im damo kao jedan paket usluga da imaju i uživanje u gostiteljskim sadržajima, dakle u gostiteljskoj ponudi i eventualno i noćenje kada dolaze na događanja.

Tako da je cijeli zapravo kompleks tih raznih ideja kako se sve može. A u praksi će nam se pokazati što će najbolje funkcionirati, a nekad nešto funkcionira pa sutra više ne, pa će se zapravo to i mijenjati. Tako da danas da nešto točno decidirano donesemo, bilo bi neodgovorno s naše strane. A vezano za nove sadržaje koje će biti u gradu, opet pričamo o toj koncentraciji gostiju i tu će se zapravo u tom trenutku kad se nova atrakcija u gradu desi, onda će se napraviti plan upravljanja u tom trenutku za kad je ta atrakcija implementirana, odnosno kad ona radi. Danas ne možemo pričati točno što će biti u budućnosti, ali upravo zato taj oprez je jako važan. Da nikad ne zažmirimo, tako reći, i propustimo da nam nešto prođe ispod radara i da nam zapravo se smanji kvaliteta života stanovnika. Naravno da nikad optimalni, nemamo optimalno rješenje da su svi zadovoljni, ali nam je odgovornost da nam je što veći broj stanovnika zadovoljno i da zapravo poduzetnici imaju svoju priliku za poslovanje. Nadam se da sam odgovorila dovoljno kvalitetno. Hvala. Hvala, gospođo. Da li se još netko javlja za riječ u pogledu ove točke, u pogledu plana koji nam je ovdje prezentiran? Ako se ne javlja, ja bih zaključio ovu točku dnevnog reda i dao na glasovanje ovaj prijedlog plana odluka o usvajanju plana upravljanja destinacijom Šibenik za ovo razdoblje.

Tko je za? 12 protiv, nitko suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 13. točka dnevnog reda je prijedlog plana davanja koncesija za razdoblje 2026.-2028. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu, dajem na glasovanje točku 13. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 14. točka dnevnog reda je prijedlog plana davanja koncesija u 2026. godini. Kolegica Šintić se javila, izvolite, cijenjena kolegica. Ja sam se vezano uz ovo javila u e-savjetovanje. Ja o koncesijama zaista ne znam ništa, pa ću samo moliti dodatno obrazloženje utvrđenog fiksnog iznosa 477 eura i varijabilnog dijela od 1,5%. Dakle, na čemu temeljimo te proračune vezano uz koncesiju kabina na Jadriji? Pa ako možete samo malo objasniti iz čega proizlaze ovi iznosi. Hvala. Hvala, kolega Jurić, pročelnik, izvolite. Evo, samo kratko, mi smo i odgovor dali na javnom savjetovanju na vaše pitanje. Ja ću samo ponoviti, to je početna godišnja naknada predviđena za tu površinu prema kriterijima i same uredbe. Prema tome, to je početna naknada, a kolika će biti, to ćemo vidjeti. To je minimalna, tako je. Hvala, kolega Juri ću. Da li ima daljnjih vijećnika koji se jave za riječ? Ako nema, zaključujem ovu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje točku 14. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćen plan davanja koncesija u 2026. 15. točka dnevnog reda je prijedlog trećih izmjena i dopuna plana upravljanja pomorskim dobrima na području grada Šibenika za razdoblje 2024.-2028. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 15. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena točka 15. Točka 16. Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog analize stanja. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 17. točka dnevnog reda je nastavno prijedlog godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika za narednu godinu, s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje. Otvaram raspravu. U pogledu 17. točke nema javljenih. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 17. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, ostali prihvaćena točka 17. Točka 18. je prijedlog odluke o donošenju plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za grad Šibenik u 2026. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 18. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 19. točka je prijedlog odluke o usvajanju strategije zelene urbane obnove za grad Šibenik za razdoblje od 2025. do 2013. godine. Otvaram raspravu. Ovdje pozdravljam i cijenjenu gospođu Antunu Trlaja koja je ovdje s nama za eventualne odgovore na vaša pitanja. Ima li kakvih pitanja? Ako nema, zaključujem raspravu u pogledu ove točke 19. i dajem na glasovanje prijedlog odluke o usvajanju strategije. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova i 19. točka prihvaćena. Zahvaljujem gospođu Trlaja. 20. točka dnevnog reda, kao što vidite, kolege, to je prijedlog rješenja o dopuni radnih tijela Gradskog vijeća grada Šibenika. Vi znate da smo na jednoj od naših zadnjih sjednica usvojili odluku o imenovanju Savjeta mladih grada Šibenika za ovo razdoblje, da postoji poseban zakon koji to regulira i naš Statut i Poslovnik koji govori o tome da kao vanjski članovi radnih tijela mogu biti imenovani i članovi Savjeta mladih. To je Savjet mladih iskoristio i dao jedan prijedlog gdje su vam ovdje, u ovim točkama, u točci 20, pojedinačno dati prijedlozi za pojedine vanjske članove u svakom od ovih naših radnih tijela koje imamo. Tu moramo napomenuti da je njihovo sudjelovanje bez prava glasa, a s mogućnošću rasprave unutar tih tijela. Ja bih to ovdje samo iskoristio priliku, ipak se radi o mladim ljudima i ne bih želio da ostanu no name pa da usvojimo sve nekako u tijeku, nego da naglasimo tko je barem išao u koje vijeće, odnosno odbor. Tako da u odbor mandatno povjerenstvo je predložen kolega Vito Milovanović, u odbor za društvene djelatnosti Đovana Lagala, u odbor za gospodarstvo Anđela Mrčela, u odbor za izbor i imenovanje Luka Knežević, u odbor za prigovore i tužbe Anđela Mrčela, u odbor za razvoj mjesne samouprave Luka Knežević, u odbor za statutarno pravna pitanja kolega Matej Jakelić, u odbor za zaštitu okoliša kolega Marin Bolanča, u odbor za dodjelu nagrada i priznanja gospodin Matej Jakelić, Vito Milovanović u odbor za financije, proračun i gradsku imovinu, Đovana Lagala u odbor za prostorno uređenje, komunalno gospodarstvo i stambene odnose, te u odbor za suradnju s općinama, gradovima, regijama i međunarodnu suradnju Marin Bolanča.

