24. sjednica Gradskog vijeća, 20. srpnja 2016.: cesta kroz Dolac, hvatači gostiju i naredba tvrtkama da budu na Facebooku

Dobro vam jutro. Novi mikrofon je, pa se malo jače čuje, evo, zateklo me. Gospođe i gospodo, otvaram 24. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Želim vam da se ugodno osjećate u Gradskoj vijećnici. Naravno, na prvom mjestu pozdravljam kolegice i kolege vijećnike, gradonačelnika i njegove zamjenike, s suradnicima iz gradske uprave. Naravno, s nama su, kao i uvijek, novinarke i novinari, i pozdravljam sve ostale nazočne na našoj sjednici Gradskoga vijeća. Molim, kao što je uobičajeno, tajnicu Grada da obavi prozivku vijećnika, da bismo mogli utvrditi nazočnost na sjednici. Hvala. Predsjedniče, gospođa Zrinka Abramović, gospodin Petar Baranović, gospodin Josip Belamarić,

gospodin Ivo Blaća... on se ispričao da će malo zakasniti. Gospodin Branko Bubica, gospodin Siniša Bušac, gospodin Željko Dulibić, gospodin Ante Gašperov, gospodin Antonio Gović, gospođa Anita Jakšić, gospodin Tomislav Jurišić, gospodin Draško Lambaša, gospodin Tomislav Lucić, gospodin Damir Lučev, gospodin Ivica... evo, Petar je ovdje, pa ćemo upisati. Gospodin Ivica Lušac se isto ispričao da će zakasniti na prozivku vijeća. Gospodin Stipsa Protega, gospodin Ivan Rajić, gospodin Ante Rakić, gospođa Anita Škugor-Kođomer, gospodin Joško Šupe, gospođa Iris Ukić-Kotarac, gospodin Joško Vučenović, gospođa Mira Vukšić i gospodin Ante Županović. Utvrđujem da je na 24. sjednici ukupno 25 nazočno 20 vijećnika i da, naravno, postoji kvorum za valjano odlučivanje. U materijalima koje dobivamo sad već treću sjednicu za redom elektroničkim putem, dostavljen vam je i zapisnik 23. sjednice Gradskoga vijeća. Evo, stavljam na raspravu

ako netko ima nešto da je uočio kao primjedbu na zapisnik. Nije nitko? Evo, onda stavljam zapisnik na potvrdu. Tko je za to da ga prihvatimo? Vidim da je jednoglasno. Hvala vam lijepa. Idemo na dio sjednice koji mi popularno zovemo"aktualni sat", vijećnička pitanja, tako da ću na samom početku prvo pitati, kao i uvijek, ima li netko u ime klubova vijećnika postaviti pitanje. Anita Jakšić, u ime kluba SDP-a? Dobro. Evo, i dok uvažena vijećnica Anita Jakšić bude postavljala pitanje, ja vas molim... u ime kluba, aha, ja vas molim da se javite i ostali koji želite, pa ćemo onda evidentirati za daljnja pitanja u aktualnom satu. Evo, to je najljepše. Hvala. Evo, molim uvaženu vijećnicu Anitu Jakšić da postavi pitanje. U ime kluba SDP-a.

Pozdravljam sve nazočne. Moje pitanje upućujem gradonačelniku. Prije nekoliko mjeseci zaprepastila sam se kad sam u medijima pročitala da gradonačelnik svojim dopisom gradskim tvrtkama i gradskim ustanovama naređuje, doslovno naređuje, da se počnu oglašavati putem weba, putem svojih stranica, da redovito ažuriraju svoje stranice i da koriste društvenu mrežu, kako je i sam rekao, za početak Facebook. Zašto sam se zaprepastila? Odgovor je vrlo jednostavan. Gradonačelniče, niste li prilikom zapošljavanja direktora i ostalih u gradskim ustanovama i tvrtkama, niste li trebali pročitati njihove programe rada, njihove planove rada? Niste li trebali već tada sugerirati njima da se redovito oglašavaju, odnosno da redovito komuniciraju s građanima, što je i njihov zadatak? Ovako, stječem dojam da je ovo sve napravljeno u korist, u svrhu promidžbe, odnosno u svrhu PR-a u ovoj predizbornoj godini. Isto tako, svjedoci smo ovih dana, u svoje sandučiće smo dobili uz račun komunalne naknade, dobili smo letke s rezultatima rada sadašnje gradske uprave, odnosno gradske vlasti.

Ako na ovo pitanje opet odgovorite da je ovo politikanstvo, da skupljamo sitne političke bodove, ja ću vas pitati: što je s 200.000 za PR, 200.000 za kune, 200.000 za oglašavanje, za ove letke, za novozaposlene novinare u gradskoj upravi, 300.000 probijenih troškova za sanaciju Trga Dražena Petrović? I brzo dođemo do milijun. To je jedna osmina duga. Duga Grada, a Grad, kao što znamo i kao što ćemo i vidjeti na ovoj sjednici, krca u dugovima i u zaduženjima. Evo, hvala. Hvala lijepa. Evo,će odgovoriti uvažena pročelnica Ureda gradonačelnika, gospođa Ana Bojanović Rakić. Evo, redom. Što se tiče ovoga dopisa gradonačelnika, nije potrebno da direktori to rade. Ako se danas ljudi osposobljavaju za javnu nabavu, mogu se osposobiti i za komunikaciju. Mi smo svi dužni, kao i gradske tvrtke, komunicirati s javnosti. Ne mora gradonačelnik odgovarati na pitanja"zašto trava nije pokošena", kad za to postoje tvrtke gradske. Ja bih vam rado pokazala koliko dnevno dolazi primjedbi građana. I to nije samo od ove vlasti, to je tako bilo i od prijašnjih vlasti. Što se tiče zapošljavanja u Uredu gradonačelnika, ovaj, vjerojatno znate, jer to se proširilo gradom, da ja odlazim. Tako da smo u Ured gradonačelnika primili adekvatnu osobu koja će se u ovom nekom prijelaznom razdoblju moći upoznati s radom i koja je zapravo dobro upoznata već sa svim projektima. I ne znam koje je još bilo pitanje.

Aha, što se tiče ovog letka, ovaj, bila bih sretna da ste ponijeli od prve godine te letke, jer mi te letke izdajemo od početka. Dakle, to nije sad, u ovoj godini. Hvala. Evo, hvala na odgovoru. Mogu samo još utvrditi da je pristupio sjednici i uvaženi vijećnik, gospodin Ivica Luša, tako da nas je na sjednici 21. Od vijećničkih pitanja, ovako, po onome što sam stigao ja zajedno s tajnicom vidjeti, pa ćete me ispraviti ako smo koga slučajno ispustili: Anita Škugor-Kođomer, tu je Petar Baranović, Iris Kotarac, uvaženi vijećnik Dulibić, Josip Belamarić, Ivan Rajić, Damir Lučev, Stipsa Protega, Anita Jakšić i Mira Vukšić. Evo.

Onda je to to, jel' da? E, izvrsno. Evo, uvažena vijećnica, gospođa Anita Škugor-Kođomer. Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče, kolege s suradnicima, kolege i kolegice vijećnici, ja bih danas ponovo se vratila na jednu temu koja se aktualizirala prije sigurno više od 6, 7 godina, a to je pitanje plaže, gradske plaže Brodarica, u narodu zvana"rezalište". Znači, pričalo se da ćemo biti u prvoj fazi, što se tiče ove godine, i da će se, znači, krenuti s turističkom sezonom i paralelno, znači, i s adaptacijom i nekakvim krajnjim, konačnim, adekvatnim izgledom te plaže, koja je ujedno, usuđujem se reći, najveća plaža na Šibensko-kninskoj županiji. Osim plaže Rezalište, koja je bila najavljena kao, ovako, jedna dosta aktualna i atraktivna priča, zanima me kakva je mogućnost da Grad intervenira, da se i onaj pristup, znači, Ražinske ulice prema plaži adekvatno riješi zbog velikoga broja djece koja prolaze tim područjem. Znam da je to magistrala, međutim, što se može napraviti da i pristup bude apsolutno adekvatan. Dakle, plaža Rezalište, koju je poslije mene aktualizirao i gospodin Baranović i vijećnica Mira Vukšić, evo, možemo li čuti kad će ona napokon dobiti onaj izgled koji zaslužuje, s obzirom na ukupan broj naših sugrađana koji tamo grabe tu plažu? Hvala. Hvala lijepa. Evo, odgovor će dati gradonačelnik. Evo, uvažene vijećnice i vijećnici. Dakle, što se tiče plaže Brodarice, ja bih rekao da je prva faza već napravljena. Naime, pred sezonu je vodovod postavio sustav odvodnje kroz buduće parkiralište u većem dijelu.

