2. sjednica Gradskog vijeća, 25. srpnja 2017.: novi saziv, stari dugovi i igrališta kojih nema

Gospodo, gospođo i gospodo, možemo otvoriti ovu drugu sjednicu Gradskog vijeća Grada Šibenika. Koristim prigodu srdačno pozdraviti sve nazočne dame i gospodine vijećnike, također gradonačelnika i njegove zamjenike, pročelnike gradskih odjela. Također, sve ovdje nazočne predstavnike medija, novinarke i novinare, a također i sve ostale koji su nazočni u ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Prije nego što počnemo neki formalniji dio, koristio bih prigodu da, obzirom da je danas sveti Jakov, zaštitnik i apostol, koristim prigodu da, evo, na svoj način istaknem tu okolnost, obzirom na činjenicu da je sveti Jakov vrlo bitan u kontekstu Šibenika i njegove kulturne i inače baštine. Također bih vas izvijestio da ste na svoje klupe dobili primjerke Statuta i Poslovnika Gradskoga vijeća. To su primjerci koji su vaši osobni, prema tome možete ih koristiti za svoje osobne potrebe, jasno? Evo, i u kontekstu ovoga što smo imali u ovom preduvodnom, preduvertiri ovoga vijeća, da na svoj način reagiramo u onim momentima kada je to nužno. Sada, da bismo prešli na utvrđivanje kvoruma današnje druge sjednice Gradskoga vijeća, pa bih molio vršitelja dužnosti pročelnika Tajništva Grada Šibenika, gospodina Galića, da obavi prozivku vijećnika radi utvrđivanja postojanja kvoruma, radi valjanosti rada ove sjednice. Izvolite, kolega Galić. Zahvaljujem. Zrinka Abramović,

Zorana Bačelić, Jakov Bilić, Siniša Bušac, Radojka Danek, Anton Dobra, Boris Dukić, doktor znanosti Ivo Glavaš, Tomislav Lucić, Ljubica Kardun se ispričala, Branko Kronja, Dario Kulušić, Mija Matić, Rikard Marenzi, Milorad Mišković, Nikica Penđer, Dalibor Perak, Dino Papak, Stipica Protega, Nives Radić, Joško Šupe, Iris Sukić Kotarac, Hrvoje Zekanović, doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan, i Branimir Zmijanović. Zahvaljujem se. Konstatiramo da je nazočno 24, od ukupno 25 vijećnika Gradskoga vijeća, te jasno utvrđujemo da postoji kvorum za valjano odlučivanje i raspravljanje na ovom Gradskom vijeću. Prelazimo dalje. Dostavljen vam je, uz poziv za ovaj dnevni red ove sjednice Gradskoga vijeća i zapisnik sa prve konstituiraju će sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Taj ste dokument dobili. Imamo li nekih primjedbi na tekst sastavljenog zapisnika?

Ako nema nikakvih primjedbi ili bilo kakvih drugih potreba za korekcijama, ja bih dao na glasovanje da utvrdimo i ovaj zapisnik prihvatimo kao valjan. Tko je za? Ima li netko protiv? Suzdržanih? Konstatiram da je jednoglasno usvojen zapisnik sa prve konstituiraju će sjednice Gradskoga vijeća. Sada prelazimo na ono što je uobičajeno u ovim sjednicama, a to su vijećnička pitanja. Prije nego što krenemo, ovaj, u samo, ovaj, segment održavanja Gradskoga vijeća, obzirom da smo, evo, na početku našega mandatnoga zasjedanja, nije skorega da malo podsjetimo na neke odredbe Poslovnika. Jasno, taj Poslovnik morate uvijek iščitavati u cijelosti, je li, jer određene odredbe, ako ih uzmemo izdvojeno, onda se mogu tumačiti na jedan način, a moraju se pratiti u jednoj cijelosti, cijeloga teksta Poslovnika. Što se tiče vijećničkih pitanja, njih mogu postavljati klubovi vijećnika i sami vijećnici. Klubovi vijećnika postavljaju jedno pitanje koje traje najduže 3 minute. Vijećnici mogu postavljati najviše 2 pitanja koja traju, ovaj, najviše. Maksimalno po 2 minute za svako od pitanja. Tu napominjem da, jasno, je trebalo, sukladno Poslovniku, ukoliko je postojala određena volja za formiranjem klubova vijećnika, da se takvi klubovi vijećnika na svoj način predstave prije ove sjednice. Po Poslovniku, klubovi vijećnika su bili dužni dostaviti predsjedniku obavijest o njihovom formiranju, pa bih u tome dijelu molio one koji to do sada nisu učinili ili imaju takvu namjeru da to učine u nastavku rada ovoga vijeća, kako bi mogli konzumirati to svoje pravo.

Što se tiče samih pitanja, ona moraju biti jasna, kratka, precizna. Mogu se dobiti odgovori ovdje usmeno ili, pak, ukoliko ste nezadovoljni takvim odgovorom, pismeno. Replika na odgovore ovdje usmene nemate, a jedino možete imati osvrt na takve pismeno dostavljene odgovore na jednoj od sljedećih sjednica. Evo, to je na neki način uvod. Možemo prijeći na sam, ovaj, na svoj način dio koji govori o vijećničkim pitanjima, pa bih vas molio da u tome smislu izvršite određeni prijavni. Gospodine Šupe? Kronja? Možemo da ne čekamo. Evo, dali bih riječ kolegi vijećniku, gospodinu Šupi, pa ga molim da zauzme mjesto za govornicu.

Dobar dan svima. Pozdrav gradonačelniku, zamjenicima, predstavnicima medija, kolegama vijećnicima, pročelnicima, direktorima gradskih tvrtki i ustanova. Imam dva pitanja. Prvo pitanje je, nažalost, o nogometu, o toj najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, o klubu prema kojem svi mi gajimo simpatije, klubu koji u ovoj godini puni, ja mislim, 85 godina postojanja, i tim više je žalosnije sve što se događa s tim i oko toga kluba. Izgleda da jedino jamstvo koje je društvo "Vodovod i odvodnja" dalo HNK-u Šibenik nije ono o kreditu, već da postoji još jedno jamstvo, a riječ je o 2 milijuna kuna jamstva o povratnoj otplati duga prema Poreznoj upravi. Dakle, kratko i jasno pitanje: da li je to istina? I također, slijedom Zakona o pravu na pristup informacijama, molimo, znači, odgovorne osobe da nam dostave napismeno kako su se sredstva kredita odobrenoga trošila, i to sve pod lijepim izvodima s poslovnog računa. To bi bilo prvo pitanje. A drugo pitanje je u vezi poštivanja odredbi iz Ugovora o realizaciji projekta "Obonjena rivijera". Dakle, Gradsko vijeće u prošlom sazivu dalo je suglasnost na tekst Ugovora u kome jasno stoji koja su prava i obveze kako investitora, tako i Grada, u kojima jasno i nedvojbeno stoji da Grad Šibenik ne bi trebao imati nikakve više obaveze po tome kreditu, a kamoli ga otplaćivati, i o maksimalnom iznosu hipoteke koja bi mogla biti upisana tek onda kad se izbrišu druge hipoteke, odnosno hipoteka banke.

