šibenik.rocks
Registar kućnih ložišta

Sprema li se porez ili zabrana loženja na drva? Stiže popisivanje ložišta

· 3 min čitanja

Stara kamena kuća s dimnjakom iz kojeg izlazi dim, uz zid složena drva
Ilustracija

Država uvodi Registar malih kućnih ložišta, bazu podataka o tome čime se kućanstva griju. Prema nacrtu novog Zakona o zaštiti zraka, podatke o pećima, kaminima i kotlovima prikupljat će dimnjačari tijekom redovitih obilazaka. Poreza na loženje ni zabrane drva i drugih krutih goriva u nacrtu nema, ali gradovi i općine dobivaju ovlast da pri jakom onečišćenju privremeno ograniče i grijanje kućanstava. Javno savjetovanje otvoreno je do 22. studenoga.

O registru se posljednjih dana piše kao o popisu za koji se „još ne zna tko će ga provoditi”. Nacrt zakona, koji je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 22. listopada stavilo na e-Savjetovanja, na to pitanje ipak odgovara.

Što piše u nacrtu

Registar se uvodi člancima 76. i 77. Prikupljanje podataka i upis u registar obavljaju „osobe koje obavljaju dimnjačarske poslove”, i to „tijekom redovitog obavljanja dimnjačarskih poslova”. Ako dimnjačar podatke ne može utvrditi, u registar ulaze podaci koje vlasnik ili korisnik ložišta sam dostavi kroz Središnji registar stanovništva.

Peć na drva u kojoj gori vatra, pokraj nje košara s cjepanicama
Peć na drva (foto: Andy Rogers, Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0)

Registar će voditi Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu. Što će se točno bilježiti, u kojim rokovima i tko će podatke smjeti vidjeti, zakon ne propisuje. To se ostavlja pravilniku koji ministar mora donijeti u roku od 12 mjeseci, a sam registar mora proraditi u roku od 24 mjeseca od stupanja zakona na snagu.

Kazne za vlasnike ložišta u nacrtu nema. Prekršajna odredba odnosi se samo na dimnjačare. Pravna osoba koja ne prikuplja i ne upisuje podatke može biti kažnjena s 3.980 do 13.270 eura, a obrtnik s 3.310 do 9.290 eura (članak 121.). Gradovi i općine moraju osigurati uvjete za taj posao i mogu, ako zatreba, mijenjati svoje odluke i ugovore s dimnjačarima, uključujući način financiranja.

Zašto se ložišta popisuju

Ministarstvo navodi da je glavni izvor lebdećih čestica PM2,5 u Hrvatskoj izgaranje drva u kućanstvima. Dimnjačari uređaje evidentiraju i sada, ali svako društvo u vlastitoj evidenciji, pa država nema cjelovit pregled. Podaci bi, prema članku 76., trebali služiti za inventar emisija, modeliranje kvalitete zraka te planiranje energetske obnove i zamjene uređaja za loženje.

Zakonom se prenosi europska Direktiva 2024/2881 o kvaliteti zraka, koja od 2030. postrožuje granične vrijednosti. Registar se gradi kroz projekt LIFE Slovenia SupAIR, po uzoru na slovenski sustav EviDim. Hrvatski dio projekta vrijedi 1,24 milijuna eura, od čega je 527.678 eura iz europskih sredstava, objavio je Index.

Porez, zabrana i troškovi

Sumnja da je popis uvod u novi namet pojavila se čim je registar najavljen. Država bi njime prvi put dobila popis uređaja, goriva i korisnika, što je preduvjet za bilo kakvu naknadu po peći ili dimnjaku. Nacrt takvu naknadu ne predviđa. Poreze i naknade spominje samo kao moguće mjere za industriju, a za male izvore izgaranja, uključujući one na biomasu, navodi opremu za kontrolu emisija ili zamjenu uređaja.

Ministarstvo je Indexu odgovorilo da registar „nije fiskalni instrument”, da se upis uređaja neće naplaćivati i da ne znači nove obvezne preglede ni mjerenja na teret vlasnika. U Sloveniji se, prema Indexu, uz dimnjačarsku uslugu plaća vođenje evidencije od 13,42 eura.

Zabrane loženja u nacrtu također nema. Članak 52. ipak daje gradovima i općinama ovlast da pri riziku od prekoračenja pragova upozorenja donesu kratkoročne akcijske planove, koji mogu obuhvatiti i grijanje kućanstava te privremeno obustavljanje aktivnosti koje pridonose onečišćenju. Procjena učinka propisa navodi i „moguće kratkoročne troškove za kućanstva koja se griju na kruta goriva”, zbog prelaska na grijanje s nižim emisijama.

Što kažu komentari na savjetovanju

Na nacrt je do sada stiglo 58 komentara, gotovo polovica od Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka. Udruženje traži da se razjasni znači li članak 52. mogućnost privremene zabrane grijanja na drva i upozorava da nacrt ne definira što je „malo kućno ložište”.

Ostali komentari uglavnom dolaze od građana i udruga iz sredina s lošim zrakom, poput Slavonskog Broda. Traže izdašnije sufinanciranje zamjene starih ložišta i pouzdaniju procjenu izvora onečišćenja, da mjere ne pogode pogrešne.

Primjedbe se mogu upisati do 22. studenoga, a izvješće o savjetovanju Ministarstvo najavljuje za 7. prosinca.

Povezano