Sanirali smo plato, jer, naravno, počela je turistička sezona i bilo bi vrlo ružno, ja bih rekao i neodgovorno, da su se radovi nastavili i tim ljudima oduzeli pravo da u sezoni gospodare, rade i zarađuju. U međuvremenu je provedena procedura javne nabave. Proces natječaja je završen, izvođač je izabran, prošao je žalbeni rok. Dakle, ja mogu i reći i sada ime izvođača: Inovator tvrtka, šibenska tvrtka, je dobila izvođenje plaže Brodarica. Nije bilo žalbe u procesu javne nabave. Završetkom turističke sezone, a i završetkom zabrane građevinskih radova, dakle 15. rujna, bi trebao biti nekakav datum, sada tjedan prije ili tjedan kasnije je irelevantno, za početak radova. Plaža će se raditi u kontinuitetu, bez prestanka, dakle u punom obimu do završetka. Predviđeni rok trajanja radova je negdje otprilike 6 mjeseci. Da li ćemo radove početi točno u devetom mjesecu, ovisit će o vremenskim uvjetima. Naime, bude li deveti mjesec, rujan, sunčan, bude li još puno turista, nećemo započinjati radove, dakle, nego ćemo omogućiti ljudima na Brodarici da i dalje zarađuju, odnosno da se vrše sve djelatnosti. Ali ono što je sigurno, sada mogu reći, da će Grad Šibenik, a time i građani Grada Šibenika, za sljedeću turističku sezonu imati jednu reprezentativnu, namjensku, prepoznatljivu plažu. I projekt ide u onakvom, izvornom, nepromijenjenom obliku kakav je i najavljivan. Ono što će u idućih, ja se nadam, tjedan ili dva, biti objavljeno, bit će objavljen javni natječaj za gradnju sportsko-rekreacionog centra u Ražinama, jer je to sastavnica te priče.

Ako se vi sjećate, ja sam to najavljivao. Sportsko-rekreacioni centar u Ražinama, na površini od 2.200 kvadrata,će se isto raditi u kontinuitetu, dakle početak radova do završetka, a onda će trebati, to se nadamo da će biti u sljedećoj proračunskoj godini, spojnica Ražinskom cestom, a onda ćemo razmišljati i kako riješiti prelaz preko magistrale, dakle koja će spojiti sportsko-rekreacioni centar s plažom Brodarica. Dakle, jedan i drugi projekt idu točno onako kako smo i najavili. Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, gospodin Petar Baranović. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče Gradskog vijeća. Gospodine gradonačelniče, dame i gospodo, moje prvo pitanje je pitanje koje se povlači u Šibeniku, onako, u krugovima Šibenčana, kroz bulevare. Vrlo diskretno se pojavilo u medijima, a vezano je uz najavu realizacije jednog projekta koji se tiče komorskog dobra u Gradu Šibeniku. Tiče se

projekta investicije koju navodno planira Lučka uprava, a kojoj bi za cilj bio sanacija obale u području Dolca. I kako pišu, a i kako se među građanima proširio glas, i nova regulacija prometa. Projekt bi navodno uključivao dvosmjernu cestu kroz Dolac. Projekt bi navodno, naravno, ukoliko dođe do dvosmjerne ceste, projekt bi uključivao zatrpavanje mandroća u Dolcu, koji su zaštićena spomenička baština, ukoliko se ne varam. I moram reći da su reakcije građana dosta nervozne, a cijenim da je to poglavito iz razloga što se o tom projektu i njegovim detaljima jako malo zna.

Možda je u pitanju poluinformacija, ali ja vama kao gradonačelniku postavljam pitanje: ako je taj projekt stvarno u najavi, a ne vjerujem baš da tamo gdje ima dima da nema ni bar malo vatre i žerave, zašto kao gradonačelnik o tako bitnoj stvari niste informirali javnost, makar na neki drugi način, ako ne ovako zgodnim promotivnim letkom o radu Gradske uprave? Zbog čega se o tom projektu ne zna dovoljno detaljno? Da li je moguće da konzervatori u Šibeniku skidaju plombu s mandroća i dolaze na ideju da se rade neki alternativni, valjda, mandroći 10 metara dalje?

U svakom slučaju, bilo bi zgodno da odgovorite, da vidimo koliko ste upućeni u te detalje, jer se postavlja pitanje tko zapravo kroji politiku ovoga grada. Da li vi kao gradonačelnik ili županijska razina kroz rad Lučke uprave, uzevši u obzir da je Šibenik mediteranski grad, da je Dolac zadnji, jedan od zadnjih fragmenata sačuvanog originalnog Mediterana kakav je nekad bio, jeste li vi gradonačelnik koji će dati svoju ocjenu? Interesira me vaše mišljenje o takvim idejama. Ili će županijska razina odlučivanja, jednako kao i u slučaju Svetog Nikole, tvrđave Svetog Nikole, nad kojom je izvršila političko nasilje, da li će sad napraviti političko nasilje na Dolce? Da li se vi slažete s takvim projektima, takvim idejama, zatrpavanjem mandroća i projektom pod velom tajne? To je prvo pitanje. A drugo pitanje je pitanje i ujedno otvaranje jednog prijedloga za sve nas, bez obzira na stranačke boje. Bliži se godina dana od smrti jednog od, po mom osobnom sudu, skromnom, najvećih Šibenčana, a to je pokojni Arsen Dedić. U jednom momentu

sam reagirao preko društvenih mreža kao čovjek i građanin, potaknut inicijativom za koju ja osobno nisam znao, mojih kolega iz Zagreba, koji su izašli u javnost, zagrebačku, i tražili da se njemu, kao čovjeku koji je svoju karijeru i radni vijek proživio u Zagrebu, dakle Šibenčaninu u Zagrebu, na primjeren način iskaže respekt. Moram biti iskren i priznati da sam se ja tad, kao Šibenčanin i gradski vijećnik ovoga grada, osjećao posramljeno, jer sam ja osobno previdio taj detalj. A reakcije građana, pa čak i nekih medija, su na takvu ideju i inicijativu bile vrlo pozitivne.

Da li vi kao gradonačelnik i da li uostalom ovo Gradsko vijeće, a vjerujem da o tome nema uopće rasprave, imamo konsenzus da bi se u najskorijem vremenu trebala donijeti odluka kako i na koji način ćemo to napraviti, da ispoštujemo i želje Arsenove obitelji, Arsena kao čovjeka i njegove afinitete, ali da ostavimo neki trag budućim generacijama, da je u ovom gradu rođen čovjek te veličine i dimenzija, i to da ne napravimo samo zbog poštovanja prema Arsenu, nego da napravimo poslije duže vremena i nešto iz poštovanja prema sebi samima. Hvala lijepa.