Pa pitanje gradonačelniku: koga i temeljem čega ovlastio da tolerira evidentno kršenje ugovornih odredbi iz Ugovora o realizaciji projekta "Obonjena rivijera"? Hvala. Hvala gospodinu vijećniku Šupi. Gospodin gradonačelnik, doktor Željko Burić,će odgovoriti na ova postavljena pitanja. Evo, poštovane dame i gospodo, dobro jutro. Dakle, vrlo kratak odgovor. Ono što ja kao gradonačelnik mogu reći, a to je ugovorni odnos između Grada Šibenika, nogometnog kluba i Erste banke je jasan, dostupan, vidljiv svim vijećnicima i svim građanima, bez zadrške. Dakle, možete dobiti originalne ugovore, i to je ono o čemu ja mogu pričati. Poslovni način funkcioniranja Vodovoda, poštovani vijećniče, to pitanje postavite tvrtki, odnosno trgovačkom društvu "Vodovod i odvodnja". Ona ima svoje strukture upravljanja, uključujući i nadzorni odbor, a nadzorni odbor, odnosno skupština, zna ono što i o čemu je izvještena. Dakle, o Vodovodu i odvodnji je rečeno puno toga, kao što će i strukture upravljanja društvom dati pravorijek, a kroz taj pravorijek će se vidjeti i naš stav o načinu vođenja tog komunalnog poduzeća. Što se tiče "Obonjene rivijere", ja ću u uvodu samo reći kako moja namjera nije, jer to nije moj habitus, nikoga vrijeđati, pa ni gospodina Šupu. Ja mislim da on vrijeđa, ja samo govorim. I za mene, kad mi netko kaže da nešto nisam dobro rekao, da ne kažem da ne znam, ja onda to shvatim kao pozitivnu kritiku, pa pokušam pitati i naučiti. Ali ne bih o tome.

Dakle, ubuduće, ubudući, kad budu pitanja o financijskim aranžmanima, gospodinu Šupi će odgovarati osobe koje su za to educirane, a hvala Bogu, Grad Šibenik ih ima, dakle, i pročelnik za financije i pročelnik upravno-pravnog odjela. U ovoj Gradskoj upravi nema tajni. Ono što ja znam, znaju moji pročelnici ili cijeli kolegij. Dakle, vrlo relevantno će odgovoriti na sva ta pitanja. Ali prije nego što dam riječ mom pročelniku, dakle, što se tiče "Obonjene rivijere", zamislite interesantne priče. Dok je Grad kao jamac, a to smo mi zatekli, a to je bilo obnašanje vaše političke opcije— Nemojmo, gradonačelniče, ispričavam se. Molim vas, molim vas. Gospodine Šupi— Jasno, jasno, kratko, jasno pitao i— Održavajmo red. Kolega Šupe, kolega Šupe— Ja samo pitam, tko vas je temeljem čega— Kolega Šupe, pitanje ste postavili, nemojte prekidati— Vi ćete, gospodine Šupe, doći— Nemojmo s vraćati— Molim vas, naučite se pristojnosti. Ja sam vas saslušao, nijednu riječ nisam rekao. Dozvolite da ja kažem. Dakle, zatekli smo da je Grad kao jamac vraćao kredit u ukupnom iznosu od 17 milijuna kuna. Sad taj kredit Grad više ne vraća. Zatekli smo ugovor u kojem je Grad bio dužan napraviti sustav odvodnje i vodovoda do Obonjana, težak 21 milijun kuna. I to se Grad oslobodio te obveze. Zatekli smo masu međusobnih tužbi, protutužbi, koje su prijetile arbitražom i milijunskim štetama za Grad. Na kraju smo postigli ugovor u kojem jedan sjajan projekt živi, u kojem Grad ima 0 obveza, u kojem su sve tužbe međusobno povučene.

Sve drugo su pravna financijska tumačenja za koje, pa, u uvodu sam rekao da ćete dobiti relevantan odgovor, da ne ispadne da jedan neuki doktor medicine jednog financijskog maga uči financijskim pravilima. Evo, gospodine pročelniče— Poštovani, evo, dobit ćemo odgovor od nadležnoga pročelnika. Izvolite. Dobar dan svima, poštovanje. Ja bih se ovdje ograničio, iako nisam u cijelosti razumio pitanje, ali pretpostavljam na što ciljate. Dakle, vi ciljate na to da je naš privatni partner upisao hipoteku protivno ugovoru. Tako je. To je prvo. I drugo je, znači, što ste obavezni po kreditu. Hoću dalje na Grad. Pazite, naš privatni partner nije upisao hipoteku protivno kreditu. Kreditu? Protivno ugovoru. Naime, u ugovoru, koji ste vjerojatno proučili, piše do koliko se može zasnovati hipoteka na pravu građenja. Ova hipoteka, ako ste vidjeli u zemljišnoj knjizi, nije zasnovana na pravu građenja. Kreditu? Plodouživanju. Evo, izvolite, a to mogu i— Na pravu? Znači, na plodouživanju, znači na onom što on ubire koristeći Obonjanu. Znači, to nema... Znači, to nema...

to nema nikakve veze, ljudi moji, s ugovorom. Znači, banka je u zalog dala, uzela korist koju oni ubiru iz odoka, a ne nekretnine, a niti pravo na građenje nekretninama. Znači, mislim da ste ovdje skroz promašili. Se slažete? Drugo pitanje je bilo... podsjetite me. Kredit? Kredit? Kredit? Da. Evo, pročelnik. Molim lijepo. Po ugovoru, oni su u obvezi preuzeti kredit. Ako ne bude moguće preuzimanje kredita, dužni su plaćati Gradu Šibeniku ono što Grad Šibenik plati banci. A vi vrlo dobro znate da Jadranska banka ne dopušta da oni preuzmu kredit.

Kredit je, naime, od toga mladosti, od tog mladosti je u postupku stečaja. Banka ne dopušta da se taj kredit transferira, jer joj je veće jamstvo Grad nego privatna firma. I tu je kraj cijele filozofije. A otplata obaveza po kreditu neuredna? To, što se tiče urednosti otplate po kreditu, to je naša stvar da to s kamatama naplatimo, što smo i do sad uspijevali. Ja se ispričavam, stvarno, ali ovdje vam piše u ugovoru unutra, vam piše članak 7, stavak 7.2, da će od potpisa ugovora u ime i za račun Grada otplaćivati iznose potrebne za urednu otplatu svih obaveza po ugovornom kreditu po njihovom dospijeću. A toga se ne pridržavaju. Da se toga pridržavaju, onda ne bi došlo do ovoga što se događa. Mi ne bježimo, mi ne bježimo od činjenice da se oni trenutno ne pridržavaju toga, odnosno da postoji dug njihov prema Gradu. Od tog ne bježimo, ali ćemo taj dug utjerati zajedno s kamatama.

Evo, toliko na odgovor na ovo vaše pitanje. Hvala gospodinu Paškovu. Idemo na sljedeće pitanje. Samo malo, gospodine Paškovu. Da, ispričavam se, evo, pročelnik gospodin Torić isto tako odgovor na isto pitanje kolege Šupe. Dobar dan, pozdrav svima. Evo, malo da pojasnim ovaj dio vezano uz kredit HNK-a Šibenik, kako je bilo dosta zanimanja javnosti. Znači, odgovor gdje se trošio će vam dostaviti Nogometni klub Šibenik. Ja, kako sam u nadzornom odboru, isto, i ušao sam malo u financije nogometnog kluba, istina je da su oni podijelili upravni ugovor za porezne obveze na 24 rate i da su kroz godinu dana to otplatili. Mislim da je mjesečna rata 83.000 kuna koju klub izvršava i plaća. Otplatio je pola tog iznosa, mislim da je sad na godinu dana i da još godinu dana

ima rok, 24 mjeseca, 12 mjeseci je prošlo. A je li Vodovod jamac? To ne bih znao reći. Znači, fali vam slike u nadzornom odboru. Aha, treba provući sve. E, onaj, isto, vezano uz sam kredit, on je, Grad je mogao jamčiti najviše do 80% iznosa prema uputama Ministarstva financija. Njih smo stavili javno dostupne na internet stranice Grada Šibenika, pa možete vidjeti te upute. A od Erste banke smo zatražili, ako želite, ugovore o kreditu i ostalo, svu relevantnu dokumentaciju. Hvala. Za vezano uz "Obonjenu rivijeru" prvo— Molio bih bez komentara. Ako niste zadovoljni s odgovorima, možete zatražiti pisani odgovor koji će vam biti uredno dostavljen. Pa onda u tome dijelu možemo prijeći na sljedećeg postavljača pitanja. To je kolega gospodin Mišković. Izvolite.

