64 prema 78: Sabor odbio sve zaključke o Gospiću, uključujući hitnu sanaciju

Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora o opasnom otpadu kraj Gospića trajala je od jutra 20. kolovoza 2026., kroz noć, do prijepodneva sljedećeg dana, kada je završila glasovanjem u kojem su odbijena sva četiri zaključka predsjednika Republike, uključujući onaj kojim bi se Vlada obvezala odmah započeti trajnu sanaciju. Svaki je odbijen s 64 glasa za i 78 protiv. Prošao je jedino zaključak vladajuće većine, s 81 glasom za i 58 protiv. Ovdje je 18 isječaka iz drugog i trećeg dijela rasprave i iz samog glasovanja.
Prvi dio te sjednice, onaj do prve stanke, obradili smo u tekstu s 19 isječaka. Rasprava se zatim nastavila kroz noć, u dva navrata po nešto više od šest sati, pa je nastavljena sljedeće jutro iznošenjem stajališta klubova i glasovanjem. Ukupno je to oko dvadeset sati rasprave o jednoj temi.
U ime Vlade su tijekom noći odgovarali ministar pravosuđa Damir Habijan, ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i državna tajnica Irena Petrijevčanin. Premijera Andreja Plenkovića ni predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je sjednicu i zatražio, nije bilo ni drugi dan.
Zaključak koji je izglasan obvezuje manje od onoga što je predlagao predsjednik. Umjesto „odmah" stoji „žurno", rok za izvješće Saboru produljen je s 15 na 90 dana, obveza da Vlada u tri dana primi predstavnike građana ne postoji, a imenovanje glavnog državnog inspektora, koje čeka od studenog 2025., u tekstu se uopće ne spominje. Zaključak istodobno prima na znanje da je voda za piće u Gospiću zdravstveno ispravna i podupire dosadašnje aktivnosti ministarstva i Fonda.
Isječci su poredani tematski, a ne redoslijedom kojim su izgovoreni. Ispod svakog stoji kratko objašnjenje o čemu se radi.
Ministar pravosuđa i slučaj Andrije Mikulića
Marin Živković podsjeća da je glavni državni inspektor Andrija Mikulić razriješen 27. studenog 2025. na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, a istog je dana popodne uhićen, te pita ministra pravosuđa vjeruje li da je to slučajnost. Damir Habijan odgovara da kao predstavnik izvršne vlasti neće komentirati postupke tijela progona i da nema nedodirljivih. Na prozivke Nikole Grmoje kaže da mu neće odgovoriti jer njegov vokabular „nema taj aktivistički doseg", a Marinu Miletiću, koji pita koliko je duboko Hrvatska u rukama otpadne mafije, odgovara jednom rečenicom.
Ekocid: razlika je četiri godine
Marija Selak Raspudić podsjeća da kazneno djelo ekocida predlaže četiri godine i da je prijedlog odbijan uz obrazloženje da se namjera uništenja okoliša ne bi mogla dokazati. Habijan uzvraća da „papir trpi svašta", da njezin prijedlog ne bi ništa riješio i da Vlada ekocid uvodi kroz izmjene Kaznenog zakona koje priprema radna skupina osnovana u svibnju 2025. Josip Jurčević mu odgovara da se namjera dokazivala i u međunarodnim postupcima, pa i u slučaju Srebrenice.
„To spada u domenu lažnog uzbunjivanja"
Ivan Matić traži od ministra pravosuđa da smisli model kojim bi se prostor štitio, jer institucije očito nisu vidjele 1.700 kamiona otpada. U odgovoru Habijan kaže da su tvrdnje o zatrovanom tlu i vodi, ako za njih nema dokaza, opasne i da mogu spadati u domenu kaznenog djela lažnog uzbunjivanja. Matić se javlja za povredu poslovnika i odgovara da je PFAS detektiran u podzemnim vodama.
„Sve je krivo" i pitanje o ostavci
Sandra Benčić ministrici zaštite okoliša nabraja tri stvari koje je toga dana čula: da država ne zna gdje završava uvezeni otpad, da ne može jamčiti da neće biti posljedica po zdravlje ljudi u Lici i da ne zna kada počinje sanacija. Marija Vučković odgovara „sve je krivo" i objašnjava da za veći dio uvoza dozvole izdaju županije, a ne ministarstvo. Igor Peternel je pita osjeća li da mora podnijeti ostavku i olakšati premijeru političko preživljavanje, na što ona nabraja datume svojih odluka i lokacije koje je Vlada preuzela.
Sedamnaest kilometara vagona
Marin Miletić količinu prevodi u sliku: 1.700 šlepera koliko je otpada stiglo na gospićku lokaciju odgovara vlaku dugom 17 kilometara, i pita kako to ni obavještajna služba ni vrh države nisu primijetili. Vučković odgovara da treba pričekati optužnicu i da bi, ako je otpad dolazio pet ili šest godina, to bilo jedan do dva kamiona dnevno na državnoj cesti. Nikola Grmoja joj uzvraća da je time priznala ili da Vlada ne postoji ili da radi u korist otpadne mafije.
Što je policija znala i kada
Državna tajnica Irena Petrijevčanin iznosi da je policija kriminalističko istraživanje o otpadu lažno deklariranom kao onaj sa zelene liste pokrenula 11. srpnja 2023., dakle prije anonimnih prijava, te objašnjava da Europol nema izvršne ovlasti nego koordinira i analizira. Tvrdi i da sustav nije kriminalan, nego da postoje pojedinci s imenom i prezimenom. Dalija Orešković joj odgovara da je time zapravo pokazala da je vlast znala i ništa nije poduzela, a državna tajnica taj zaključak odbacuje.
„Kad procijenimo"
Ivan Račan citira premijerovu konferenciju za novinare. Na pitanje kada će imenovati novog glavnog državnog inspektora Plenković je odgovorio „kad procijenimo da je to potrebno", a na pitanje o čemu ovisi ta procjena „o našoj procjeni". Račan podsjeća da nadzor nad zbrinjavanjem otpada spada izravno u opis posla Državnog inspektorata i da institucija u trenutku rasprave devet mjeseci nema čelnika.
Antimon 700 puta iznad normale
Hrvoje Zekanović tvrdi da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo utvrdio ispravnost vode u gospićkom vodovodu, da epidemije karcinoma gušterače nema i da oporba širi paniku. Dalija Orešković mu odgovara da je u vještačenju koje je naručio USKOK utvrđena koncentracija antimona 700 puta veća od normale te ga proziva zbog načina na koji je govorio o građaninu Gospića koji je istupio na odboru. Zekanović je u odgovoru pita je li joj neugodno.
Dvadeset jedan nadzor i načelo predostrožnosti
Urša Raukar Gamulin nabraja da je Državni inspektorat u tri godine proveo 21 nadzor i da je sam pisano potvrdio prisutnost opasnog otpada, a da se dozvola u međuvremenu obnavljala sve do uhićenja u veljači 2025. Poziva se na članak 10. Zakona o zaštiti okoliša, po kojem je i sama pretpostavka opasnosti dovoljna da se djelatnost obustavi, i na struku koja upozorava da krš nema moć samopročišćavanja, pa pitanje nije hoće li onečišćenje doći do vodonosnika Like nego kada.
Tko je znao, kada je znao
Božo Petrov predlaže da se sve prijave, inspekcijski nalazi, rješenja i dozvole poslože kronološki, pa da se na svaku točku odgovori na četiri pitanja: tko je znao, kada je znao, što je bio dužan napraviti i što je napravio. Objašnjava razliku između krivnje, koja se lako prebacuje na drugoga, i odgovornosti, koja se ne može, i pita kakvu odgovornost očekujemo od predsjednika Vlade ako je očekujemo od učitelja, odgajateljice ili liječnika.
Kronologija s brojkama
Mate Vukušić slaže kronologiju. Dozvola je u listopadu 2022. izdana tvrtki na čijoj je lokaciji, prema USKOK-u, već bilo najmanje 5.792 tone protupravno uskladištenog otpada. Iz Italije je u 576 pošiljki stiglo 12.338 tona, iz Slovenije još 1.480, a nijedna pošiljka nije prošla notifikacijski postupak jer je sve na papiru bio zeleni otpad. Uz 21 inspekcijski nadzor, ukinutu pa ponovno izdanu dozvolu i uhićenje glavnog državnog inspektora, zaključuje da to više nije kriminal jedne obitelji nego institucionalni slom.
Za Agrokor se moglo, za Liku ne
Sandra Benčić podsjeća koliko je brzo Vlada djelovala kod Agrokora, Medikola i Vjesnika i pita zašto isto ne može u Lici. Tvrdi da sustav počiva na časnoj riječi uvoznika jer se evidencija temelji na podacima onih koji otpad uvoze, da se otpad smije do godinu dana držati bilo gdje bez pravila koja vrijede za odlagalište i da bankarska garancija za gospićku lokaciju ne pokriva ni trećinu troška samog uklanjanja otpada.
Institucije koje se klanjaju moći
Ivana Kekin tvrdi da se deset godina gradi sustav u kojem prioritet institucija nije javni interes, nego to da se na njihovo čelo postavljaju ljudi koji ne propituju. Zato je, kaže, moguće da u zemlju uđe 37.000 tona otpada koji nitko nije vidio, a razlika je u tome događa li se korupcija unatoč institucijama ili zahvaljujući njima.
„Nisu otrovani"
Pred kraj noćne rasprave Marija Vučković kaže da tlo i vode nisu otrovani, da nije vještak i da ne treba uvjeravati ljude da je sve zatrovano. Ivan Matić i Zvonimir Troskot uzvraćaju da je glavni državni odvjetnik 6. kolovoza objavio nalaz prema kojem su PFAS spojevi pronađeni u podzemnim vodama. Troskot je pita i zašto se u planu sanacije spominje samo silos, a ne i Rakitovac, na što ministrica odgovara da je Rakitovac službeno odlagalište kojim upravlja gradsko komunalno društvo.