Hvala. Evo, gradonačelnik će dati odgovore. Evo, ja ću, poštovani vijećniče, odgovoriti na ovo drugo pitanje. Naravno da podržavam, naravno da tu postoji konsenzus i treba zadovoljiti proceduru. Grad je već uključen u obilježavanje spomena na ime Arsena Dedića, financira i promotivni film kojega snima gospodin Petraš. Dakle, Grad je stao kompletno financijski kao podrška snimanju tog filma. Naravno, postoji procedura koja će se razraditi. Evo, i prije nego što moja pročelnica odgovori, što se tiče rive u Dolcu, odmah ću vam reći: Dolac će biti saniran u svom izvornom obliku, u punoj suradnji s konzervatorima, zaštićena kao apsolutno pješačka zona, a mi kao ozbiljna gradska uprava ne izlazimo s ničim što nije razrađeno do u detalje. Dakle, u cijelom projektu sudjeluju relevantne hrvatske tvrtke, a ne na lokalnom, i projektni biroi, ne na lokalnom razinu. Kad se tiče o, kad pričamo o obalama i moru, onda takvih tvrtki imate vrlo malo, ako ne i jednu i jedinu, jer je to prekompleksno pitanje da bi se išlo ad hoc. Detalje oko onoga dokle se do sada stiglo će vam iznijeti moja, naravno, pročelnice. A što se tiče, ja bih rekao, neprimjerenih ovih ubodica i iglica, županijska Lučka uprava, županija i Grad, ja moram s ponosom reći da županija i Grad, odnosno županijska Lučka uprava, fantastično surađuju i ja sam zbog toga ponosan. Rezultat toga je i aktivnosti i gradnja luke Vrnaža, prve komunalne lučice, šestovezova za naše građane, prva faza od 12,5 milijuna kuna koja će već početkom 2017.

biti gotova, kada će građani ovog grada dobiti prvih 200 uređenih vezova, a Grad Šibenik, pod navodnike, izgubiti još jednu crnu točku bezvlađa, nakupljanja smeća, nereda i samovolje. I projekt Vrnažaće ići u kontinuitetu do kompletnog uređenja. Radi se o investiciji teškoj 40 do 42 milijuna kuna. Evo, sad zamolio gospođu Magdalenu da kaže. Uvažena pročelnica, gospođa Magdalena Roša Dolibić. Dobar dan svima. Što se tiče projekta uređenja Dolca, odnosno projekta uređenja dijela Dolca gdje se nalaze i mandroći, taj projekt je nastao kao rezultat nasušne potrebe u vrijeme kada je, zbog stalnog poplavljivanja, zbog voda koje stižu iz nekoliko smjerova, od plime, poplavljivanja i slivnih voda, dogodio se čak, nažalost, i smrtni slučaj. I to u vrijeme kad je i gospodin Baranović bio gradonačelnik. Tada je i rečeno od tadašnje uprave i tadašnjeg pročelnika da je taj problem nerješiv. To je, naravno, zaintrigiralo mnoge, pa se počelo i raditi malo na tome i gledati da li je to zaista nerješivo ili postoji neko tehničko rješenje.

Došlo se do rješenja. Međutim, na temu tko je tu nadležan, je li to Grad, je li to županijska Lučka uprava, mislim da bi konačno trebali shvatiti nešto što smo s gospodinom Baranovićem razgovarali na temu Vrnaže, što je komunalni vez, nikako da to se shvati. Komunalni vez je moguć jedino u luci otvorenoj za javni promet. Na mandroćima su komunalni vezovi. Prema tome, jednog dana, kad se napravi projekt, kad se utvrdi pomorsko dobro i kad se utvrdi lučko područje, to mora biti luka otvorena za javni promet da bi građani Šibenika, osim Vrnaže, dobili još komunalnih vezova. Jer da ponovimo još jedanput, građani Šibenika imaju u popisu najmanje 4.500 komunalnih brodica. I u ovom trenutku niti jedan jedini komunalni vez. Što se tiče uređenja Dolca sa strane konzervatora, u postupku izrade novog UP-a potpuno smo u suglasnosti s konzervatorima. To što ste naveli, to što ste naveli, su zapravo potpuno krive informacije. Ne znam odakle vam, jer niste bili kod nas da bi se, recimo, informirali, pogledali što je u GUP-u. Dakle, u Dolcu imamo i u ovom trenutku isto tako dvosmjernu ulicu. Ta ulica završava slijepo. Tako će i završavati.

Zbog tehničkog rješenja, na mjestu gdje je Dolac u tom području najuži, doći će do proširenja od, ne znam, 3, 4 ili 5 metara, što će pokazati kasnije izvedbena dokumentacija. To je sve napravljeno na način, dakle, da se riješi nešto što se prije tvrdilo da je nerješivo. Danas rješenje postoji. Grad radi na tome. Grad, dakle, ne županijska Lučka uprava, jer županijska Lučka uprava u ovom trenutku tamo nema nikakvu nadležnost, ali će je imati u trenutku kad to budu komunalni vezovi. I zato je suradnja apsolutno nužna. Hvala lijepa. Bit će o ovome sigurno još rasprave, i javne rasprave, i naravno da će se i građani uključiti u ovako vrlo važne stvari za naš grad i koje se odnose na staru gradsku jezgru. Samo da kažem da ovaj dio kod preimenovanja naziva ulica i trgova, to je izravna ovlast Gradskoga vijeća. I evo, ja samo kao naznaka svima nama, na razmišljanje zbog čega sad je uvaženi vijećnik gospodin Baranović potaknuo raspravu s punim pravom, spominjući ime i prezime Arsena Dedića. Isto tako, već duže vremena s punim pravom se spominju takve veličine poput Petra Guberine, Milivoja Zenića, Lovre Županovića, Slave Grubišića i Vesne Paro. Nekako su sva očekivanja da to bude u starom dijelu grada. I ovo sad već traži jednu raspravu, dobru, izvan aktualnog sata, uvažavajući ovaj prijedlog, naravno. A što se tiče našega Arsena Dedića, on je bio takav jedan, jedna posebna biljka koja se ne rađa svaki dan, ne samo u našem gradu, nego i šire.

Tko zna što bi on rekao na ovaj prijedlog da dobije ulicu, možda nešto u njegovom stilu. Mislim da u ovakvim situacijama je nužno potrebno prije rasprave upitati obitelj. Evo, čisto kao jedan moj mali prinos ovom razmišljanju. A da on zaslužuje u svakom pogledu sve od svog rodnog grada, mislim da je to u svakom pogledu neupitno. Za vijeć se, za vijećničko pitanje postaviti, javila uvažena vijećnica Iris Ukić Kotarac. Dobar dan svima i srdačan pozdrav medijima i novim službenicima. Ovako, evo, ja ću se nadovezati na pitanje koje je postavio kolega Baranović, budući se šuška, je li, po gradu, sve ovo vezano za uređenje Dolca. Evo, sad smo čuli izlaganje poštovanog gradonačelnika koji je rekao da će u Dolcu postojati pješačka zona, dok je pročelnica rekla da će se proširiti onaj dio koji je najuži kod Dolca, da bi se omogućila, citiram,"dvosmjerna ulica". Premda je riječ dolje o slijepoj ulici koja se, dobro, nastavlja na Valu, odnosno na zgradi Vala. Dakle, moje pitanje je sljedeće. S obzirom da smo utvrdili da nije utvrđena granica pomorskog dobra, je li tako? Nije utvrđena lučko područje. Aha, utvrđena granica pomorskog dobra, okej. Recite mi, je li postoji uopće izrađen idejni projekt? Postoji. Kad ga planirate prezentirati javnosti? Kad se on detaljizira. Kad se detaljizira. U redu. Određeni detalji definiraju. U redu. Odnosno, nama je glavna. Zbog medija, zbog medija bi bilo dobro da ćete vi dovršiti prvo pitanje, pa onda.