Ne, ne, moje pitanje. Molim. Samo prije nego što gospodin Mišković, ovaj, zauzme riječ, vidim da se malo nastavlja, ovaj, ona uvertirana situacija, pa ću slijedom onoga što je i gospodin doktor Glavaš kazao još jednom napomenuti. Što se tiče našega poslovnika, on regulira dvije situacije: jednu koju je spominjao kolega Glavaš, ali imamo i neke odredbe koje slijede u završnim odredbama. To je pravo javnosti. Javnost može nas dočekati na ovim sjednicama i samo pratiti rad sjednica, bez upadica, bez postavljanja pitanja, bez bilo kakvih drugih komentara. A ova odredba koju ste vi spominjali, gospodine Glavašu, odnosi se na održavanje rada na sjednici za one koji su vijećnici, koji su pozvani. Oni koji nisu pozvani, ako ovaj prostor dozvoljava da oni budu nazočni, oni mogu ovdje nazočiti, Bogu hvala, dobro su došli, ali bez ulaska u bilo kakvu raspravu, bilo kakav komentar ili bilo što drugo, jer onda ćemo morati primijeniti neke druge metode. Eto. Kolega Mišković, izvolite. Gospodine predsjedniče, poštovane kolegice i kolege vijećnici, gospodine gradonačelniče, surađivači i poštovani predstavnici medija, sve skupa vas pozdravljam. Imam dva pitanja u načelu za gospodina gradonačelnika. Ovaj, prije nekoliko dana smo bili nazočni na otvorenju plaže na Brodarici i sve pohvale, sve pet, sve super, izvanredno. Ovaj, ali isto tako moram napomenuti i osvrnuti se na plažu Banja. Nisam bio i nisam provjerio, ali sam čitao po portalima Šibenik, INA i tako dalje, da je sadašnji koncesionar uzurpirao plažu na način da je postavio ležaljke uzduž cijele plaže, tako da naši građani, ako žele doći okupati se, nemaju zapravo gdje staviti peškir.

Pa se pitam, da li je moguće da danas netko gradsku plažu, koju su ovi građani izgradili, uzurpira na taj način da se naš građanin ne može okupati. Ne znam je li to točno. Ako je to točno, gospodine gradonačelniče, s obzirom da ste dobili već drugi mandat i povjerenje građana, ja bih na vašem mjestu otišao tamo i pobacao te ležaljke u more. Ili idemo u smjeru da će se sutra ta plaža, ovaj, možda naplaćivati, ograditi s nekom žicom i tako dalje. U svakom slučaju, pitanje je da li je to točno, jer čitam po portalima, čitao sam da kako to nije uklonjeno, kako se ljudi još bune, kako je to sramno i tako dalje. Znači, građani su na neki način digli svoj glas. Drugo pitanje se odnosi na naselje, zapravo Meteriza, područje Jurasij. To je inače moje pitanje koje ja već 15 godina postavljam, ali uzaludno. Razgovarali smo, gospodine gradonačelniče, prije 4 godine na tu istu temu i vi ste rekli da će taj ulaz, koji je zatvoren prije 15 godina, tim ljudima da ne mogu doći svojim kućama, jer moraju otići najprije u Bilice pa se vratiti nazad na Meterizu, da ćete to riješiti, ali eto, to nije riješeno. Vi ste bili u obilasku prije 4 godine Jurasa, obećali ste i djeci da ćete napraviti igralište, ali se i to nije dogodilo. Isto tako, moram napomenuti da ti ljudi koji žive u toj ulici, Put Jurasa su isključivo sami izgradili infrastrukturu, pa čak i asfalt, pored ostalog, ono, struje, vode i tako dalje.

Danas je taj asfalt uništen, jer je napravljen prije 24 godine. Danas taj asfalt, upravo zbog te petlje koja se radi na Meterizama beskrajno dugo, ovaj, ljudi koriste taj alternativni pravac da bi došli u grad. I tu se stvorila jedna velika gužva, kamioni i tako dalje i tako dalje. Sad su tu dogodile se rupe i to je sad tako uništeno. I, ovaj, mislim da praktički te građane treba na taj način obeštetiti. Isto tako, moram napomenuti da isti ti ljudi u Jurasima plaćaju 2 kune po metru kubnome za, ovaj, za razvoj odvodnje, iako praktički nitko, mislim, nema rješenje da ti ljudi ikad dobiju tu kanalizaciju. A danas, moram i to napomenuti, a vi to sigurno znate, da koncesionar koji ima koncesiju za pražnjenje septičkih jama je svoje cijene u odnosu na prošlu godinu digao duplo. I danas, ako već ti ljudi neće dobiti kanalizaciju, a plaćaju 2 kune po metru kubnome za razvoj, mislim da bi bilo korektno i fer da se tim ljudima bar sufinancira pražnjenje tih jama. Isto tako, moram napomenuti da upravo gradonačelniče, upravo u tim Jurasima, u toj ulici, vi ste dobili jedno vrlo dobro povjerenje, kako u prvom, tako i u drugom mandatu. Pa vas pitam pitanje, što mislite napraviti na tu temu i da li uopće postoji nekakvo rješenje da se ti ljudi na bilo koji način, kao takve žrtve zaštite, jer su sve napravili svojim radom, a sad plaćaju i komunalne doprinose i komunalnu naknadu i tako dalje i tako dalje, i čak i te 2 kune za razvoj po metru kubnome, pa eto.

Hvala vam. Hvala gospodinu Miškoviću. Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, gospodin magistar Danijel Milica. Dobar dan. Dakle, za kad govorimo o pomorskom dobru, to je zapravo onaj dio plaže Banja gdje se ljudi kupaju, koji je u kontaktu direktno s morem. Za taj dio, ne samo Banja nego općenito, se na godišnjoj razini dodjeljuju koncesijska odobrenja, putem kojih se onda mogu iznajmljivati ležaljke, suncobrani, jet ski, padati kokice i slično. Ta koncesijska odobrenja imaju svoja pravila. Konkretno, kad se radi o ležaljkama, ne smije onaj koji dobije koncesijsko odobrenje za ležaljke njih prazne postaviti po cijeloj plaži i tu plažu zauzeti i čekati onda da netko na njih sjedne pa mu to naplati. On je dužan te ležaljke držati na okupu, na hrpi, na jednom dijelu, i kad zainteresirani gost dođe, može uzeti ležaljku i staviti je tamo gdje je u tom trenutku slobodno mjesto. Takva su pravila. Točno je da se prošli tjedan na Banji toga nisu pridržavali. Gradska služba je djelovala dva puta i treći put je zaplijenila te ležaljke. To je odgovor na vaše prvo pitanje. Na dio drugog pitanja mogu kazati da je gradska uprava intenzivno tražila lokaciju za dječja igrališta na Jurasima, da je nije našla. Isto tako, u Jurasima je pri završetku natječaj za izgradnju nogostupa, o kojem pričamo, ja mislim, zadnjih godinu dana, i taj dio će se vjerojatno do kraja godine i riješiti.

