13. sjednica Gradskog vijeća, 22. ožujka 2019.: sudbina Muzike Apassionate, rasvjeta iz sedamdesetih i 48 milijuna za Poljanu

Otvaram 13. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Jasno, prvenstveno vas pozdravljam. Srdačni pozdravi svim gospodu vijećnicama i vijećnicima Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodinu gradonačelniku i njegovim zamjenicima. Jasno, svim pročelnicima upravnih odjela Gradske uprave Grada Šibenika, našim gostima, predstavnicima ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu osnivača, odnosno Grada Šibenika. Također, jasno, sve novinarke i novinare koje će nas gledati na ovoj sjednici u uobičajeno velikome broju, kao i sve ostale nazočne koji su ovdje zajedno danas s nama na ovoj našoj 13. sjednici. Trinaesta, znakovito, je li. Prije nego što krenemo u tijek same sjednice, ja bih zamolio tajnika, gospodina Antu Galića, da izvrši prozivku kako bismo konstatirali nazočnost današnjoj sjednici.

Zahvaljujem se, vas skupa pozdravljam: doktorica znanosti Zorana Bačelić, Siniša Bušac, Zrinka Čatlak Bursać, Radojka Danek, Anton Dobra, Boris Dukić, doktor znanosti Ivo Glavaš, Tomislav Lucić, Ljubica Kardum, Branko Kronja, Dario Kulušić, Mija Matić, Rikard Marenci, Milorad Mišković, Nikica Penđer se ispričao, Dalibor Perak, Dino Papak, Marko Plenčar Mudrić, Stipica Protega, Nives Radić, Nenad Samardžija, Joško Šupe se ispričao, Iris Ukić Kotarac, doktor znanosti Dragan Zlatović je prisutan, i Branimir Zmijanović. Hvala. Možemo, ovaj, konstatirati da na 13. sjednici od ukupno 25 vijećnika je nazočno njih 23, znači da imamo kvorum za valjano odlučivanje danas na ovoj sjednici. Vi ste, gospodo, dobili uz drugi materijal za ovu sjednicu Gradskoga vijeća i zapisnik s prethodne, 12. sjednice Gradskoga vijeća. Da li imamo nekih primjedbi na taj zapisnik? Ako ih nema, ja bih vas zamolio da glasovanjem potvrdimo zapisnik koji nam je priložen uz dnevni red. Tko je za zapisnik sjednice broj 12? Ima li netko suzdržan? Protiv? Konstatiram da je jednoglasno prihvaćen zapisnik s prethodne sjednice Gradskoga vijeća. Prelazimo na vijećnička pitanja. Ne moram posebno naglašavati što je, ovaj, sve predviđeno našim aktima vezano za ovo, ali bih vas samo upozorio na onu činjenicu da imamo limite u pogledu trajanja postavljanja vijećničkih pitanja kao i odgovora. I da još jednom naznačimo dinamiku: dinamika se odnosi na to da prvo postavljaju pitanja klubovi vijećnika, zatim će ići odgovori na vijećnička pitanja. Imamo i tu jednu situaciju, pa onda ćemo dati mogućnost vijećniku kojemu je dostavljen odgovor da se eventualno na to izjasni.

A onda, po ovome redu kojim ste se vi već počeli javljati, i, ovaj, postavljanje pitanja. Tu moramo konstatirati da u međuvremenu, je li, smo ostali bez jednog kluba vijećnika. Tako da, u tome smislu, ovaj, kolegica Matić je istupila iz kluba vijećnika i u tome dijelu imamo sada dva kluba vijećnika koja mogu, ovaj, iskoristiti ovu svoju poslovničku mogućnost za postavljanje prioritetnih pitanja u sklopu ove točke. Evo, možemo mi krenuti na ovaj naš dio, da ne gubimo vrijeme. U tome smislu, da li ima netko od klubova vijećnika postaviti kakvo pitanje? Evo, klub vijećnika HDZ-a i gospodin Marenci, u ime kluba.