Dakle, moje isključivo pitanje je bilo vezano: da li je utvrđena granica pomorskog dobra, da li postoji idejni projekt, kad će on biti predstavljen javnosti. Ono što je kolega Petar Baranović rekao vezano uz nasipavanje mandroća, odnosno onih mula, da li će toga biti, odnosno da li će taj prostor biti pretvoren u prometnicu kojom ćemo omogućiti prometovanje do slijepe ulice. A s obzirom da sad u ljetnim mjesecima, posebno dolje, postoji čep, jer masu stranaca ili građana tražeći besplatan parking zaluta prema Dolcu, odnosno prema Valu, dolje i Veslu, komunalni problem mogao bi se vrlo riješiti na vrlo praktičan način, postavljanjem pneumatskih pokretnih stupova. Naime, ovaj dio gdje postoji zabrana prometovanja, osim vozila s dozvolom, koje dozvole, koliko ja znam, u međuvremenu još uvijek nisu izdane, dale se riješiti investicijom od 60-ak tisuća kuna, na način da se postavi pneumatski stup u kojem će pravo pokretanja, znači podizanja i spuštanja pneumatskog stupa, imati rezidenti Dolca, odnosno pravne osobe koje imaju dolje poslovne prostore. Na taj način bi ograničili promet u Dolcu. Odnosno, parking mjesta bi zadržali oni koji ga sad trenutno koriste, ne bi došli do čepa, odnosno do ogromnih gužva gdje vam se, ne znam, autokamperi okreću i rade prometni čep. Dakle, to je prvo pitanje koje je vezano za Dolac. Moje drugo pitanje odnosi se na izvješće Državnog ureda za reviziju iz mjeseca siječnja 2016. godine, kada je utvrđeno da Grad Šibenik nema strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom.

Naime, u tome izvješću revizije, koje imate objavljene na internetskim stranicama, utvrđeno je da Gradu Šibeniku nedostaje strateški dokument koji se odnosi na strategiju, dakle upravljanja imovinom, koji bi trebao odrediti srednjoročne ciljeve i isto tako, na temelju tog strateškog plana, odrediti godišnji plan upravljanja imovinom. Zašto ovo navedeno uopće spominjem? Dakle, svjedoci smo da smo jako opterećeni proračunski, da nam nedostaje financijskih sredstava, a kako nije utvrđena kompletna pozicija vezana za zemljišta, građevinska, izgrađena, odnosno neizgrađena, kako nemamo utvrđenu vrijednost tog građevinskog, izgrađenog, odnosno neizgrađenog zemljišta, automatski ne možemo donositi niti odluke koje su vezane za otuđivanje, stavljanje u služnosti, zakup i tako dalje. Znači, moje pitanje: kad će se donijeti strateški plan, odnosno popratni planovi, između ostalog, kriteriji za dodjeljivanje poslovnih prostora na besplatno korištenje. Dakle, iz izvješća Ureda za reviziju proizlazi da Grad Šibenik ima 161 poslovni prostor, od kojih je 55 poslovnih prostora dato na besplatno korištenje udrugama, ali da nisu propisani jedinstveni kriteriji. Dakle, tražim da se utvrde jedinstveni kriteriji, kao i kriteriji za dodjeljivanje financijskih sredstava sportskim udrugama i klubovima i tako dalje. Znači, to je jedan od dokumenata. Druga stvar, vidjeli smo da isto tako iz tog dokumenta Grad Šibenik ima 157 stanova, od kojih se 10 stanova bespravno koristi. Znači, za pravnu službu, postupci da li su u tijeku, da li su dovršeni, odnosno kad će se izraditi strateški plan upravljanja imovinsko-pravnim ovim postupcima, postupcima uknjižbe, utvrđivanja vrijednosti, to također morate imati.

Znači, plan rješavanja imovinsko-pravnih sporova. Što se tiče svih ovih ugovora iz kojih je vidljivo što se tiče raspolaganja poslovnim, odnosno stambenim prostorima, iz strategije mi je upalo, odnosno izvješća Državne revizije, upalo mi je u oči podatak koji se odnosi da je jedan grad, jedan stan u Gradu Šibeniku u periodu od 2012. do 2014. prodan i na temelju utvrđene tržišne vrijednosti. Međutim, drugi jedan stan, koji je veliki, dakle od 82 metra kvadrata, zamijenjen je za stan od 49 metara kvadratnih u nadoplatu od negdje 391 euro po metru kvadratnom, znači ispod cijene. Zanima me koji je to stan i tko je fizička, odnosno pravna osoba s kojom se zaključio ugovor. To sve skupa govorim i ne bih postavljala danas ova pitanja da ste postupili u skladu sa strategijom suzbijanja korupcije, odnosno da ste objavili potpuni popis svih ugovora s pravnim fizičkim osobama, a koji ugovori nisu isključivo ugovori javne nabave, bagatelne javne nabave, već ugovori vezani za autorske honorare, ugovore djela, ugovore o zakupu, odnosno sve ostale ugovore, uz obvezu poštivanja zaštite identiteta. Zahvaljujem. Hvala lijepa. Evo, tu je bilo. Evo, prvo na ovaj dio koji se odnosio na Dolac, uvažena pročelnica, gospođa Madlena Rušak Ribić. Dakle, što se tiče Dolca, vaše prvo pitanje je bilo da li je utvrđena granica pomorskog dobra. Nakon postupka koji je trajao skoro 3 godine, utvrđena je. Drugo pitanje: kad ćemo pokazati idejni projekt?

Idejni projekt smo planirali prezentirati javnosti nakon donošenja GUP-a. Zato što, dok god ne donesemo GUP, mi usklađujemo svaki detalj GUP-a, između ostalog na ovom području s konzervatorima, i nakon toga će idejni projekt biti prezentiran javnosti. Treće, aha, treće je bilo dvosmjerna cesta, promet i tako dalje. Dakle, dvosmjerna cesta postoji danas, postojat će i ubuduće. Ona će biti na nekim dijelovima šira. Ona će i dalje završavati slijepo, kako završava i sada. A da li će ona biti pješačka zona, prometnica, da li će biti pješačka zona u dijelovima godine, to će biti regulacija prometa. Dakle, jedan znak na početku ulice vam kazuje kako ćete se ponašati u prometu. To nije dio projekta. Prema tome, to je nešto s čime se može, dakle, igrati ovisno o potrebama tijekom 12 mjeseci godišnje. Cesta mora biti, osim stanara, osim opskrbe, ne zaboravite interventna vozila. Mislim, to je nužnost da bi u jednom dijelu grada, stalno govorimo o vraćanju života u stare gradske jezgre, da bi u staroj gradskoj jezgri neka osoba mogla živjeti, ona mora imati minimalne uvjete za život, a to je, između ostaloga, i promet, fizički prostor, da ne kažem prometnica, fizički prostor kojim će proći, između ostalog, interventno vozilo. Znači, vi kažete da u ovom trenutku interventno vozilo ne može skroz proći, primjerice? U ovom trenutku? Opasnosti građana. U ovom trenutku interventno vozilo može proći. U ovom trenutku se može isto tako dogoditi i neki čep iza interventnog vozila, osobnog vozila i ne znam.

Međutim, ovo proširenje koje je minimalno ne dolazi samo, ne dolazi iz tog razloga prvenstveno, nego dolazi iz razloga tehničkog rješenja protiv poplavljivanja. To priznajem, a što se tiče prometnice, čak i ako imamo prometna radnja. Ali ovo su vijećnička pitanja, ovo već prelazi u raspravu, bit će vremena, o ovome će se, e, o ovome će se razgovarati, tako da... Ja bih sad zamolio odgovor na ovo drugo pitanje koje se odnosi na izvješće revizije. Aha, uvaženi pročelnik, gospodin Paško. Što se tiče pitanja uvažene vijećnice i primjedbe da grad nema strategiju i plan upravljanja imovinom, odgovara zaista istini. Strategija je u izradi i ona će biti donešena pred ovo gradsko vijeće do kraja godine, kao i plan za 2016. godinu. Što se tiče pitanja ovih stanova, zaista ne znam o kojim stanovima se radi u ovom trenutku. Vi spominjete period od 2012. do 2014., moguće da je to bilo i za prošlog mandata, pa ćemo, znači, potražiti, pa ćemo i pismeno odgovoriti. Izvrsno. Uvaženi vijećnik, gospodin Željko Dulibić, imam pitanje.