Za ovaj ostatak odgovora, gradonačelnik će vjerojatno. Poštovani vijećniče, dakle, još pojašnjenje. Da, rekli smo da ćemo napraviti dječje igralište u Jurasima. Nema gradskog zemljišta. Bili smo voljni kupiti od privatnika. Počeli su razgovori, na kraju je privatnik, da ne spominjem ime, nažalost, odustao. Ostaje otvoreno. Ako u suradnji s ljudima iz mjesnog odbora možemo naći parcelu, kao što smo to napravili i u Ražinama, mi ćemo to obećanje napraviti. Dakle, jednostavno, nema terena, niti ima privatnog vlasnika koji je voljan prodati parcelu da bi se napravilo dječje igralište. Što se tiče spoja ceste, ona nije moguća, jer to ne dozvoljavaju hrvatske ceste, jer ne odgovara standardima priključka ceste na glavnu prometnicu. Dakle, svaka cesta ima određeni status i određena pravila kojim su to regulirani. Što se tiče odvodnje, pa meni izgleda nemoguće da nema tehničko rješenje. Za sve postoji tehničko rješenje, ali to stvarno treba vidjeti kad i u kojim planovima je Vodovoda rješavanje sustava odvodnje, da se ljudi riješe septičkih jama na području Jurasa. Što se tiče cijene koju privatni

koncesionari koji prazne septičke jame rade, dakle, to je cijena koja, odnosno, ugovorni odnosi između Grada i koncesionara su točno definirani. I odgovorno ovdje tvrdim, ali ima i mog pročelnika ovdje, nema nijednog razloga da su oni tako povećali cijenu, jer nisu dobili nijedan novi namet od strane Grada koji bi njima bio opravdanje. Jedino što se riješilo, jedino što se riješilo, se uveo red. Nema pražnjenja septičkih jama divlje, nema pražnjenja septičkih jama tko zna odakle dovedenim cisternama, nego se točno na određenom mjestu evidentira. Mora se znati točno ime, prezime, adresa i podaci odakle je, uvjetno rečeno, dovezen otpad koji se tu prazni. I ja odgovorno ovdje tvrdim, skršili smo biznis na crno i gubitak prihoda su prelili na građane. Ali to je stvar za neke inspekcijske službe da vide na osnovu čega i kako oni građanima naplaćuju. Odgovorno tvrdim, nijedan namet od strane Grada nisu dobili dodatni da bi to bio razlog da oni povećaju cijene našim građanima.

Zahvaljujem na odgovoru. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. Molio bih da za govornicu dođe gospodin Dalibor Perak. Izvolite. Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Pozdrav svima nazočnima. Ovako, moje prvo pitanje odnosi se na igralište u Športskom centru Ljubica, malo nogometno igralište koje je krenulo u rekonstrukciju tamo krajem prošle i početkom ove godine. Radovi su negdje kroz ožujak ove godine trebali biti završeni, međutim, evo, 4 mjeseca od toga, radovi su još uvijek na istom mjestu, nisu završeni. Igralište praktički nije privedeno svrsi. Prošlo je pola ljetnih praznika, vjerojatno će proći druga polovica dok se to ne završi. Koliko čujemo, razlog tome su nekvalitetno izvršeni radovi na asfaltiranju, tako da sad mene zanima što Grad poduzima po tom pitanju. Da li su definirani neki rokovi do kojih će se te nepravilnosti otkloniti? Molio bih odgovor otprilike u obliku koji su nekakvi datumi očekivani kad bi se to riješilo. Drugo pitanje tiče se stovarišta otpadnog građevinskog materijala koje svakodnevno imamo priliku vidjeti na cesti iz pravca Ražina prema Brodarici. Stovarište građevinskog materijala je nekako sve veće i veće, sve više i više niče, tako da se postavlja pitanje da li na tom području postoji izdata koncesija za stovarište otpadnog materijala, jer problem je u biti što se taj otpadni materijal tamo i prerađuje, a prerađivanje tehnološkog kamena ipak mislim da zahtijeva određene dozvole, koncesije i slično. Tako da me zanima da li su gradske službe, ukoliko smatram da nisu suglasne da tako nešto treba postojati na ulazu, odnosno izlazu iz Grada, da li su nadležne službe ispitale o čemu se tu radi, tko je vlasnik tog terena, na osnovu kojih dozvola i koncesija se tamo radi prerada kamena, jer znamo i sami kako u ljetno doba prerada kamena bez tretiranja vodom dovodi do velikog zaprašivanja i, ovaj, to je jedna neprimjerena situacija na ulazu u Grad i to treba riješiti.

Tako da me zanima što je tu napravljeno, da li se istražuje i koji su sljedeći koraci. Zahvaljujem. Hvala na pitanjima. Gospodin gradonačelnik će dati odgovor. Poštovani gospodine Perak, dakle, prvo pitanje Ljubica. Točno ste sve rekli. Nadzor nije potpisao privremenu situaciju i dolazi do spora. Klasična priča. Dakle, mi smo nezadovoljni kvalitetom izvedenih radova i Grad neće ni platiti ni prihvatiti. Dakle, u ovom trenutku traju razgovori. Mislim da je struka iznašla rješenje i da bi konačno završetak igrališta na Ljubici trebao ovih dana krenuti, što podrazumijeva, dakle, sanaciju asfaltirane površine, ugradnja koševa, ograda,

branki, već što je tamo predviđeno, dakle, po projektu. Što se tiče te situacije na magistrali, ono što ja znam, a vidim to svaki dan jer tu prođem bar 4 puta dnevno, slažem se s vama, radi se o privatnom terenu. Ja ne znam da li moji pročelnici imaju spoznaju da je uopće zatražena ikakva dozvola za koji obim radova se tamo radi. Ja ne bih rekao da je ono prerada materijala, nego oni melju ono što je i na tom terenu zatečeno, odnosno. Dakle, ali slažem se s vama da se provjeri što se tu radi. Znam sigurno da je to privatni teren. Mislim da je to u vlasništvu Adrijala, koliko ja imam spoznaje.

Zahvaljujem. Možemo preći na sljedeće pitanje, a to je pitanje koje će postaviti, ili pitanja koja će postaviti cijenjena kolegica Iris Vukić Kotarac. Izvolite. Srdačan pozdrav svim kolegama vijećnicima i vijećnicama Gradskog vijeća, gradonačelniku, predsjedavajućem, odnosno medijima. Žao mi je što HDZ ponovno ima većinu u ovome Gradskom vijeću, jer očito nas čeka naredne 4 godine u kojima se praktički ništa neće, ovaj, rješavati. Dobivat ćemo paušalne odgovore, dok gradonačelnik u onim pitanjima koja neću reći da su manje važna jer su komunalne naravi, itekako ima detaljan i dobro obrazložen odgovor. Dakle, mene konkretno zanima, a vjerojatno i cijelu šibensku javnost, tko u Gradu Šibeniku donosi odluke. To očito niste vi, gradonačelniče. Jer vidjeli smo iz ovog posljednjeg slučaja, slučaja vezanog uz Vodovod, da vi apsolutno niste bili obaviješteni o kupnji dionica nogometnog kluba vrijednosti 419.000 kuna, a s druge strane sad, evo, na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ste voljni prepustiti ovaj nogometni klub za 100.000 kuna. Početne cijene. A vjerojatno se neće ponuditi niti toliko. Znači, mene zanima pitanje: da li će Grad Šibenik, odnosno vi kao predstavnik Skupštine, ili ćete opet imenovati, ovaj, gospođu Dijanu Dulibić, kao sad je ravnateljica, mislim, Županijskog zavoda za javno zdravstvo da predsjedava Skupštini, dakle, da li će Grad Šibenik sa svojih 62% pokrenuti relevantne pravne radnje prema direktoru poduzeća, gospodinu Mihi Mioču? Jer nije dovoljno smijeniti gospodina Miho Mioča, a po svemu sudeći, ako vi niste imenovali nadzorni odbor, odnosno amenovali izbor tih ljudi koji bi trebali razriješiti gospodina Miho Mioča, prvo je pitanje tko će nadoknaditi štetu.

