23. sjednica Gradskog vijeća, 8. lipnja 2016.: TEF i Obonjan u stečaju, oštra rasprava o dugu grada

Dobar vam dan. Evo, sve vas pozdravljam na početku 23. sjednice Gradskoga vijeća. Kolegice i kolege vijećnici, poštovani gradonačelniče i vaši zamjenici, poštovani pročelnici gradskih upravnih odjela, nazočne novinarke i novinari, i ostali nazočni u ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Prije nego krenemo na radni dio sjednice, kao što je uobičajeno, tajnica Grada, gospođa Dijana Dulibić, napravit će prozivku da vidimo koliko je vijećnika nazočno na današnjoj sjednici. Znači: gospodin Petar Baranović, gospodin Josip Belamarić, gospodin Ivo Blače, gospodin Branko Šubica, gospodin Siniša Pušarić, gospodin Željko Dulibić, gospodin Ante Gašperov, gospodin Antonio Gović, gospođa Anita Jakšić, gospodin Tomislav Jurišić, gospodin Draško Lambaša, gospodin Tomislav Lucić, gospodin Damir Lučev, gospodin Ivica Aluša,

gospodin Ivica Poljičak, gospodin Stipica Protega, gospodin Ivan Rajić, gospodin Ante Rakić, gospođa Anita Škugor Kođaman, gospodin Joško Šupe tu, gospođa Iris Sukić Kotarac nazočna, gospodin Joško Vučenović, gospođa Mira Vukšić i gospodin Ante Županović. Evo ga. I da, i gospođa Zrinka Abramović kao zamjenska vijećnica je ovdje, tako je. Evo ga. Možemo utvrditi da je na sjednici nazočno 24 vijećnika, dakle imamo sve uvjete za valjano odlučivanje na današnjoj sjednici. U materijalima koje smo dobili, kao i prethodni i ovaj put, elektroničkim putem, dostavljen vam je i zapisnik s prethodne 22. sjednice Gradskog vijeća. Otvaram raspravu o zapisniku. Ima li možda primjedba, kakvih, na zapisnik? Nema. Zaključujem raspravu i stavljam zapisnik na prihvaćanje. Tko je za to da ga prihvatimo?

Koliko mogu vidjeti, jednoglasno. Sljedeći dio, koji je isto uobičajen na našim sjednicama, se odnosi na vijećnička pitanja, ili kako ga mi zovemo, aktualni sat. Kao što znate, prvenstvo imaju klubovi vijećnika. Evo, ovdje vidim da se javlja potpredsjednik gospodin Šupe u ime kluba SDP-a. Javlja li se još netko? Ne, to je samo osobno. Evo, sad vas molim samo da, dok izađe uvaženi potpredsjednik gospodin Šupe i postavi pitanje u ime kluba vijećnika SDP-a, da se jave i ostali zainteresirani vijećnici, da možemo onda evidentirati tko je sve zainteresiran postaviti pitanje. Evo, hvala. Gospodine Šupe, izvolite.

Dobar dan svima. Pozdravljam vas sve. Odakle krenuti? Tri godine upozoravamo, a vi se, gradonačelniče, tri godine šećete, pričate, snimate porno filmove, putujete. Za jednu od takvih uloga ste dobili PR. Međutim, kad se podvuče crta, nakon tri godine smo dotaknuli dno. Jer rezultat vašega nerada, nebrige za gradskom imovinom je činjenica da niti TEF niti Obonja nisu riješeni. Oni su upropašteni. Dakle, činjenica je da grad više ne upravlja s tim, s tom imovinom, već upravljaju stečajni upravitelji. Dakle, podvukla se crta, gotova je godina, zbrojili su se rezultati, i vidimo proračun u povijesno debelom minusu, ne plaćaju se računi, školama se isključuju telefoni, udrugama se daju prostori s neplaćenim režijama, tvrtke jedna po jedna idu u stečaj. Evo, najnoviji primjer: Otoka mladosti. Činjenica je da niste govorili istinu da su investitori preuzeli hipoteku, jer je iz stečajnog postupka razvidno da to nije istina. Dakle, Jadranska banka je prijavila svoju tražbinu prema Otoku mladosti. Činjenica je da ista ta Jadranska banka ima hipoteku na imovini Otoka mladosti, ima hipoteku na zgradama i na pristupnim putevima. Činjenica je da se hrvatsko-engleski investitori vani predstavljaju i hvale da su kupili otok. I sad dolazimo do ključne stvari, a to je: što će se dogoditi sutra kada banka u ovršnom postupku bude prodavala tu imovinu koju ima pod hipotekom? Logično je da će to netko kupiti. Hoće li to biti ovi strani investitori?

Jer zašto bi oni plaćali gradu nešto što im neće ostati? To je već sasvim normalno. Ljudi mogu doći za par milijuna kuna kupiti tu imovinu i stvarno. Postali su vlasnici otoka. Evo, ovo najbolje pokazuje da se o gradskoj imovini ne vodi računa. I zato vas molim da mi odgovorite na pitanje: kako ćete riješiti ovaj problem, ali ne na način da kažete da skrivate adute. Jer ovdje nije riječ o partiji karata, već o imovini grada, dakle o imovini svih nas, i mi svi imamo pravo znati što će se dogoditi s tom imovinom. Jeste li svjesni toga scenarija? Jeste li svjesni opasnosti koja nam tamo prijeti? I jeste li svjesni da gubimo obiteljsko srebro?

Hvala lijepa. Evo, gradonačelnik gospodin Željko Burićće odgovoriti na pitanje. Poštovane vijećnice, poštovani vijećnici, kako je gospodin Šupe, iako to nije moj stil, počeo oštro, očito me izaziva da ja budem oštar. Dakle, gospodin Šupe nema niti moralni niti stručni kredibilitet da raspravlja o ovim temama, jer očito čovjek, kad dobije mikrofon ispred sebe, ili ne zna ili namjerno dezinformira javnost. Ja bih volio misliti da ne zna, jer biti odgovoran političar pa dezinformirati javnost je vrlo problematično i vrlo opasno. Dakle, gospodine Šupe, ajmo početi od lakše teme. Da ne bismo puno polemizirali oko Otoka mladosti, ja shvaćam da je uvijek stav opozicije želja da pozicija, dakle da oni koji obnašaju časnu funkciju upravljanja gradom, ne uspiju. Međutim, ja drugačije od vas razmišljam. Ja bih se radovao i vašem uspjehu, jer je to uspjeh grada. Ono što mi želimo je doprinijeti razvoju grada. Naravno da ću ja vama i odgovoriti detaljno, a tu su i pročelnici. Ali ću vas demantirati 18.07. kad dođu prvi gosti na otok Obonja. Ako hoćete, očito je to kao što je jedan nedavno, mislim prekjučer, ugledni poslovni čovjek rekao da je problem Hrvata u njihovoj taštini. Očito se to i ovdje ispoljava. Jer da to nije tako, onda ljudi koji rade na Obonjanu nakon 8 godina pravne zavrzlame ne bi imali 33 inspekcije, a na vašu očito tugu sve 33 inspekcije su prošle u redu, bez ikakvih problema.

Dakle, sve se radi zakonito. Da nije tako, na Obonjanu bi u ovom trenutku bilo preko 300 radnika i preko 100 teških strojeva koji rade i dovode u funkciju nešto što je prepoznatljivo i što je bogatstvo grada Šibenika. Stečaj Otoka mladosti? Pa naravno. Kamo sreće da je otišao prije 2.500 dana, koliko je u blokadi. Dakle, čak imate hrabrosti prozivati mene osobno na priču koja je stara 2.500 dana. Ali ja ću se osvrnuti na to. Dakle, otok nema imovine, nema nikakvih dugovanja, nema ničega. Dakle, nećemo mi polemizirati. Ja ću vama dati stručne ljude. Očito ja nisam vaša razina stručnog raspravljanja u financijama, ali ja očekujem da moji pročelnici mogu vama parirati, pa ću vam oni odgovoriti. Dakle, ništa se neće desiti s Otokom mladosti. Stečaj su pokrenuli članovi nadzornog odbora za nekakva potraživanja, pa ćemo vidjeti što će od toga biti. To je što se tiče Otoka mladosti. Mi govorimo o Otoku mladosti, a ne govorimo ni o Sunčanom Hvaru, ni o Obonja rivijeri, niti o Šibenik projektima i tako dalje. Ono, i sad ću ja zaključiti, što javnost interesira: problem otoka Obonja, koji ja tvrdim da je bio zajednički problem, da je bio problem ovog grada, je riješen. Otok ulazi u funkciju. Na otoku će raditi 120 ili 130 naših ljudi. Oni će ove godine imati nekakve prihode. Te prihode će vjerojatno osjetiti, naravno, i ne samo grad Šibenik, nego svi.