Možemo odmah i preći na ovaj dio. Znači, gospodin Protega, u ime kluba vijećnika HDZ-a, izvolite. Pozdravljam sve nazočne. Krenut ću od toga kako je aktualno trenutno stanje dvorana u Gradu Šibeniku, odnosno u školskim dvoranama kojima je Grad osnivač. Posebno dvorana u Osnovnoj školi Petar Krešimir IV i na Šubićevcu. Manje je sad bitno na ovom mjestu tko je krivac što je došlo do toga u te puste godine neodržavanja same dvorane. Ravnatelj, domar, gradska uprava, to je najmanje bitno. Međutim, bitno je što možemo napraviti da se to stanje sanira, ali odmah. Da se ne čeka energetska obnova i 2020., nego da one nužne zahvate napravimo odmah. Pa na onim slikama se, ne znam, vidi gdje se pali svjetlo da je puknut i viri van žice, znači nekakva je opasnost za djecu. Barem te osnovne stvari da se saniraju. Usput bih, kad smo kod toga, jer su informacije takve da postoji još uvijek u još nekih dvorana u školama koje nisu u ništa boljem stanju. Što napraviti da se sustav nadzora u tim dvoranama popravi, da ne moraju roditelji pokretati nekakve akcije, nego po samoj svojoj nekakvoj dužnosti od Gradskog odbora, od Grada Šibenika, njihovih službi i predsjednika gradskih četvrti ili mjesnih odbora do ravnatelja, koji imaju svi nekakav svoj dio odgovornosti da reagiraju na ta oštećenja. Odnosno, kako prepaziti i na same sportske klubove koji koriste te dvorane, da ako nisu to samo školska djeca, ne znam, napravila, nego imamo i puno sportskih klubova koji koriste dvorane u popodnevnim i večernjim satima.

Najčešće tu nije prisutan nitko iz škole, ni domar, nikakva zaštita. I tu se događa mnogo oštećenja. Znači, treba nam kompletan jedan sustav nadzora nad tim. I kad smo kod toga, nitko ne spominje ono što nije popularno: zanima me dokle je došla dvorana u Brodarici. Imamo li tu pomaka? Jer, okej, na Šubićevcu takva kakva je, ali djeca igraju tjelesni. Ne znam, na Vidicima djeca igraju tjelesni, ali u Brodarici ta djeca nemaju niti mogućnost tjelesnog odgoja u zimskom periodu. Hvala. Hvala, gospodine Protegi. Odgovorit ću ja u ime Gradske uprave i zamjenika gradonačelnika, gospodina Rakića. Izvolite. Poštovane dame i gospodo, sve vas srdačno pozdravljam, dobro jutro. Da ne spominjem sada poimence svakog od vas, odgovor na pitanje gospodina Protege odmah, znači po objavi i medijskoj komunikaciji problema na školskoj, a ja bih je nazvao i športskoj dvorani u sklopu Osnovne škole Petra Krešimira IV na Šubićevcu. Pročelnica, gospođa Žurić, i ja smo izašli na teren i zajedno s ravnateljem i njegovom stručnom službom smo obišli sve spomenute probleme. Činjenica je, moramo biti iskreni i otvoreni, da su neke stvari mogle biti riješene i bez nekakve velike halabuke. Ali te sitne stvari, kao što je trenutna sanacija mjestimična parketa, kao što je bojanje zidova, pokušaj borbe s vlagom i gljivicama, ili sanacija tih nekakvih prekidača, ili čišćenje tuš kabina ili umivaonika, je moguća i siguran sam da se već u međuvremenu od naše posjete i napravila.

Ali isto tako, to je nemoguće dovesti na neku razinu bez kompletne energetske obnove. Grad Šibenik je izradio kompletnu dokumentaciju i naše službe čekaju prvi slobodni natječaj na koji će se javiti. Čvrsto vjerujemo da će to biti tijekom 2019. godine, a da ćemo onda u 2020. godini to realizirati, nadamo se. U sklopu te energetske obnove smatramo hidroizolaciju, naravno krova, toplinsku izolaciju zidova, promjenu kompletnog parketa, svih mogućih instalacija, stolarija, elektro- vodoinstalacija, i dovođenje, naravno, i same škole, ali i dvorane na nivo današnjeg vremena i onoga što, ovaj, naša djeca trebaju. Moram potvrditi ovdje i tu činjenicu da to nije samo školska dvorana, nego i športska dvorana, jer uz nekoliko 400-500 djece koje redovno pohađaju tu nastavu, imamo isti taj broj djece van Osnovne škole Petra Krešimira koji koriste to sve skupa. Jednostavno, ta dvorana je doslovno 24 sata u korištenju, pogotovo preko vikenda, i nažalost, teško je pratiti sve u detalj što se događa. Sada ćemo žurno, naravno, i skinuti onaj oštećeni semafor i promijeniti neka rasvjetna tijela i te prekidače i one mreže, i mjestimično sanirati parket. A kad, nadamo se, ostvarimo sredstva za energetsku obnovu, da će to biti kompletna sanacija. Što se tiče

