19. sjednica Gradskog vijeća, 22. rujna 2015.: udžbenici, gubitak Čistoće i poništena prodaja ceste

Dobro, prelazimo na dio sjednice kojeg popularno zovemo"aktualni sat". Idemo na vijećnička pitanja. Molim vas da se prijavite. Ima li netko ime kluba vijećnika? Uvaženi vijećnik gospodin Ivan Rajić, u ime kluba SDP-a. I dok bude uvaženi vijećnik postavljao pitanje, možete se i vi drugi javiti za vijećnička pitanja. Da. Pitanje je, poštovanje, i pozdrav svima. Pitanje je za gospodina gradonačelnika Murića. Gospodine gradonačelniče, ako ste neopravdano povećali komunalnu naknadu za 100%, ako ste neopravdano povećali vodne naknade za vodovod i odvodnju, ako država sufinancira sve važne projekte grada Šibenika ili ih financira u gotovo 100% iznosu neke, ako dugove TEF-a—a danas ćemo o nekom od njih raspravljati i Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik—opet plaćaju građani Šibenika, odakle vam pravo reći da nemate sredstva za osiguranje školskih knjiga za svu djecu, bez obzira na njihovo imovinsko stanje? I kako to da nemate sredstva da zaposlite sposobnu osobu koja će prijaviti projekt za asistente u nastavi za djecu s posebnim poteškoćama? Ovo posljednje je itekako bitno i važno. Naime, da ste se obratili nekom od roditelja te djece, onda budite sigurni da bi taj projekt bio pravodobno, vrlo stručno i odgovorno izrađen. Ovako to niste učinili. I vi ste za to odgovorni, i nitko drugi. Hvala lijepo.

Gradonačelnik, gospodin Željko Burić. Ovdje sam vidio da su se za vijećnička pitanja javili: Josip Bela Marić, Draško Lambaša, Joško Šupe, Mira Vukšić, Anita Jakšić i Ivan Rajić. Evo, poštovani vijećnice i vijećnici, dobar dan. Dakle, ja ću biti vrlo brz, jer očito kad nema pravih tema, onda se izmišljaju pitanja. Pa redom su ovo sve izmišljena pitanja. Vjerojatno ćemo i kroz raspravu, kroz neke točke dnevnog reda, detaljno odgovoriti, da ne trošimo dragocjeno vrijeme. Dakle, nije točno. Grad Šibenik je dobio asistente u nastavi, i to je ono što je najvažnije. Drugo pitanje je vezano za školske knjige. Dakle, ja shvaćam da je predizborno vrijeme, a to je čista demagogija kojom se služe oni koji nemaju pametnije gdje uložiti novac. Ne zato što mi ne želimo dati novce učenicima, nego bi to trebala biti socijalna kategorija. I drugo, to bi trebalo biti jednoobrazno, na nivou države. Dakle, ne može i ne smije biti nijedno dijete diskriminirano, pa ni dijete u Šibeniku u odnosu na Zagreb, samo zato što je Zagreb u ovom sustavu, a posebno u zadnje 4 godine, postao usisač Hrvatske u svakom pogledu. Pa onda s našim novcima financiraju svoje učenike, a nas u raznim odlukama Vlade. Dakle, i ono malo novaca što smo imali za razvoj, i to nam je oduzeto i prebačeno u neku drugu namjenu. Dakle, kad se na nivou Hrvatske posloži, ja sam definitivno za to da sve ono što je u sustavu obveznog školovanja, uključujući srednju školu, da to bude besplatno, ali to je obveza države i centralne vlasti.

A ne služiti se sitnim, malim demagoškim tezama o kupovini udžbenika bez pravog razvojnog koncepta. O ostalom ja ne bih trošio vrijeme, nego ćemo to razraditi, vjerojatno kroz točke dnevnog reda. Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, gospodin Josip Bela Marić, ima vijećničko pitanje. Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je uputit ću gradonačelniku grada Šibenika. Trg Dražena Petrovića uskoro će poprimiti novo ruho, i kao takvo će sigurno osvježiti taj dio gradske četvrti grada Šibenika, a ujedno će se obnoviti dio komunalne infrastrukture. Ali ono što mene zanima je da ste vi u jednom mediju izjavili da je sanacija trga inicirana zbog privatnog problema prokišnjavanja krova parking garaže koja se nalazi ispod trga, i kako će se sanacijom trga, odnosno novom hidrolizacijom, i sam sanirati krov garaže. Stoga, moje pitanje glasi: da li je sanacija i uređenje Trga Dražena Petrovića, odnosno trošenje našeg proračunskog novca, mazanje očiju građana zbog pogodovanja privatniku koji ispod trga ima privatnu garažu? Hvala.