Ajmo TEF. Kod TEF-a sam ja svašta naučio, ali i dan-dva sam bio u Zagrebu i razgovarali. Dakle, priča o TEF-u je: ja ću početi taksativno, polako. Predstečajna nagodba koju ste vi prijavili, vaš ministar, za kojeg ja žalim što je otišao, jer da je ministar Linić kao ministar financija ostao, mi vjerojatno bi problem TEF-a bili u cijelosti riješili. Uz vašeg ministra bio je i gospodin Lalovac kao zamjenik, i gospodin Šegon kao njegov pomoćnik, i rekli su da je priča o predstečaju besmislica iz vrlo jednostavnog razloga. Što je svrha predstečaja? Svrha predstečaja je reset tvrtke. Što je cilj? Osloboditi od određenih dugovanja, ostaviti mogućnost obročnog plaćanja, ali je ostao nekakav dug, uz uvjet da predstečaj uspije. To je veliko pitanje. Taj dug koji je ostao, netko bi trebao vratiti. Tko bi trebao vratiti taj dug? TEF. Od čega će vratiti TEF kad nema proizvodnje, nema nastavka proizvodnje? Toliko o predstečaju. Drugo: vi očito, ili ne znate, ali ja ću vas podsjetiti, da je INA imala razlučno pravo. U postupku predstečaja razlučno pravo znači vrlo jednostavnim rječnikom: ne sudjelujem. Kad se vi dogovorite, ja vas šaljem u stečaj. Po vašem scenariju, sad bi INA bila većinski vjerovnik u postupku TEF-a. Drugo: ja vam postavljam pitanje. Predstečajev je prijavljeno 46,5 milijuna kuna. To ste vi priznali kao dug. Ja vam postavljam pitanje: odakle ste izvukli tu brojku? Odakle ste izvukli tu brojku ako se na kraju INA složi sa svega 12,5 milijuna?

Ili su oni budale pa su gradu Šibeniku oprostili 40-ak milijuna ili nešto više kuna, ili vi dezinformirate. Ja ne diskutiram s vama. Ja odgovaram na vaše pitanje. Dakle, ili su ti ljudi u INI budale, ili vi ponovo dezinformirate javnost. A očito, ja znam, gospodine Šupe, da ste vi na ugovoru o djelu radili prijedlog predstečajne nagodbe. Ja to jako dobro znam i imam taj ugovor u svom uredu. Ali idemo dalje. U ovom trenutku, a to je stav relevantnih ministara, ne jednog ministra, nego relevantnih ministara, da opet je pitanje: da li će uopće biti pokrenut stečaj TEF-om? Vi prejudicirate stvar. To ćemo mi vidjeti kroz pravni postupak, da li su se stekli uopće uvjeti za stečaj. Ali ako se isteknu, ako se isteknu, onda je grad Šibenik uvjerljivo najveći vjerovnik. A vi ste to, gospodin Šupe, imali i na sjednici gradskog vijeća. Imali ste financijsko izvješće TEF-a, gdje vam lijepo piše u financijskom izvješću TEF-a da su sva potraživanja, sva potraživanja INE prema TEF-u prenesena na grad. Pa, između ostalog, i ti famozni dugovi koje vi govorite da su problematični. I automatski time potraživanja, ne samo grada, nego i njegovih tvrtki, su potraživanja grada koja kroz vjerovničko vijeće u stečajnom, ponavljam, ako do toga dođe, mi smo većinski vjerovnik. S druge strane je država. Tu državu podrazumijeva niz različitih ministarstava. Dakle, Ministarstvo gospodarstva, 39 milijuna i nešto za rušenje TEF-a, Fond za zaštitu okoliša s 26 milijuna.

Ali, ponavljam i vraćam se, vi me nukate da ja moram pričati, a ja ću sad pričati jer je ovo gradsko vijeće. Dakle, vaša gradska uprava je potpisala aneks ugovora s Fondom za zaštitu okoliša o početku prodaje TEF-a za vraćanje duga od 26 milijuna. Početak prodaje siječanj 2015., završetak prodaje prosinac 2015. godine. To imate i na prihodovnim stranama proračuna Republike Hrvatske bivše Vlade, potpuno jasno i decidirano navedeno. Našim ogromnim trudom, i ja mu odajem zahvalnost, bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša, gospodin Miler, je rekao da je jedina šansa valorizacija i dovođenje investitora i da priča krene na način da se ne prodaje, nego da se naplati od investicije. I danas je to takav stav Vlade, da se neće prodavati ništa na području TEF-a, nego ćemo se svi zajedno naplatiti dovođenjem investicije na područje TEF-a. Ja vam moram napomenuti da vi morate znati da sve dosada što se pričalo o TEF-u, o fantastičnim i velikim projektima, su bile floskule. Nema projekta gdje nema čistog vlasništva, nema projekta i nema investitora gdje nemate dužničko-vjerovničke odnose potpuno čiste i uređene, jer u takvu zbrku nitko ne dolazi. A mi smo imali zbrku. Imali smo zbrku u kojoj niti FINA, a i direktor TEF-a je ovdje, nije mogao usporediti nijedan jedini račun, jer se nitko nije s time bavio. Mi smo kroz priču od stečaja, ja moram reći da je ja nisam, naravno, priželjkivao, ne zato što je ona loša, nego zato, i to je moj bio stav od početka, da ćemo se dogovoriti s Vladom o zajedničkoj investiciji i da će se Vlada, a grad Šibenik je poslao i tri konkretna prijedloga na koji način, naplatiti.

Jer nema više, nema više opraštanja dugova. Jer da je i Vlada htjela oprostiti sve dugove TEF-a, to se mora onda staviti na prihodovnu stranu TEF-a i TEF na to je trebao platiti milijonske iznose poreza, što naravno jednostavno nije moguće. Nažalost, a to postoje pisani tragovi, bivšu Vladu grad Šibenik je doslovno molio skoro pune dvije godine da se organiziraju sastanci, da se odredi jedno tijelo koje će u ime Vlade pregovarati s gradom Šibenikom. Nažalost, nismo ništa dobili, osim, čini mi se, jedna ili dva sastanka s AIC-om, dakle Agencijom za investicije i konkurentnost, i tim ljudima zahvalnost. Dakle, bilo kako bilo, u ovom trenutku grad Šibenik je većinski vlasnik većine parcela na samom TEF-u. Dakle, bazen, zatvoreni, otvoreni, plaža Banj nije više na osnovu prava građenja, nego je čisto vlasništvo grada Šibenika. Dakle, dignute plombe, ispisane hipoteke i tako dalje. Dakle, ali imat ćemo prilike, naravno, i kroz priču o izvršenju proračuna, jedna strašna floskula koju vi uporno ponavljate o ogromnim financijskim problemima grada. Grad nije u nikakvim problemima, grad redovno plaća svoje račune. Dakle, nitkome ništa nije isključeno. Dakle, mi servisiramo naše dugove. S tim, naravno, da je moja želja da rok plaćanja prema u odnosu na naše dugove bude što kraći. I naravno da ćemo mi tome uspjeti, jer smanjenje duga i deficita je već u prvih pet mjeseci ove godine za 7,5 milijuna manje.