dvorane, je li, u sklopu Osnovne škole na Brodarici, svjesni smo i tog problema i te velike potrebe. Činjenica je da smo izgubili niz godina u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, i evo, nadam se da je to sada nekako došlo do nekog svog kraja. Paralelno ćemo sada pokrenuti, nadamo se vrlo brzo, izradu projektne dokumentacije i onda nekako truditi se doći do nekih sredstava u sklopu nekih ministarstava ili fondova ili europskih fondova. Tako da, upoznati smo s tim problemom i cilj nam je, naravno, to izgraditi. Hvala. Hvala. Gospodine Marenci, izvolite.

Pozdravljam sve nazočne i uvaženo društvo. Ponukan, ovim zadnjim događanjem oko muzike Apasionate, imam konkretno jedno pitanje, a moglo bi se reći i jedan prijedlog. Prije pitanja, rekao bih jednu izjavu koja je, mislim, znakovita za cijeli svijet, a to je: "Vrh čide na vodu dok se ne razbije." Jer upravo mi liči cijela ova situacija oko muzike Apasionata na taj slučaj. Nažalost, odbor se sastajao više puta u vezi toga, ali nažalost nikad nismo dobili prave informacije ni na jednom odboru ni na drugom. Ponukan tim problemom, malo sam progoogla i pronašao neke papire, a i u isto to vrijeme i ostali sudionici iz Priče su se potrudili da dostave neke dokumente. Ali ovdje bih se ja referirao najviše na posljednju izjavu gospodina gradonačelnika na njegovom, oprostite, molim vas, na šibenskom portalu, a to bih po preciznosti pročitao: "Muzika Apasionata je postojala za vrijeme mog mandata zato što su to bili plan i djelovanje kazališta. No, u planu novog ravnatelja festival nije trebao postojati i nitko nije reagirao kada je on javno objavio taj plan." Osobno mi ne pada na pamet da ja kao političar govorim kako će izgledati kultura istaknuti je gospodin Burić. Gospodine Buriću, neću reći da li ste u pravu ili niste, ali ću vam postaviti odmah prvo pitanje: da li ste vi uopće pročitali odluku o osnivanju Festivala klasične glazbe Muzika Apasionata u Šibeniku, koja je donijelo Gradsko vijeće Grada Šibenika na sjednici održanoj 28.

prosinca 2010. godine? Ili možda mislite da to vas ne obvezuje, kao gradonačelnika i ovaj sadašnji saziv Gradskog vijeća? Pročitat ću vam članak 9. Festivalom rukovodi i upravlja ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Festival ima festivalsko vijeće koje je stručno savjetodavno tijelo festivala i koje prati ostvarivanje programa rada festivala te obavlja druge zadaće utvrđene ovim pravilnikom. Članak 10. Festivalsko vijeće ima predsjednika i 7 članova. Gradonačelnik Grada Šibenika po položaju je predsjednik festivalskog vijeća. Članovi festivalskog vijeća po položaju su: župan Šibensko-kninske županije, zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika zadužen za područje kulture, pročelnik za društvene djelatnosti Grada Šibenika, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i umjetnički suradnik za glazbene i glazbeno-scenske programe u Hrvatskoj. Dva člana festivalskog vijeća imenuje Gradsko vijeće Grada Šibenika iz reda eminentnih kulturnih djelatnika na vrijeme od 4 godine.

