Plaća prije razgovora za posao, a dostavljaču obrazloženje zašto ga je algoritam isključio

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike stavilo je 2. studenoga na javno savjetovanje nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu. Savjetovanje traje do 2. prosinca 2026., nakon čega prijedlog tek ide Vladi i Saboru, pa se tekst još može mijenjati. Nacrt prenosi dvije europske direktive, o transparentnosti plaća i o radu putem platformi, te popravlja pravila o prenošenju godišnjeg odmora koja su sudovi već godinama tumačili šire od zakona. Većina novih obveza pada na poslodavce, ali nekoliko ih izravno mijenja položaj svakoga tko traži posao, dugo je na bolovanju ili vozi za aplikaciju. Zakon bi stupio na snagu osmoga dana od objave, no najteže obveze imaju odgođene rokove, do 2028. odnosno 2031.

Plaća prije razgovora za posao

Kandidat za posao dobiva pravo zatražiti, a poslodavac dužnost dati, podatak o plaći koju nudi za to radno mjesto: određeni iznos početne plaće ili raspon, uz vrstu drugih primitaka. Podatak se daje u oglasu ili drugačije, a najkasnije prije razgovora (članak 139.e). Obrnuto više ne smije: poslodavac kandidata ne smije pitati koliko je zarađivao kod prijašnjih poslodavaca niti taj podatak pribavljati zaobilazno (članak 25.). Nazivi radnih mjesta i oglasi moraju biti rodno neutralni. Za propust je predviđena kazna od 5000 do 9000 eura (članak 228.).

Koliko zarađuju kolege

Svaki radnik moći će od poslodavca zatražiti svoju platnu razinu i prosječne platne razine muškaraca i žena koji kod istog poslodavca obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti, i to odvojeno za plaću i za ostale primitke. Poslodavac mora odgovoriti pisano u 60 dana, a na zahtjev za dodatnim obrazloženjem u daljnjih 30; zahtjev se može podnijeti i preko radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika ili pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Poslodavac mora radnike svake godine do 31. svibnja podsjetiti da to pravo imaju (članak 139.f). Riječ je o prosjecima, ne o tuđim pojedinačnim plaćama: ako bi se iz podatka moglo prepoznati koliko zarađuje određena osoba, poslodavac ga daje radničkom vijeću ili sindikatu, a ne radniku (članak 139.l). Svoju plaću radnik smije otkriti kome hoće; odredba ugovora koja to brani bila bi ništetna. Prvi podaci koje će poslodavac morati dati odnose se, prema prijelaznim odredbama nacrta, na plaće nastale šest mjeseci nakon stupanja na snagu.

Kriteriji za plaću na papiru

Svaki poslodavac morat će vrednovati radna mjesta prema objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, osobito vještinama, odgovornosti, naporima i uvjetima rada, i po tome razvrstati radnike u kategorije (članak 139.d). Tko zapošljava najmanje 20 radnika, kriterije upisuje u pravilnik o radu; tko ima najmanje 50, mora propisati i uvjete za napredovanje i povišicu; manji poslodavac vrednovanje radnog mjesta provodi pojedinačno i plaću ugovara ugovorom o radu, a Ministarstvo mu za to obećava gotovu metodologiju (članak 139.b). Radnik koji sumnja da je potplaćen može tražiti da poslodavac usporedi vrijednost njegova rada s usporedivim radnikom drugog spola i obrazloži razliku. Rokovi su kratki: pravilnici se usklađuju u četiri mjeseca od stupanja na snagu, a izmjene ugovora o radu nude u pet.

Izvješća o razlici u plaćama

Poslodavac s prosječno 250 i više radnika svake će godine, a onaj sa 100 do 249 svake treće, slati podatke o plaćama muškaraca i žena u novi Nacionalni sustav transparentnosti plaća, koji vodi Financijska agencija; Ministarstvo izvješća objavljuje tako da se mogu uspoređivati poslodavci, sektori i regije (članci 139.g do 139.j). Prva izvješća dospijevaju 7. lipnja 2028. za poslodavce sa 150 i više radnika, a 7. lipnja 2031. za one sa 100 do 149. Pokaže li izvješće u bilo kojoj kategoriji radnika razliku od najmanje 5% koju poslodavac u šest mjeseci ne obrazloži ni ne ispravi, mora s radničkim vijećem provesti zajedničku procjenu plaća i razlike ukloniti u devet mjeseci (članak 139.k). Javni naručitelj takvog poslodavca može isključiti iz javne nabave (članak 139.m). Država za uspostavu sustava planira oko 750.000 eura.

Lakše na sudu

Radnica koja učini vjerojatnim da je zbog spola slabije plaćena više ne mora dokazivati diskriminaciju; poslodavac mora dokazati da je nema. Isto vrijedi kad god poslodavac nije ispunio obveze o transparentnosti plaća (članak 135.). Uspoređivati se smije i s radnikom drugog poslodavca, pa i onim koji ondje više ne radi, ako se na obojicu primjenjuju isti pravni izvori, recimo isti kolektivni ugovor (članak 135.a). Tužba zbog nejednake plaće ne veže se za rok od 15 dana koji vrijedi za druge radne sporove, a radnik koji spor izgubi može biti oslobođen troškova ako je imao opravdane razloge tužiti (članak 133.a). Poslodavac odgovara za štetu i kad je diskriminacija intersekcijska, zbog spola u kombinaciji s još nekom osnovom (članak 111.a).