Odakle su se pojavili 30 ili po 31.12.2015. dug od 36 milijuna? Zato što je moja poslovna logika i mi ćemo nastaviti i dalje tako. Dakle, investiranje, davanje šanse ljudima da se zaposle, davanje šanse da se stiču prihodi i da se puni proračun. A ja ću vam sada i kratko obrazložiti proračun, jer je proračun bio investicijski i proračun je bio točno u skladu s onim što sam ja govorio, da sve zatečene projekte treba završiti. Tvrđava sv. Mihovila: trenutak dobivanja uporabne dozvole i stavljanja u funkciju Tvrđave sv. Mihovila je koštalo 21 milijun kuna. Od toga do šestog mjeseca 2013., kad dolazi do promjene u gradu Šibeniku, je plaćeno svega milijun i pol kuna. 14 milijuna kuna je ova gradska uprava platila gotovinom za završetak. Dakle, ne mislim samo Mihovil, nego prisutne ceste, puteve, dakle sve ono što je bilo potrebno da Tvrđava sv. Mihovila profunkcionira. 6 milijuna i nešto, iako ja imam sve tu brojke detaljno, je plaćeno iz fondova, 400 i nešto tisuća kuna je plaćeno od različitih ministarstava. Dakle, zbrojeno 14 milijuna gotovine u godinu dana iz proračuna. Plaža Banj, kojoj se vi tako dičite, i ja se dičim, odmah da budemo čisti, plaža Banj od 9 milijuna, koliko je bio troškovnik, 3 milijuna je bilo plaćeno, 6 milijuna gotovinom je platila ova gradska uprava. A ja ću vas podsjetiti, u šestom mjesecu 2013. nije bila gotova šetnica do Banja, nije bilo gotovo parkiralište, na plaži je postojala samo osnovna betonska konstrukcija.

Što krpe, što kolca, novih 6 milijuna, to je 20 milijuna kuna nastavljenih, plaćenih projekata. Šesti mjesec 2013. proračun i deficit proračuna grada Šibenika je 16 milijuna i 300. Dakle, 20 milijuna nastavljenih investicija i naslijeđeno 16 milijuna, to je 36 milijuna i 300 tisuća kuna. To su jednostavne brojke. Vaša Vlada donosi mini poreznu reformu. Ta mini porezna reforma je devastirala gradske proračune, pa i proračun grada Šibenika. Da se opet ne bi krivo informiralo ili dezinformiralo, čemu ste vi očito skloni, ja nemam ništa protiv oslobađanja ljudi od poreza, kamo sreće da poreza nema. Ništa protiv dizanja plaće. Ali imam protiv toga da je javno rečeno: svjesni, oni koji su donijeli takvu odluku da je to pljačka proračuna lokalne samouprave, da će se donijeti kompenzacijske mjere da se nadoknade ta sredstva. Ništa od toga nije donešeno. Naprotiv, donešeni su dodatni zakoni o preraspodjeli sredstava od koncesija, podjela trećina, trećina, trećina, smanjena decentralizirana sredstva, i sve vam ja te tablice imam tu. Dakle, tih novih 12 milijuna na onih 36 je 48 milijuna kuna.

I vi ste govorili duže dok ste konačno postavili pitanje. Koristite ovaj mikrofon da elaborirate svoje neistinite stavove, da bi na kraju postavili pitanje. Ako je aktualni sat, onda vas molim, postavite konkretno pitanje, ja ću vam konkretno odgovoriti. Vi ste elaborirali i ja vam elaboriram. Recite i jednu tezu koju sam ja ovdje iznio, a da nije odgovor na ono što ste vi tražili. Proračun, enormni dugovi, isključivanje struje, telefona i tako dalje. Neistine. Neistine za neistinom, ponavljam. Ili politički zloupotrebljavate i funkciju i izbor, ili ste neznalica. Ja drugo rješenje nemam. A detaljno, ja bih molio dalje da se uključe pročelnici, jer ponavljam, moj nivo znanja očito ne odgovara vašem. Evo, hvala, hvala lijepa. Nisam htio ja govoriti o povredama poslovnika, jer sam tolerirao i vaš način kako ste postavili pitanje. Pa evo, mislim da je onda u redu da toleriram i ovaj dio koji se odnosio na način odgovora gradonačelnika. Možda je ovo posljedica široko postavljenog pitanja, jel'. Ali za vijećnička pitanja su se dalje javili, pa ću pročitati, pa ako sam nekoga propustio, sad mi recite. Uvaženi vijećnici Petar Baranović, Draško Lambaša, Josip Bela Marić, Ivan Rajić, Joško Šupe i Anita Jakšić. I gospođa Iris Uplić Kotarac. To je to onda. Evo, uvaženi vijećnik, gospodin Petar Baranović.

Poštovani gospodine predsjedniče gradskog vijeća, gospodine gradonačelniče, dame i gospodo, u ime Narodne stranke reformista, kao gradski vijećnik, postavit ću dva pitanja. I uvjeren u to da će biti manje tenzija oko davanja odgovora i manje strasti u gradskoj vijećnici. Neću se doticati gradskih proračuna, svih promašaja i pogodaka bivših garnitura, uključivši onu u kojoj sam participirao kao dogradonačelnik. Otvorit ću dva pitanja koja se tiču i kulture i identiteta grada Šibenika. Jedna light tema. Prvo pitanje, startam s jednim razmišljanjem Robespijera, ideologa francuske građanske revolucije, koji je konstatirao da kad građanima oduzmete znanje, da ćete vječno vladati s njima. Da se to ne bi desilo i ne bi dešavalo budućim generacijama Šibeničana, ma tko bio u poziciji da vlada i upravlja,

dat ću gradonačelniku jedno pitanje, prijedlog, i pozvat ću ga da se očituje o mom razmišljanju, o našem razmišljanju kao stranke. A tiče se poslovanja i naplate ulaza, odnosno konzumiranja kulture u Šibeniku, na Tvrđavama sv. Mihovil, na Tvrđavi Barone i u Šibenskom gradskom muzeju. Bit ću sigurno kraći nego prethodna dvojica govornika. Naime, svi koji sjedimo ovdje u ovom gradskom vijeću, pa veliki dio građana, a posebno mi koji smo radili u izvršnoj komponenti vlasti grada Šibenika, znamo kronologiju i financijsko zatvaranje svih projekata koje sam naveo. I svi jako dobro znamo da su ti projekti realizirani ili sredstvima gradskog proračuna grada Šibenika ili sredstvima državnog proračuna ili europskim sredstvima. Jedno, drugu i treću nišu financijsku, direktno ili indirektno, pune u proračunskom dijelu građani grada Šibenika. Pa čak i ovu europsku već ima, evo, Bogu hvala, dvije godine.

Nakon što im uzmemo iz poreza na dohodak i prireza sredstva i njima punimo gradski proračun, čime su se realizirali projekti gradskog muzeja i tvrđava, nakon što im država kroz PDV i druga porezna davanja uzme sredstva iz kojih se puni državni proračun, pa onda dio toga vrati kroz potporu projektima gradu Šibeniku, nakon što se iz tih poreza puni proračun Europske unije, pa nam Europska unija vrati dio novaca koji su Šibeničani uplatili u europski proračun, mi ih dočekamo na vratima muzeja, kojega se, nota bene, svake godine sufinancira. Svake godine sufinancira iz gradskog proračuna i tražimo im, makar to bila simbolična cifra, novac za ulaznicu. Onda napravimo tvrđave koje su bile tvrđave mladosti. Vaše gradonačelniče, predsjedniče, moje i svih ovdje nazvaćenih, napravimo te tvrđave