Hvala lijepa. Evo, gradonačelnik. Dakle, poštovani vijećniče, ja mislim da bi vi po zadatku kao vijećnik morali biti dobro informirani, a očito niste. A onda koristite vijećničko pravo da dezinformirate javnost. Dakle, vrlo jednostavno: Trg Dražena Petrovića je vlasništvo grada Šibenika, i grad Šibenik sanira svoje vlasništvo. Drugo, očito ste zaboravili i niste pratili, a trebali ste znati da je to bio sudski spor. I to sudski spor kojega smo mi naslijedili, i sudski spor u kojem je grad Šibenik definitivno gubio, s posljedicama plaćanja i zateznih kamatama, a i obveze sanacije, bez obzira čije je vlasništvo, onoga što je naša nekretnina de facto uništila. Ovaj sporazum je napravljen da bi se skratila sudska trakavica, da bi se uštedio novac ovog grada, i naravno, uredio jedan devastirani trg koji je kod građana jednostavno ustanovljeno da nije dobro ni napravljen. Međutim, ja sam zadovoljan vašim istupom, jer ovdje nisam čuo onu rečenicu"i to je bio naš projekt". Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, gospodin Draško Lambaš.

Prvo pitanje odnosi se na gradsku čistoću i Bikarac. Dakle, gradska čistoća je bila pokretač i nositelj projekta Bikarac, da bi bez zakonske obveze, političkom odlukom, radi aspiracija županije, osnovan Bikarac. Gradska čistoća zbog toga ima smanjene prihode, povećane rashode, jer plaća naknadu za odlaganje otpada Bikarcu. Gubitak u 2015. je do sada 3,6 milijuna kuna. Taj trend već je bio razvidan iz financijskih izvješća za 2014. Uz to, čistoća i Bikarac zajedno imaju 18 radnika više nego prije, još jednog direktora i još jedan nadzorni odbor. Očito da jedno solidno trgovačko društvo, kao što je bilo gradska čistoća, se na ovaj način upropaštava

i neće moći vrlo brzo funkcionirati, ako se izlaz ne nađe kroz povećanje cijene, što nije dobro za građane. Što se tiče Bikarca, tamo se ne radi obrada procijednih voda, ne radi se spaljivanje plinova, ne radi balirka za papir. Prikupljanje papira nije prošireno na šire područje grada, što je bila obveza. A građevinski otpad ne obrađuje se drobilicom. Posljedica toga može biti da Europska komisija traži povrat sredstava uloženih u sustav otpadnih voda, nekorištenje baklji i balirki. Iz studije izvodljivosti Bikarca ostalo je nepoznato. Mi nemamo podatke koja cijena odlaganja otpada, znači prikupljanja, odvoza i deponiranja,će biti ubuduće.

Pitanje: najprije bih rekao da je očito da ponovo treba spojiti čistoću i Bikarac. A drugo pitanje: može li javnost dobiti cijenu koštanja smeća po toni? I što grad Šibenik poduzima zbog gubitaka čistoće i rada Bikarca na opisani način? Molio bih pisani odgovor. Drugo pitanje se odnosi na TEF. U Slobodnoj Dalmaciji, od 15.09., gradonačelnik, koji je i predstavnik grada Šibenika na skupštini svih trgovačkih društava, pa tako i TEF-a, najavljuje međunarodni javni natječaj za iskaz interesa. Dakle, za iskaz interesa. Takvih natječaja je već bilo, i u mandatu gradonačelnika Arnautovića, pa su bili bezuspješni. Ali to u stvari traži fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da bi vratio kredit koji je dao.

Gradonačelnik priznaje da je problem veći nego što se mislilo pri zaključenju nagodbe s INOM na 12,5 milijuna kuna, radi čega je dignut kredit od 20 milijuna. Po novom stečajnom zakonu, samo je pitanje mjeseca kad će FINA po službenoj dužnosti pokrenuti stečaj. A prema nekom rasporedu FINE za ovakva trgovačka društva, vremena ima do 01.05. sljedeće godine, jer ima previše trgovačkih društava blokiranih. Činjenica je da gradsko vijeće nije bilo upoznato s blokadom TEF-a kad je dalo suglasnost za podizanje ovog kredita. Pitanje: zašto je povučen prijedlog za predstečajnu nagodbu, kad su se u predstečajnoj nagodbi mogli smanjiti dugovi TEF-a, ne samo prema INI nego i prema drugima? Tu mogućnost predstečajne nagodbe su iskoristila mnoga trgovačka društva, mnogi poduzetnici. Čija je to bila pogrešna odluka i procjena? Hvala.