Vi, kao što i sami kažete, vi nemate pojma niti vam pada na pamet koji su vaši poslovi i obveze, ja bih rekao. Članak. Tom istom članku dalje izjava ide: "Nigdje u medijima, dodaje, nisu izašle informacije koliko festival košta i koliko ima posjetitelja." Kolega Marenci, ističe vrijeme. Vrlo, vrlo brzo ću, pred kraj, zamoliti uvaženog predsjednika da mi dozvoli da završim misao. Gospodin Burić traži vremena i jutros je tražio vrijeme da se ispitaju neke situacije što se tiče oko muzike Apasionata. Ta ista odluka, članak 13. O radu festivala i ostvarivanju festivalskog programa podnosi se izvješće najmanje jedanput godišnje. Ravnatelj festivala podnosi programski i financijsko izvješće Gradu Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Sadržaj izvješća utvrđuje se na sjednici festivalskog vijeća. Vrlo kratko, gospodo. Festival postoji već 10 godina. Ali, nažalost, muzika Apasionata je primjer rada, da ne kažem, otkriva svu bijedu i nemoć sustava na čijem je čelu gospodin gradonačelnik, i ja u njemu vidim jedinog krivca za nastalu situaciju. Zbog čega? Jer muzika Apasionata od vašeg mandata, ovo je vaš drugi mandat 2013. godine, ona praktički djeluje ilegalno. S ovim odlukom, koji je napisana iako sam protiv političkog uvjetovanja u bilo kojem smjeru, a pogotovo u kulturi, ovdje bi ipak... Ova odluka je kao dokument, strateški dokument za djelovanje muzike Apasionata. Muzika Apasionata... Čujemo opet u probleme. Isteklo vam je vrijeme. Postavite konkretno pitanje i završit ćemo.

Konkretno pitanje. Mislim da je vrlo važna situacija, jer ako možete naprasno određivati i pozivati odbore u svako doba kako se vama prohtije i bez zakonske norme, imam pravo i ja da rečem do kraja rečenicu. Druga stvar, odričem se svog prava ako je u tom problem kao vijećnika i u ime svih ostalih. Konkretna stvar. Htio bih samo napomenuti da praktički muzika Apasionata nikad nije bila predviđena da se financira iz kazališta. I nikad nisu uređeni odnosi da se to tako napravi. Međutim, kao što vi nemate nikakve krivice za njegov uspjeh, tako ista stvar, ne možete se osloboditi krimena eventualnog koji se nalazi i, iako postoji, unutar muzike Apasionata. Ja bih samo ovdje stavio jedan savjet, odnosno prijedlog, i s time zadržavam, da ne kažem, da ne citiram i parafraziram vašeg dragog kolegu iz Zagreba, kad kaže: "Idemo delati, da radi osnovne ove, da prorade vaše institucije i da rade." To. Ali, završavam. To ne bih upotrijebio, jer znam kako znači šta kad taj gradonačelnik kaže: "Ide delati", a ovdje se bojim da ne završi ova priča... Da ne završi ova priča... Da ne završi ova priča kao i sve ostalo, a to je fuzion poduzeća, dizanje kredita, i da ne kažem, ovaj... Ne komentirate. Hvala. Gospodine gradonačelniče.

Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, hvala gospodinu Marenci, vijećniku, na ovom pitanju. Ali ovo je tipičan primjer funkcioniranja hrvatske politike na svim razinama, pa i na lokalnoj. Kad imamo multipraktik stručnjake koji, naročito kad je u pitanju pravo, tumače pravne akte, ali ne bih ja sad o tome. Vrlo jednostavno. Dakle, sve ovo što je ovdje postavljeno i što je gospodin Marenci izrekao, to će svi vijećnici dobiti detaljno na ruke kada se bude odlučivalo o tome da li će muzika Apasionata biti ili neće biti, jer o tome će odlučiti Gradsko vijeće. To je upravo i razlog. Zbog niza disonantnih tonova, raznih teza, teorija koje su se pojavljivale, naravno da sam ja razgovarao i s ravnateljem i s gospođom Meerom Gojanović o muzici Apasionati. Dakle, pojavili su se u medijima isto tako ne argumentirani, nego emocijama vođeni članci. Dakle, mi inače volimo odlučivati po onom kriteriju, bitno da je to prijedlog pozicije, pa automatski opozicija je protiv, ne ulazeći u činjenice i argumente. E sada, za sljedeće, Gradsko vijeće će biti detaljno pripremljeno. Pismeno izvješće ravnatelja kazališta kako misli organizirati glazbeni dio priče Hrama kulture, dakle Šibenskog kazališta. Zatražit ćemo pismeno izvješće voditeljice muzike Apasionate u detalje o svim godinama funkcioniranja, od osnutka pa do današnjeg dana, sa svim financijskim računima predloženim, ali će i unutarnja revizija Grada Šibenika detaljno pročešljati svaki stavak o temi o kojoj govorimo, dakle o funkcioniranju muzike Apasionate.