Plenkozoik
Arsen Bauk kaže da je država bila i službenik koji izdaje dozvolu, i inspektor koji dolazi u nadzor, i laboratorij koji analizira uzorak, i ministar koji je morao pitati što se događa, pa da smo imali sve što uređena država treba imati osim uređene države. Podsjeća na sintagmu „ličko rukovanje" i zaključuje da će arheolozi jednog dana u ovom sloju naći plastiku, elektronički i medicinski otpad i vječne kemikalije, pa će ga nazvati plenkozoikom, razdobljem zakopane odgovornosti.
Odgovor iz Varaždina
Iz vladajuće većine Goran Kaniški kronologiju vraća u Varaždin 2009. i tvrdi da su u vrijeme kad je tvrtka dobivala prve dozvole na svim razinama izvršne vlasti, od grada do države, bili SDP-ovci. Pokazuje i dopis kojim je zamjenik gradonačelnika 2021. obavijestio vatrogasce o 63 vrste otpada na lokaciji bivšeg Mundusa. Barbara Antolić Vupora odgovara da je riječ o konstruktu iz HDZ-ove kuhinje i da je tadašnja vlast u gradu i županiji bila pod kapom HNS-a.
Dva zaključka, jedan po jedan
Ujutro 21. kolovoza Dalibor Paus i Mihael Zmajlović uspoređuju dva teksta zaključka rečenicu po rečenicu. Gdje predsjednik traži „odmah", većina piše „žurno". Rok od 15 dana za izvješće postaje 90 dana, i to jednokratno. Obveze da Vlada u tri dana primi predstavnike građana i da se u 15 dana imenuje glavni državni inspektor u tekstu većine nema. Marija Selak Raspudić zaključke vladajućih naziva diplomatskom notom vlastitoj Vladi.
Glasovanje
Predsjedatelj čita zaključak vladajuće većine, koji osuđuje nezakonite radnje, prima na znanje da je voda ispravna i podupire dosad poduzete aktivnosti ministarstva i Fonda. Slijedi niz povreda poslovnika, pa glasovanje. Zaključak većine prolazi s 81 glasom za i 58 protiv, a sva četiri zaključka predsjednika Republike i zaključak SDP-a i Možemo! odbijeni su. Sjednica je zatvorena nakon što je trajala gotovo cijeli dan i noć.
Kako je glasano
O zaključcima se glasovalo redom, uz svaki od njih i o istovjetnom zaključku klubova SDP-a i Možemo! Rezultati su bili sljedeći.

Što slijedi
Prema izglasanom zaključku Vlada Saboru izvješće o napretku sanacije duguje u roku od 90 dana, dakle najkasnije sredinom studenog. Ponude na natječaj za odvoz rasutog dijela otpada i vreća otvaraju se 25. kolovoza, a za zakopani dio otpada projektni zadatak je tek u pripremi. Istraga USKOK-a vodi se protiv 14 fizičkih i četiri pravne osobe, a glavni državni odvjetnik najavio je da bi trebala biti gotova tijekom rujna. Državni inspektorat i dalje nema imenovanog čelnika.
Snimke sjednice dostupne su na kanalu Hrvatskog sabora: drugi dio, treći dio i nastavak s glasovanjem. Isječci su izrezani iz tih snimaka, bez dodataka i bez mijenjanja redoslijeda unutar pojedinog izlaganja. Ispod je transkript svih 18 isječaka.
Transkript svih 18 isječaka
Ministar pravosuđa i slučaj Andrije Mikulića
Marin Živković, saborski zastupnik: Poštovani ministre, 27.11. prošle godine, u jutarnjim satima, na sjednici Vlade, na zatvorenom dijelu sjednice, je razriješen glavni državni inspektor Andrija Mikulić. Tog istog dana, popodne, u šumi jednoj, je on i uhapšen. Naš premijer je tvrdio da su te dvije činjenice nepovezane. Da on nije dobio nogu u inspektoratu zato jer je znao da će biti uhapšen. Vjerujete li vi u tu priču? Da se radi o slučajnosti, kako premijer tvrdi, da je baš na taj dan, od svih mogućih dana, od svih mogućih sjednica Vlade, da je baš na taj dan Andrija Mikulić smijenjen, na isti dan kad ga je glavni državni odvjetnik naložio njegovo uhićenje? Vi, kao ministar pravosuđa, molim vas da mi odgovorite jasno i glasno: vjerujete li vi u tu priču?
Damir Habijan, ministar pravosuđa: Ja, kao ministar pravosuđa, predstavnik izvršne vlasti, sigurno neću komentirati bilo koji postupak sudbine vlasti ili tijela progona. Prema tome, ako nisam to već danas ponovio više puta i to stalno napominjem, ne znam što vam nije jasno. Dakle, s jedne strane kunete se u trodijelu vlasti, govorite o podjeli nadležnosti između sudbene, izvršne i zakonodavne, a s druge strane tražite od mene odgovor koji znate da vam ne mogu dati. Dakle, tijela su samostalna, neovisna, i mislim da tako treba biti. I ono što je ključna poruka, što se vam očito ne sviđa: nema nedodirljivih. Dakle, bez obzira na političku pripadnost, postoji nešto što je korupcija i treba procesuirati. Pa i kad je u pitanju Možemo, što vam se najčešće ne sviđa, onda se radi o političkom pritisku. Dakle, svi su isti pred zakonom i trebaju biti isti. I Možemo, i HDZ, i SDP, ili bilo koja druga politička stranka. Korupcija nema stranački presjek.
Nikola Grmoja, Most: Vi ste bili svi na vrijeme upozoreni. Molili smo vas ovdje da kriminalca Andriju Mikulića ne stavljate na čelo Državnog inspektorata. Vi ste čovjeku koji je suspektan na sve moguće načine predali hrvatski prostor, hrvatsku vodu, hrvatsko gospodarstvo, inspekcije, i bilo je jasno da će se ovo dogoditi. Događalo se godinama pred vašim očima. Kažete: „Nema, ušli smo u Schengen, nije se to moglo nadzirati." Pa mora se nadzirati tolike količine otpada koji ulaze u Hrvatsku. Ništa niste poduzeli. I nisu hrvatske institucije ovo otkrile. I sami to znate. Vi ste zatvarali oči pred ovim. Neki su primali novac da zatvaraju oči, neki su, jer su poslušnici, kao što ste vi, dakle, ministrica Vučković i vi, vi ste zatvarali oči jer ste poslušnici. Vi se i danas ne želite odreći Andreja Plenkovića, ni danas ne želite preuzeti barem minimum moralne i političke odgovornosti. Hvala vam.
Damir Habijan, ministar pravosuđa: Neću vam ništa odgovoriti jer moj vokabular nema ovaj aktivistički doseg do kojeg ste vi danas dospjeli.
Marin Miletić, saborski zastupnik: Ministre Habijan, javnosti radi, dakle, znamo mi da je Hrvatska ušla u Schengen, je li tako, prije tri godine, ali otpad je krenuo se krcati od 2019. Cijela 2021., kad je ministar Ćorić, praktički pojednostavio uvoz otpada, time i kancerogenog otpada, otrovnih koktela PFAS-a u Hrvatsku. U Benkovcu, ministre, su bageri kopali ogromne jame, zatrpavali opasni otpad. Dakle, to je bila sustavna, organizirana akcija. Desetke tisuća otpada. Onda imate Rakitovac, imate Silose, dakle, 1.700 šlepera. Ministre, što je sa SO-om? Što je s obavještajnom službom? Zar je moguće da obavještajna služba, naša, da nitko ništa nije znao i nije brifirao predsjednika Vlade i rekao:„Čovječe, raskopavaju nam zemlju, zakopavaju otrovni otpad, događaju se neredi, moramo nešto reagirati"? Koliko je duboko Hrvatska u rukama talijanske i druge otpadne mafije? Vrijeme. Hvala.
Damir Habijan, ministar pravosuđa: Identičan odgovor kao i vašem kolegi.
Ekocid: razlika je četiri godine
Marija Selak Raspudić, nezavisna zastupnica: Ministre Habijan, postoji jedna velika razlika između mene i vas. Ona je velika četiri godine. Vi do jučer niste predložili ništa. Vi ni danas niste formalno predložili ništa. A ja nešto predlažem već četiri godine, i to nešto se zove Ekocid. To nešto je napravljeno u suradnji sa strukom, onom istom strukom koja je na čelu vaše radne skupine za izmjene Kaznenog zakona. Zato nemojte omalovažavati ni struku ni ponižavati rad te radne skupine s ovakvim razgovorom o takvim prijedlozima. Nemojte lagati da se namjera ne bi dokazala, jer vi, citirat ću vas, se nemate pravo miješati u sudsku vlast i prejudicirati što ona može ili ne može dokazati. Odakle vi znate što bi se u tom predmetu dokazalo? Da ste imali što za reći, mogli ste na vrijeme, a sada ste krivi što na vrijeme niste donijeli zakon i što ne možemo ove ljude goniti kazneno kako zaslužuju. Hvala vam.