Stari godišnji odmor

Tko zbog bolovanja nije iskoristio godišnji, danas ga mora potrošiti do 30. lipnja sljedeće godine. Za rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust rok se može produljiti do kraja godine u kojoj se radnik vratio na posao. Nacrt za sve te slučajeve rok pomiče na 31. prosinca sljedeće godine, a ako ni to zbog istih okolnosti nije bilo moguće, poslodavac ga mora omogućiti najkasnije 15 mjeseci nakon kraja godine za koju je odmor stečen, dakle do kraja ožujka druge godine. Tko je odsutan cijelu godinu, prenosi samo zakonski minimum od četiri tjedna (članak 84.). Manje je vidljiva promjena koja neće svima ići u korist: puni godišnji odmor stjecao bi se tek nakon šest mjeseci rada kod poslodavca, bez današnje iznimke za radnika koji je promijenio posao s prekidom do osam dana; prvih šest mjeseci kod novog poslodavca pripadala bi dvanaestina godišnjeg za svaki mjesec (članci 77. i 78.). Tko je na neplaćenom dopustu cijelu godinu, godišnji ne stječe, a tko dulje od mjesec dana, dobiva razmjerni dio.

Rad za aplikaciju

Glava o platformskom radu pisana je iznova. Prema podacima Ministarstva u Hrvatskoj su 2025. radile četiri platforme, ali čak 2336 agregatora, posrednika koji zapošljavaju vozače i dostavljače, a kroz njih je prošlo 21.704 ljudi.

Najvažnija promjena tiče se upravo tog lanca: ako agregator radniku ne isplati plaću, platforma za nju odgovara solidarno, bezuvjetno; danas se te odgovornosti može osloboditi dokazom da agregator uredno plaća. Oslobođenje ostaje samo za poreze i doprinose, i to ako je agregator kod Porezne uprave položio bankovnu garanciju od 4000 eura po svakoj osobi koja za njega radi (članak 221.d). Agregator radniku ne smije naplatiti posredovanje ni tako da mu uskrati naknadu troškova vozila, goriva ili interneta (članak 221.b).

Nestaje iznimka po kojoj se pretpostavka radnog odnosa nije primjenjivala na one koji kvartalno zarade manje od 60% tri minimalne plaće; pretpostavka vrijedi za svakoga kome platforma daje naloge, određuje vrijeme i mjesto rada ili ga ocjenjuje (članak 221.h).

Odluka kojom algoritam radniku ograničava pristup poslu, obustavlja ga ili mu obračunava plaću mora biti pisana i obrazložena; radnik je može dati na preispitivanje osobi u Hrvatskoj koju platforma mora imenovati, a ta u dva tjedna mora odgovoriti i pogrešnu odluku poništiti ili ponuditi naknadu. Otkaz i isključenje s rada može donijeti samo čovjek (članci 221.j i 221.k).

Platforma ne smije obrađivati podatke o privatnim razgovorima, emocionalnom stanju, sindikalnom djelovanju ni uspoređivati biometrijske podatke radnika (članak 221.m), mora na zahtjev predati ocjene i recenzije u obliku koji se može prenijeti drugoj platformi (članak 221.i) i osigurati kanal za komunikaciju radnika s njihovim predstavnicima u koji ne smije gledati (članak 221.n).

Rad po pozivu smije se ugovoriti samo na nepuno radno vrijeme od 5 do 20 sati tjedno, s najmanje pet plaćenih sati, a za neodrađene sate do ugovorenog vremena poslodavac uplaćuje samo doprinose (članak 221.g). Pravila vrijede za rad koji se obavlja u Hrvatskoj, gdje god platforma imala sjedište.

Vojska i civilna zaštita

Radnik koji obavlja dužnosti u obrani ostvaruje prava kao da radi, na trošak Ministarstva obrane; iznimka je temeljno vojno osposobljavanje i civilna služba, za koje radni odnos miruje. Rok u kojem se radnik nakon povratka mora javiti poslodavcu skraćuje se s 30 na 15 dana (članak 224.). Novo je da dobrovoljni pripadnik operativnih snaga civilne zaštite, recimo vatrogasac ili član gorske službe spašavanja, ima pravo izostati s posla kad ga pozovu na intervenciju ili osposobljavanje, s plaćom kao da radi; trošak poslodavcu vraća tijelo koje ga je pozvalo, a zbog odaziva mu se ne može dati otkaz (članak 224.a).

I ostalo, ukratko

Dopust koji je „po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust“ napokon se zove dopust drugog posvojitelja, kako ga zove i zakon o rodiljnim potporama (članci 32. do 36.). Agencijski radnik ima pravo ne samo na jednaku plaću nego i na jednake druge primitke kao radnik korisnika (članak 46.). Kolektivni ugovor se radi objave dostavlja Ministarstvu (članak 202.). Prekršajne kazne zaokružene su prema gore: lakši prekršaji s 1320 do 3980 na 1500 do 4000 eura, teži s 4110 do 7960 na 5000 do 9000, a najteži s 8090 do 13.270 na 10.000 do 15.000 eura; ponovljeni prekršaji oko transparentnosti plaća u tri godine kažnjavaju se dvostruko, a prekršajni postupak zbog nedostavljenih podataka može pokrenuti i sama Financijska agencija (članci 227. do 229.).

Nacrt bi izmijenio 44 članka i dodao 23, a brisao ne bi nijedan. Tko želi vidjeti što bi gdje bilo precrtano, a što dopisano, ima pregled izmjena po člancima, a tekst Zakona o radu kakav bi bio da nacrt prođe nepromijenjen u trenutku pisanja ovoga teksta dostupan je samo na slovozakona.hr. Primjedbe na nacrt do 2. prosinca prima e-Savjetovanja.