i postavimo naplatu karata na ulaz. Nije nikakav problem da platim kartu ja, s prihodima koje danas uživam. Ali je veliki problem da kartu plati radnik prese, Telema, koji je zaslugama visoke hrvatske politike u zadnjih 25 godina dovedena u situaciju u kojoj je. Zato da bi kulturu i investicije u kulturi stavili u pravu svrhu, a to je da budu na dispoziciji građanima Šibenika, a da svoje prihode traže kroz turističku sezonu, pitam vas da li ste spremni korigirati, preispitati politiku grada Šibenika, da se Šibenčanima uz predočenje osobne iskaznice omogući nesmetani ulaz na Šibenske tvrđave i u Šibenski gradski muzej. Jer svrha, stalna postava muzeja na koje sam ponosan kao Šibenčanin, nije da ja vidim muzej prazan kao dvorac duhova. Nego da građani u prolazu, kad osjete potrebu, uđu u muzej

i resetiraju svoje poimanje što su, tko su i od koga potiču. Dakle, konkretno pitanje: da li ste, gradonačelniče, spremni, temeljen iznesenih argumenata i stvarnih potreba i stanja, socijalnog stanja u ovom gradu, potreba za kulturom građana ovog grada, preispitati dosadašnju politiku i napraviti jedan iskorak da se građanima Šibenika na ono što su financirali sredstvima iz svojih osobnih dohodaka omogući ulaz i konzumacija bez plaćanja. Drugo pitanje tangira jednog prisutnog vijećnika čiji sam glas još kao pubertetlija uživao slušati, koji je poznat i u muzici, ali ipak je svima nama Šibenčanima bio posebno poznat kao glas radijskog spikera. Kolega Bubica je tu. Doduše, rijetko taj glas čujemo u gradskoj vijećnici, ali nema veze. Radi se o

kalvariji koju prolazi Radio Šibenik. Radio Šibenik je za svakog Šibenčanina neosporno. Dio identiteta ovog grada nije sazdan od kamena, kao ova katedrala koja je najpoznatiji dio identiteta, ali je sazdan od profesionalnosti na koju smo navikli zadnjih desetljeća od te kuće. Sazdan je od poznatih glasova, vrhunskih novinara, radijskih reportera. Sazdan je od pamćenja na ulogu koju je taj radio imao u Domovinskom ratu. I držim da je neprihvatljivo da kao statisti promatramo ono što se s tim dijelom identiteta ovog grada događa. Neću ulaziti, da ne duljim, u rašlambu odgovornosti raznih političkih garnitura i individua koje su bile u određenim trenucima početaka kraja te kuće u poziciji da donose odluke.

Ali ću vas, gradonačelniče, pitati kako vi osjećate tu činjenicu. I nemojte demantirati, jer znate da govorim istinu. Da je ta kuća u ozbiljnoj situaciji i da ona zapravo više nije u cijelosti ono što je bila nekad. Da li vi, gradonačelniče, kao Šibenčanin i kao gradonačelnik i predstavnik građana ovog grada, osjećate potrebu da se grad intenzivnije zauzme, da spasi jedan od simbola Šibenika, kao što se ovaj grad zauzeo vrlo pohvalno, da se spasi jedan od simbola Vukovara? Radio Šibenik je simbol obrane ovog grada. Za Vukovar smo izdvojili 500.000 kuna, koliko sam ja pročitao iz medija. Nema primjedbi. Ali vas pitam: koliko ste spremni izdvojiti, što ste spremni poduzeti? Da li jamčite građanima ovog grada da ćete učiniti sve, financijski, politički, kao čovjek i Šibenčanin, da se Radio Šibenik spasi situacije u koju ga je dovela politika, i to jako dobro znamo koja. Hvala lijepa. Hvala lijepa.

Evo, gradonačelnik će dati odgovore. Samo da utvrdim da je sjednici pristupio gospodin Ante Gašparov Čače, tako da su svi vijećnici nazočni. Evo, poštovani Petre, ajmo od ovog: hvala na stavu oko Vukovara. Nije priča Šibenika i Vukovara završena. 500.000 kuna je bilo za memorijalni centar u Vukovaru. Budući da je inicijativa o obnovi vodotornja došla tijekom proračunske godine, izdvojit ćemo i značajna sredstva, naravno, s čim ćete vi kao vijećnici biti upoznati, i za vodotoranj. Dakle, da li ćemo to napraviti u rebalansu ili ćemo predvidjeti u sljedećem proračunu, bit će stvar procjene i dogovora. Dakle, tu ostajemo.

Radio Šibenik. Ostalo je ime, ponosno ime. Ne da smo bili uključeni u spašavanje Radio Šibenika, nego u jednom trenutku je rješenje bilo i ponuđeno. Ja neću ga obrazlagati, reći ću samo kratko da je Radio Šibenik trebao ući u sustav Hrvatskog radija i time bi bili riješeni svi problemi. No, nažalost, i sad je to odgovor, kako je Radio Šibenik u stvari većinski privatno vlasništvo i u nekakvim promjenama strukture vlasništva, ja ću sada samo kratko, bez detalja, iz ruku Zagreb Montaže ulazi NCP. Dakle, ta ponuda koja je iziskivala i

puno truda, puno razgovora, i zahvaljujući, ja ću sad imenom reći, gospodinu Saši Runjiću, dakle mom prijatelju i sugrađaninu, i zahvaljujući bivšem ravnatelju Hrvatske radiotelevizije, gospodinu Radmanu, mi smo ponudili rješenje za Radio Šibenik. No, nažalost, ono je glatko odbijeno. Ja i dalje osjećam to, Petar je dobro rekao, kao brend grada Šibenika. Pitanje je pravno: kako i u kojem obliku grad može pomoći Radio Šibeniku? Voljan sam, ali konkretan odgovor: voljan sam pomoći da spasimo ime i brend Radio Šibenika. Ja sam s gospođom Dijanom Ferić prije ovog gradskog vijeća razgovarao, isto joj je to ovo rekao. Dakle, nisam znao da će Petar postaviti ovo pitanje. Isti je moj stav bio. Naravno, tu su vrlo važna dva moja pročelnika, dakle pročelnik za financije i upravno-pravnog odjela. Dakle, sve mora biti zakonito. Što god da odlučimo ili što god bude bilo moguće da se napravi, naravno da će gradsko vijeće o tome biti ili izvješćeno ili će donijeti odluku, ovisno o tome kakva ta varijanta bude. Što se tiče tvrđava, dakle, u načelu se slažem s Petrom. Ja bih bio najsretniji da Šibenčani mogu ulaziti besplatno, uz osobnu kartu. Međutim, moj vam je stav i voljan sam, ja nisam čvrst kad me ljudi uvjere da je nešto bolje rješenje, ja ću to rado prihvatiti. Treba naći sada i vidjeti formu kako anketirati Šibenčane, što je to moguće, vidjeti kakvi su ugovori s EU-om i tako dalje.

Međutim, ja osobno, sad ću iznijeti moje mišljenje, smatram, ako smo mi veliki zaljubljenici grada, da dati 50 kuna godišnje za ulaz na sve tvrđave, dakle to je sada su dvije, a vrlo skoro, ja se nadam,će biti i treća, da to nije puno. Naravno, percipiram i socijalni trenutak i situaciju. Ono što mi radimo da bi praktički pojeftinili i dostupnost muzeja i svih drugih kulturnih ustanova, u suradnji s turističkom zajednicom se radi takozvana jedinstvena turistička karta. Ta jedinstvena turistička karta je gotova. Pregovara se po modelu, mislim da ga čak Varaždin imao, u suradnji s bankama. Cilj je da to bude jednostavno, dostupno i da građani Šibenika dobiju praktički za simboličnu cijenu, ne samo ulaz u tvrđave, nego i u druge kulturne institucije. Ali voljan sam analizirati ovu priču, naravno, s ljudima koji rade praktički još uvijek unutar muzeja, u odsjeku za upravljanje fortifikacijskim sustavom. Možemo na jednoj od sljedećih sjednica ili u razgovoru u uredu s pročelnicima vidjeti kako je moguće rješenje. Ta ideja koju gospodin Petar Baranović kaže, mi sve to plaćamo kroz različite poreze, znate, to tako zvuči simpatično, ali tako bi mogli reći i da svi oni lopovi koji su ukrali novce u različitim varijantama, na kraju ipak državi nešto vrate, jer oni taj novac potroše, pa su opet platili PDV, pa su platili poreze. Dakle, to je isto tako jedna teza koju je teško braniti, jer mi živimo u sustavu koji je složen na način da uvijek netko nekome plaća i da je to zatvoreni krug.