Damir Habijan, ministar pravosuđa: Opet neistina. Dakle, po ovome što ste vi predložili, a rekao sam, papir trpi svašta, bez obzira da li ste vi ili netko stručniji od vas to predložio, ne bi ništa riješio niti pomogao. Dakle, prihvatite to, nemojte ponavljati ovo. Nemam si više namjere javljati po ovoj temi, odnosno replicirati vam, jer vidim da je to s vama jako teško, ustrajete oko toga da ste predložili nešto što je neprovedivo i što se ne može primijeniti. Dakle, prošle godine, 29. svibnja, osnovana je radna skupina. Dakle, nije se nikoga ovo sjetio danas ili jučer. Prije godinu i nešto, više dana, na čelu s profesoricom Roksandić, radi radna skupina. Izuzetno težak zadatak, s obzirom da ste, koliko sam shvatio, u dobrim odnosima, ona vam može isto tako prenijeti i reći koliko je težak i zahtjevan i izazovan zadatak transponirati predmetnu direktivu. Ali unatoč tome što je bio plan prema planu zakona o odvjetničkoj aktivnosti kraj godine, mi ćemo uz ove izmjene Kaznenog zakona koje su u tijeku, a tiču se vođenja instituta doživotnog zatvora, upravo uvesti kazneno djelo Ekocid, ali isto tako pooštravanje kazni, isto tako pooštravanje kazni za piromane. Sviđalo se to vama ili ne. Hvala
Josip Jurčević, nezavisni zastupnik: Evo, poštovani ministre, drago mi je da ste se osjećali pogođenima s ovim problemom Ekocida. Zašto nije uveden ranije, što je dobar znak, dakle, da vas nisu potpuno pokorili, da imate savjest, pa se nadam da će ona još više proraditi. Ali ipak niste u pravu. Pokazali ste tu, ajmo reći, odvjetničku, fiškalsko-sofističku vještinu, ali niste u pravu. Dakle, ako je jedini problem bio u prijedlogu ovoga zakona prije četiri godine ta namjera, da ste imali vi dobru namjeru, onda biste to promijenili, pa da ne bude ta namjera uključena. U pravu ste kad ste radili o namjeri, znamo iz nekih međunarodnih procesa i u Haagu vezano i za genocid, dakle, da se uvijek može, je li, vještinom odvjetničkom reći da se namjera ne može dokazati. Ali vidjeli smo da je u slučaju Srebrenice prihvaćeno da je namjera dokazana. Pa me zanima da se ipak o tome očitujete i da priznate, dakle, da tada, iz nekog razloga, niste htjeli prihvatiti Ekocid jer ste mogli utjecati, dakle, da isključite iz tog prijedloga ako je namjera bila problem. Vrijeme. Hvala vam.
Damir Habijan, ministar pravosuđa: U ovom trenutku samo Francuska i Belgija imaju neki vid kaznenog djela Ekocida. Drugo, Republika Hrvatska, kao i sve druge članice Europske unije, ima obvezu transponiranja određene direktive. Dakle, nije samo pitanje namjere i teškoće, nemogućnosti dokazivanja namjere u kaznenom postupku bio razlog odbijanja navedenog prijedloga, već i činjenica da Republika Hrvatska jest u postupku transponiranja predmetne direktive, kao i sve ostale države članice Europske unije. I treća stvar kod ovog prijedloga kojeg vi ističete, a to je pitanje i problematiziranje definicije okoliša koje obuhvaća i svemir, nemogućnost da utvrđujete, dokazujete da je određena šteta nastala u svemiru i nemogućnost uopće raspravljanja o tome da postoji nadležnost jasno utvrđena međunarodnog prava nad svemirom. Ja bar mislim da se tu svi slažemo, dakle, da to nije utvrđeno u ovom trenutku, da postoji međunarodno pravo ili nadležnost nad svemirom, kao što je to kolegica Sela-Kraspudić u svom prijedlogu predložila. Hvala vam.
„To spada u domenu lažnog uzbunjivanja"
Ivan Matić, saborski zastupnik: Poštovani ministre, činjenica je da je na prostor Hrvatske ušlo preko 1.700 kamiona otpada, prostor za koji je u ovome trenutku i u posljednje vrijeme odgovorna Vlada Republike Hrvatske i institucije Vlade Republike Hrvatske. Unato, upravo zbog njihovog propusta, zatrovana je hrvatska zemlja, zatrovana je hrvatska voda. Da li ste razmišljali u vašim novim rješenjima o nekakvom alternativnom načinu zaštite prostora, na način da se naprave neki drugi modeli, odnosno da se nekakvim građanskim aktivnostima alarmira na povrede u prostoru, jer očito je da institucije nisu sposobne, barem ove institucije nisu sposobne pratiti dešavanja u prostoru, pa evo, apeliram na vas da smislite jedan drugi model, jer ovo je nešto što su građani gurnuli u javnost i građani su doveli do rješavanja ovoga problema, pa evo, predlažem da takav jedan model i institucionalizirate. Hvala.
Damir Habijan, ministar pravosuđa: Bez obzira što nije moja domena, ali evo, odgovorit ću na ono što je zapravo već ministrica u svom uvodnom izlaganju navela, a to su zapravo izmjene pozitivnih propisa, tipa Zakona o gospodarenju otpadom, isto tako Plan obnove prirode, ali isto tako i Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti okoliša. Međutim, još jedanput ću ponoviti i apelirati na neki način na ovo što ste iznijeli isto tako u svojoj replici, a to je pitanje konstatacije, odnosno na način da ste konstatirali da je zatrovano tlo, zatrovan voda. Dakle, to su tvrdnje koje su u javnom prostoru, ako ih iznosite, prilično opasne ako za to nemate dokaze. S druge strane, struka tvrdi da voda u ovom trenutku, a rađena analiza, nije zatrovana. U protivnom, ako imate to saznanje od struke, a i dalje u medijskom prostoru govorite da je voda ili tlak zatrovan, to spada u domenu kaznenog prava ili Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ili Kaznenog zakona lažnog uzbunjivanja. Dakle, na taj način vi kod ljudi koji žive na tom području stvarate određenu nesigurnost. Vrijeme. Što ne odgovara stručnim analizama. Hvala vam.
Ivan Matić, saborski zastupnik: Ne iznosim neistinite činjenice. Naime, detektiran je PFAS u podzemnim vodama.
„Sve je krivo" i pitanje o ostavci
Sandra Benčić, Možemo!: Ministrice, mi smo danas ovdje od vas čuli nekoliko stvari. Prva je da za 720 tisuća tona godišnje dajete vi suglasnost za uvoz u Republiku Hrvatsku, dakle daje država suglasnost, a ne zna gdje to završava. Drugo što smo čuli je da ne možete garantirati da neće biti utjecaja na zdravlje ljudi u Lici zbog ilegalnog odlaganja otpada. Treća stvar koju smo sada čuli jest da ne znate kada će početi sanacija, uključujući i najhitnije mjere sprječavanja otjecanja procjednih voda dalje u podzemne vode. Mene zaista zanima, ako je DIRH 2023. godine znao da se tamo ilegalno odlaže otpad, ako je 2024. znao da postoji opasan otpad u tom otpadu, što ste do sada čekali s pripremom za sanaciju? Zašto niste počeli 2024. nego danas govorite da idete pregovarati s firmama? Hvala.
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: Sve je krivo. Za 720 tisuća tona ne daje ministarstvo, to je onaj nenotificirani unos u zemlju. Taj je unos bio moguć na temelju županijskih dozvola. Notificirani je značajno niži, maksimalno u najvećoj godini peak je bio 150 tisuća, za notificirani daje. Ovo je sve bio nenotificirani, sve su županijske dozvole, i županijski službenici su dužni izaći na teren, osigurati financijsko jamstvo koje odgovara dozvoli, i svatko može provjeravati ono što radi, bez obzira na ostalo. Dakle, nisam ja rekla da je 720 tisuća dala država, to ste vi krivo čuli, i to je to. Što se tiče hitnih mjera, i to ste krivo čuli. Rekla sam da je pokrenut pregovarački postupak, a što se tiče mog odgovora, ja sam dužna reći koje se sve prepreke na putu mogu pojaviti. To je odgovorno, jer ako planiramo rizike, onda ćemo imati odgovore na te rizike. Nabava je dva puta bila za rasuti teret, a analize smo mogli neke raditi, te analize koje smo mogli raditi, ostale su bile u nadležnosti istražnog procesa i ne možete raditi duplo. Hoćemo rušiti istražni? Radili smo svaki tren kad smo mogli. Za povredu
Sandra Benčić, Možemo!: 870 tisuća tona otpada vam uđe u zemlju i vi ne znate gdje završava, jer ste stvorili sustav da ne znate. Stvorili ste sustav da ne izdajete vi dozvole i da ga ne kontrolirate. Kolegice Benčić, replicirate.
Igor Peternel, Domovinski pokret: Ja vas pitam, u vašem je resoru ogroman skandal, zato smo danas i ovdje. Posljedice tog skandala, o tome se ne može za sada sve znati, zato što će se to saznavati kroz idućih par godina, obzirom da te kemikalije o kojima je riječ djeluju s odgođenim vremenom. Ono što je tu bitno, da je ovo par excellence skandal ako postoji izvanredna sjednica Sabora i ako premijer doživljava snažne kritike. Osjećate li da morate podnijeti ostavku i olakšati premijeru političko preživljavanje? Hvala vam. Odgovor
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: Dakle, zastupnik Peternel me je pitao da li osjećam da trebam podnijeti ostavku za nelegalno odlagani otpad koji je dolazio u Ličku senjsku županiju, prema nekima inkriminirano razdoblje je od 2019., dobio dozvolu 2022. od strane županije. Pritome, prema izvješćima USKOK-a, odlaganje je završilo 2024. godine, a ja 2025. godine predložila plan, ministarstvo i Vlada preuzeli obvezu, završili Biljane Donje, započeli kosicu, proveli istražne radove na Dugom ratu u Kaštelarskom zaljevu, proveli nabave za Samobor i Poznanovac, ponavljamo, nabave za Gospić i pripremamo dokumentaciju za zakopani otpad. Evo, ja ću to završiti s pitanjem. Uvijek možemo razgovarati o svačijoj odgovornosti. Hvala vam.