Pozdrav svim nazočnima. Evo, vidi se da je ljeto, sva pitanja su manje-više morska, tako da ja imam jedno pitanje koje je vezano uz gradsko kupalište Jadrija. Dakle, mjesni odbor i sportsko društvo koji vjerojatno nakon dugog vremena izvrsno zajedno funkcioniraju, su pokušali uvesti reda na to kupalište i djelomično su u tome uspjeli. Ono što je potrebno i što je u ovom trenutku veliki problem, a svi znamo da je sezona u tijeku, to je problem rasvjete, jer je na Jadriji i prije zadnjih vandalskih činova neki stupovi su bili porušeni i tu seurgiralo puno puta, pa moje pitanje nije mi važno tko će odgovoriti, može odgovoriti i pročelnik i dogradonačelnik, gradonačelnik, što se u tom smislu radi i hoćemo li izgubiti ovu sezonu što se tiče tog pitanja. Ostala pitanja, koji su trenutno problemi, u Gušnoj Vali, to ćemo rješavati preko Lučke kapetanije u suradnji s gradom, jer su to jedni i drugi nadležni za to pitanje. I još je problem ispred kabina, ali nisam siguran da taj problem nije i riješen, možda krivo pitam, nisam dobro pazio ovih zadnjih par dana, i zato bih molio odgovor da, eto, ljudi dobiju odgovor na ono što ih trenutno najviše muči. Hvala vam lijepo. Hvala. Gradonačelnik će odgovoriti na ova dva pitanja.

Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, dakle, Jadrija je kao gradska četvrt primjer bezvlašća, uzurpacije javnog dobra, ja bih rekao neovlaštenog posjedovanja zemljišta, objekata i svega onog ostalog. Na Jadriji su do sada napravljeni, ja bih rekao, zakonski preduvjeti da se konačno toj priči stane na kraj. Određena je granica pomorskog dobra, dano je, govorimo o starom kupalištu, dakle onom potezu ispred kabina, plaže ispred kabina, dano je pravo gradu na potkoncesioniranje. U ovom trenutku traje izrada projekta rekonstrukcije kabina po strogim konzervatorskim uvjetima, traje izrada projekta saniranja, odnosno dovođenja u red glavne plaže ispred kabina, što je srce Jadrije. Naravno da će se tim činom uvesti i red u korištenje tih kabina, one će biti rekonstruirane, odnosno novo izgrađene, ali u onom svom izvornom obliku. Što se tiče vikend naselja, postignuto, dakle, grad je izvlastio, ovdje je moj pročelnik, sve ceste, puteve na Jadriji. U kontaktu smo i postoji dopis kojeg smo mi uputili vlasnicima vikendica o iskazu interesa za kupnju i legalizaciju, odnosno proces legalizacije je završen, ali kupnju za sada nelegalnog i neovlaštenog uzurpiranog prostora.

Treći dio, nažalost, od Hrvatskih šuma nismo dobili nazad nikakvu konkretnu povratnu informaciju niti akciju, jer oni su bili obvezni izvršiti geodetsku izmjeru i, naravno, po povoljnim uvjetima krenuti de facto u prodaju zemlje koju su već ljudi fizički okupirali i zauzeli. Treći dio se odnosi na parkiralište, korištenje sportskih objekata, restorana i tako dalje, što je u nadležnosti i unutar granica pomorskog dobra, u nadležnosti županije, i to će se u drugoj fazi raditi. Dakle, da konkretiziram, stvoreni su svi, konačno, zakonski preduvjeti da se Jadriji pristupi sustavno, organizirano, jer ja kao dijete ovog grada i veliki dio svoje mladosti provodeći na Jadriji, problem Jadrije je nastao onog trenutka kada je dozvoljeno da automobili uđu u vikend naselje na kupalište i uzurpiraju sve ono što se tamo dešava, ugrožavajući i sigurnost djece koje je Jadrija puna. Na Jadriji je za ovu godinu, ja se slažem s gospodinom Dulibićem, napravljen iskorak i pokušaj uvođenja reda, nažalost, ja ću imenom reći, jer to nije tajna, predsjednik gradskog odbora, dakle gospodin Bilić, je doživio fizički napad, uništavanje svoje vlastite imovine i to ne u beznačajnom, ne u beznačajnom obliku. Da bi nastavak takvog anarhističkog ponašanja na Jadriji bio i rušenje rasvjetnih stupova koji su na zahtjev mjesnog odbora napravljeni. Dakle, ova gradska uprava ne radi ništa što predsjednici mjesnih odbora ne definiraju i ne podnesu zahtjev. Pokušaj koji je, ja bih rekao, u velikoj mjeri uspio je uređenje i davanje u prvom redu roditeljima i maloj djeci na korištenje, ograđivanje plaže u Guštinoj uvali i tjeranje brodica, nelegalno, naravno, sidrenje, opet je izazvalo fizičke napade.

Ja mislim da je i jučer komunalno redarstvo interveniralo, ali to je jedna, imate vi tu priču i bungalova i tako dalje, mi ne želimo to nasilno rješavati, želimo to riješiti u suradnji sa građanima, ali građani moraju shvatiti da će se red uvesti. Primjer plaže u Guštinoj uvali, odnosno sidrenje, vezivanje brodova unutar plutačama označenih plažnih područja, ja mislim da to nigdje u tolikoj mjeri nemate kao što je to na području grada Šibenika. Od toga nije izuzeta niti pješčana plaža u Žaboriću, niti plaže u Jasenovu, Crvenom Brigu i tako dalje. Ja sam svjedok kada ljudi škarama režu plutače da bi sidrili svoje brodove, a onda dva sata iza toga se njihova djeca ili unučad kupaju između penti brodova, petljaju se među konopima. Mi tu radimo sve što je moguće i u suradnji sa Lučkom kapetanijom i komunalnim redarstvom i svim ostalima, ali dugogodišnje navike se teško iskorjenjuju, ali od toga nećemo odustati. Jadrija je biser ovoga grada, jedna prepoznatljiva njegova lokacija, bit će to teško i mukotrpno, i mi tu apeliramo praktički i na građane da budu suradnici našim komunalnim redarima. Ovdje često puta čujemo priču oko tih komunalnih redara, ja sada samo postavljam jedno pitanje, tu vam pročelnik može reći. Administrativna zona grada Šibenika, vi znate kolika je, ja samo postavljam pitanje, da li smo mi svjesni koliko grad ima komunalnih redara? Evo, neka pročelnik odgovori.

Hvala. Dobar dan svima. Odgovorit ću na ono prvo pitanje što je vijećnik Dulibić pitao. Mi smo prije mjesec, mjesec i pol dana na Jadriji radili dio javne rasvjete i dat je nalog našem izvođaču radova da napravi i da dovrši započeto. Čak prošli tjedan su mi trebali izići i obećali su, ali iskrslo zbog onih vitra i svega ovoga, imali su kvarova dosta. Uglavnom, očekujem, ako ne do kraja tjedna, ono početkom sljedećeg, da će oni napraviti ove stupove koji su sada razbijeni. A što se tiče samog funkcioniranja komunalnog redarstva, ja znam da puno građana ima primjedbe na njihov rad. Imam samo petoricu ljudi tu, u prosjeku dnevno nas kontaktiraju zbog komunalnih redara desetak, što predsjednika mjesnih odbora i gradske četvrti iznose svoje probleme. Mi se pokušavamo u svemu tome snaći, pokušavamo određene stvari riješiti, neke malo sporije riješimo, zato što moramo tražiti pomoć i drugih institucija i firmi. Sad konkretno smo bili također angažirani oko jednog velikog problema, problema za mještane naselja Sitno Donje. Tu smo imali dosta primjedbi oko držanja domaćih životinja, jer jedan drži farmu od 400 koza. Malo vas s tim zamaram, ali hoću vam kazati... Malo je izvan konteksta pitanja. Hoću vam kazati samo da je i to sad pri kraju,urgirali smo, deset puta smo bili na terenu i ljudi sele sutra u drugi objekat, tako da će to biti riješeno. Hoću vam kazati da nije lako niti komunalnim redarima.