To je tako. Dobro, evo, nadam se da će se pronaći neko dobro rješenje uz jednu informaciju da je već sad na određene dane ulaz slobodan i da se slijedi jedan obrazac koji je prepoznat kao dobro rješenje na ulazima u nacionalne parkove. Kad su blagdani i neki posebni datumi, onda je ulaz slobodan za domicilno stanovništvo. Uvaženi vijećnik, gospodin Draško Lambaša,će postaviti vijećnička pitanja. Hvala, gospodine predsjedniče gradskog vijeća. Pozdravljam sve prisutne. Ja neću postaviti pitanje da se ne bi odgovaralo pola sata, nego ću dati jedan prijedlog. Gospodine gradonačelniče, nemojte ubuduće zanemarivati dobronamjerna upozorenja vijećnika. Ja sam vas više puta upozoravao da će FINA po službenoj dužnosti morati pokrenuti stečaj TEF-a. Vi ste rekli da, imate i u zapisniku s prošle sjednice, da TEF neće u stečaj. Isto tako predlažem da ne uljepšavate tu činjenicu da je došlo do stečaja. Pitanje je je li se moglo spriječiti, obzirom na dugotrajnu blokadu računa, nekakve izjave o mađarskoj zastavi, loptici na volej, premijeru i tako dalje,

nisu primjerene. U stečaju se mogu dogoditi i loše i dobre stvari, ali o svemu odlučuje skupština vjerovnika. Dakle, predlažem da ne ignorirate dobronamjerne prijedloge. Hvala. Hvala uvaženom vijećniku, gospodinu Drašku Lambaši. Uvaženi vijećnik, gospodin Josip Belamarić. Pozdravljam sve prisutne. Pitanje je za gradonačelnika. Na prošloj sjednici gradskog vijeća postavio sam pitanje vezano za vaš dug od 2 milijuna kuna prema Autotransportu Šibenik. Sastanak ste održali, a taj dug još uvijek niste podmirili. Također niste podmirili u cijelosti račun za sanaciju Trga Dražena Petrovića, račun za zgradu studija energetike. Poduzeće Zelenilo ima potraživanja od 1.200.000 kuna. Tu su još nepodmirena dugovanja prema vrtićima.

Ne podmirujete svoje redovne obveze prema HEP-u, prijetite vam isključenjem struje, a školama su prošli tjedan privremeno isključili telefon. Stvorili ste takve uvjete da tvrtke kojima ste dužni šire nezadovoljstvo i više ne žele poslovati s vama. A da ne govorim o obvezama i projektima u 2016. godini koje još niste platili i ne možete platiti. Zašto? Zato što do današnjeg dana imate ukupno 6,5 milijuna kuna nepodmirenih računa iz 2015. godine. Prema tome, sve što vi radite uglavnom je PR, prazne priče, pražnjenje proračuna, prevara. Bolje bi bilo da novac od PR-a preusmjerite i podmirite tu gomilu računa, jer ljudi žive od novca, a ne od vašeg smiješka i praznih obećanja. Takvo ponašanje je neodgovorno prema građanima, prvenstveno prema poduzetnicima. Osim vašeg usmenog odgovora, kojeg željno iščekujete, želim da mi u pisanom obliku dostavite popis svih vaših nepodmirenih računa koji se odnose na 2015. i 2016. godinu. Hvala. Hvala. Evo, opet sam malo prekršio poslovnika, nadam se da ćete razumjeti. Ne bi možda bilo u redu da prekidam kolegu, ali kolega je opet iznio puno više tvrdnji nego što je postavio pitanje. Evo, poštovani vijećniče, dakle, ja bih volio da ste došli u gradsku upravu pa razgovarali s našim pročelnicima, onda bi imali točne informacije, jer je opet hrpa neistina koje vam je netko dostavio i dobili ste zadatak da istupite s vijećničkim pitanjem koje ste napisali. Dakle, meni ne treba ništa pisati na papiru, ja sve znam napamet.

Nema nikakvog duga prema projektu Dražena Petrovića, sve je plaćeno. Nema nikakvog duga prema izvođaču radova za sveučilište za koje sam ponosan i kažem: da, platili smo 10 milijuna gotovinom iz proračuna, preponosan, jer smo doveli sveučilišni studij, a rezultati prvog zimskog semestra, ne po mom mišljenju, nego po mišljenju struke i Sveučilišta Zagreb, su iznad svih očekivanja, što opravdava svaku uloženu lipu. Nemojte se vi, gospodine Belamariću, sekirati ni za struju, ni za vodu, ni za plaće. Neka se pojavi ovdje ijedan direktor koji nije uspio podijeliti plaću. Budući da ja predvidim sve što ćete vi pitati, pa sam predvidio čak i vaše pitanje, svaka naša komunalna tvrtka, a imate njihovo financijsko izvješće, završila je poslovnu godinu s ostatkom dobiti. Kako je to tako veliki bremenit njihov dug, a na kraju imaju dobit? A vi znate da mi dobit čak možemo i povući. Logika je vrlo jednostavna: ili imaju viška novaca ili ih mi previše plaćamo. Dakle, nebitno je. Grad funkcionira i funkcionirat će. Grad će i dalje investirati i investirat će, jer ovaj grad nije zaslužio da se uruši

logikom takozvane štednje. Jer logika štednje nikome nije dala dobro, čak je svjetsko gospodarstvo dovela u ogromnu recesiju. Svaka uložena lipa, svaka investicija, na kraju je dobit za proračun. Ali, ponavljam, ovdje postoje ljudi koji se bave proračunom, pa će vam to i detaljno obrazložiti. Na kraju, imat ćete prilike, sad ćemo mi imati vrlo brzo, na vašu žalost, tri godine mandata i javno ćemo prezentirati i sve ćemo napraviti. A onda vas ja pozivam da dođete na tu prezentaciju, pa ćete mi vi točno odgovoriti, vi, gospodin Šupe, bilo koji vijećnik, na svaku onu sliku, a bit će prezentirana, slika prije tri godine i slika sad. A vi ćete mi reći što je od toga magla, što je PR. Da li jedan pano, a bit će ih deset točno, i jedanaesti početak, jer do kraja mandata će ih biti točno dvadeset. Ja vam sad unaprijed kažem. Dakle, vi ćete mi točno reći, točno reći, da li na jednom tom panou će biti fotomontaža. Dakle, dobit ćete sliku Trga Dražena Petrovića prije i sada, Sveučilišta prije i sada, križanja Bosanske Stjepana Rajića prije i sada, Jamnjaka prije i sada, kolektora i zone prije i sada, plaže Banj prije i sada, Mihovila prije i sada, Baronea prije i sada. Dakle, da ne nabrajam. Recite mi, jesam li ja sve ovo što sam vam sada nabrojio izmislio ili to građani Šibenika uživaju, na tome sjede, djeca se igraju, ljudi rade i tako dalje.

Da ne govorim o tri bremenita problema koje je ovaj grad imao, a koja su riješena. Obonjan, koji je bio tužba na tužbu, a mi sada imamo investitore. Na Sveučilište koje su bile izjave, a fakultet funkcionira i TEF, ja s poštovanjem primam savjet vijećnika. Niti mi bagateliziramo stečaj, niti se prema njemu ponašamo ignorantski, ponašamo se vrlo intenzivno. Nemojte prozivati one ljude koji su počeli krčiti put oko TEF-a na osnovu činjenice da govorite o nečemu što je blokirano 7.564 dana. Molim vas, gospodine vijećniče, pročitajte, informirajte, pa recite. Autotransport, Autotransport, pa neću ja vama obrazlagati, vi možete dobiti i dobit ćete sve na uvid, jer neću zloupotrebljavati ovo. Ma ja ću vam samo reći, stečaj Autotransporta je uspješno završen. Da grad Šibenik nije pratio, ni stečaj ne bi prošao. A za 6,5 milijuna kuna nepodmirenih računa iz 2015. Pa naravno da ima. Pa imate u izvješću, imamo 30 milijuna nepodmirenih računa. Hvala lijepa. To je problem poslovne tvrtke. Oni imaju pravnu mogućnost, ne blokiraju grad. Niste mi odgovorili, država si ti. Hvala lijepa. Ajde, nećemo iz klupe dobacivati. Uvaženi vijećnik, gospodin Ivan Rajić.