Evo, gradonačelnik će dati odgovor na drugo pitanje. Na prvo pitanje je tražen i pisani odgovor. Poštovani predsjedniče, dozvolite da se ja s jednom rečenicom osvrnem i na prvo pitanje. Dakle, projekt Bikarac je nešto čime se ponosi cijela država. Dakle, pa jučer smo vidjeli da je svečano uručeno, uz prisustvo ministra zaštite okoliša, ne, SDP-ovog ministra, gospodina Millera, dakle ravnatelja, direktora, ne znam u kakvoj je funkciji, Fonda za zaštitu okoliša, koji je SDP-ov dužnosnik, pa i saborskog zastupnika SDP-a, gospodina Vidovića, pa gospodina Restovića, pomoćnika ministra, isto člana SDP-a. Da je išta sporno u projektu Bikarac, u najmanju ruku ne vjerujem da bi se u takvom sastavu ponosili nečim što nisu ni odradili. Naravno, odradio je to sve grad Šibenik, dakle i to besprijekorno. Gospodine Lambaša, cijena će se odrediti u Šibeniku po istom principu, po istim uzusima kao u cijeloj Republici Hrvatskoj. Niti ćete vi odrediti tu cijenu, niti ću je ja odrediti. Ona ima svoja pravila, ali naravno, to je predugo za objašnjavati. Ako vas to interesira, postoji sva adekvatna i relevantna papirologija i dokumentacija, jer to prolazi velike revizije i međunarodnih agencija i naših ministarstava, i naravno, ministarstava, ajmo ih tako nazvati, Europske unije. Drugo, kako sam ja očekivao ovakvo pitanje o TEF-u, jer čim ova gradska uprava pomakne i napravi veliki iskorak, naravno da tu oporbu ne interesira interes grada, nego žele u najmanju ruku umanjiti značaj, ili medijski značaj, dobrog čina.

Pa ću ja, gospodine Lambaša, ja vam to mogu i kopirati, vi volite pismeno, ali zbog javnosti i medija, ja ću pročitati. Ja imam službeno. I to će vam biti odgovor zašto ne predstečajna nagodba. Ja bih očekivao od gospodarstvenika, koji je uostalom direktor luke, da to kuži, u najmanju ruku, jer ja sam ipak samo doktor. Ali idemo. I čitam:"U kolovozu 2014. godine iznos aktivnih osnova za plaćanje(blokada) koje su padale na teret društva TEF-a d.d. koje se vode u očevidniku u redoslijedu osnova za plaćanje kod FINA podružnica Šibenik iznosio je 161,4 milijuna kuna. Iznos uključuje glavnicu, kamate na glavnicu i trošak. Kako je glavni račun TEF-a d.d.ugašen dana 27.09.2012. godine," a ja ću samo podsjetiti da su izvori bili u lipnju 2013. godine. Ponavljam: račun jeugašen 27.09.2012. godine. "Na iznose glavnica i dalje teku kamate, ali te kamate i iza dana godišnjeg računa nisu obračunate i prikazane u očevidniku." Idemo dalje. "TEF d.d. od 11.06.2003. godine posluje preko posebnog računa koji je otvoren u svrhu razgradnje i sanacije koja još uvijek nije završena." Dakle, korekcija, sjetimo se predizborne kampanje u kojoj se tvrdilo da je sanacija završena. Postoji službeno izvješće: sanacija TEF-a nije završena. "Do dana današnjeg napravljeno je i poduzeto sljedeće: sklapanje nagodbe s INA d.d. i isplata nagodbenog iznosa od 12,5 milijuna kuna od strane grada Šibenika rezultirala je brisanjem blokada u iznosu 129,26 milijuna kuna.

U tijeku skidanje blokade Porezne uprave u iznosu od 3 milijuna kuna. Poduzete su radnje u postupku i skidanje blokada za sporove za naknadu štete koji su riješeni nagodbama ili isplaćeni bivšim radnicima TEF-a d.d., a radi se o aktivnim osnovama za plaćanje(blokadama) u iznosu od 2,93 milijuna kuna. U postupku rješavanja. Poduzimaju se radnje da bi se skinule blokade Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u dijelu u kojem je otpisano dugovanje za mirovinske doprinose, otpisano je 3,69 milijuna kuna, dok je iznos po blokadama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukupno 6,44 milijuna kuna. U očevidniku su također i osnove za plaćanje ovrhovoditelja Carinske uprave RH u iznosu od 7,46 milijuna kuna, koje osiguravaju njihova potraživanja koja po odluci Vlade RH od 26. ožujka 1998. godine ne mogu biti veća od 4,63 milijuna kuna. Sadašnju upravu TEF-a", i to je ključna rečenica,"dočekalo je neažurirani očevidnik u kojem su se nalazile osnove za plaćanje blokade koje su još uvijek aktivne i nalaze se u očevidniku, iako su obveze u svezi pojedinih blokada podmirene još 1998. godine." Dakle, konkluzija, da zaključim ja jednom jednostavnom rečenicom što sam vam mislio reći. Dakle, u TEF-u se nije radilo proteklih godina ništa. Niti su bile, niti se znalo tko je kome koliko dužan, niti su se implementirale odluke Vlade koje, vidite, da sežu još iz daleke 1998. godine, niti se računovodstveno stanje TEF-a podudaralo s onim što je u FINI.