Sve to što ja dobijem na ruke, dobit će i gradski vijećnici bez ijedne korekcije, a onda ćete preuzeti funkciju i ulogu odlučivanja o tome, a ne na osnovu emocija i ono što netko misli. Ali generalno, sve to što ste pročitali i što čitate iz portala, ja pri tome stojim. Nikad nisam određivao niti ću određivati u nekom kulturnom zbivanju tko će di pjevati i kako će biti organizirano, pa tako nije bio odnos ni prema kazalištu. Prvi ljudi kazališta, bez obzira tko je u kojem trenutku bio, imali su našu podršku, jer smo ga mi i izabrali. I oni su definirali kulturni program i način funkcioniranja kazališta. Nikakve razlike nema u stavu sada prema Jakovu Bili ću kao aktualnom ravnatelju, nego što je bio prema njegovom prethodniku, dakle gospođi Maji Trlaji ili prema njenoj prethodnici, gospođi Neri Gojanović. Oni su definirali program. Kako se ovdje pojavilo, i takav stav je moj ostao, kako se pojavilo niz upita na koje nema argumentiranih odgovora, sve ćete to dobiti i na osnovu argumenata ćemo odlučiti. I ništa više. Hvala gospodinu gradonačelniku. Istrpili smo vijećnička pitanja o klubovima vijećnika, ali prelazimo na sljedeći naš aspekt, to je odgovori na pitanja vijećniku. Vi ste vidjeli da je gospodin Perak zadnji put postavio pitanje, je li, za koje je dobio i pisani odgovor koji mu je proslijeđen, kao i ostalim vijećnicima. Imate li, kolega Perak, neki komentar ili?

Imam. Da, izvolite onda. Možete dati vaše očitovanje, odnosno dopunsko pitanje. Pozdravljam sve nazočne. Da, u prvom redu, ovaj, hvala uredu za prostorno uređenje što je dostavio odgovor na moje pitanje. I to je u biti jedino s čim sam zadovoljan, što sam odgovor dobio. Međutim, ono što u odgovoru piše, s tim nikako ne mogu biti zadovoljan. Najprije iz razloga što na moje konkretno pitanje"zašto nije se očitovalo na zadnju dozvolu" u tom odgovoru stoji da se nije očitovala iz razloga što se na prethodna očitovanja nitko nije obazirao. Dakle, kako se sad ponašamo, praktički kao mala djeca. E, do sad mi nisu ništa napravili, pa ja sad više neću s njima razgovarati. Dakle, mislim da je to neozbiljno. Dakle, na službeni upit se službeni odgovor mora i dati. A ta očitovanja na koje se u odgovoru referiraju, ta očitovanja su, po mom mišljenju, a i nadam se da su u to se mogli uvjeriti i ostali vijećnici, pisana u jednom izuzetno mlakom tonu u kojem se uopće ne razaznaje stav Grada na taj zahtjev. Dakle, stoji u odgovoru da lokacija nije planirana dokumentom prostornog uređenja. Dakle, nakon toga, u odgovoru prema tražitelju mišljenja treba stajati. S obzirom na to, Grad se s tim slaže ili ne slaže. Dakle, njihov odgovor praktički ne znači ništa. Jasno je zašto je onda dozvola izdana na taj način. Dakle, ja smatram da je tu trebalo biti više oštrine i konkretnosti u odgovoru.