Sedamnaest kilometara vagona
Marin Miletić, saborski zastupnik: Ministrice, čisto da objasnimo u slici. Otpad koji je došao u Gospić na silose, dužina je 17 kilometara željezničkih vagona. Ministar Habijan, pa možda čovjek nije upućen i ne zna, je li, kad je govorio o Schengenu, da svaki šleper koji ulazi u Hrvatsku, svaki šleper, on mora imati svoju deklaraciju, ministrice, mora imati svoju deklaraciju. I ova mora biti vagan. Ministar to ne zna, bavi se čovjek s drugim stvarima. I sada, moje pitanje vama, još jednom. Kako je moguće da vrh države, obavještajna služba, predsjednik Vlade, nitko ništa nije znao o 17 kilometara željezničkih vagona PEFAS koktela otrovnog, koji je, između ostalog, talijanska mafija otpadna, Šincek, je li tako, znamo kako je sve radio, je došlo u srce Hrvatske i nitko ništa nije znao? I mislite li vi da netko treba imati političku odgovornost, političku?
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: Poštovani zastupniče Miletić, koliko ja znam, inkriminirano razdoblje seže unatrag 5, 6 godina. Mi moramo pričekati konačnu optužnicu da vidimo sve odgovore na naša pitanja, pa tako i na ta koliko su dugo dolazili kamioni. Jer nije isto ako su dolazili 3 ili 5, 6 godina, kako se danas nagađa. Ako su dolazili 5, 6, to je 1 ili 2 kamiona dnevno na državnoj cesti koja vodi i na odlagalište. A iskreno ću reći sada, dakle, ono što ja kao netko tko se bavi statistikom i analizom prilično vidim, da je, osim što je naravno uvijek potrebno više očitovati, nadzirati, koordinirati, unaprjeđivati, ako imamo greške, priznavati, ono što ja mogu reći je sljedeće. Dakle, ne znamo još u ovom trenutku odakle je točno koja vrsta otpada dolazila. Odakle je dolazio neopasni, da li je neopasni postao opasni mješavinom ili je dolazio kao opasni, a lažno se deklarirao kao nepristran. Vjerojatno ima svega toga. No, ono što se treba vidjeti, i zato ja potenciram sljedeće, što je odlazilo. Trebali su odlaziti proizvodi. Meni je to već.
Nikola Grmoja, Most: Vi ste upravo priznali ili da ova država ne postoji, ova Vlada, ne država, država postoji, ova Vlada ne postoji, ili da ta Vlada radi u korist otpadne mafije i kriminalaca. Dakle, vi ste priznali da vi ništa ne znate, uz pomoć svih institucija koje imate na raspolaganju, ali nije da vi ništa ne znate. Jer mi znamo da je glavni državni inspektor tražio mito da zatvori oči. Vi ništa ne znate jer ste na ključne pozicije postavili korumpirane ljude, ne vi, nego onaj koji nije imao hrabrosti ovdje danas doći u Hrvatski sabor, a kojeg vi i dalje branite, Andrej Plenković, ili je postavio korumpirane ljude, ili je postavio ljude poput vas koji nemaju minimum političke i moralne odgovornosti. I koji ne znaju što znači politička i moralna odgovornost.
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: Prvo, zastupnik Grmoja, naravno, želi zataškati činjenicu da su ovo otkrile hrvatske državne institucije, da je na svim ovim lokacijama izdavana dozvola od strane nadležnog županijskog odjela, od ljudi koji su trebali izaći na teren, napraviti očevid, pregledati prostor, pregledati postrojenja, što mogu, što ne mogu, kakva je zaštita od požara, koliko mogu primiti, uskladiti visinu financijskog jamstva i slično. Dakle, to se namjerno zataškava zato što to ne nosi toliko političkih bodova. Drugo ću završiti.
Što je policija znala i kada
Irena Petrijevčanin, državna tajnica: Početne indicije, znači, govorimo o 2023. godini, o 11. 7. 2023. godine, o ravnateljstvu policije. Tijekom provođenja jednog drugog kriminalističkog istraživanja je došlo do sumnje da se otpad, sad govorimo i o Gospiću, da se otpad iz drugih država članica unosi u Hrvatsku, uz lažno deklariranje otpada s takozvane zelene liste. Na temelju vlastitih operativnih saznanja hrvatske policije, policija je već tada pokrenula konkretno kriminalističko istraživanje koje je povezano i s Gospićem. I tek tada dolaze i anonimne prijave koje su već uključene u ovo istraživanje koje je pokrenuto. Znači, istraživanje je već u tijeku. Međutim, važno je precizno objasniti ulogu Europola. Europol nema samostalne izvršne ovlasti kao nacionalna policijska tijela, niti provodi nacionalna policijska, odnosno kriminalistička istraživanja. Europol može dati analitičke podatke, može koordinirati sastanke između talijanske, slovenske i hrvatske strane. On ima međunarodni karakter. Kada se utvrdi da je nekakvo kriminalističko djelo ima međunarodni karakter, tad se uključuje Europol. U ovom slučaju konkretnom, a ne govorimo samo o Gospiću, govorimo o zločinačkom udruženju s ciljem materijalne dobiti, o gospodarskom kriminalu, o utaivanju poreza, o falsificiranju dokumenata, znači, o cijelom nizu kaznenih djela je hrvatska policija tražila da se uključi Europol. Zato da bismo dobili suradnju talijanske strane. Hrvatska policija vodi grupu u Europolu, Operational Task Force, koja upravlja s ovim cijelim slučajevima koji se vežu uz našu regiju, uključuje borbu protiv organiziranog kriminala, odnosno kriminalnih skupina, i rezultati tog istraživanja su konkretni. Što je mogla policija napraviti, je maksimalno napravila. Međutim, ovo je jako konspirativno i jako perfidno zločinačko udruženje s legalnim poduzećima, s dokumentacijom koja otpad falsificira, znači, opasni otpad falsificira kao neopasan, i sve čini da zavara sustav, a zavara zapravo državu, zavara policiju, zavara državni inspektorat, zavara sva tijela koja se trude otkriti ovo zločinačko udruženje, a prije svega sada govorimo o policiji. Međutim, takav otpad se na području EU, govorimo o falsificiranoj dokumentaciji, prevozi samo uz prateću dokumentaciju koju popunjava pošiljatelj otpada. Znači, policija tek kad pokrene istragu, istragom može otkriti novčane tijekove, odnosno falsificiranu dokumentaciju koja, ponavljam, otpad se vodi kao neopasan. Schengen kreće 01. 01. 2023., policija s ovim kreće 2023. Hvala.
Dalija Orešković, saborska zastupnica: Baš dobro da ste malo razjasnili ovaj vremenski tijek. Svjesno ili nesvjesno, ali vi ste zapravo dokazali da je vlast znala i da je štitila kriminal i da ništa nije poduzela po pitanju zaštite građana. Kažete, prvo je naša policija istraživala 2023., a onda su se uključili građani. Ja ovdje imam i prijave tih istih građana iz 2023. godine. Dakle, vlast zna da u tom trenutku vrlo opasna sofisticirana kriminalna skupina taloži otrovan otpad u praktički parku prirode, u srcu Ličko-senjske županije, i vlast je odlučila ne poduzimati ništa, nego pustiti atmosferskim uvjetima, kiši, snijegu i drugim oborinama da jednostavno ispiru taj otrov i šalju ga dalje u prirodu. Dakle, drugačiji zaključak se iz ovog vašeg što ste rekli ne može zaključiti.
Irena Petrijevčanin, državna tajnica: Ne, upravo suprotno. Kaznenopravna dimenzija i kriminalističko istraživanje s međunarodnom komponentom je višegodišnje, višegodišnje, a sanacija je nešto drugo. A ovo što ste tendenciozno pokušali upakirati jedno s drugim zapravo pokazuje vašu zlonamjernost. Ja govorim o višegodišnjem složenom kriminalističkom istraživanju za cijeli niz kaznenih djela koji ne traje preko noći. Vi, ako ozbiljno pristupate ovom predmetu, onda morate znati da je to rad niza ljudi u nizu zemalja koji ne daje rezultate preko noći. To je jedna dimenzija, kaznenopravna. A ovo o čemu vi govorite je sanacija i to nema veze s ovim što sam ja govorila.
„Kad procijenimo"
Ivan Račan, SDP: Glavni državni inspektor Andrija Mikulić, razriješen je dužnosti glavnog državnog inspektora zbog uhićenja i pokretanja istrage od strane Uskloga zbog sumnje u primanje mita. S obzirom da je uhićen, Vlada Republike Hrvatske reagirala je po hitnom postupku. Razriješen je 27. studenog 2025. godine na zatvorenom dijelu sjednice. Njegova smjena dogodila se u sklopu širih smjena tog dana, kada su iz različitih razloga razriješeni i čelni ljudi tvrtki poput Hrvatske pošte, HŽ infrastrukture, Acija i HZZO-a. I to je bilo pred devet mjeseci. Hitnim postupkom je smijenjen glavni državni odvjetnik, a zatim već devet mjeseci nije imenovan novi. Da podsjetim, nadzor nad zbrinjavanjem otpada izravno spada u opis posla Državnog inspektorata, a samim time i u sferu odgovornosti glavnog državnog inspektora. U cijeloj ovoj priči oko Gospića, prošli tjedan smo svjedočili jednoj novoj razini, a nju smo mogli vidjeti na presici premijera, gdje je novinarka pitala premijera: kad ćemo dobiti novog glavnog državnog inspektora? Premijer je odgovorio: kad procijenimo da je to potrebno i nismo se dali rok da ga imenujemo. Institucija normalno radi. Novinarka je pitala: imate li kandidate? Premijer je odgovorio: rekao sam, kad procijenimo. Novinarka je pitala: o čemu će ovisiti ta procjena? Premijer je odgovorio: o našoj procjeni.