Dakle, zašto ne predstečaj? Pa, gospodine Lambaša, predstečajem koji je, na svu sreću da je došlo do promjene gradske vlasti, bio priznat dug od 121 milijun kuna koji je vodila INA. A vidite kako je to završilo. Ne trebate klimati glavom, gospodine Šupe, jer ovo nije moja izmišljotina. Ovo su službeni podaci, službeni papir koji je usklađen s FINOM. I uostalom, to je brisano, vraćeno je gradu, a grad je zadužio onaj koji je stavio hipoteke na terene TEF-a i time smo pričali i lagali građanima Šibenika o potencijalima kontaktne zone u kojoj od vlasništva nismo imali ama baš ništa. U ovom trenutku grad vlada prostorom koji je njegov potencijal, krenuo je korak naprijed. Ovo se čisti paralelno s međunarodnim javnim pozivom za iskaz interesa. I bez obzira koliki će taj dug biti ispod toga, već su usklađeni načini rješavanja tog duga. Uostalom, o tome postoji prepiska između grada Šibenika i nadležnih ministarstava: Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Agencije za investicije i konkurentnost. Postoji dogovor s Fondom za zaštitu okoliša o načinu rješavanja duga za dvije faze čišćenja. Iako, po mome, to nikad ne bi trebala biti obveza ni grada Šibenika ni ovih građana, jer oni nisu krivi tko je odlučio napraviti što je napravljeno na području TEF-a i tko je zagadio ono što se nalazi na području TEF-a. A ja vam preporučam: uzmite naslovnicu zadnjeg tjednika šibenskog, ne zbog tjednika, nego pogledajte sliku TEF-a u kojem obratite pažnju na lokaciji na kojoj se danas nalazi banj, pa ćete vidjeti kako je to izgledalo do trenutka dok je gospođa Neda Klarić pokrenula proces čišćenja na području TEF-a.

Uvaženi vijećnik, gospodin Joško Šupe. Eto, ja se pridružujem svim dosadašnjim čestitkama svih kolega. Moje pitanje je za gradonačelnika, odnosno da li i dalje tvrdi da je prostor Trga Dražena Petrovića gradsko vlasništvo. I, ovaj, u vezi s tim pitanjem, znači, može li i smije grad ulagati u nešto što nije njegovo vlasništvo? Hvala lijepa na pitanju. Aha, pročelnik, gospodin Tiho Pašković. Trg Dražena Petrovića je javna površina grada Šibenika. Nema čije biti vlasništvo. Sud, općinski sud u Šibeniku, je utvrdio u postupku da je vlasnik grad Šibenik i obveznik grad Šibenik u tom sporu koji je bio s trgovačkim društvom Đorđe. I mislim da je nesporno da grad se mora brinuti za svoje javne površine, jer nema se tko drugi brinuti. Pa onda ne znam u čem je problem ovdje. A imate li dokaz da je to vlasnički list? Grad Šibenik nema vlasnički list za konkretnu nekretninu. Trenutno grad upisuje na desetine kilometara ulica i u jednom od tih postupaka će biti i ovo riješeno.

Evo, hvala na odgovoru. Evo, ja bih možda predložio, bez obzira što su desetine kilometara u pitanju, ja bih volio da što prije ovi metri kvadratni budu intaulani na grad Šibenik, pa... Pa što, hoćemo ukinuti trg onda? Nekoć je bio problem što trg nije bio uređen. Sad kad se trg uređuje, sad je problem čije je vlasništvo. Prekosutra će možda lopta biti krive boje. Koliko sam ja čuo, trg je u vlasništvu grada Šibenika, odlukom općinskog suda. A dobro, ovo je ipak... Ja mislim da ovo je ipak razina koja nije primjerena gradskom vijeću.

Da, da, da, da, da. Ako imate... Evo, ali dobro, mislim da nije u redu da ovako razgovaramo. Uvažena vijećnica, gospođa Mira Vukšić ima pitanje. Nadopuna, evo, ako ćete nadopuniti na tragu ovoga što je bilo. Čudi me kako cijenjeni zastupnici koji su otvorili ovo pitanje Trga Dražena Petrovića nisu se pozvali na pravo na pristup informacijama da im damo uvid u sudski spis. Evo, gospodo, molim vas, dođite u prostorije Odjela za upravljanje gradskom imovinom. Imat ćete uvid u sudski spis iz kojeg je sve jasno što je ovo. Dobro. Hvala lijepa. Uvažena vijećnica, gospođa Mira Vukšić.