Evo, ja bih predložio, ako nemate što protiv u ovome dijelu, da izvršimo glasovanje cjelovito. Iako bi, evo, kolega me upozoravao, ja bih maloprije sam krenuo nekim svojim stazama, pa bi se bolje vratio u sferu legalnosti, stroge. U tome dijelu, evo, glasovat ćemo bez obzira što to malo duže traje, za svaki prijedlog pojedinačno. Znači, prvi 20A, tko je za? Jednoglasno. Ne, 16. Ispričavam se. 20B, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20C, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20D? Prihvaćeno. 16. 20E, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20F, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20G, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20H, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20I, tko je za?

Prihvaćeno sa 16 glasova. 20I, tko je za? 16. Prihvaćeno. 20K, tko je za? Prihvaćeno. I 20L, tko je za? 16. Prihvaćeno. S ovim smo prihvatili cjelovit prijedlog koji je došao iz Savjeta mladih za članove odbora našega radnih tijela od strane članova iz sastava Savjeta mladih. Prelazimo na 21. točku dnevnog reda, to je prijedlog rješenja o utvrđivanju prijedloga za imenovanje sudaca porotnika Županijskog suda. Otvaram raspravu. Ako nema nikoga, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 21. Tko je za? 16 protiv, suzdržan 1, većinom glasova prihvaćeno. 22. točka dnevnog reda, to je prijedlog zaključka o primaju na znanje izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u 2024. u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu donošenja prostornog plana. To je dokument koji primamo na znanje, ali jasno možemo o njemu raspravljati. Tako da, evo, kolegica Šintić se javila. Ne glasujemo, ali samo primamo na znanje.

Dakle, vezano za ovu stručnu analizu inicijativa u 2024. godini, pregledom nekih drugih sličnih dokumenata drugih jedinica lokalne samouprave, ja bih samo možda upitala zbog čega je ovo ovako, na ovaj način šturo izneseno. Dakle, mi imamo popis imenom i prezimenom svih inicijatora, kojih je bilo ukupno 600 i, samo tren, 608, a onda u zaključku kaže: "Najviše podnesenih zahtjeva odnosi se na proširenje građevinskog područja naselja." I onda se obrazlaže na koji način se može ili ne može u tom slučaju na takve inicijative odgovarati, što je potpuno jasno, ali što je s onim drugim, manjim brojem inicijativa. Dakle, potpuno nedostaju informacije o vrsti inicijativa, o tome jesu li neke inicijative prihvaćene, odnosno je li se tu nešto značajno događalo. Pa evo, molim samo komentar. Hvala, kolegice Šintić. Evo, nemamo nekoga tko bi vam odgovorio, barem ovdje od nazočnih, pa to primamo na znanje i eventualno i tako primamo čitav zaključak na znanje, pa ga i s ovim vašim tekstom upućujemo donositelju, odnosno onom tko je tvrdio da eventualno vam dostavi neku informaciju u tome smislu što ste zatražili.

Da, evo, hvala vam na sugestiji. Da li ima daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo ovu točku. Primili smo na znanje, znači ne glasujemo. Idemo na 23. točku dnevnog reda, to su dvije podtočke. Ovdje imate izvješća o ostvarivanju plana i programa. Naši dječji vrtića, znate da imamo dvije ustanove, pa su i dvije točke zasebne. Za pedagošku godinu 2024.-2025. otvaram prvo temu 23A, to je dječji vrtić"Šibenska maslina". Da li se netko javlja za riječ? Ako ne, molio bih vas da glasovanjem potvrdimo njihovo izvješće o poslovanju, ajmo ga tako uvjetno nazvati. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 23B je dječji vrtić "Smilje", njihovo izvješće. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno i ovo izvješće. I zadnja točka dnevnog reda je prijedlog odluke o imenovanju nerazvrstane ceste dijelom ulice Mate Mršava u Zatonu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. I ova točka 24 je apsolvirana. Kolege, smo mi? Molio bih samo malo još tišine. Mi smo s ovim apsolvirali današnji dnevni red, ali jasno, ono što sam najavio u samom startu ove sjednice, pozivam vas na zajedničko druženje u klubu "Azimut" gdje će biti održan mali prigodni domjenak u povodu blagdana. Ali u svakom slučaju, svima vama, vašim obiteljima, želim čestitati blagoslovljen Božić i jasno, uspješnu, zdravu i sretnu 2026. godinu od srca. Hvala vam lijepa.