Kad bi bilo rijetko, nekarakteristično, iznimno, onda bi se ovo moglo opisati kao nekakav gaf ili loš trenutak. Moglo bi se to nazvati Alan Fordovskim ili Monty Pythonovskim nastupom. Međutim, nažalost, nije rijetko. I zato je to bahato, prepotentno i oholo. Na istoj toj presici, premijer je krivnju svalio na oporbu, rekavši da ona histerizira, pa je krenuo hvaliti se uspjesima svoje vlade. I sve to bez imalo suosjećanja za ljude koji su ugroženi ili u strahu od ilegalno odloženog otpada. Tu je također premijer govorio o sebi u množini, ali o tome nekom drugom prilikom. Zadržat ću se na bahatom, prepotentnom i oholom javnom diskursu. Jer zašto je to problem?
Antimon 700 puta iznad normale
Hrvoje Zekanović, Klub HDZ-a: Znači, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je ustanovio da je voda u vodovodu u gradu Gospiću zdravstveno ispravna. Točka. Rekao bi naš Hajdaš. Točka. Amen. Nema ništa iza toga. E sada, je li u jednom trenutku neki nalaz, bušotina B1 na 30 metara, pronađeno duplo više F-pasova, P-fasova nego što je trebalo biti? Da, je. Je. Ali u tom nalazu također piše, jasno, da se ta točka nalazi znatno nizvodno od vodocrpilišta i da ne može utjecati na kvalitetu vode. A taj dio ste prešutjeli.
Ima četiri slučaja bolesti gušterače 2024. godine u Senju, s tim da se radi o starijoj populaciji, o malom uzorku, i to je toliko nemjerljivo statistički. Ako ćete se s tim stvarima baviti da bi strašili ljude u Hrvatskoj, onda ste stvarno dno dna.
Dalija Orešković, saborska zastupnica: Nažalost, nije smiješna. Ako postoji nešto zbog čega bi nama, zastupnicima, pogotovo oporbenima, trebalo biti neugodno, neugodno nam je zbog toga što netko poput vas Zekanoviću sjedi u Hrvatskom saboru. Način na koji ste se obrušili na Mihaela Podnara, građanina grada Gospića, je nešto doista toliko degutantno, nezamislivo, gore i od onoga što ste danas napravili na odboru. I nažalost, vi ste zapravo prava slika i prilika Plenkovićeve vlasti. Znači, nismo mi instruirali građane Gospića i dali im neke lažne informacije oko kojih oni sada histeriziraju i stvaraju paniku, već su građani Gospića upozorili institucije, a mi samo obavljamo našu dužnost da smo njihov glas u Saboru. I da vas podsjetim, u vještačenju kojeg je bivši HDZ-ovac Milinović podrapao, jer mu ne odgovara, jer i njega kompromitira, utvrđeno je da postoje koncentracije antimona u nekim analiziranim uzorcima 700 puta veće od normale. 700 puta veće. Vama je to širenje panike. Hvala vam lijepo.
Hrvoje Zekanović, Klub HDZ-a: Kolegice Orešković, je li vam neugodno? Je li vam neugodno širiti tu paniku i tu laž? Je li vam neugodno? Dakle, vi sada branite čovjeka koji tvrdi da imamo epidemiju raka gušterače. Je li vi to mislite? Je li vi to mislite? Je li ga branite? Je li branite tu laž da postoji epidemija raka gušterače? Izgovorite da ili ne. Pa takve ljude treba razotkrivati, ljude poput vas. A to što vi branite Most, pa to već govori da ste vi zapravo bez skrupula. Vi ćete i s Mostom pod ruku samo da bi rušili ovu desnu vladajuću većinu. Konzervativnu. Jer je ne podnosite organski. Jer nas ne podnosite organski. I nek vam bude neugodno za ove laži koje izgovarate. Kolega Mostarac
Dvadeset jedan nadzor i načelo predostrožnosti
Urša Raukar Gamulin, Možemo!: Dakle, danas mi ne govorimo o nekom birokratskom propustu. Mi govorimo o godinama dokumentiranog nečinjenja Vlade pred poznatom opasnošću. Govorimo o Vladi i resornom ministarstvu koji su tu opasnost imali obavezu spriječiti, a nisu. Ilegalno odlaganje otpada na Poljoprivredno-prehrambenom kombinatu Velebit počelo je 2021. Već 2022. građani Inicijativa Gospić je naš dom počinju prijavljivati MUP-u, Državnom inspektoratu, Gradu i Županiji. A Državni inspektorat u sljedećim godinama provodi 21 nadzor koji, kako sam inspektorat kasnije pisano priznaje, potvrđuje prisutnost otpasnog otpada. Unatoč tome, dozvola se obnavlja i produljuje sve do uhićenja u veljači 2025. i vještačenja koje otkriva pravi razmjer. Desetke tisuća tona opasnog otpada, teški metali, PFAS u podzemnim vodama, gotovo 18.000 četvornih metara nepovratno uništenog staništa. 21 nadzor, 3 godine, dakle, nema nedostatka informacija, postoji samo nedostatak djelovanja. Vlada
Zakon je dao sve ovlasti da se po članku 10, stavcima 6 i 7 Zakona o zaštiti okoliša odmah obustavi svaka opasna djelatnost i da se ne smiju odgađati nužne zaštitne mjere. Umjesto toga, dozvola se obnavljala dok je opasnost već bila dokumentirana. To nije nedostatak zakonskog temelja, to je ili potpuno neznanje ili politička odluka da se ne zaustavi zločin, a građani
Ekotoksikolog profesor Branimir Hackenberger upozorava da to što izmjerene vrijednosti trenutno zadovoljavaju propisane granice ne znači da je situacija sigurna. Jer jedino ekotoksikologija, a ne sama kemijska analiza, može reći kakav učinak otpad ima na ljude i ekosustav. Predsjednik Hrvatskog geografskog društva, profesor dr. Nenad Buzjak, upozorava da krš nema moć samopročišćavanja i da pitanje nije hoće li se onečišćavanje proširiti do vodonosnika Like, pitanje je isključivo kada. Dva vrhunska stručnjaka, dvije struke, ali isti zaključak. Čekanje je najgora moguća strategija na ovom terenu. Baš to je
Sanacija mora početi odmah i to sanacija svih 37.000 tona otpada, jer svaki dan bez sanacije, nakon svega što danas znamo, više nije posljedica prošlog nedjelovanja. To je novo nedjelovanje ove Vlade i za to također i Andrej Plenković i ova Vlada moraju snositi političku odgovornost. Gospić je čekao godinama da se načelo predostrožnosti primijeni na sprječavanje ekocida. Gospić ne smije čekati više ni dan dulje na primjenu načela predostrožnosti iz članka 10, stavaka 6 i 7 Zakona o zaštiti okoliša. Ne smije čekati na sanaciju. Zahvaljujem.
Tko je znao, kada je znao
Božo Petrov, Most: treba uzeti sve prijave građana, sve inspekcijske nalaze, sva rješenja, sve dozvole, sve postupke i onda ih poredati kronološki, pa na svaku tu točku odgovoriti na četiri vrlo jednostavna pitanja. Tko je znao, kada je znao, što je bio dužan napraviti, što je napravio. Jer bez obzira koliko vam se tema činila kompleksna, mi na kraju dođemo do jedne vrlo jednostavne riječi, ona se zove odgovornost. To je ono što je ključ. Sustav mora počivati na odgovornosti. Nema smisla govoriti o krivnji. Znate zašto? Pa ja sam se nagledao ovdje prebacivanja krivnje. Krivnju vrlo lako prebacite na nekog drugog. Kriv je ovaj, onaj, ona ili ova institucija, ovaj ili onaj službenik, ova ili ona razina vlasti. Jako je lako prebacite. Tako krivnja putuje. Ali to ne možete napraviti s odgovornošću. A ako osoba koja jest odgovorna nikada ne kaže da jest odgovorna, onda se problem neće riješiti.
I onda je meni nevjerojatno da jedan predsjednik Vlade u trenutku kada izađe informacija da je netko iz vaše strukture vlasti otrovao zemlju u Lici za iduće stotine godina, nanio 37.000 tona otpada samo na jedno mjesto u jednoj općini, što se danas zna. Samo jedno. On to naziva histerijom oporbe. To je Andrej Plenković. Dakle, nije problem što se tamo nalazi 37.000 tona otpada. Problem je što to netko o tome priča. Ako se nešto može nazvati savršenim izbjegavanjem odgovornosti, onda vam je to taj primjer. Ne govorim ja to kao uvredu, govorim kao obrazac ponašanja. Kada čovjek problem doživi kao napad na sebe, onda prvo ide racionalizacija gdje je izbjegavanje odgovornosti. Znate što je problem? Odgovornost počinje na upravo suprotnom mjestu. Počinje od pitanja: što sam ja trebao napraviti? To je Andrej Plenković sebe trebao pitati. A što nisam napravio? Zato mene ove njegove izjave više brinu. Jer one pokazuju nešto puno dublje od jedne vrlo loše komunikacijske vještine. Potpuni izostanak bilo kakvog osjećaja odgovornosti.
Hoćete li odgajateljici u vrtiću, za koju smatrate da je neodgovorna, dati svoje dijete na nekoliko sati dnevno? Hoćete li nekome profesoru kojeg smatrate nedovoljno odgovornim dati svoje dijete da ga uči? Hoćete li banki koju ne smatrate dovoljno odgovornom da upravlja financijama dati svoj novac? Ili liječniku povjeriti svoj život? Nećete. Zašto? Zato što vam ne ulijevaju povjerenje? Zato što nisu odgovorni? Pa ako to očekujete od jednoga profesora, od jedne odgajateljice, od jedne banke ili od jednoga liječnika, što trebate očekivati od Vlade? Što trebate očekivati od predsjednika Vlade? Što ste povjerili, ljudi moji, državi? Povjerili ste joj institucije, novac, zdravstvo, okoliš, zakone, sve. Sve ste povjerili toj državi. Što onda trebate očekivati? Koliku odgovornost trebate očekivati od jednoga predsjednika Vlade? Ja mislim puno veću.