Evo, ja ću sad malo smiriti tenzije. Ja imam dva praktična pitanja. Jutros sam bila svjedokom, odnosno čekala sam javni gradski prijevoz od ATP-a za liniju Vidici. Naravno, i usput pričala s ljudima. Ta linija uopće ne funkcionira. Vozači kasne. Ja sam, primjerice, imala sudski spor u 9:15, on je došao u 9 manje 10. Mislim da je greška ovog gradskog vijeća što je dala koncesiju ATP-u. Još sam nešto saznala, pa bih molila ako možete vi to provjeriti. Navodno, ljudi, kad su pravili ovi umirovljenici gradske, ove, njihove iskaznice za javni gradski prijevoz, da im oni nisu zaprimali slike koje su umirovljenici donijeli sa sobom, nego da su ih slikavali tamo u prostorima ATP-a i naplaćivali 30 kuna po slici. Da li postoji kakva mogućnost, jer ovo nije prvi put da se žalim na... da se žalimo na ATP, da se ipak raspiše ponovo natječaj eventualno, jer onaj privatni koji je bio prije, bio je puno kvalitetniji. Onda sam se često vozila s tim prijevozom. Drugo je pitanje prometnice u Brodarici. Mislim da bi trebalo požurno riješiti jedan izlaz koji ide na obalu Gaj, to vam je ono nasuprot Studenca. To je vrlo kritičan i vrlo opasan. Ono što bi se moglo napraviti u suradnji s cestama, pretpostavljam, da se postavi odmah jedno zrcalo. A vas bih pitala: kad imate u planu riješiti tu prometnicu koja povezuje obalu Gaj, Barvu, Jadran, sve uz Riju?

Znači, kad je u planu gradu Šibeniku da se riješi ta prometnica koja je dvosmjerna i tamo je, posebice ljeti, jako teško prolaziti? Hvala. Hvala lijepa. Evo, zamjenik gradonačelnika, gospodin Danijel Mileta,će dati odgovor. Što se tiče prvog pitanja, vjerojatno da postoji mogućnost izbora, ATP ne bi bio koncesionar javnog gradskog prijevoza. Međutim, ne postoji mogućnost izbora. Oni su jedini koji su se javili na natječaj. I onaj koji je prije vozio, vozio je i svojevrsnoj potkoncesiji s njima. Natječaj će biti ponovo do dogodine. Nadamo se da će biti tu i konkurencije, a onda konkurencija diže kvalitetu. Ja se slažem s vama da oni ne rade svoj posao kako bi trebali. Međutim, izbor drugi ne postoji trenutno. S druge strane, možda ih potakne ili gurne to što su na jednom drugom natječaju najvjerojatnije izgubili prijevoz škole, pa možda tu jedan poticaj pozitivni bude u toj negativnosti za ATP. Što se tiče ceste o kojoj govorite, točno, i ona je u vlasništvu, odnosno pod ingerencijom Hrvatskih cesta, i grad Šibenik u dogovoru s njima rješava te sitnice poput ogledala i slično. Oni rade rekonstrukcije svojih raskrižja. Dakle, kad je raskrižje ceste Hrvatskih cesta i grada Šibenika, onda su oni tu kao jača cesta, ajmo reći, u dužnosti nju rekonstruirati.

Ne samo Brodarica, nego mnogo gradskih četvrti imaju neuvjetne ceste ili bijeli put ili asfalt otpao ili je stari asfalt. Konkretno, što se tiče Brodarice, vidite kako sad dosta bilo sumnjičavi su ljudi vezani za kolektora. Kad će taj kolektor u Ražinama, u Podsularskom podijuma? Kolektor je došao iz sljedeće faze razvoja tog sustava, upravo su na Brodarici. Bilo bi suludo sljedeće godine asfaltirati podijumne ulice kroz koje će proći taj kolektor. Dakle, bacili bi novac jer bi vjerojatno za dvije godine ponovo se prokopavali. Inače, u razgovorima i dogovorima s čelnim ljudima gradske četvrti, s Mjesnog odbora Brodarica, kao i svih ostalih, grad definira što su prioriteti i koje bi ceste trebalo prioritetno urediti, nogostupe, dječja igrališta i rasvjetu. Tako da, u ovom trenutku, smatram da bi bilo najpametnije za ove glavne ceste prema Brodarici da se na njima ne asfaltira, jer će to sve ići onda zajedno kada se bude radio sustav odvodnje.