Hvala. Nije sigurno da nije. Nikad nije bilo. Svaki izravni kontakt sa građanima te vrste može biti potencijalni problem. Uvaženi vijećnik, gospodin Josip Belamarić ima pitanje. Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je za gradonačelnika. Prema vašim riječima iz jednog lokalnog medija, citiram,"dug za komunalnu naknadu od 44 milijuna kuna" i teško se može naplatiti, jer su dužnici u blokadi, a situacija u gospodarstvu i dalje teška, pa se sve to razlazi za manjak prihoda. Međutim, nakon što su vam građani dali povjerenje prije tri godine, među vašim prvim potezima bilo je podizanje komunalne naknade za 100%. S tim potezom, osim što postepeno uništavate poduzetnike i gospodarstvo, sad su na red došli građani koji nisu bili u mogućnosti podmirivati komunalnu naknadu. Od 44 milijuna kuna duga, 6,5 milijuna kuna, odnosno 14%, otpada na građane, dok 38 milijuna kuna, odnosno 86%, otpada na poduzetnike. A vama izgleda još uvijek najlakše udarati po građanima. Stoga moje pitanje glasi, a odnosi se na dug za komunalnu naknadu, da li je istina da ste angažirali agenciju za naplatu potraživanja, odnosno agenciju za oterivanje dugova od građana, dok s druge strane nekim povlaštenim poduzetnicima tolerirate taj dug i prolongirate rok plaćanja istoga. Moje drugo pitanje je, zašto građani grada Šibenika od ovog mjeseca moraju plaćati naknadu prilikom plaćanja računa u Fini za račun komunalne naknade, naknadu u iznosu od 5 kuna, i za račun čistoće, naknadu u iznosu od 2 kune, a sve do prošlog mjeseca nisu imali tu obvezu plaćanja?

Hvala. Evo, odgovorit će gradonačelnik. Ja ću vrlo kratko odgovoriti na drugi dio pitanja. Pročelnik za financije je na ovaj financijsko-stručno-operativni dio. Dakle, to je opet lamentiranje i dezinformiranje javnosti. Gospodine vijećniče, nakon podizanja komunalne naknade, koja je bila sramotno niska i uvrijedljiva za ovaj grad, grad Šibenik je još uvijek u donjem dijelu tablice po visini komunalne naknade. Ja mislim da Šibenik vrijedi, jer time mi pokazujemo vrijednost puno, puno više nego što je to bilo prikazano. Naravno da vi politički poentirate, ili barem mislite da poentirate, s činjenicom da se negdje i nešto povećava cijena. Nikakve cijene grad Šibenik nije povećao, a ono što brani nekakav dignitet, ja bih rekao, i pokazuje vrijednost, to je bilo logično da se iskorigira. To je ista stvar da vi vozite Mercedese, da vam netko kaže da će vam dati jednu kunu, a vi to prodate i kažete da je to bila korektna i u redu ponuda. Ono kakva je bila cijena komunalne naknade u Šibeniku, to je bilo sramotno. Hvala lijepa. Na ovaj konkretni dio će odgovoriti uvaženi pročelnik. Vršite dužnosti pročelnika, gospodin Tolić.

Dobar dan svima. Što se tiče komunalne naknade, ona iznosi 44 milijuna kuna, a obuhvaća i vodnu naknadu koju grad Šibenik naplaćuje za Hrvatske vode. Istina je da je 38 milijuna najviše se odnosi na trgovačka društva i obrte, i svi su pod blokadama, ovrhama, a onima koje je omogućeno, svi koji žele i koji mogu plaćati, svima je omogućeno obračuna, oplata. Što se tiče drugog dijela, također, što se tiče provizije na Fini, grad Šibenik je promijenio svoj žiro račun i poslovnu banku. Automatizmom je prestao važiti ugovor sa Finom, gdje je grad Šibenik preuzimao tu proviziju, kako nemamo blagajnu u gradskoj upravi gdje bi mogli građani dolaziti plaćati

svoje račune. Tako da u kratkom razdoblju ćemo vjerojatno razmotriti da ponovo potpišemo taj ugovor. Hvala. Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, gospodin Ivan Rajić. Dva pitanja. Pozdrav prije svega svima ovdje nazočnima. Jedno pitanje koje se dosta često, odnosno vrlo malo, pardon, ovdje postavlja, pitanje je funkcioniranja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika. Svi se mi u situacijama u kojima se događaju katastrofe vrlo brzo nađemo, pa gdje je tko, zašto netko nije intervenirao, zašto nemamo ovakve i onakve obučene ljude. Mi na području grada Šibenika, ono što je nama svima poznato, smo formalno-pravno uredili područje civilne zaštite, dalje od toga se nismo makli. Stoga bi bilo dobro možda jedna sugestija uz pitanje gospodina gradonačelnika da se vrlo žurno krene sa ustrojavanjem jedinica, odnosno postrojbi civilne zaštite na području grada Šibenika, jer to vam članak 16. i 17. Zakona o sustavu civilne zaštite daje jasne obaveze i odgovornosti u tome području. Drugo pitanje, već na početku ovoga mandata, ovoga gradskog vijeća i gradske uprave, dosta se često spominjala obaveza, pardon, obećanje da će se izvršiti restrukturiranje javnih poduzeća, no do dan-danas restrukturiranje javnih poduzeća nijeurađeno. Mi danas imamo na dnevnom redu izvješća javnih poduzeća i očito je da ovakva organizacija javnih poduzeća na području grada Šibenika ne udovoljava zahtjevima građana Šibenika, što smo se, nažalost, u posljednjih godinu dana mogli i uvjeriti. Moje pitanje: kada ćete izvršiti, odnosno započeti restrukturiranje javnih poduzeća grada Šibenika?

Hvala lijepa. Evo, uvaženi zamjenik gradonačelnika, gospodin Danijel Mileta. Dobar dan svima. Što se tiče prvog pitanja, sustava civilne zaštite, dobar dio toga sustava bi zapravo trebao počivati na predsjednicima mjesnih odbora i gradskih četvrti i nerijetko prilikom pokušaja kontaktiranja tih ljudi da sudjeluju u takvim aktivnostima, nailaze, odnosno i sami ljudi koji su predsjednici trebaju imati nekoliko suradnika na tu temu. Jednostavno, ne možete nikoga natjerati. Dakle, ne možete oformiti nešto što ljudi ne žele, u čemu ne žele sudjelovati. To nam je glavna prepreka u smislu jednoga stabilnog formiranja sustava civilne zaštite, gdje onda svatko zna svoju dužnost i u nekakvoj interventnoj situaciji apsolutno svi rade ono kako je propisano. Tu se borimo zapravo sa, ti ljudi su volonteri, dakle ti ljudi nisu plaćeni za taj posao i jako teško dobivamo opće adrese ljudi koji su spremni u tome sudjelovati. Tako da ovom prilikom, evo, mogu i apelirati da svi oni koji žele biti dio sustava civilne zaštite, naravno na ovoj volonterskoj osnovi iz mjesnih odbora, jave se u gradsku upravu kako bi ih zapisali, kako bi ih i obučili, te kako bi onda dobili i sredstva u slučaju nekakvih interventnih okolnosti. Što se tiče ovoga drugog pitanja vezanog za restrukturiranje gradskih poduzeća, bila je ideja da se sva poduzeća stave pod jednu kapu, da se napravi nešto na uzoru na Zagrebački holding, no vidimo i sami da ni Zagrebački holding ne funkcionira onako kako bi trebao.