Kolega Đakić, ja samo nazivam stvari svojim imenom. Ili vi mislite da će na Humcu, iznad tih 37.000 tona otpada koje ste tamo posijali, rasti ciklame? Jel' to mislite da će se dogoditi? A ono što vam ja još trebam reći, samo mi nastavite niz. Zemlja, podzemne vode, što ide nakon toga vode? Do jučer ste govorili da otrovne tvari nisu ni u podzemnim vodama. Sad kad vas je vaš DORH demantirao, e sad više nije da nisu, nego umjereno jesu. Uskoro će sutra biti neumjereno jesu. Pa ćemo doći do voda. Vidite, kolega Đakić, ja ne mislim da će tamo rasti ciklame i tratinčice. Ja mislim da ta zemlja stotinama godina neće biti upotrebljiva. Nažalost.
Kronologija s brojkama
Mate Vukušić, saborski zastupnik: Dakle, 2021. godine, prema navodima istražitelja, na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa TPK Velebit, u Bilajskoj ulici u Gospiću, počinje ilegalno dopremanje i odlaganje otpada. Otpad se lažno deklarira kao plastični materijal namijenjen recikliranju. U listopadu 2022. Upravni odjel Ličko-senjske županije izdaje TIPOS Resursu dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom. No, prema USKOK-u, na lokaciji je u tom trenutku već bilo najmanje 5.792 tone protupravno uskladištenog otpada. Dozvola se, drugim riječima, izdaje tvrtki koja je zatečena infogaranti. Od 2022. do 2024., kroz taj period, samo iz Italije u Hrvatsku stiže najmanje 12.338 tona otpada u 576 pošiljki, dodatnih 1.480 tona iz Slovenije, a otpad stiže i iz Njemačke. Nijedna od tih pošiljki nije prošla notifikacijski postupak propisan za prekogranično kretanje opasnog otpada, jer je sve, na papiru, bio zeleni otpad. 2023. godine Državni inspektorat započinje nadzore. U razdoblju od 2 godine provest će ih 21. Izriče se 7 prekršajnih naloga i kazne od gotovo 140.000 eura. Podnesena je kaznena prijava, ali odlagalište nastavlja rasti. Svibanj i lipanj 2024. Inspekcija zaštite okoliša traži od županije ukidanje dozvole. Županija je ukida. U listopadu 2024., nekoliko mjeseci kasnije, Upravni odjel za prostorno uređenje Ličko-senjske županije izdaje novu dozvolu do 2027. godine. USKOK danas sumnja da je pritom županijski službenik, da ne spominjem ime, sastavio zapisnik o očevidu koji nikad nije proveden, lažno navodeći da stanje na terenu odgovara elaboratu. Time je, prema istražiteljima, omogućeno zaprimanje još najmanje 100 tona otpada. Samo 100
U studenom 2025. afera dobiva korupcijski krak. USKOK uhićuje tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andreju Mikulića, kojeg je na tu funkciju imenovao tko bi drugi nego Andrej Plenković. Prema navodima, Šinca ga tereti da je tražio gotovo 500.000 eura mita da bi inspekcija dopustila nastavak ilegalnog odlaganja, ali i ne samo toga, spominje se tu i afera s kamenolomom. U ožujku 2026. istraga se širi na Senj: još najmanje 2.640 tona otpada sa štetnim i opasnim tvarima. U kolovozu 2026. vještačenje Geotehničkog fakulteta, naručenog od USKOK-a, potvrđuje ono što su Gospićani upozoravali godinu i pol: tlo je snažno opterećeno teškim metalima, na gotovo 18.000 četvornih metara utvrđeno je nepovratno uništenje staništa, a u podzemnim vodama, nizvodno od odlagališta, pronađeni su PFA spojevi, takozvane vječne kemikalije. Ukupna
Ovo nije priča o dvoje kriminalaca. Ovo je priča o sustavu kojim upravlja kriminalac. Kolegice i kolege, kad jedna obitelj sama, bez institucionalne pokrivenosti, prevari državu, to je kriminal. Kad se to dogodi uz 21 inspekcijski nadzor, dvije dozvole, jedno ukidanje i ponovno izdavanje, uz sumnje na mito glavnom državnom inspektoru, to više nije kriminal jedne obitelji. To je institucionalni slom, a institucijama u ovoj zemlji upravlja HDZ Andreja Plenkovića. Županijski dužnosnik
Za Agrokor se moglo, za Liku ne
Sandra Benčić, Možemo!: Ja ću vas podsjetiti, kolegice i kolege iz HDZ-a, kada je vama bitno, kada vam je nešto važno, vi to napravite zbilja brzo. Bilo vam je jako važno voditi igru oko Agrokora, jako brzo ste osnovali stručnu skupinu BORG. Stavili ste potpredsjednicu Vlade da ju vodi. Navodno premijer nije imao ništa s tim. Napravili ste nevjerojatne pravne akrobacije, kao i ustavne akrobacije. I to samo u roku od 3 mjeseca, od prve vijesti da je Agrokor ugrožen. Dakle, mogli ste. Kada je trebalo osigurati Medikolu da u KBC-ovima diljem Hrvatske ima svoju tehnologiju i da prodaje svoje usluge HZZO-u, napravili ste to bez ikakvog javnog natječaja. Jako brzo. I tak već koliko, 20 godina, Ivana, tu smo negdje. Bez problema. Kad je čak, evo, sad trebalo za Vjesnik, isto tako, brzo ste išli u sanaciju situacije. Iz nekog razloga za Gospić to nije moguće. Za Poznanovec to nije isto bilo moguće. 2024. je zatvoreno, sanacija još nije krenula. Jel' to i Gospić može očekivati? Vi morate dati jedan valjani argument zašto se u Agrokoru, kontra svega što se ikad radilo, nije primijenio dotadašnji zakon, pa nije išlo sve po zakonu, zakonu o stečajevima, nego se donosio poseban i u roku od 3 mjeseca i cap, carap. Kako je to moglo s Medikolom, a ne može s Likom? Vi to morate
Ne znate jer ste ukinuli obavezu informiranja Državnog inspektorata. Ne znate zato što čitav sustav informiranja koji rudimentarno postoji se bazira, znate na čemu? Na informacijama koje daju ti koji uvoze taj otpad. Znači, na časnu riječ. On kaže:„Časna riječ, nema tu opasnog otpada, to je sve sa zelene liste." Vi kažete:„U redu, to je okej, vjerovat ćemo im." Tako je država vjerovala ne samo ovima u Gospiću, nego i mnogima drugima.
Odgovornost je kada ste im dozvolili da mogu do godine dana držati otpad bilo gdje, na bilo kakvoj podlozi, bez da se to tretira kao odlagalište otpada, i do godine dana nisu u prekršaju. A do 3 godine, ako ga drže, se ne primjenjuju pravila o odlagalištu otpada. Znači, nema brtvljenja, nema zaštite procjednih voda, nema ničega. To ste im vi zakonski dozvolili.
I onda dođete danas ovdje i kažete da je to incident, da je to pojedinačni kriminal. Taj pojedinačni kriminal, kao i pojedinačni kriminal u Poznanovcu, kao i pojedinačni kriminal diljem Slavonije, kao i pojedinačni kriminal u Pazinu, u Benkovcu, u Gračacu, u Senju, ne bi postojao da ne postoji sustav koji mu je omogućio da procvate.
Institucije koje se klanjaju moći
Ivana Kekin, Možemo!: E sad, vi deset godina gradite malo drukčiji sustav. Gradite sustav u kojem nije ključ javni interes. To nije prioritet. Prioritet je da se institucije klanjaju moći. Prioritet je da na čelo institucije dođe ona osoba koja je spremna klanjati se moći. Umjesto da štite javni interes, postavljaju se ljudi koji ne propituju, koji slušaju i koji se klanjaju onom moćniku iznad sebe, što smo i danas imali priliku vidjeti. A zauzvrat oni sami dobe jedan mali komadić, mali ili veći, zavisi po zasluzi, komadić moći kojim onda raspolažu, ucjenjuju, trguju, pružaju usluge, vraćaju usluge i tako dalje.
I upravo zato, iz tog razloga je moguće da je u ovu zemlju ušlo 37.000 tona otpada kojeg nitko nije vidio. Zato je moguće da su kilometrima se vozili šleperi, da ih nitko nije zaustavio. Zato je moguće da se pet minuta od jednog grada u Hrvatskoj, pet minuta od centra tog grada, odlagao odvratni toksični otpad i da nitko ništa nije pitao. Zato jer ste stvorili takav sustav, moguće da imamo bivšeg ministra zdravstva čija prva suradnica danas tu sjedi s nama, koji se dogovarao s podzemljem o krađi zdravstvenog proračuna. Zato je moguće da se u jednoj šumi fino obučen glavni državni inspektor koji dan gubi usred radnog dana u lovu, hapsi jer je primao novce na štetu hrvatskih građana. Zato je moguće da umjesto da tipa osiguramo vlastite kapacitete u zdravstvenom sustavu, mi iz godine u godinu plaćamo desetke milijuna onima koji na bolesnima zarađuju i to ogromne profite. Jer na čelima naših institucija, ministarstava, inspektorata, carina, HZZO-ova, HZJZ-ova, bolnica, klinika, odjela, sjede oni ljudi koji se klanjaju moći.
Vaš je glavni moćnik, glavni, glavni najmoćniji kojem se svi klanjate, Andrej Plenković, osobno i višestruko, birao ljude poput Mikulića, poput Beroša, ne jednom. Nije ih birao jednom, više puta ih je birao, koji su u ovom trenutku osumnjičeni i optuženi da su krali novce, da su korumpirani i to na najgori način, na onaj način koji šteti zdravlju hrvatskih građana, koji uništava zdravlje hrvatskih građana, zdravlje njihove djece, zdravlje naše djece. Vaš moćnik je te ljude birao osobno, on imenom i prezimenom, birao je te ljude s imenom i prezimenom, više puta. Andrej Plenković, Vilija Beroša, Andrej Plenković, Andriju Mikulića.
