„Nitko ne može reći sa sigurnošću”: Budiša iz Fonda kaže da se energana ni ne gradi ni ne projektira
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša na 23. (tematskoj) sjednici Gradskog vijeća 8. studenoga 2024. rekao je da će Hrvatska od 2035. smjeti odložiti najviše 10% ukupne količine otpada, što nije moguće bez odvojenog prikupljanja, materijalne i energetske oporabe. Hoće li energana na Bikarcu biti izgrađena, „u ovom trenutku nitko ne može reći sa sigurnošću”. Odgovor će dati tri dokumenta: idejno rješenje, studija izvedivosti i studija utjecaja na okoliš. Šibenik je, prema preliminarnoj procjeni, dobra lokacija zbog položaja u sredini Dalmacije, izgrađenog centra za gospodarenje otpadom i blizine zone Podi.
Prema Budiši, Europi uz 65% recikliranja i 7% odlaganja do 2035. ostaje 23 milijuna tona otpada koji će se koristiti kao gorivo. Prema Šibeniku bi, kaže, gravitirale četiri županije, a zona Podi bi se prema planovima proširila za oko 300 hektara. Izlaganje je zaključio: „Možda neće, ali će sigurno negdje biti u Dalmaciji.”
Fond izravno financira izradu dokumentacije: Upravni odbor Fonda 30. prosinca 2023. odobrio je za to najviše 2.948.000 eura s PDV-om, a Vlada je na tu odluku dala suglasnost.
Isječak je iz snimke sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. studenoga 2024. (pregled i cijela snimka). Ostali isječci s te sjednice: 23. (tematska) sjednica Gradskog vijeća, 8. 11. 2024..
Transkript videa
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: I nećete vjerovati, na neki čudan način obojica su u pravu, ali nisu rekli jednu ključnu stvar. A to je da do 2035. godine Hrvatska, ima izuzeće pet godina, znači Hrvatska od 2035. godine moći će maksimalno odložiti na odlagališta otpada do 10% ukupne količine otpada koja nastaje. I to govorimo o obrađenom otpadu. Dakle, to vam nije moguće postići bez sinergije, odvojenog prikupljanja, materijalne oporabe i energetske oporabe. Dakle, to je prosto jedna tehnička činjenica, jedan tehnički fakt koji je takav kakav je.
Da li će energana u Šibeniku biti izgrađena? U ovom trenutku nitko ne može reći sa sigurnošću. Profesor Dobrović kaže da je to loša ideja. Doktor Simončić kaže da je to izvrsna i hrabra odluka, odnosno ideja da se ide tako nešto. Ali zapravo imamo tri ključna dokumenta. Idejno rješenje koje će analizirati potencijalne tehnologije. Imamo studiju izvedivosti koja će kazati da li su te tehnologije ekonomski i tehnički primjenjive. Imamo studiju na okolišu koja će reći da li je preferirana tehnologija primjenjiva za lokaciju, uvažavajući mnoge kriterije, i zdravstvene, i ekonomske, i ekološke. Znači, zaista širok raspon kriterija koji će se vrednovati. Tako da u ovom trenutku niti govorimo o izgradnji energane, niti govorimo o projektiranju energane, već govorimo o tome da li postoje ovi preduvjeti koje sam spomenuo da se uopće energana izgradi. Smatramo, ovako preliminarno, da je lokacija Šibenik geografski dobra, jer je ona nekako u sredini Dalmacije. Znači, ove četiri županije koje bi gravitirale prema njoj bi na neki način smanjile nekakve troškove. Druga stvar, ona ima izgrađen centar za gospodarenje otpadom, a plan gospodarenja RH kaže da energane možete graditi u centrima. I još ona treća, treći najbolji benefit je da je ta energana praktički smještena uz industrijsku zonu Podi, koja ima odgovarajuće potrošače. I naravno, ta se, koliko sam shvatio, prema planovima, ta će se industrijska zona proširiti za još otprilike 300 hektara, gdje će zasigurno biti drugi potrošači.
A da li će ta energana biti u Šibeniku? Možda neće, ali će sigurno negdje biti u Dalmaciji.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