Razmišljalo se u startu o tome, na kraju se jednostavno išlo od firme do firme, od razgovora do razgovora sa direktorima poduzeća. Evo, neki su i novi došli i vjerujem da se, evo, konkretno i u gradskoj čistoći gdje je došao novi direktor, u ovih mjesec dana itekako vidi jedan proaktivniji pristup, em na društvenim mrežama koje neki spačitavaju, em na nabavci nove opreme i vozila, em na aktivnostima koje ta firma poduzima. I naravno, nikad nije dosta, uvijek treba još i treba bolje i treba jače. I to je zapravo način na koji ćemo mi upravljati gradskim firmama, na koji ćemo onda zapravo u razgovorima i napucima jedan na jedan sa direktorima, jer zapravo grad Šibenik, gradonačelnik i skupština svih poduzeća, unapređivati njihovo, odnosno naše poslovanje, jer u konačnici, što je rekla i pročelnica Ana Gojanović, bilo kakvo pitanje, od toga zašto nije kanta smeća pokupljena do zašto neka grana na stablu visi, dolazi direktno u glavu gradonačelniku, što zapravo nema smisla, nego jednostavno sva ta naša gradska poduzeća neka funkcioniraju bolje, neka lošije, i ova što funkcioniraju lošije, definitivno ćemo u narednom razdoblju, kao i sve ostalo, unapređivati. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Uvaženi vijećnik, gospodin Damir Lučev.

Evo, dobar dan i lijepi pozdrav svima. Evo, nastavit ću biti vrlo kratak. Dakle, Šibenik je, evo, ovih posljednjih godina sigurno jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija na Jadranu, ali i šire. Dakle, dio te, ili važan dio te prepoznatljivosti, čini njegov fortifikacijski sustav, iznad grada i na moru. Koliko nam je svima poznato, dvije tvrđave su uređene, dakle tvrđava svetog Mihovila, koja je, na kojoj su radovi započeli već za bivšeg mandata, puštena u svoju funkciju za ovog mandata vlasti, i sad nedavno tvrđava Barone, ili što mi je draže čuti, možda Šubićevac, o čemu se u zadnje vrijeme, evo, priča i u medijima, ima i novinskih napisa i tako dalje. Što se tiče tvrđave svetog Nikole, manje-više, vam je vjerojatno isto svima poznato da se radi o tvrđavi koja je u jednom sustavu fortifikacije na Jadranu predložena za zaštitu UNESCO-a. Na njoj se isto rade određeni radovi, znate da je skinut onaj veliki nasip, određena istraživanja se rade i, dakle, sva priprema koja je potrebna da bi taj spomenik

došao prije ili poslije u funkciju posjećivanja. O jednoj tvrđavi, dakle o tvrđavi svetog Ivana, onoj četvrtoj, preostaloj, se dosta govorilo. Znam da su rađeni projekti, međutim, evo, koliko vidim, nije se počelo s realizacijom. Dakle, to je isto jedan od tih važnih projekata, pa bih htio pitati gospodina gradonačelnika ili zamjenika da nam kažu što se događa na pripremi obnove tvrđave svetog Ivana. Hvala. Hvala. Odgovorit će gradonačelnik. Evo, kratko. Dakle, u tri godine završena je tvrđava svetog Mihovila, uspješno aplicirana, organizirana, završena i stavljena u funkciju tvrđava Barone ili Šubićevac. I ono koliko ja imam informacija, a i imam relevantne informacije, prošla su dva velika projekta grada Šibenika, dakle, nakon niza komplikacija, vrlo složene procedure, dakle, i tvrđava svetog Ivana i palača Galviani kao katedralni muzej, gdje je nosioc projekta bila Šibenska biskupija, grad suradnik. Očekujemo, ja sam se nedavno čuo s ministrom Tolušićem, u vrlo skoro vrijeme

potpisivanje ugovora kojim su odobrena financijska sredstva u iznosu otprilike 50-ak milijuna kuna za početak radova, odnosno za financiranje obnove i trećeg bisera šibenskog, dakle, tvrđave svetog Ivana, koja je najzahtjevnija, koja je najveća, koja će uključiti i obnovu famoznih kliješta, odnosno Tanajija. Tvrđava koja će biti drugačija i po svojoj ponudi i organizaciji od prethodne dvije, ali kroz projekt tvrđave svetog Ivanaće se riješiti i način komuniciranja, odnosno prometovanja između sva tri šibenska bisera, dakle, između Mihovila, Baronea i tvrđave svetog Ivana. Građevinska dozvola za radove na tvrđavi svetog Ivana je izdana. Ja se nadam da će vrlo skoro, a govorimo unutar četiri do šest mjeseci, krenuti i istraživački radovi, dakle, govorimo na probleme arheologije i svega onoga što jedan takav objekt zahtijeva, a paralelno s tim će, naravno, ići ona pravna procedura za izbor izvođača radova na tvrđavi svetog Ivana. Mislim, a Matija je moj pročelnik ovdje, da je rok završetka cijelog projekta, time mislim na stavljanje u funkciju i tvrđave svetog Ivana od trenutka potpisivanja ugovora tri godine. Dakle, ovdje je odgovorno, barem je tako u papirima, Šibenčaniće imati gotovu, adaptiranu i stavljenu funkciju i tvrđave svetog Ivana unutar tri sljedeće godine. Hvala lijepa. Samoću utvrditi da su nam pristupili sjednici još uvaženi vijećnici Ante Gašparov Čače i Ivo Blače, tako da nas je 23 nazočno sjednici. Još je ostalo do kraja aktualni sat je, koliko vidim, praktički za dvije minute gotovo, ali mislim da bi mogli biti tolerantni i odraditi još ova tri pitanja: Stipica Proteg, Anita Jakšić i Mira Vukšić.

Evo, ovim redom kako ste se prijavljivali. Uvaženi vijećnik, gospodin Stipica, pratite me. Pozdravljam sve prisutne. Ja imam jedno komunalno pitanje vezano uz gradsku četvrt Šubićevac, odnosno pobliže uz prostor uz samu osnovnu školu preko puta nogometnog igrališta. Kako godinama već taj prostor stoji neuređen, sve gradske vlasti u zadnjih ne znam koliko godina, u predizborno vrijeme, su obećavali uređenje. Prođe taj period, počnemo obavljati vlast u gradu, dobijemo isti odgovor: privatno vlasništvo, imovinsko-pravni odnosi i to se ne može riješiti. Mene samo zanima da li je ova gradska uprava krenula putem svojih prethodnika ili se uhvatila u koštac s tim problemom. Hvala. Hvala lijepa. Uvaženi zamjenik gradonačelnika, gospodin Danijel Mileta.

Evo, fino srećeno pitanje, pa bih ja odgovorio i na način da smo se uhvatili u koštac sa puno većim stvarima i privodimo ih kraju, a kamoli nećemo s tako jednim placem, odnosno terenom koji dušu znači Šubićevcu, koji je neuređen već duže vrijeme i koji je, istina, kao što ste rekli, privatno vlasništvo. Svaki projekt koji radimo praktički ima četiri cjeline ili četiri faze. Prva faza su imovinsko-pravni odnosi, druga faza je rješavanje projektne dokumentacije, treća je nalaženje sredstava ili osiguranje novca za financiranje, i ona četvrta koju svi na kraju vidimo je upravo izgradnja infrastrukture. Najgore je što ove prve tri faze se ne vide, odnosno ne vidi ih javnost, često ne vide ni gradski vijećnici, i one poprilično dugo traju. Konkretno, ova prva faza, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, traje možda trećinu vremena cjelokupnog projekta. I mi smo kao odgovorna gradska vlast, na želju i gradske četvrti Šubićevac, zavrnuli rukave, odnosno u fazi smo rješavanja imovinsko-pravnog odnosa, to je zapravo javna površina, imamo puno pravo, punu zakonsku osnovu da je uknjižimo na grad Šibenik. Procedura malo duže traje jer i zemljišnik i katastar duže malo rješavaju svoje, odnosno te probleme, i ja vjerujem da do kraja ove godine da će to biti uknjiženo na grad Šibenik, čime ćemo prionuti odmah na drugu fazu, a to je zajedno sa gradskom četvrti da osmislimo i taj prostor stavimo zapravo u funkciju, a ne da bude onako jedno derutno parkiralište.