A takvi sustavi koji se temelje na takvoj vrsti lojalnosti, kakvu ste nam vi i danas ovdje prezentirali, na vrsti lojalnosti koja je slijepa i koja je gluha na pljačku, na razboljevanje građana, na nepovratno uništavanje tla, a budna je i podatna kad treba odgovoriti privatnom interesu, takvi sustavi s takvom plemenskom lojalnošću, to su vam mafijaški sustavi.
„Nisu otrovani"
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: I kad govorimo o trovanju tla, nisam ja rekla da tamo nema otpada. Nisam rekla ni da je došlo 37.000 tona. U Hrvatsku, načelno, kolega do vas ukazuje upravo da je dio otpada iz Hrvatske, pa se vas dvojica, ako možete, dogovoriti. No, kad govorite da je tlo i vode da su otrovane, nisam ja vještak. Neću puno tumačiti vještačke nalaze. To izbjegavam. Ali ću ipak reći: nisu otrovani. Tlo se treba monitorirati, voda se treba monitorirati, zrak se treba monitorirati. O FAS spojevima koji su tamo pronađeni, danas su govorili toksikolozi za medije. I ne trebate slušati mene. Pročitajte što oni pišu. Ne trebate narod uvjeravati da će cijeli pomrijeti, da mu se ne isplati tamo ostati, živjeti, boriti, da je sve zatrovano. Ne treba. Samo da biste naštetili HDZ-u. To nije ništa. To ne doprinosi javnom interesu.
Ivan Matić, saborski zastupnik: Znači, vaš državni odvjetnik, iako njegove kompetencije ne vjerujem, jer ste ga izabrali kao i Mikulića, pa njih, ono, tu su negdje, procjena premijera su na toj nekoj razini. 6.8. je pokazao nalaze koji govore da je voda podzemnim tokovima otrovana. Pa daj, molim vas, vi pitajte državnog odvjetnika je li laže on. O čemu se radi? Ili Pefas nije otrov? On je rekao da je Pefas unutra. Tako da možda Pefas nije otrov. Ne razumijem. To vi morate skombinirati između sebe. Zbog
Zvonimir Troskot, Most: Poštovana ministrice, molim vas objasnite cijeloj hrvatskoj javnosti pod broj 1, dakle Pefas vam je u podzemnim vodama. I ako vama stvari nisu jasne što je izrekao glavni državni odvjetnik, onda mi imamo ozbiljan problem ako ministrica ne može ni shvatiti ono što je rekao glavni državni odvjetnik 6.8.2026. Nakon vještačenja i u službenom dokumentu. A druga stvar, kako ćete vi raditi, objasnite mi, pa se vi onda dogovarajte. Kako ćete vi raditi sanaciju Gospića ako vi cijelo vrijeme spominjete silos, a vaš HDZ-ov Lav iz Gospića vam sjedi iza leđa i neka vam objasni da je tamo i Rakitovac. Vi uopće ne Rakitovac ne spominjete jer ga ni ne razumijete što se tamo dogodilo. A zašto ne razumijete? Jer nemate niti jedan dokumentirani odlazak u Gospić gdje ćete vidjeti i silos i Rakitovac, gdje nije to samo 37.000 tona, nego jako puno više, puta 4 puta je otrovniji Rakitovac. I vi ga u vašoj retorici uopće ne spominjete jer vam tamo situacija uopće nije jasna. Ako vam nije jasan
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša: Ispričavam se. Dakle, Rakitovac je službeno odlagalište kojim upravlja gradsko komunalno društvo. Nije u planu sanacije. U planu, oprostite, višegodišnjem planu gospodarenja otpadom za razdoblje 2023. i 2028. kao onečišćena lokacija koju je preuzelo ministarstvo i fond. Hoće li do toga doći, vidjet ćemo. No sada, pravno je, dakle, riječ o službenom odlagalištu kojim upravlja gradsko komunalno društvo koje je za njega odgovorno, kao i njegov osnivač. A što se tiče načina na kojima se tamo gospodari otpadom, vidjet ćemo nalaze inspekcije.
Plenkozoik
Arsen Bauk, saborski zastupnik: A onda dođemo do Gospića. Do 37.000 tona otpada. Otprilike 1.500 punih šlepera, zavisi od tonaže. I sve je to nekako prošlo kroz državu. Kad kažem državu, ne mislim samo geografski. Država je bila i službenik koji izdaje dozvolu. Država je bila inspektor koji dolazi u nadzor. Država je i laboratorij koji analizira uzorak. Država je institucija koja dobije rezultat te analize. Država je ministar koji mora pitati što se događa. I država je sustav koji mora reagirati prije nego što 37.000 tona otpada završi u zemlji. Što je država napravila? Imali smo dozvole, imali smo elaborate, imali smo inspekcije, analize i rješenja. Imali smo sve što jedna uređena država treba imati osim uređene države.
Lika je jednom već dala ime jednom posebnom odnosu države prema stvarnosti. Bilo je to prije 20-ak godina. Jedan je sudac kao predstavnik države ponizio žrtvu i pokušao seksualno nasilje jezično umanjiti u ono što je u javnosti ostalo zapamćeno kao ličko rukovanje. Nije problem bio samo u onome što se dogodilo. Problem je bio i u državi čiji je predstavnik pokušao stvarnost umanjiti, relativizirati i pronaći riječi zbog kojih će izgledati manje strašno nego danas. Ono što vaša vlada cijelo vrijeme radi, pa i vi danas u Saboru, jest ličko rukovanje 2.0 20 godina kasnije. Pokušavate stvarnost umanjiti, relativizirati i pronaći riječi zbog kojih će izgledati manje strašno nego što jest.
A kad previdi sustav 1.500 šlepera, onda to više nije previd. Za takve stvari naš politički jezik već ima jednu kraticu: UZP. Udruženi, zagađivački ili zločinački, kako god želite, pothvat. Netko je otpad proizveo, netko ga je preuzeo, netko ga je prevozio, netko je izdavao dozvole, netko je trebao kontrolirati što se s njim događa, netko je uzimao uzorke i netko je dobivao rezultate. I nakon svih tih netko, dobili smo zakopanu odgovornost.
A jednog dana doći će arheolozi i do našeg sloja. Kopat će negdje po lici, pa će pronaći plastiku, pa građevinski otpad, pa elektronički otpad, pa medicinski otpad, pa mikroplastiku. A onda će analizirati podzemnu vodu i pronaći vječne čestice. Mladi arheolog zbunjeno će pitati profesora: „Profesore, koje je ovo razdoblje?" Profesor će pogledati sloj otpada, ostatke dozvola, elaborata, zapisnika i inspekcijskih rješenja. Pogledat će 1.500 šlepera koje nitko nije vidio i nek mu kaže Lika: „Kolega, upravo ste došli do plekozoika." Plenkozoik. Posebno razdoblje hrvatske povijesti s početka 21. stoljeća, razdoblje razvaljene administracije i zakopane odgovornosti.
Voljeti zemlju nije mahati zastavom dok netko ispod nje zakapa otpad. Voljeti zemlju znači sačuvati njene rijeke i gore, šuma, polja i more, i predati ih onima koji dolaze poslije nas, barem onakve kakve smo dobili. Ako to napravimo, plekozoik će ostati samo loša epizoda naše povijesti. A ako ne napravimo, ostat će naš sloj u zemlji. Hvala.