Dakle, Jadranskoj banci se poklonilo 5 milijuna kuna, a Vodovodu 5 milijuna kuna nedostaje. Znači, to je realna šteta i netko je treba nadoknaditi. S druge strane, što se tiče vašeg upravljačkog kapaciteta, odnosno mogućnosti, on je vidljiv i s pozicije Narodnog kazališta. Ovdje sjedi ravnateljica gospođa Maja Trlaja koja praktički mene kao vijećnicu Gradskog vijeća, koji je izabrao određeni relevantan broj birača u Gradu Šibeniku, doslovno ignorira godinu dana. Znači, ja sam njoj pristojno postavila pitanja, prvo na Gradskom vijeću, onda gospođi Žurić, koja mi također ništa nije odgovorila, jer je očito nije briga, pa sam nakon toga postavila pitanje. Jesam pismeno, ali to očito ovdje službe ne rade. Evo, onda ćete mi danas odgovoriti, jer vi kao pročelnica znate sve o Narodnom kazalištu. Hvala najljepša. Hvala najljepša. Hvala. A niste na Facebooku. Malo mira, ajmo. Nema problema. Dakle, ja sam postavila 28 pitanja u mjesecu studenom 2016. godine. Na ta pitanja gospođa ravnateljica nije odgovorila. Ona je tražila produženje roka, dakle, nije donijela rješenje ni ništa. Onda sam ja pristojno pričekala da mi se odgovori, pa kad sam izgubila strpljenje, onda sam se obratila povjerenici za informiranje. Povjerenica za informiranje je dana 13. lipnja 2017. godine dostavila zaključak i meni i gospođi ravnateljici Trlaja, koja je naložila da gospođa ravnateljica treba odgovoriti meni na određena pitanja. Znači, od tih 28 mogli ste se učiniti blesavi i odgovoriti na jedno i reći da ne postoji javni interes.

Dakle, s obzirom na revizijski nalaz iz 2013. godine koji je ova Gradska uprava itekako upoznata, s obzirom na sve financijske aspekte poslovanja kazališta koje postoje s gubitkom koji se prenosi iz godine u godinu, mene zanima, gradonačelniče, da li vi kontrolirate svoje ravnatelje i direktore? Jer očito to nije slučaj. Znači, što ćete poduzeti konkretno i u odnosu na ravnateljicu i u odnosu na gospodina Miho Mioča? Dakle, da li ćete vi kao većinski vlasnik pokretati određene pravne radnje, jer razrješenje dužnosti očito nije dovoljno kad je riječ o šteti koju podnose građani Šibenika? Zahvaljujem. Hvala. Odgovor će dati gospodin gradonačelnik.

Evo, poslovna vijećnica gospođa Kotarac ima osebujan stil i nastup, meni čak i simpatičan. Ali ajmo krenuti od kazališta. Ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik ima apsolutno moju podršku. Izvjesno to ovdje kažem. I o svemu tome mi možemo raspravljati. Neki vijećnici, neću ih imenovati, pa s političkim zadatkom očito nemaju drugih obveza nego pisati pisma i postavljati upite, tako da bi kompletno svi pročelnici i sve uprave svih tvrtki morali cijelo jutro isključivo odgovarati. Ali postoji institut dolaska. Može se pješke doći, može automobilom, može se sjesti u urede, može se zatražiti sva dokumentacija. I ja stojim jedino pri vašem stavu da imate pravo znati. Dakle, to nije sporno. To ste mogli napraviti i u izravnoj komunikaciji s ravnateljicom. Ja vjerujem da bi ravnateljica na to vrlo rado pristala. Jer mi smo o vašim pitanjima koji su postavljeni raspravljali na neka je gotovo pa i nemoguće na takav način odgovarati. Dakle, Bože sačuvaj da ja stimuliram bilo kojeg ravnatelja, direktora, da ne odgovori. Smatram da je obveza odgovoriti, da vijećnik ima pravo znati, ali smatram da postoji normalna komunikacija, pa čak i direktna, a pustimo se mailova i stalnih dopiski i prepiski. Ja pozivam sve vijećnike koji nisu bili, nek dođu, nek sjednu jedno jutro u urede s našim pročelnicima, pa ćete vidjeti da ja uopće ne dramatiziram. Vidjet ćete kako to normalno jutro izgleda. Mi smo došli zahvaljujući mailu i internetu koji je blagodat 21.

stoljeća, gotovo pa u blokadu normalnog funkcioniranja. Gotovo pa u blokadu, vjerujte mi, na riječ ovo što vam govorim. To su deseci, stotine mailova u određene službe svako jutro. Što se tiče Vodovoda, ja sam jasno rekao već i ne bih uopće polemizirao oko toga da postoji kaznena odgovornost ako postoji, a to će utvrditi neka druga tijela, da postoji moralna i politička odgovornost, moralna u ovom aspektu i segmentu da li se novcem komunalne tvrtke, javne tvrtke, može i treba financirati sport. I politička, a to je, ja bih rekao, unutarstranačka stvar, da li je direktor poštovao ono što mora poštovati kao direktor, jer on je od nekoga imenovan. Pravorijek toga će biti donešen 28., kada će praktički i javnost i svi vijećnici znati i naše političko mišljenje o načinu funkcioniranja Vodovoda. Što se svega ostalog tiče, sve što je napravljeno, a imamo i

stavove relevantnih tijela, sve je to napravljeno sukladno zakonu i ovlastima direktora u trgovačkim društvima. Takav je stav relevantnih tijela. Moralna i politička odgovornost ostaje i na to ćemo mi javnosti dati odgovor. Hvala, gospodine gradonačelniku. Imamo li zadnje pitanje? Imamo. Prelazimo na pitanje koje će postaviti ili pitanje gospodin Hrvoje Zekanović. Uvaženi gospodine gradonačelniče, uvaženi predsjedniče Gradskog vijeća, uvažene kolegice i kolege. Evo, prvo moram reći na početku: iznimno mi je zadovoljstvo ovdje govoriti u Gradskom vijeću Grada Šibenika i to na ovaj poseban dan, kao što je istaknuo gospodin Zlatović, na dan svetog Jakova, svetog Kristofora, sutra je sveta Ana. To su blagdani koji su obilježili povijest našeg grada i, evo, jedna koincidencija, ali drago mi je da upravo na ovaj dan imamo i sjednicu Gradskog vijeća. Ja ću postaviti dva pitanja. Prvo pitanje će biti vezano uz Vodovod opet. U kampanji se potaknulo pitanje vodomjera, odnosno nemogućnosti da građani u većim stambenim zgradama, bez potpisa 100% stanovnika jedne zgrade, ugrade svoje samostalno brojilo. Na takav način, radi se isključivo o odluci Vodovoda koju, znači, donosi uprava Vodovoda. Građani plaćaju i duplo veću cijenu vode nego što bi trebali plaćati. U kampanji gospodin Mioč, o kojem se danas govorilo ovdje, itekako branio zapravo tu svoju odluku i rekao da je to normalno, da 100% građana mora potpisati, iako, na primjer, u Gradu Zagrebu ili mnogim drugim gradovima samo 50% građana, stanovnika većeg stambenog objekta, je dužno dati suglasnost.