Po informacijama koje ja imam, dakle, već je to... to je direktor vodovoda u čijoj je to domeni, ali informacije su da bi do sljedeće dvije godine to počelo. Neka me on ispravi ako griješim. Hvala lijepa. Uvažena vijećnica, gospođa Sanita Jakšić, ima pitanje. Pozdravljam sve prisutne. Predsjednik vijeća je uoči početka sjednice najavio, odnosno zatvorio ovo obilježavanje Dana ponosa i slave. A ja bih spomenula da se danas u Hrvatskoj obilježava još jedan dan, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. I u tu svrhu ja bih vas zamolila da minutom šutnje odamo počast svim žrtvama nasilja, ako dozvolite.

Kolege vijećnici, što vi kažete? Ne znam, evo, mi smo imali već minutu šutnje, sad ne znam. Možda ste trebali odmah reći kad je bilo, evo. Možda, evo, ako ste suglasni da prvu sljedeću radnu sjednicu otvorimo s ovom minutom šutnje, nekako mi se ne čini prikladnim. U redu. Hvala. Nadovezala bih se na pitanje gospođe vijećnice Mire Vukšić. Koncesionar ne ispunjava uvjete, znači ATP, vidljivo je da ne ispunjava uvjete. Je li prema ugovoru o koncesiji grad kao naručitelj dužan raskinuti taj ugovor o koncesiji i što se poduzelo u tom dijelu? I moje drugo pitanje tiče se rješenja Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture od 1. 7. 2015. kojim se poništila kupoprodaja dijela ceste u Crnici, točnije u ulici Drniških žrtava. Novac se vratio kupcu, a na 16. sjednici u trećem mjesecu ove godine, na vijećničko pitanje gospodina Draška Lambaše, dogradonačelnik Mileta rekao je da je sve napravljeno sukladno pravilnicima, da su službe napravile sve sukladno zakonu. Moje pitanje, s obzirom da je i gospodin Mileta na toj istoj sjednici rekao da će se ispričati ako se ustanovi da je bilo propusta, odnosno ako se poništi ova odluka o prodaji tog dijela ceste. Moje pitanje se odnosi, i ustvari upućujem ga gospodinu Mileti, pozivam ga, evo, dajem priliku da se ispriča kako je i obećao na 16. sjednici, a pitanje se odnosi da li je netko od službi, od zaposlenika, djelatnika, da li je snosio sankcije, odnosno da li je netko odgovoran za ovaj propust.

Hvala zamjeniku gradonačelnika, gospodinu Danijelu Mileta. Evo, ispričavam se što već četvrtu sjednicu gradskog vijeća tratimo vrijeme na ovu točku dnevnog reda, odnosno ovo jedno te isto pitanje vrtimo u prazno. Dakle, smatramo da Ministarstvo nije nadležno za ispostavu takvih rješenja i mi smo daljnje korake uputili prema upravnoj tužbi, vidjet ćemo što će biti. Dakle, ja i dalje ostajem pri onome što sam rekao. Što se tiče ATP-a, postoje, dakle, sporadične primjedbe na njegov rad, općenito i nazvali smo ih kvalitetom. Definitivno je da postoje uvjeti u kojima se prekida koncesija samom ATP-u. Mi smo inače, kad smo je davali, već smanjili dosadašnjih 5 godina na 2 i pol, zato sam i rekao da do dogodine ta koncesija praktički i ističe. To znači da bi čak možda jedno 5-6 mjeseci prije trebalo, dakle, uz prvi mjesec, ako se ne varam, pokrenuti postupak odabira novog koncesionara. Mi, dakle, sve primjedbe koje dobijemo na rad uputimo ATP-u, a onda i provjerimo da li se toga drži. Naravno da, kada se desi da ne dođe taj i taj dan, pitanje je li to koliki je to propust i što onda, kada raskinete, gdje ste onda, gdje će onda, kuda će se građani voziti, makar i ovakvim autobusima. Hvala. Hvala lijepo. Uvaženi vijećnik, gospodin Ivan Rajić, ima pitanje.

Moje je pitanje za zamjenika gradonačelnika, gospodina Miletu. Naime, zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta, iskazao je konkretnu namjeru za uplaćivanjem gradskoga novca društvu za sportsku rekreaciju Raslina, a u svrhu da ista udruga za sportsku rekreaciju izvrši komunalne radove postavljanja rubnjaka u jednom dijelu Raslina. I vid slučajnosti, predsjednik društva za sportsku rekreaciju Rasline je gospodin visoko pozicionirani član HDZ-a i djelatnik gradske uprave. Za istu komunalnu aktivnost, Mjesni odbor Raslina, u redovnoj planskoj proceduri u 2014. godini, ovdje sjede ljudi iz komunalnog odjela koji to odlično znaju, planirao ta sredstva, jasno, i u suradnji s jednim nadležnim i mjerodavnim odjelom, a to je komunalni odjel, a taj se odjel ne zove Društvo za sportsku rekreaciju Raslina.