Hvala lijepo. Hvala lijepa. Uvažena vijećnica, gospođica Anita Jakšić. Meni je drago da je gospodin Mileta u odgovoru na prethodno pitanje spomenuo gradsku čistoću. Ja, naime, evo, imam slike koje ću sada poslati svima prisutnima u ovoj dvorani. Imam slike kako su ulice grada, odnosno stare gradske jezgre, kako je Kalelarga izgledala ovaj vikend, u subotu i nedjelju. Moje pitanje se odnosi gradonačelniku, kojemu upućujem i kao gradonačelniku i kao skupštini trgovačkih poduzeća u Šibeniku, da li se on prilikom imenovanja i odabira direktora gradskih poduzeća isključivo vodi stranačkom iskaznicom ili stručnošću, jer nije mi jasno da ni direktora ni gradonačelnik kao skupština i kao gradonačelnik, da nisu predvidjeli povećani broj turista, da nisu predvidjeli povećano odlaganje smeća, da nisu raspodijelili, napravili više odlagališta, odnosno naručili više, postavili više kanti za smeće, da nisu aktivirali dodatno radnu snagu, a znamo da

radne snage, hvala Bogu, ima. Stječe se dojam, tako, da se zapošljavaju podobni, a ne stručni ljudi. A vi, gospodine gradonačelniče, molim vas da me razuvjerite u to. Hvala lijepa. Evo, uvaženi zamjenik gradonačelnika, gospodin Danijel Mileta. Poštovana vijećnica Anita Jakšić, vas će razuvjeriti sam direktor gradske čistoće sa svojim radom. Inače, ga smatram da je on jedan vrhunski profesionalac, strastven u svom poslu i kao pitbulka zagriza, ne pušta. Što se tiče problematike navedene, to nije problematika samo gradske čistoće, jer sam osobno u više navrata, na više lokacija u gradu Šibeniku, odnosno i u gradskim naseljima, bio nazočan kada je gradska čistoća to popodne pokupila apsolutno svo smeće, uključivo i onaj dio koji na taj datum ne pripada, kao što su madraci, ormari i sličan glomazni otpad za koji postoji vrijeme i mjesto i način odlaganja. Isto tako bih napomenuo da građani imaju i mogu besplatno određenu količinu glomaznog otpada odnijeti, odnosno odnijet će im gradske firme. Ali, dakle, nakon što je čistoća taj dan apsolutno pokupila i odnijela sve, bilo da se radi o području bilo Jadrije, bilo poteza od Brodarice pa do Grebaštice, sutradan je već trećina tog smeća koje je bilo odneseno ostavljeno na istoj lokaciji. A što je najgore, nitko ništa nije vidio, nitko ništa nije čuo. To tako jednostavno ne može funkcionirati. Dakle, svi mi moramo biti odgovorni, svi moramo paziti na našu gradsku četvrt, jer, kao što ste čuli, pet je komunalnih redara, oni nemaju sto pari očiju, ali isto tako, kad bi nam se prijavilo registracija automobila koji je iskrcao glomazni otpad nakon što je renovirao kupatilo ili vikendicu, tko je taj, kad bi se toga kaznilo i kad bi to javnost saznala, onda bi osjetno manje takvih počinitelja, prekršitelja bilo.

Sveli bi ih, naravno, nikad ne možete ukinuti, ali sveli bi na minimum. Onda bi i ovaj problem koji ste vi naveli praktički sveli na minimum. Nezgodno je isto tako kada moramo imati ove male kante za smeće u koje ide zapravo mali otpad, kao što su, ne znam, kutije cigareta, žvakalice i slično, ali onda se ne može u njih i oko njih stavljati kućne kese od smeća. Jednostavno ne dozvoljavam, i to nije samo problem gradske čistoće, to je problem kulture sviju nas. Hvala lijepo. Hvala. I evo, posljednje pitanje ima uvažena vijećnica, gospođa Mira Vukšić.

Pozdrav svim nazočnima. Dakle, nastavljam se na komunalni red redare. Zamoljena sam postaviti pitanje u ime ugostitelja naše starogradske jezgre, sa čijim ste pritužbama i vi kao gradska uprava upoznati. Da li ćete vi kao vlasnik javnih gradskih površina koje koriste ti isti ugostitelji poduzeti preventivne mjere sa ciljem uvođenja reda u javnom prostoru grada Šibenika? Naime, upoznata sam sa situacijom na terenu ove godine da je usijana da zbog beskrajnog odlačenja potencijalnih gostiju čak i ispred samog objekta ugostitelja, što nažalost može dovesti do sukoba sa nesagledivim posljedicama. Dakle, govorim o preventivnim mjerama. Ako vam mogu dati nekakav prijedlog, recimo dobre prakse koju ima grad Pula. Naime, oni su na gradskom vijeću donijeli odluku o izmjeni odluke o komunalnom redu kojom su zabranili sve izvedbe aktivnosti usmjerene prema prolaznicima i potencijalnim gostima sa ciljem prezentacije ugostiteljske ponude od strane konobara, animatora i ostaloga ispred i u okruženju ugostiteljskog objekta, s tim što treba dati naglasak na novčane kazne za kršenje iste odluke. Dakle, da li ćete vi kao grad pokušati poduzeti ove mjere koliko je to u vašoj mogućnosti, odnosno ovlasti, da se uvede taj javni red, jer smo već govorili o redu na Jadriji i tako. To je veliki problem. Ima malo zaposlenih komunalnih redara, ali možda sezonski u ljetnim mjesecima da se neki ljudi zaposle na određeno radno vrijeme. Hvala. Hvala lijepa.

Evo, uvaženi pročelnik, gospodin Miro Lucićće dati odgovor. Ovo što je postavila i kazala gospođa vijećnica se prvi put dogodilo prošle godine. Tad je jedan ugostitelj jednog svog djelatnika poslao na početak Kalelarge koji je pozivao goste iz grada da dođu objedovati u njegov ugostiteljski objekt. Ove godine se to ponovilo i došlo je već više njih, dvojica, trojica, koji su angažirali ljude na takav način. Mi smo, odnosno redari su moji, razgovarali sa tim momcima i zatekli su ih kad su to radili i oni su kazali da oni ne remete javni red i mir na nikakav način, oni pristojno šetaju po gradu i to kažu što misle kazati. Išli smo također razgovarati sa ugostiteljima koji su ih angažirali. Oni su isto tako kazali da oni ništa ne rade mimo propisa, mimo onoga što smiju raditi. Razgovarali smo također sa policijom, jer kad dođe komunalni redar, on nije ovlašten legitimirati tu osobu koja se nalazi na ulici. Policija isto nerado u tim slučajevima nama daje asistenciju. Ja sam u ponedjeljak nazvao kolege u Puli i pitao sam ih, oni su 2014. tu izmijenili svoju odluku i u odluku o komunalnom redu su ugradili još taj članak. Međutim, ovaj gospodin, mislim da mi je kazao da se Modrušan zove, je rekao da se oni puno nisu pomakli unaprijed, da je to i dalje jedna igra. Kaže on, baš su njegove riječi bile mačke i miša.

Dođu komunalni redari, ovi se maknu, nikom ništa ne govore. Komunalni redari odu, oni rade opet isto. Ugostitelji se njihovi ponašaju, po njegovim riječima, puno gore nego što se ovi naši za sada. Također sam planirao održati sastanak sa predstavnicima udruženja obrtnika, pa da i oni malo utječu, jer to može eskalirati na način, zamislite sad da 15 ugostitelja pošalje 15 svojih ljudi na početak Kalelarge, što će se dogoditi. Uglavnom, mi smo u tijeku toga što se događa i trudimo se s naše strane utjecati koliko se može, jer, kažem vam, samo izmjena odluke o komunalnom redu nije problem, mi to možemo za sljedeće vijeće pripremiti bez problema, međutim sam način provođenja tu dolazi do problema. Kažem vam, mi ćemo i dalje biti prisutni i djelovat ćemo u skladu sa našim mogućnostima i razgovarati. Kazne su, kazne je moguće napraviti jedino ako se napravi zapisnik, ako se evidentira osoba koja je to napravila. Naravno, ako u odluku ugradimo, ugradit ćemo i kaznenu odredbu.

Hvala lijepa. Evo, s ovim možemo zaključiti aktualni sat.