Pa me zanima vaš stav o ovome. Znači, hoće li se to promijeniti kada se promijeni i uprava Vodovoda? To je jedno pitanje. Imao sam zapravo par pitanja, ali ponukao me gospodin kolega Šupe vezano uz Obonjak, pa sam malo, evo, još jučer, evo i danas, gledao u financijski izvještaj koji ćete nam kasnije i braniti. Pa tamo ima stavka A10048 gdje kaže podmirenja obveza Otoka mladosti. Kaže: planirano 3.333.000 kuna, ostvarenje 2.280.000 kuna. Koliko sam ja shvatio, molim, evo, možda da mi kolega Tolić ili gospodin Paškov, tko god, ili gradonačelniče, odgovori.

Grad Šibenik je, ovo je s upitnikom, platio do sada u ovom periodu 2.000.000, pardon, 280.000 kuna obveza Otoka mladosti. I još jedna stvar koja se nadovezuje na ovo. Vi ste, gospodine Paškov, maloprije rekli da koncesionar, odnosno onaj s kim je Grad Šibenik ugovorio, tko god to bio, jer kompleksan je taj ugovor, da on ne podmiruje svoje obveze. Malo nam pojasnite to. Ja sam to maloprije čuo, pa sam ostao malo zapanjen. Znači, dvije stvari. Prvo, one što Grad Šibenik investira, znači u Otok Obonjak još uvijek 2.280.000 do sada. I drugo pitanje, ponovit ću ga: jesam li ja dobro čuo da koncesionar ne podmiruje svoje obveze prema Gradu Šibeniku? Eto, toliko. Hvala lijepo.

Hvala, gospodine Zekanoviću. Gospodin Paškovće odgovoriti na to pitanje. U ovom trenutku smo govorili o obvezi da nama refundira iznos kredita koji mi za Otok mladosti plaćamo Jadranskoj banci, odnosno HABOR-u. I tu smo rekli da postoji njegov dug prema Gradu Šibeniku. Od toga ne bježimo. I to ćemo, taj dug ćemo utjerati. Nema drugih obaveza. To je ta obveza. A ne, ja financijski ne znam koliko imate vi s tim. Ja ne plaćam taj kredit ako ne moram. Napominjem, mi moramo plaćati taj kredit. Ne moramo. Možemo i mi ići u obrt. Oprostite, da mi taj kredit ne plaćamo, onda bi Jadranska banka i HABOR išla u ovrhu. Pa čemu? Pa vi želite da cijeli projekt propadne i da banka ovrši Obonjak.

Poštovani vijećniče, dakle, što se tiče mjerila Vodovoda, pojednostavljenja procedure, ja to povezujem i s pričom obnove fasada kroz energetsku učinkovitost velikih zgrada, Nebodera. Ja sam tu za pojednostavljenje priče. Dakle, ako je moguće da to bude u postotku manji broj stanara, da postalo valjano, mislim da je to rješenje. To se napravilo kod energetske obnove, pa su neke višekatnice uspjele doći do sredstava i obnovile kroz fond za energetsku učinkovitost svoje fasade. Dalje, moj način razmišljanja, a o tome ćemo, možemo i zajednički surađivati u tome, da se uvede daljnje ispočitavanje mjerila. Dakle, to je jedino transparentno i čisto. Dakle, individualna mjerila i elektronsko očitavanje mjerila. To je jedino čisto kada će svaki građanin, svaka obitelj pratiti zaista ono što je potrošila. I još završno, ja ne bih više o Obonjaku. Dakle, možda će biti jednostavnije kad laik objasni. Dakle, postojala je gradska tvrtka Obonjak materijeli. Ta gradska tvrtka, u vlasništvu Grada, je otišla u stečaj i imala je određene kreditne obveze. Te kreditne obveze su pale, dakle, to je kredit Jadranske banke za opremanje, ne znam što su oni kupovali, kužine, šta su, kojeg vraga kupovali. To je palo na Grad Šibenik kao jamac i kao vlasnik tvrtke koja je otišla u stečaj. Kako je nosioc kredita, tvrtka u stečaju, u pregovoru s Obonjak rivijerom koja je sada korisnik Otoka, i to jedna vrlo dobra pozitivna priča, naš stav je bio da mora biti 0 kuna štete po Gradu i svi sudionici moraju potpisati taj zajednički sporazum de facto o nastavku koncesije.

Ne radi se o novoj, nego o nastavku koncesije. I to se i postiglo. Dakle, ugovor potpisuje Sunčani Hvar, Orko Grupa, Obonjak rivijera i Grad Šibenik. Jadranska banka i naš početni stav je bio, vođen idejom 0 kuna štete po Gradu, da taj kredit odmah preuzme privatni partner. Nažalost, Jadranska banka nije htjela niti čuti za tu priču, jer njihov stav je da je nosioc kredita tvrtka koja je u stečaju i da je njima puno lakše naplaćivati se od Grada, jer je ta naplata već godinama prije toga trajala. Dakle, nije ta naplata počela uvođenjem novog partnera. Ono što smo mi izregulirali, a vođeni opet idejom da privatni partner preuzme taj kredit, je njihova obveza refundiranja prema Gradu. I ovo što je gospodin Paškov rekao, jedino ovdje što je uvjetno rečeno prijeporno, iako nije prijeporno, je njihovo kašnjenje u refundiranju. I oni kasne, mislim, dvije rate. Grad će to instrumentima naplate naplatiti, kao i prema svima drugima. I to je ono što ja govorim. Pa Grad Šibenik u ovom trenutku potražuje 50.000.000 kuna od raznoraznih privatnika, koncesionara, korisnika štekata i tako dalje. Hoćemo li? I to je ono što se gospodin Šupe uvrijedio, a nije bila namjena uvjere. Javne financije financiraju, odnosno funkcioniraju unutar zakonskih mogućnosti drugačijom logikom, načinom razgovora, dogovora, obročne otplate, davanje šanse ljudima, pogotovo u sezoni, da zarade i da plate obveze. A Grad će sasvim sigurno svoje potraživanje naplatiti.

To je ključ. Ovdje nitko nije dozvolio nijedna lipa da ode u zastar. Dakle, Grad će sa zakonskim kamatama ili sankcijama koje su predviđene, sve svoje naplatiti od privatnog koncesionara na Otoku Obonjak. I ja ne vidim što je tu sporno u odnosu na priču u kojoj je Grad cjelokupni taj kredit vraćao, u kojoj je bio pred arbitražnim sporom, u kojoj je 8 godina bila šikara na jednom otoku, u kojoj smo postigli ugovor 0 kuna štete za Grad i Grad riješen svih financijskih obveza ulaganja u Otok. Ja ovdje postavljam pitanje. Svi ste vi ovdje normalni ljudi. Zamislite u arbitražnom sporu Grad i Orko Grupa koja je preuzela Sunčani Hvar, mi njih tužimo da nisu napravili i ništa realizirali od ugovora o projektu Obonjak, a mi nismo izvršili osnovnu obvezu, nismo ni doveli vodu. Zamislite, uđete u spor i kažete ljudima: "Pa, gospodo draga, vi ste nas, da ne kažem grubu riječ, šta, zafrkali

jer niste napravili hotel?" A oni kažu: "A, gospodo draga, a kako vi mislite da bi mi napravili hotel na Otoku, a vi niste nama doveli vodu koju ste bili obećali?" Pa, ljudi moji, budite sretni. I ja sam sretan što smo se izvukli iz ogromnog potencijalnog spora. U svakoj arbitraži, da ste najpošteniji, najkorektniji, bar ćete doći po prstima za 50%. To su desetine milijuna kuna. I obećavam, ne da obećavam, to je moja zakonska obveza, neće oni ostati dužni nama ni lipu. Ali moramo imati, ja bih rekao, dozu razumijevanja prema svim tim biznisima koji imaju izrazito sezonski karakter. Pa dajte, pustimo ljudima da i odrade i dođu u šansu da naplate. Naplatit ćemo to s kamatama. To je cijela priča Obonjaka. Ništa više. Zahvaljujem na odgovoru. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega vijećnik Branko Kronj, izvolite.