Prema tome, ta su sredstva odobrena. Na ovaj način, gospodin Mileta, vrlo, ja bih rekao, vrlo ružno demonstrira jedno demokratsko raspoloženje šibenskoga HDZ-a prema onom Mjesnom odboru u kojem je pobijedio SDP, što je direktan izraz nepoštivanja volje građana sa strane šibenskog HDZ-a i gospodina Milete. A moje pitanje gospodinu Miletu je sljedeće: na temelju kojeg to pravilnika ili uredbe sportska društva zamjenjuju funkciju Mjesnog odbora i gdje je sadržajna zakonitost ovakve uplate i ovakvoga postupka u udruzi koja nije nadležna niti registrirana za komunalnu djelatnost, u udruzi čiji je jasno predsjednik ugledni i visoko pozicionirani član šibenskoga HDZ-a? Ovo pitanje može biti malo smiješno, ali ono na najnižoj razini označava upravo petljanje HDZ-a i jedan plan da se zaokruži područje Mjesne samouprave pa i da i ta Raslina ne bude na način na koji to građani Rasline, odnosno mještani Rasline žele. Evo, to je moje pitanje. Evo, gospodin Miletaće dati odgovor. A koliko znam, ovo nije prvo takvo iskustvo. Možda se vi suočavate s tim, ali znam da je... Ali ne znam kad ste donijeli odluku da se Mjesni odbor Raslina ukine. Ne vidim da je Mjesni odbor ukinut, ali sjećam se, recimo, kad je išlo sportsko društvo Jadrija po istom ključu, pa... Mislim, hoću reći, niste vi iznimka, evo, ali... Evo, gospodin... Vi ste kao pobjednik iznimka bili. Ali evo, tu će, ovaj, gospodin Mileta.

Dakle... Evo, ispričavam se, gospodine Županovi ću, ja vas iznimno cijenim, evo, ispričavam se za moju primjedbu, ali me malo potakao svojim istupom jedan od vaših kolega ovdje. Dakle, ja bih rekao za početak da pitanje uopće nije smiješno. Vama hvala što hvalite proaktivnost članova HDZ-a. Vama je krivo jedino što se to dešava i u vašem Mjesnom odboru, koliko ja mogu razumjeti, jel'. Dakle, ovdje se čak i ne radi o donaciji sportskom društvu. Ovdje se radi o tome da pojedini gradske četvrti i Mjesni odbori iskažu proaktivnost, iskažu interes za samoinicijativno uređenje mjesta, i tome grad Šibenik i naše komunalne službe, i ja osobno, apsolutno podržavam to i pomažem. Dakle, nama je u interesu da što jeftinije grad prođe, da gradska kasa što manje novaca dadne, da se ista stvar napravi. Ja tu ne vidim nikakav problem. To što vi imate osobni antagonizam prema ljudima koji žive u vašem Mjesnom odboru, jer su drugačije političke, jel', političkog predznaka, to bih ja čak rekao da je to vaš problem. Naime, vama bi kao predsjedniku Mjesnog odbora trebao biti interes da se tamo nešto radi, bez obzira tko to platio, odnosno u interesu da to i grad prođe jeftinije, jer ćete vi sami, kao predsjednik s kojim ja vodim i razgovore

svake godine o proračunu, i jer ste dobili prošle godine, ako se ne varam, nekoliko stotina tisuća kuna za asfaltiranje cesta u Raslini, jel', vi bi trebali to zapravo pozdraviti. Mene to čudi što vi u svojoj veličini zapravo pokazujete nešto drugo. Hvala lijepo. Hvala. Gospodine zamjeniku gradonačelnika, vrijeđati nikoga, a vaša je veličina u tome da jednostavno podmećavate rezultate izbora. Tamo posjeduje Mjesni odbor, tamo je taj isti Mjesni odbor planirao, pogledajte i provjerite. Kojega dana, kojega datuma, je Mjesni odbor planirao sredstva za određenje upravo toga. Ne možete podmećavati. Vaši HDZ-ovci tamo, vrlo jednostavno i na perfidan način, čak više niti na perfidan, nego na javan način, formiraju novi Mjesni odbor. Vi im to dozvoljavate. To ja ne želim da se tako radi, pa ni u Raslini, koju vi niste uspjeli. Trebate razumjeti da su izbori u Raslini izgubljeni. Cijela je filozofija u tom, kao što ste na razini države angažirali jednu malo veću udrugu za rušenje državne vlasti, ovdje na najnižoj razini. Uvaženi kolega Rajić, evo... Evo, ja bih predložio možda da napravite jedan radni sastanak, sad već malo izlazimo iz okvira aktualnoga sata, možda s kolegom Miletom, pa da taj dio raspravite. Nije se više nitko javio za povijećnički... A vi ste, oprostite, nisam vidio, uvaženi vijećnik gospodin Ante Županović. Niste bili u početku, sad se javljate, zato nisam evidentirao.