Odgovor iz Varaždina
Goran Kaniški, saborski zastupnik: Kad je u Hrvatskoj u pitanju otpad u negativnom kontekstu, uvijek sve kreće iz Varaždina. A počelo je 2009. godine u snimljenju tvrtke Eko Tersus. Večernji list 22. siječnja 2011. godine tako kroz svoj članak promovira tvrtku Eko Tersus kao tvrtku u vlasništvu Varaždinca Saše Kolarića i Međimurca Josipa Šinceka. U članku između ostalog navode sljedeće: komunalni otpad obrađujemo za 350 kuna po toni, iza obrade ne ostaje gotovo ništa za deponiranje, sve je iskoristivo, zapošljavamo brojne radnike. Evo, u Večernjem listu. A na kraju članka stoji zanimljiva rečenica: „Nazvali smo još jednom Sašu Kolarića koji kaže da već, pod navodnicima, 'nagledavaju jednu halu u Varaždinskoj županiji'. Jesu li to nagledavali prostor bivšeg Mundusa gdje se danas nalazi hrpa tog otpada? Eko Tersus se kasnije preimenuje u Terakor Grupa te se 2013. godine gasi kroz stečaj. Tada Šincek 2013. godine osniva tvrtku Tipos Resource, a suradnja Kolarić-Šincek se nastavlja. Tvrtka 2015. godine dobiva prvu dozvolu za gospodarenje otpadom. S obzirom da svako malo pričate o političkoj odgovornosti, podsjećam vas da su tada izvršnu vlast od lokalne do državne razine obnašali redom: gradonačelnik grada Varaždina bio je Goran Haboš, njegov zamjenik Vjeran Radelić SDP, predsjednik gradskog vijeća Josip Hehek SDP. Župan Varaždinske županije bio je Predrag Štromar, njegov zamjenik Alen Kišić SDP, predsjednica županijske skupštine Dubravka Bibirdžić SDP. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović SDP, predsjednik Vlade Zoran Milanović. Vrlo bitno: zamjenik varaždinskog gradonačelnika Radelić i zamjenik župana Kišić, oboje SDP-ovci, bili su kroz svoje resore i ovlasti zaduženi, između ostalog, i za pitanje otpada. Odnosno, kada pogledamo političke predstavnike izvršne vlasti od lokalne pa skroz do državne razine, od Radelića i Heheka preko Kišića i gospođe Bibirdžić pa sve do Zmajlovića i Milanovića, svi su bili članovi jedne te iste stranke, odnosno SDP-a. Ako ste pratili
Još 19. veljače 2019. godine obavljen je očevid građevine za djelatnost oporabe otpada u bivšem Mundusu, a očevid je naznačio i opunomoćeni predstavnik grada Varaždina. Ovdje imamo i zapisnik s tog očevida gdje je pod, znači, strankom u postupku 3 ovlaštena osoba grada Varaždina ovdje također pobrojena i sve je potpisala. Zanimljivo, dana 26. listopada 2021. godine zamjenik gradonačelnika Marković, aktualni saborski zastupnik, pismenom klasom, brojeve ne čitam, obavještava gradsku vatrogasnu zajednicu i javnu postrojbu Varaždin o vrstama otpada koje je Tipos Resource uskladištila na lokaciji bivšeg Mundusa. Evo, ovdje je taj dopis, klasov broj, 26. listopada, gdje nabroji ukupno 63 vrste otpada i gdje upozorava da se događaju požari. Dakle, zamjenik Marković je sve znao. Sada nam je razumljiva njegova
Barbara Antolić Vupora, SDP: Poštovani kolega Kaniški, takve konstrukte može skuhati samo HDZ-ova kuhinja, pogotovo u Varaždinskoj županiji. I takve kuhinje smo već navikli jesti i sramite ih se. Dakle, tko je prvi uputio na to da je zakopano smeće? Upravo SDP-ova vlast, a prethodna vlast o kojoj vi govorite vođena je pod kapom HNS-a. Dakle, HNS je bio i gradonačelnik i župan, a time ne želim optužiti HNS. Time želim optužiti upravo kuhinje i konstrukte koji su rađeni. Dakle, zajednički se riješio problem bala i u suradnji Vlade i u suradnji s gradskom vlašću. A vi to sad, takav dobar poduhvat i dobar čin, želite umočiti u političke kuhinje. To je nevjerojatno. Hvala vam lijepa. Izvolite
Dva zaključka, jedan po jedan
Dalibor Paus, saborski zastupnik: Vidimo to i kroz zaključke Kluba HDZ-a koje je predložio za danas za glasanje. Dok predsjednik traži odmah, recimo, da se započne sa sanacijom, onda Klub HDZ-a kaže:"Žurno provođenje aktivnosti, zadužiti nadležna tijela.„ Dok predsjednik traži stalni nadzor, da se mora osigurati odmah, vladajući kaže: "Kontinuirano pratiti vodu, zrak i tlo.„ Dok predsjednik kaže: "Izvijestiti u roku 15 dana„, vladajući si daju 6 puta duži rok. Dok predsjednik kaže: "Kontinuirano onda izvještavati ovaj Sabor kao najviše tijelo u Republici Hrvatskoj„, vladajući o tome ne kažu ništa. Dok se traži da se u roku 3 dana prime ljudi koji se boje za svoje zdravlje, pa čak i ako mislite da nije opravdano, vaš zaključak o tome ne kaže ništa. Niti da ćete ih primiti, niti da će nadležne i odgovorne osobe, od ministara pa do premijera, možda svratiti do Gospića, zaustaviti se tamo i razgovarati s ljudima. Dok se traži kroz zaključke predsjednika da se hitno kontroliraju sva sumnjiva odlagališta, vladajući daju prijedlog: "Treba pojačati malo nadzor.„ Dakle, sve u svemu, mogli bismo reći da se zaključci vladajućih mogu svesti na sljedeće: neka institucije rade svoj posao. Na tu našu frazu"neka
Mihael Zmajlović, SDP: Tražim stanku u ime kluba SDP-a kako bih naglasio da ćemo danas, između ostalog, glasati u osnovi o dva teksta zaključka. I reći ću vam vrlo jednostavno što piše u jednom, a što u drugom. Klub SDP-a i Možemo!, dakle, mi tražimo da se otpad počne uklanjati odmah. A kod HDZ-a piše žurno, ali nema nijednog datuma. Mi tražimo da Vlada izvijesti Sabor za 15 dana, pa onda svakih 30, a oni su napisali, HDZ, 90 dana i to jednom. To znači da o Gospiću sljedeći put razgovaramo tek u studenom. Mi tražimo da Vlada u 3 dana primi ljude iz Gospića i kaže im što piju i kakav je njihov okoliš. Tu su obvezu izbrisali. Mi tražimo da se u 15 dana imenuje glavni državni inspektor, izbrisano u drugom prijedlogu. Mi tražimo da inspektorat pregleda sva sumnjiva odlagališta u Hrvatskoj. U drugom zaključku je to izbrisano. A jedno su dodali. U trećoj točki traže Sabor, citiram, da„primi na znanje i podupre dosad poduzete aktivnosti Vlade". Prevedeno na hrvatski znači: traže da dignemo ruku i potvrdimo da je ovih 18 mjeseci, odnosno 3 godine od saznanja, bilo sasvim u redu. Ne traže samo to. Traže da potvrdimo i sustav koji grade 10 godina, zakon iz kojeg su izbacili obvezu licencirane osobe, jamstva bez stvarnog pokrića, uvoz otpada bez nadzora, i stvorili su time Eldorado za ekokriminal u Hrvatskoj. Gospić nije rupa u tom sustavu. Gospić je ono što taj sustav zapravo proizvodi. I zato mi danas nećemo dići ruku i potpisati da je sve ovo bilo dobro. Ne zato što smo oporba, nego zato što otpad i dalje leži tamo. Rokovi se ne produžuju s 15 na 90 dana kad je hitno. To se radi kad se čeka da ljudi zaborave.
Marija Selak Raspudić, nezavisna zastupnica: Jeste li vidjeli zaključke HDZ-a i partnera koji su nam upućeni kao ono što će biti usvojeno na ovoj sjednici, kao epilog ove sjednice? U tim zaključcima HDZ, ni više ni manje, je toliko sarkastičan i svjestan situacije da šalje briselsko oštro pismo, da šalje diplomatsku notu svojoj Vladi. Eto, dakle, to je na razini jedne diplomatske note u kojoj se birokratskim jezikom oštro osuđuje ono što se dogodilo u Lici. I to je sve što ste pružili: diplomatsko pismo vlastitoj Vladi nakon svog ovog javnog razgovora o problemu koji je zadesio Liku. Ima nekoliko pitanja
Glasovanje
Predsjedatelj Hrvatskoga sabora: Prvo, Hrvatski sabor odlučno osuđuje nezakonite radnje vezano za odlaganje otpada na području grada Gospića te podupire pravosudna tijela u provođenju svih aktivnosti i mjera koje će dovesti do kažnjavanja počinitelja kaznenih djela. Drugo, prima se na znanje rezultate dosadašnjih ispitivanja vode za ljudsku potrošnju na području Gospića koje su proveli nadležni zavodi za javno zdravstvo i kojima je potvrđena zdravstvena ispravnost vode za piće, te da prema dosad provedenim analizama nema utvrđenog rizika za zdravlje stanovništva povezanog s korištenjem vode iz javne vodoopskrbe. Treće, prima se na znanje i podupire dosad poduzete aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi sanacije lokacije nekadašnjeg PPK Velebit u Gospiću, uključujući osiguravanje sredstava, pokretanje postupaka za uklanjanje vidljivog otpada i pripremu rješenja za zakopani otpad. Četvrto,
Nikola Grmoja, Most: Povrijeđen je članak 238. Primate na znanje da je voda za piće, ali ne primate na znanje vještačenje Uskoka koje potvrđuje da je zagađeno tlo i da su zagađene podzemne vode. Dakle, ovo je jedan sramotan zaključak i ne mogu vjerovati da nakon izvanredne sjednice Sabora imate obraza uputiti ovakav zaključak. Dobivate opomenu broj
Sandra Benčić, Možemo!: Vrijeđate sve one koji prate ovu sjednicu ovim prijedlogom zaključka kojim se ne obvezujete na ništa, kojim ne dajete niti jedan rok, kojim ne dajete niti jednu metodologiju kako će ići sanacija i kojim se čak niti ne obvezujete na to da će Sabor raspravljati o izvješću, nego ćete ga dostaviti.
Marija Selak Raspudić, nezavisna zastupnica: Kolegama iz HDZ-a treba čestitati jer oni nisu, pazite, osudili. Oni su odlučno osudili. Dakle, kolege iz HDZ-a, hvala vam što ste odlučno osudili. Što niste neodlučno osudili. Kolegice Selak-Raspudić, ja vas molim,
Predsjedatelj Hrvatskoga sabora: Idemo sada glasovati. Dakle, dajem na glasovanje prijedlog zaključka kako sam ga pročitao. Molim glasujmo.
Glasovalo je 139 zastupnica i zastupnika, 81 za, 58 protiv. Tako da je donesen zaključak kako su ga predložili navedeni klubovi i zastupnici.
Dakle, predloženi zaključak nije dobio potreban broj glasova. Idemo sada na drugi prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od tri dana primiti predstavnike građana i građanskih inicijativa, detaljno ih izvijestiti o stanju i planiranim mjerama te im dati sve druge informacije vezane uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Također, Vlada Republike Hrvatske obvezuje se kontinuirano obavještavati javnost o svim relevantnim podacima vezanim uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Predlagatelj je predsjednik Republike. Rasprava je zaključena, pa dajem na glasovanje prijedlog navedenog zaključka. Molim glasujmo. 142 glasa, 64 za, 78 bilo je protiv. Dakle, predloženi zaključak
Ovime smo došli do kraja izvanredne sjednice, 11. izvanredne sjednice Hrvatskog sabora. Zaključujem i sve vas najljepše pozdravljam. Sramota, baš.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.