Dame i gospodo, poštovanje svima. Evo ovako, u prošlom mandatu gospodin gradonačelnik sa svojim kolegijem imali su taj takozvani hodajući kolegij i obišli su sve kvartove ove 4 godine. I ne mogu reći da nisu radili, ali jednu stvar očito ne vide. Ne vide neke stvari koje mi možda obični građani vidimo, a nismo možda na neki način prijavili. A radi se o tome da po Statutu članaka 15 Grad je dužan preventivno djelovati po pitanju protupožarne zaštite, pa i u drugom dijelu pitanja i po pitanju prometa u Gradu. Naime, okrenut ću se od ovoga prvog pitanja. Slikovito ću vam opisati o čemu se radi. Ja sam jutros, evo, motorom prošao kvart Šubićevac u vrlo kratkom vremenu i vidio sam situaciju u Baji. Zamislite da ste kod nadvožnjaka na Šubićevcu. Kad se okrenete prema cesti koja vodi na Barone, potpuno zaraslo. Evo, gospodin dogradonačelnik Gvozden Karić i trenje od tog Karića je moglo stvoriti iskru i zapaliti ono po čemu se mi dičimo, o toj tvrđavi koja je na tom travnatom putu. Jednostavno, trava prelazi preko ceste. Vi imate i vrtić koji se nalazi u toj šumi, koji je obrastao travom. Kad pogledate uzduž nadvožnjaka, vi vidite gomilu granja, smeća. Turist kad dođe, on misli na ljevičaricu. To je sramotno. To ne kažem ja, to traje godinama. To jednostavno mora se urediti. Kad pogledate prema parku Šubićevac, vi od šume ne vidite stablo.

Vi stabla morate vidjeti. Znači, od raslinja, od trave, to se treba čistiti. I to je nešto što mora biti prioritet ovoga Grada, a to nas obavezuje i Statut. Ljudi moji, nemojte se s ovim igrati, izgorit ćemo kao žrnovnica. A drugo pitanje je vezano uz promet. Već prije par godina sam slao mailove na ŠibenikIN i gradske portale u vezi prometa, znači, nizbrdo od nadvožnjaka. Ako se tamo zadržite sat vremena gledajući ovo što sam vam sad govorio, naići će neka kamp kućica koja će proći nizbrdo i neće se moći vratiti. Morat će se sajlama izvlačiti. To građani stavljaju na isti portal. Ja sam stavio nakon moga prije 3 godine upozorenja. Stavljeni su znakovi, stavljeni su, moram reći, bezveze, mali. Stavljeno je gore na kružni tok, na ulaz. Bila je situacija da kamp kućica dođe, vidi taj znak i onda se vozi na rikverc. Sad, prije uređenja ovoga gore rotora. A ovaj dolje na nadvožnjaku je mali i ne vidi se. Jednostavno, nije cilj ni kažnjavati niti

reći da smo nešto napravili kad nismo zaustavili promet nizbrdo od nadvožnjaka. Jednostavno, treba staviti znak na nadvožnjak da se ne može gore. Vi imate autobus koji se tu okreće i zamislite turista koji je došao za njim, on produži dolje, što on mora vidjeti znak? Znači, to se mora riješiti. Zaustavio se promet, a znamo da tuda prolazi i hitna i, ne znam, i vatrogasci i ovo i ono. To je veliki problem. Znači, jedno je pitanje, ove godine se zaposlilo 20 i ne znam ni tri dodatna radnika. Što oni rade? Tko im daje radne naloge i tko ih nadgleda što oni rade? Evo, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovorite. Poštovani gospodine Kronj, ja ću odmah na oba dva pitanja odgovoriti. Ja se potpuno s vama slažem. I što sad? Zašto nismo to učinili? Vrlo jednostavno. Većina ovoga o čemu vi pričate su ili privatne šume ili Hrvatske šume. Mi čak smo naši ljudi koji su pokušavali to napraviti, nebitno je li bilo zelenilo ili u sklopu javnih radova, imali neugodnosti od strane privatnih vlasnika, pa skoro do fizičkog obračuna što oni rade na njihovom privatnom posjedu. Ali ono što mi možemo napraviti, da se uvede tamo red, ovdje sjedim i moj pročelnik, je zabraniti parkiranje

praktički uz cestu koja vodi prema, ionako je nikakva i neprimjerena, prema Baroneu, jer tu ljudi okolnih kafića, stanova i ne znam čega su raskrčili praktički teren i devastirali to područje. To je pravo pitanje. U ovoj cijeloj eri svih tih požara, tko i s kakvim ovlastima gospodari šumama i gdje je rješenje toga? Mi smo u velikim problemima. Dakle, mi smo u problemu de facto i na Jadru. Sjedi tu direktor zelenila, pa zna. Da često puta, i ovu zimu smo imali problem, srušena stabla u šumi na Jadru, povika je na Grad. Naravno, tko se ne sjeti, viče na Grad. To je tako očekivano. Ali ljudi ne znaju. Kad dođe zelenilo koje je to i činilo i izreže ta stabla, očisti ta stabla, da je potencijalno u prekršaju. U najmanju ruku u prekršaju, jer je oduzeo tuđu imovinu, dakle hrvatskih šuma, i bez suglasnosti vlasnika de facto, ja ću to grubo reći, otužio njihovu imovinu, iako je ta ispila na drva se praktički dadu ljudima za ogrijev i već nešto. Dakle, mi cijelo vrijeme trpimo kritike i zbog Jadra. Jadra praktički nijednim njenim djelićom ne upravlja Grad. Restoran, bungalovi, lučica, sve je na pomorskom dobru. Jedino čime smo mi dobili pravo upravljanja je same kabine i to na osnovu potkoncesije u dogovoru sa županijom, i tu mi radimo projekt obnove kabina. Hrvatske šume, pa čak je bio i javni poziv za iskaz interesa, molili smo u nekoliko navrata da izvrše geodetsku snimku i ponude na prihvatljiv način otkup svim vikendašima zemlju koja je praktički uzurpirana.

Nažalost, ništa se nije desilo. Ta procedura razgovora s Hrvatskim šumama traje pune 3 godine, ako ne i više. Ono što je Grad mogao napraviti u tom području je izvlastiti javne ceste i puteve, što smo mi, koliko ja znam, tiho, u cijelosti napravili na Jadru. Dakle, sve ono što je na Jadru Grad mogao napraviti, je napravio. Bungalovi koje smo mi pokrenuli proceduru ili uklanjanja ili ozakonjenja, jer ono je sada indijanština tamo, nažalost, svi peru ruke. Od državnog odvjetništva do raznoraznih inspekcija. Na kraju to nije ničije. Čak smo ustanovili da nije ni Rivierina. Nisu ni oni vlasnici niti imaju pravo na vodu. Dakle, to je bezvlašće. Mi na Jadru, ja apeliram, naravno da ovo slušaju i neke druge institucije, apeliram da se dozovemo pameti, da zajedno sjednemo i uvedemo red. Što se tiče, što je bilo drugo pitanje? Aha, prometnica. Slažem se s vama, ali to je privremeno rješenje. To će donekle ublažiti eventualno takve prometne čepove, a nije rješenje. Rješenje je gradnja i omogućavanje vertikalnog prometa od gimnazije pa dolje na ulicu Matije Guza. To je famoznih 350 metara trase. O tome sam ja razgovarao i s ministrom prometa. Ja ću vas samo upoznati, mi radimo paralelno. Dakle, radimo na način da je napravljen master plan prometa Grada Šibenika i pokušat ćemo ili naći europski novac ili bilo koji drugi izvor da se ta priča završi.