Evo, ispričavam se, nisam se odmah javio. Ali ja ću nešto konkretno, iako su pojedine službe, odnosno i pročelnik, upoznat s tim. Doduše, jest da, recimo, prije nisam htio intervenirati. Ne sumnjam uopće da je moj susjed, ovaj, profesor Tinkela, intervenirao, vjerojatno je i po toj osnovi i pročelnik komunalnog odjela bio dolje, gospodin Lučić. Naime, stanje u Buti se pogoršava. Tamo prolaze i djeca, prolaze brojni turisti, vise grede, vise daske, i mislim da, htio bih znati, kad će se to na neki način sanirati ili zaštititi. Jer tamo isto postoji određeni problem. Ne znam da li je Buta već konačno ucrtana kao javni put, i ona je takva bila desetljećima, da ne kažem i stoljećima, ali valjda je to i napravljeno sad, jer radi se inače o privatnom objektu, nekad samostanu, kroz koji prolazi ta ulica. To problem u Buti zahtijeva hitno rješenje. Pitanje je dana kad će nastradati ili turista ili, recimo, neki od lokalnih stanovnika ili, ne daj Bože, netko od djece, jel'. Najmanje bi bilo da meni padne po glavi, ali mislim, takve stvari svakako treba spriječiti. Ja se nadam da ću i danas dobiti ovdje odgovor, s obzirom da je prošlo više od mjesec dana no što je pročelnik sa svojim ljudima bio dolje. Međutim, to je problem koji egzistira nekoliko godina. Stanje iz dana u dan se pogoršava. To sve visi, ne daj Bože da se netko ozlijedi, jel'.

Eto, hvala lijepo. Pročelnik gospodin Miro Lucić. Evo, dok pročelnik prilazi prije nego što da odgovor, ja ću iskoristiti isto ovaj dio vijećničkih pitanja za davanje prijedloga, po kom imam pravo, po poslovniku. S uređenjem dijela Bosanske ulice i taj dio prometa, s novim asfaltom i novim rješenjem, protočnost automobila ne samo da je postala veća, nego su automobili postali i brži. Naročito ovi koji od smjera Plavog nebodera idu, to je cesta s prednošću prolaza, prema Bualama dolaze dosta brzo, i ljudi koji idu iz smjera Buala produžavaju gore, ovaj, prema obiteljskim kućama ili se uključuju od dijela ulice Tri Studenoga na Bosansku ulicu, imaju jedan objektivni problem da mogu ugledati automobile koji dosta brzo dolaze odozdo. Mislim da je problem, govorim po svom nekom skromnom iskustvu i na prijedlog više građana, rješiv s postavljanjem zrcala gdje bi se onih velikih, kao što ih sve više imamo u prometnicu, omogućilo ljudima koji dolaze iz cesta, dijelova ulica koja nisu cesta s prednošću prolaza, da mogu na vrijeme ugledati automobile koji dolaze. Evo, to bi bio prijedlog da se to razmotri, i ukoliko je moguće da se postavi zrcalo na taj dio prometnice. To se odnosi, kolega Luci ću, na vaš komunalni dio, jel'. Pozdravljam sve prisutne. Osim gospodina Županovića, i drugi građani koji žive na prostoru Duoca su nam ukazivali na taj problem. Moji djelatnici su bili na terenu, i mi smo, budući da se radi o objektu koji se nalazi u zaštićenoj cjelini, znači u staroj gradskoj jezgri, pod nadzorom konzervatora, uputili dopis konzervatorskom odjelu, i prije desetak dana smo dobili njihove smjernice šta bi trebalo napraviti da se sanira ono stanje.

Naručio sam kod inženjera koji imaju licencu za projektiranje u takvim zaštićenim cjelinama, tako da se ja nadam da ćemo do donošenja proračuna imati i troškovnik i projekte, i znat ćemo točne iznose koje ćemo trebati staviti u proračun, ako ćemo to srediti. Inače, grad nije upisan kao vlasnik same Bute, tu su upisani oni objekti koji se nalaze iznad prolaza, a razgovarao sam također i s onim potencijalnim, odnosno ovim budućim investitorima, onaj objekt na Peškari koji imaju isto dio vlasništva onde koji zadire u Butu, tako da su i oni spremni sudjelovati u troškovima sanacije toga prostora. Eto, hvala. Samo, mislim, ispričavam se šta... Kroz to vrijeme bi trebalo staviti... Pa nekad će zašto. On će od nekoga, netko će nastradati. Mislim, dok se ne riješi u skladu sa strukom. Na dva mjesta ćemo staviti. I znamo za to, samo nisam sad spomenuo. Na dva mjesta ćemo staviti. Dobro. Hvala lijepa. S ovim zaključujem aktualni sat.