Poštovanje, pozdrav svima, gospodine predsjedniče gradskog vijeća, gospodine gradonačelniče sa suradnicima. Jedna prethodna konstatacija. Naime, gospodine gradonačelniče, u vašim uvodnim istupima vi ste politički vrlo nekorektni. Naime, svako naše pitanje nailazi na vašu totalnu osudu, ne na poslovnom smislu ni u političkom, već na osobnom. To nije dobro. To nije dobro za ovo vijeće za koje ste se, koliko se sjećam, upravo na početku našega mandata zalagali da će to biti vrlo ugodna politička rasprava, da je vama drago i dobro raditi u ovome vijeću. No, međutim, mi ovdje doživljavamo sasvim nešto drugo.

Pa ću stoga ja u tom smislu i u tom kontekstu svoja pitanja i postavljati. Moje prvo pitanje ili konstatacija, kako god hoćete, jeste dodjela prostora takozvane narančaste zgrade udrugama na području grada Šibenika. Tom dodjelom, a posebno udruzi Kamenčići, vi ste napravili jedan, da li svjesni ili nesvjesni, propust, ali on je takav propust da ste onemogućili praktično toj djeci i tim ljudima da njihovo sudjelovanje u zajednici, to je djeca, odnosno ljudi, osobe s retardiranim problemima njihovoga razvoja, oni danas tu zgradu ne mogu koristiti. Ostavili ste im 15.000 kuna duga za struju. Hvala Bogu da je oni kao takvi ne mogu urediti. Prostor zgrade, prostorije koje tamo jesu, su neuredne i oni su morali potražiti neka druga mjesta, neke druge prostore za njihovu djelatnost.

Pitanje ovdje neću postavljati, jer odgovor ću dobiti, već sam ranije konstatirao kakav je. Moje drugo pitanje je uistinu konkretno pitanje. Naime, briga o djeci predškolskoga uzrasta u gradu Šibeniku mora biti jedinstvena briga o svakoj djeci i o svoj djeci. Problem subvencioniranja dječjih vrtića, bilo u vlasništvu grada ili u privatnim vrtićima, jeste tema koja zasigurno zavređuje pozornost ovoga vijeća. Pa stoga pitam, kada ćete subvencioniranje dječjih vrtića i boravak djece u svakom vrtiću, bilo privatnom ili gradskom, izjednačiti? Time izjednačavate djecu bez obzira na njihova imovinska, statusna i bilo koja druga stanja.

Evo, toliko. Hvala lijepa. Evo, gradonačelnik. Odgovor na prvo pitanje: problem struje kod Kamenčića je riješen. Dakle, Kamenčići su dobili, i ja sam zbog toga sretan, točno onaj prostor koji su tražili. Treće, Kamenčići će dobiti support i pomoć grada za uređenje prostora. Već je ovaj vikend bila akcija na otoku Krapnju. Ta će se akcija nastaviti i u gradu Šibeniku i Kamenčići će uz pomoć grada dobiti adekvatan prostor. Što se tiče, što je bilo ono pitanje, vrtići, naša namjera je i sve se pokušava napraviti da se status privatnih vrtića i naših gradskih vrtića, imamo ih dva, izjednače u subvencioniranju. Međutim, međutim, ja tu sad neću više obrazlagati, ali ću samo reći, to bi zahtijevalo onda sasvim drugačiju organizaciju rada naših vrtića. Dakle, nije i ne možete u osnovi funkcioniranja usporediti u svim detaljima dječje vrtiće i javne ustanove. To bi tražilo možda jednu posebnu tematsku sjednicu. Ja bih rekao, ne sjednicu, nego možda zajednički rad za iznalaženje rješenja. Dakle, osnovno, da, to je sjajna ideja da bude subvencioniranje u jednim i drugima isto, međutim, morate usporediti strukturu, sistematizaciju i sve ono što jesu gradski vrtići sa privatnim i nije to baš tako jednostavan postupak. Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, potpredsjednik vijeća, gospodin Joško Šupe.

Evo, ja vas opet sve skupa pozdravljam. Prvo, niste mi odgovorili na moje pitanje vezano za Obonjan, a ja ću onda, kao, ovaj, obzirom da nisam dobio onda odgovor, ja ću kao kolega Draško, ovaj, samo upozoriti na to, na mogućnost da u postupku stečaja društvo Jadranska banka naplati svoj kredit prodajom imovine, gradske imovine. Dakle, to je, to je, to su nekretnine. Dakle, to su zgrade na otoku Obonjanu. Polako, imat ćete priliku dalje. Drugo, što se tiče TEF-a, baš lijepo da ste nam dali ovaj tablet. Pa evo, ispred sebe imam zemljišnoknjižni izvadak. Piše stanje na dan 07.06.2023.21. Pa kaže: zemljišno knjižno tijelo 1, 15.800 kvadrata. Zemljišnoknjižno tijelo broj 2, 230.263 kvadrata, ZK uložak 3491 kao Šibenik.

I teretovnica INA industrija nafte za ZK tijelo 1 i za ZK tijelo 2. Nikakvih plombica nema. Dakle, i dalje hipoteka stoji. Dakle, tko govori istinu, odnosno tko govori neistinu? Prva stvar, zašto te hipoteke nisu skinute? U sporazumu između grada, TEF-a i INE stoji da se grad obvezuje, znači, ukoliko INA ne dobije produljenje koncesije na 20 godina obali, da će grad dati garanciju ili zemljište. U izvješću financijskome za 2015. godinu vidimo da te garancije nema. Je li INI produžena garancija, je li to razlog zbog čega i dalje hipoteka tamo stoji? Eto, neću dalje polemizirati što se tiče ovih financijskih izvještaja, ovaj, jer ista stvar bi to bilo kao da ja s vama polemiziram oko nekih stvari u medicini. Dakle, to bi bilo to. Hvala lijepa. Evo, uvaženi pročelnik, gospodin Tiho Paškovće dati odgovore na pitanja.

Što se tiče Obonjana, iz slučaja da Otok mladosti ide u stečaj, znači trgovačko društvo, glede hipoteka koje su uspostavljene radi kredita Jadranske banke, mogu vam samo reći da postoji sporazum između grada i Jadranske banke o otplati tog kredita. Nadalje, u ovršnom postupku, do kojeg sigurno neće doći, prilikom prodaje nekretnina, to je otok i grad ima pravo prvotkupa. Znači, ne može nitko kupiti te nekretnine. To je što se tog tiče. Znači, grad će kupiti sam od sebe svoju nekretninu? O, majko moja. Kažem vam da je pravo prvotkupa ovdje, ali nema teorije da do tog dođe, jer postoji sporazum o otplati. Ali znate vi da u slučaju kad je stečaj više ne razgovaramo o ratnim kreditima, nego razgovaramo o svih 8 milijuna kuna koju je sada kreditni sud u cijelosti dospio. Samo malo. Kažem vam da imamo sporazum. Može odgovor i na drugo pitanje, jer ovo već ima elemente rasprave. E,