Dakle, najskuplje je tu otkupiti privatnu imovinu. Ja mislim da je to čak i naša obveza prema tim ljudima, jer ti ljudi su na trasi. Dakle, oni su u projektima. Oni sada na toj trasi od 350 metara ne mogu svoje objekte ni legalizirati, ni etažirati, niti prodati. Dakle, moraju ponuditi pravo prvotkupa Gradu. To ovaj Grad mora riješiti i ja bih rekao, naravno, u okvirima zakonskih, da nema te cijene koju mi bismo trebali izbjegavati, a da ne riješimo jedno od vitalnih prometnih problema. Jer na Šubićevcu imate sada i gradnju poslovnih stanova. Šubićevac je jednostavno jedan kvart koji raste. Ja bih rekao, s njim rastu i meterize. Uz suvremene prometnice koje se tamo rade, jedna od normalnih komunikacija je upravo kroz sam Šubićevac po vertikali do centra Grada, pogotovo što će vrlo skoro krenuti i kopanje, pa time i urbaniziranje ulice Matije Gubca, dakle od čvora Rokići kroz Matiju Gubca, Tešačku do Petra Grubišića i spajanje na Poljano, kad će se uvesti nogostup. Zašto vam to govorim? Jer onda će se ukloniti svi automobili parkirani u ulici Matije Gubca. I mi razgovaramo s policijskom upravom i Ministarstvom unutarnjih poslova da se izmjesti prva policijska postaja, za koje je policija zauzela stav da nema interesa za postojanje na toj lokaciji. Da tu ništa ne napravimo, nego samo omogućimo ljudima parkiranje. Napravili smo puno uz omogućavanje ovog vertikalnog prometa. To je rješenje.

Ovo su sve drugo, ja se s vama slažem, znakove staviti, ako treba 200 metara i prije toga staviti da nije moguć prolaz, jer i ja svjedočim čepovima uz, kroz ulicu Ulice Makijeda. Dakle, vi vidite da mi ne možemo niti popraviti asfalt u toj ulici, jer nemamo kud. Napraviti alternativni promet u, ne znam, 48 sati, koliko bi trajalo asfaltiranje. Zahvaljujem na odgovoru. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. To je cijenjen kolega Antun Dobra. Hvala, predsjedniče. Lijepi pozdrav svima, kolegama, kolegicama, gradonačelniku i njegovim suradnicima, pročelnicima, direktorima i dragim poštovanim novinarima. Moje pitanje, gradonačelniče, kao turističkog djelatnika i dojučerašnjeg vašeg prvog suradnika u turističkoj zajednici, nakon što sam dao ostavku jer se nisam slagao s transparentnim radom turističke zajednice, je: zašto danas s nama nije i direktor turističke zajednice i zašto ste vi tu turističku zajednicu doslovno prisvojili, to jest, zašto se ne održavaju vijeća i skupštine te iste turističke zajednice Grada Šibenika? A ja kao vaš suradnik, prvi suradnik i operativac, trebao sam biti pozvan na sve te skupštine, međutim nisam ni na jednu pozvan, to jest, na jednu sam prvu pozvan, a od 2013. godine nisam pozvan ni na jednu. I nakon toga sam dao ostavku prošle godine. Normalno, niste se očitovali. Vrlo mi je žao radi toga. I zašto mi ne dobijamo izvješća kao sad, kao gradski vijećnici, o radu te iste turističke zajednice, s obzirom da se hvalimo s 1.800.000 noćenja i kad pomnožimo puta 7 kuna boravišne pristojbe, to iznosi negdje oko 12 milijuna i nešto kuna.

I jednostavno, ja kao turistički djelatnik i dojučerašnji vaš suradnik ne znam što se radi s tim novcem i kakvi su planovi i strategija te iste turističke zajednice. Tako da, s obzirom da su tu svi pročelnici i direktori, smatram da bi i direktor turističke zajednice, koji je već tu dva mandata, ako ne i sad i treći, trebao biti danas tu i da nam obrazloži neke stvari. To je prvo pitanje. Drugo pitanje, mene kao otočanina i dojučerašnjeg predsjednika mjesnog odbora otoka Žirija je: kad će naši šibenski otoci dobiti vodu, s obzirom da je sad i Obonjan. Drago mi je da je ova priča krenula i to je priča koja nam treba. Da li ćemo iskoristiti to da sad na trasi Srima-Tribunj do Obonjana dođe i voda i do Zlarina-Kaprija i Žirija, i kad će otok Žirije dobiti struju, s obzirom da su sve kuće više-manje sad legalizirane na zapadnom dijelu otoka i ljudi se žele baviti turizmom, jednostavno, bez struje i vode je to nemoguća misija. Pa vas molim, kao otočanina, da mi na to pitanje isto odgovorite. Hvala lijepa. Hvala vama, gospodine gradonačelnik.

Poštovani vijećnice, gospodine Dobra, dakle, skupštine i vijeća turističke zajednice održavaju se redovno. Slažem se i ubuduće će to biti praksa. Neka svi vijećnici dobiju izvješća i sa skupštine i vijeća turističke zajednice. Nema nikakvih tajni. Evo, nek uđe u zapisnik da će biti redovno dostavljani materijali. Drugo, da je moj poznanik, hajde da ne kažem nešto više, Dobra, direktno sa mnom komunicirao, vjerojatno ne bi ovo bilo pitanja. Gospodin Dobra je bio moj zamjenik kao predsjednika vijeća turističke zajednice. Budući da sam osobno prisustvovao svim sjednicama, očito je bila interpretacija da onda ne treba zamjenik. Ali da je htio doći, vrlo rado bi bio viđen. Ne znam zašto sad gospodina Mileta i Radića što sjede isto sa vama. Ako je to vaše mišljenje, jel? Pa nije to isto, ali nema veze. Ne bih, dakle, nemam ništa protiv, pa i sada, nema veze što nije u funkciji. Zašto ne bi netko tko živi od turizma, tko je zainteresiran, tko možda eventualno ima dobru ideju, sugestiju, ne bi bio prisutan i ne bi sugerirao? Definitivno su vam vrata otvorena. Definitivno su vam vrata otvorena, bez obzira što možda i službeno nemate nikakvu funkciju. Zaključak: svi materijali, sve ono što ja dobijem kao predsjednik,će dobivati i vijećnici. Što se tiče Žirija, definitivno projekt vodovoda za Kaprije, Žirije, Zlarin i Obonjan je jedan od naših prioriteta i o tome se već daleko odmakli pregovori i to će ići u jednom posebnom aranžmanu otočnog vodovoda koji bi, koliko sam ja upoznat, trebao krenuti sa Srimske strane, pa bi išao na Prvić i ne znam kakva je tehnologija izrade, ali definitivno o tome se itekako razgovara da tu cijelu priču riješimo.

Što se tiče struje i vode, odnosno struje u tom zapadnom dijelu, to ne znam, to treba pitati Elektru. Kakav je njih, to nije u našoj ingerenciji. Dakle, ali ja sam voljan da se predsjednici, odnosno ekipa, delegacija mjesnog odbora, da ja budem domaćin sastanka na koji ćemo mi pozvati relevantne ljude iz Elektre i vidjeti što tu možemo učiniti. Hvala lijepo. Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku na odgovoru na pitanje. Ovim smo iscrpili onaj krug vijećnika koji se prijavio. Ja bih još postavio pitanje: da li ima još nekoga tko bi uzeo od vijećnika riječ sa svojim pitanjima? Ako nema, onda možemo i zaključiti ovaj segment današnje sjednice Gradskog vijeća i preći na utvrđivanje dnevnog reda.