za TEF, za TEF što je bilo. Što se tiče TEF-a, 1999. godine, kada je INA uspostavila hipoteku na nekretninama TEF-a, onda je postojala jedan broj parcele. U međuvremenu je novi broj parcele, jednostavno, na bazenu, jer je objedinjen stari, novi bazen i tako dalje. INA je dala očitovanje brisovno na novi broj. Vi ste, uostalom, taj ugovor imali, ugovor je sastavni dio bio zaključka. INA je povukla sve plombe, a to sud je omaškom ispustio i u prvom mjesecu 2016. godine smo tražili da se to provede jer je omaškom ispuštena. Po mojim informacijama, to je rješenje doneseno, još nije provedeno, ali to će biti za dan-dva. Ali to uopće nema nikakvog spora da je ta hipoteka koja je. To nije koncesija. Sad ću ja skinuti prijavu. To nije koncesija INA na 20 godina. Evo, ja bih vas stvarno molio, evo, gospodine Šupe, to je pitanje. Vaše vijećničko pitanje, to može biti, ali shvatite, vi ste takav ugovor, na takav ugovor, odnosno na takvu nagodbu, dali suglasnost. Pa jesmo, ali ja sam. Vi ste digli tu nosiljku. Jesam. Pa normalno da ću dignuti, zato što je to interes grada, ja mislim. A zato imamo i pravo mi da nam odgovorite na pitanje je li ispoštovana ugovorna obveza prema INI, odnosno je li INI produžena koncesija na 20 godina na Ariju. U pitanju je rok od 5 godina u kojoj se ta situacija treba desiti.

Je, ali vi morate u postupku riješiti do 31.10.2014. godine, u istom tome sporazumu. Kad je bila 2014.? Da, da, ali ste ukoliko niste to riješili, morali ste dati garanciju od 4 milijuna kuna. Dali smo garanciju. Dali ste garanciju, a kako je nema u knjigama? Kako je nema u izvješću garancije? U izvješću, točka broj 2, prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2015., te garancije nema. Ili ja sam krivo vidio. Ali ja je nisam vidio. Je li to možda razlog zbog čega to nema? Dobro. Hvala lijepa. Evo, ja bih molio samo, kad je ovako nešto, ako počnemo ovako prakticirati svi, onda će to prestati biti aktualni sat. I imat ćemo elemente dnevnog reda već. Uvažena vijećnica, gospođa Anita Jakšić ima pitanje.

Pozdravljam sve prisutne. Veselim se, osobno se veselim bilo kojoj naznaki da će krenuti projekt POS, da će krenuti izgradnja tih stanova na području grada Šibenika. Maloprije je, ovaj, gradonačelnik rekao jednu misao, da štednja dovodi do recesije. Da li je previše trošenja, pošto smo potrošili dosta novaca na planove, na izmjene, na mijenjanje odluka, na davanje suglasnosti za razno-razne, ove, puteve, ceste, lokalne. Da li je konačno zemljište oslobođeno hipoteke? Zemljište, mislim, ovo u vlasništvu privatnih investitora. Na javni natječaj APN-a javile su se i druge šibenske firme, šibenske, konkretno Zagreb Montaža sa svojim

izvoditeljem, ja mislim, Kamgrad i tako. I oni su dobili natječaj i oni grade stanove iz programa POS. Međutim, grad je raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za zainteresirane za kupnju stanova iz programa POS. Ja se pitam, je li je potrebno uopće sada u ovome dijelu provoditi taj poziv i tražiti svakakve dokumente, izjave kod javnog bilježnika, izvode iz matičnog ureda i, znači, još jedan, jedan dodatak na džep građana, a ne znamo ništa o tome gdje se stanovi nalaze, kolika će cijena biti, tko će moći kupiti stanove, tko će se moći natjecati, koliko tih stanova uopće ima. Maloprije ste rekli kolegi vijećniku Baranoviću da

nije veliki izdatak za građane Šibenika kupiti ulaznicu za neku od ovih kulturnih ustanova, a je li je veliki izdatak plus ovi izdaci za javnog bilježnika i za svu potrebnu dokumentaciju, pa izdaci za parking, pa izdaci za ustanove u kulturi i tako dalje, da ne nabrajam. Znači, kratko, molim kratki, konkretan odgovor što je s tim POS-om i zašto, neću reći maltretirate, ali zašto tražite opet od ljudi da vade ponovo dokumentaciju, ponovo troše novce, a ne znaju čemu sve to služi i ne znaju ishod toga. Moje drugo pitanje opet se tiče štednje, štednje u gradu, u gradskim ustanovama, u gradskim firmama. Sve firme, rekli ste, posluju s pozitivnim prihodima, ja se slažem, ali ustanove, kod ustanova koje se financiraju najvećim dijelom iz gradskog proračuna, imamo masu nelogičnosti i masu manjkavog poslovanja. Evo, ja držim ovdje jedan članak s jednog šibenskog portala, naslov je, za ove koji ne vidu,"Zbog nepravilnosti pri zapošljavanju ravnateljice, kazalište plaća kaznu od 100.000 kuna". Šta je tu je, znači, plaćamo kaznu. Koliko takvih nepravilnosti još postoji u ustanovama, konkretno u kazalištu? Da li se plaća PDV? Da li se, da li postoji pravilna i uredna dokumentacija da se bilo koja ustanova može javiti na nekakav natječaj, financiran od sredstava iz Europske unije ili financiran iz sredstava Ministarstva kulture? Znači, možete i odgovoriti što ste poduzeli povodom ove nepravilnosti u Šibenskom narodnom kazalištu, Hrvatskom narodnom kazalištu.

U Šibeniku. Hvala lijepa. Hoću ja odgovoriti za prvo pitanje za POS. Evo, uvaženi vijećnik, uvaženi pročelnik, gospodin Tiho Paškov. Brzo, brzo i konkretno. Znači, POSće ići 37 stanova u ovom trenutku na Metajzama. Hipoteke još uvijek nisu skinute sa zemljišta koje će, znači, biti za prometnicu. Bit će skinute u trenutku kada APN potpiše kupoprodajni ugovor s Kilom Zapad. To je trenutak kad će one biti skinute. Inače, grad je već pokrenuo postupak osiguranja dokaza na trasi prometnice i po potrebi ćemo ići na postupak izvlaštenja. Gospođi vijećnici mogu samo reći da mi imamo potpisane sporazume s Kilom i Jelanijom i u svakom trenutku može u našem odjelu te sporazume vidjeti i vidjeti kolika je ozbiljnost tih sporazuma i koliko brinemo za taj projekt. Što se tiče drugog dijela pitanja o POS-u, da, grad je uputio javni poziv. Zato što grad ne želi samo da bude 37 stanova POS-ovih, nego želi puno više da se stanova gradi, da se potakne gospodarstvo i tako dalje. Međutim, ovdje očito netko nije dobro čitao. Nijedan dokument se ne traži u izvorniku. Za nijedan dokument nije predviđeno rok važenja. Svi dokumenti, dozvolite, svi dokumenti se daju u preslici, daje se izjava koja omogućava našoj službi da sve to provjerimo. Može se poslati elektronskom poštom, znači, svi dokumenti se mogu skenirati, poslati elektronskom poštom gradu. Očito niste to dobro pročitali. A potrebno je, da bi se dalje gradili stanovi po modelu POS-a, potrebna je nova lista.

Po ovoj listiće biti podijeljeno 37 stanova, za slučaj da po strukturi ne bude odgovarajuća ovim ljudima na listi, onda će se dijeliti preostali dio po novoj. Eto. Hvala lijepa. Drugo pitanje. Evo, uvažena pročelnica, gospođa Mirjana Žužić. Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam. Žao mi je što nema ravnateljice kazališta ovdje. Ona će doći kad bude točka financijsko izvješće Hrvatskog narodnog kazališta. Onoliko, ja kad sam dobila tu informaciju, a vidjela sam je na portalima i neki novinari su me pitali, ja sam razgovarala s ravnateljicom i pitala što se dogodilo. Mislim, morate shvatiti da naše kulturne ustanove, kao i gradska poduzeća, imaju svoje ravnatelje, direktore, svoja upravna vijeća, kazališna vijeća i svoje stručne službe. Ono što se dogodi unutar stručnih službi, dakle, ljudi koji rade, moraju raditi odgovorno svoj posao i onaj tko je pogriješio mora snositi za to nekakve sankcije, koje, naravno, postoje po pravilnicima o radu. Dakle, ovdje se dogodila situacija, koliko sam ja informirala i koliko mi je ravnateljica rekla, da nije bilo prijave na mirovinsko, to se, ta odjava i prijava mora se dogoditi u nekom određenom trenutku. To se nije dogodilo. Kad je došla inspekcija, to se ustanovilo, ali nije nastala šteta za državu jer se taj iznos pravilno uplaćivao svaki mjesec. Dakle, ovdje što moram reći je da na svim portalima piše kako je HNK kažnjen, međutim, oni su na to, to rješenje prekršajnog suda, uložili žalbu i zbog toga to nije, naravno, još uvijek pravomoćno.

Pretpostavljam da će to biti puno manja kazna. Naravno da ovdje ne opravdavam nikoga što se to radi, ali kažem, evo, ako imat ćete prilike u raspravi to pitati i ravnateljicu koja će dati izvješće. O ovom drugom dijelu mogu uputiti sada na kolegu Tonka Kalauza koji je unutrašnji revizor. Naime, gradonačelnik je uputio unutrašnju, unutrašnjeg kontrolora u, u, da malo pročešlja poslovanje Hrvatskog narodnog kazališta. Pa ovo oko fondova, aplikacija, Ministarstvo, europski fondovi, evo, ako kolega ima potrebu nešto reći. I plaćanja PDV-a. Ne plaćanja. Ne plaćanja PDV-a, ne znam. To, evo, možete pitat ravnateljicu. Evo, uvaženi gospodin Tonko Kalauz.

Pozdrav svima. Jedinica za unutarnju reviziju je prema planu za 2016. imala plan, dakle, prihodovne strane naših kulturnih ustanova. U ovom trenutku su obavljene revizije u muzeju i kazalištu. Što se tiče aplikacija za europske fondove, istina je, utvrđeno je da se te ustanove nisu natjecale, ali jedan od razloga toga je što nijedan naš kulturna ustanova nema svoju kulturnu strategiju. Dakle, jedan strateški plan poslovanja i djelovanja za jedno duže vremensko razdoblje. Gradonačelnik je s tim upoznat, dakle, ta su izvješća bila na kolegiju i dogovoreno je da će se u 2017. godini grad kao ustanova napraviti kulturni strateški plan prema kojem će naše ustanove napraviti svoje planove i s time će se olakšati aplikacije na europske fondove i ujedno sredstva države. To je to, dakle.

Hvala lijepa. Evo, i uvažena vijećnica, gospođa Iris Kukić Kotarac, i to je ujedno i posljednje pitanje u aktualnom satu. Evo, većinu pitanja su mi ukrale kolege, ali ću danas, ovaj, iskoristiti priliku da vas pitam da li je, ovaj, osnovan registar nekretnina u vlasništvu grada Šibenika. Navedeno me zanima iz jednostavnog razloga jer smo danas više puta spominjali uređenje Trga Dražena Petrovića. Jučer je bila godišnjica, pa eto, mala asocijacija. Ovdje se u principu nije radilo o uređenju, već o sanaciji. Tako je navedeno, ovaj, u izvještaju o izvršenju proračuna, dakle, sanaciji i uređenju Trga. S obzirom da postoji geoportal, pa sam ja išla vidjeti o kojoj je čestici riječ, ako se ja ne varam, ovdje ja ne vidim da bi ta čestica 2927/5 bila uknjižena na vlasništvo grada Šibenika. Dakle, da li bi se u konkretnom slučaju radilo o ulaganju u tuđu nekretninu, da li je pokrenut postupak utvrđivanja prava vlasništva i koja je perspektiva da će navedeni postupak biti dovršen. Dakle, sanacija, odnosno uređenje Trga Dražena Petrovića je bila najskuplja investicija koja se ulagala u održavanje, odnosno uređenje javnih površina s 2.700.000 kuna. Mene zanima što se saniralo. Jer vidim da pokrov nije baš napravljen od bijelog kamena ili nešto, riječ je o jednostavnim pločama koje ne koštaju više od 100 kuna po metru kvadratnom. Dakle, što se saniralo? Znam da je bila vodena proba, ali me zanima da li smo ulagali u imovinu koja je vlasništvo grada Šibenika i zbog čega je bila sanacija.

To je moje prvo pitanje. Drugo pitanje se odnosi također na ustanove, odnosno poduzeća u vlasništvu grada Šibenika, s obzirom da ih mi financiramo, odnosno njihov rad, i s obzirom da se svašta priča u gradu, a ja puno toga ne vjerujem, ovaj, ja bih vas pitala da li postoji popis imovine u vlasništvu kazališta. Naime, postoji, ovaj, kazalište kao javna ustanova, normalno da mora imati popis svoje imovine. Mene navedeno zanima iz razloga što postoje nekakve informacije da se u međuvremenu vršila kupnja, odnosno otuđivanje vozila, koja kupnja navodno nije bila, ovaj, osnovana. Dakle, mene zanima pitanje da li je od 2013. godine, odnosno ranije, kazalište imalo u vlasništvu vozilo i da li je raspolagalo s tim vozilom, odnosno kupovalo, otuđivalo i tako dalje. Znači, to je prvo pitanje. I drugo pitanje vezano uz kazalište, koje će odgovoriti vjerojatno revizor kad bude, ovaj, opet vršio kontrolu, da li je uvedena fiskalna blagajna. Znači, za sve ulaznice koje se prodaju, kako? Uvodi se sada? Aha. E, super, drago mi je da ste. E, onda smo koordinirani u informacijama što ne štima u Šibenskom kazalištu. A ovo oko prekršajnih kazni i potencijalnih, koji će se naplatiti zbog nepostojanja uvjeta za zapošljavanje, neću danas. Hvala. Hvala lijepa. Evo, uvaženi pročelnik, gospodin Tiho Paškov,će dati odgovor.

Vezano za Trg Dražena Petrovića i imovinsko-pravne odnose na tom Trgu. Uvažena vijećnica i pravnica to vjerojatno i zna sama odgovor. Znači, na Trgu je upisana izgradnja d.o.o. ili d.d. Trg nije, znači, ona je upisana jer je gradila tu zgradu, robnu kuću i pripadajuće stanove. Međutim, ta čestica koja je u naravi Trg nije ušla u pretvorbu i po jednom zakonu bi trebala biti državna, pa bi i država se trebala o njoj brinuti. Međutim, s obzirom na činjenicu da je to gradska javna površina i gradski javni Trg, onda se mi kao grad trebamo o tom brinuti. Dalje, uostalom, nas je vlasnik poslovnog prostora ispod tužio

i odbijen je prigovor promašene pasivne legitimacije, što je i logično. I vi vrlo dobro znate da takvih imamo stotina situacija. Svaki predmet se rješava pojedinačno, znači, u suradnji s državnim odvjetništvom, koje je po prirodi stvari jedno konzervativno tijelo i mnoge stvari neće to tako olako prepustiti u vlasništvo grada. Ali nesporno je da je to javni gradski Trg i ničije drugo, bez obzira na upis vlasništva. Što se tiče pitanja evidencije gradske imovine, normalno da imamo evidenciju gradske imovine, ali ta evidencija gradske imovine se stalno ažurira i nadopunjuje. I onoliko koliko stignemo,

rješavamo imovinsko-pravne odnose. Mi možemo angažirati 10 odvjetnika da bi putem pojedinačnih ispravnih postupaka ili putem tužbi riješili da bude stanje 1/1 u roku od 2 godine, na ovaj način što radimo putem djelatnika odjela. Uostalom, štedimo znatna materijalna sredstva, a možda će sređivanje malo duže trajati. Evo. Hvala lijepa. Evo, s ovim smo iscrpili pitanja i možemo zaključiti ovaj dio sjednice aktualni sat.