Na moje pitanje je bilo što će se poduzeti da se dozvola ne izda u nekom sljedećem periodu nakon što ova isteče. U tom odgovoru je navedeno da se uputio prijedlog županiji da u sljedećoj izradi prostornog plana što napravi. Poštuje zakon o prostornom uređenju i zahtjeve lokalne zajednice. Pa čekajte, što je konkretno vaš zahtjev? Pa vaš zahtjev je trebao konkretno glasiti da takva i takve sadržaje se ne planira na lokacijama takvim i takvim. Dakle, vjerujem da vi imate bolju elokvenciju nego ja po tom pitanju. Dakle, protestiram općenito da se na ovakav način šalju odgovori službenih gradskih institucija prema, ovaj, prema bilo kojim čimbenicima u prostoru. Hvala lijepo. Hvala točno u ovo vrijeme. Hvala vam na vašem očitovanju na ovaj dostavljeni odgovor. Kako smo iscrpili ova dva prva segmenta, krećemo na onaj treći koji je i najzastupljeniji, a to su odgovori na vijećnička pitanja. Moramo konstatirati da su se, evo, po onome kako su se do sada ljudi javljali, je li, da imamo prvo javljenoga gospodina Miškovića, pod dva gospodin Papak, pod tri Perak, pardon, pod tri gospodin Dobra. Od kada je to? Pa ljudi su se javljali, ovaj... Kako se oni javljaju? Nema dnevnog rasporeda. Jesmo, jesmo. Jesmo se javljali. Dajte se malo, ovaj... Jesmo, jesmo. Svi su se javili. Mi čekamo da vi to kažete. Mi čekamo da vi... Ja ne mogu zanemariti činjenicu da su se ljudi počeli javljati.

Da, ovaj, se ne javljaju od sinoć. Mogli ste se javiti i jučer jer je, ovaj, ta pitanja možete postaviti prethodno. Znači, možemo konstatirati da se prvi javio gospodin Mišković, koji je već došao, drugi gospodin Perak, treći gospodin Dobra, četvrti... četvrta gospođa Iris Ukić Kotarac, peti gospođa Mia Matić, šesti Branimir Zmijanović, sedmi Nenad Samardžija, osmi doktor Ivo Glavaš i deveta gospođa Kardun. Sve ćete stići na red, gospodine... Evo, dosegli smo i kroniku. Gospodine predsjedniče, što vam ne kolegice, kolege vijećnici, gospodine gradonačelniče, sa suradnicima i svi ostali, gospodine mediji, sve skupa vas srdačno pozdravljam. Imamo dva pitanja, pa ako mogu, ja bih počeo s prvim pitanjem. Izvolite. Ovaj, želim, ovaj, spomenuti da prije nekakvih desetak, dvanaest godina, kad se na Meterizama bila ona aktualna opcija da se pojavi Vukodlak. Mi se toga se sjećamo, ali to je bilo u medijima, pa, ovaj, ja sam u to vrijeme bio i predsjednik vijećnog odbora, a to se, gospodo, isključivo događalo iz tog razloga jer je u to vrijeme na Meterizama manjkaloulične rasvjete. Pa na kraju, kad se pojavio taj Vukodlak, sve se to fino osvijetlilo i sve to sad fino radi i tako dalje i tako dalje. Pa moram kazati na tu temu da sam neki dan bio na Obali našoj u devet sati točno, i vi slobodno možete, gospodine gradonačelniče, u docu se skinuti golka od majke, otići do autobusnog kolodvora, jer vas uvjeravam da vas neće nitko vidjeti.

Tamo od svih onih bumbeta, ja mislim da ne govorim deset posto. Mi smo prošle godine isto s ove govornice ukazivali na to. Obećano je bilo, rečeno da će se poduzeti sve da se ta naša riba osvijetli. Iz tog razloga imamo i onaj light show koji se događa krajem osmog mjeseca, jer smo ipak mi ti koji smo dobili prviuličnu rasvjetu. Pa prema tome, ja pitam se da li ćemo mi početi okopati sutra, prekosutra, ili ćemo i ove godine dočekati, eto, tu proslavu toga show lighta, ovaj, s ovakvom ribom i ovakvom rasvjetom. Eto, to je prvo pitanje. Drugo pitanje, ovaj, prateći kroz medije i tako dalje, ovaj, svi radovi koji su započeti na području Grada, doista Grad, kad ga pogledate, on doživljava jednu vrstu preporoda, ali isto tako zabrinjava građane koji neprekidno pitaju kad će to, ljudi, biti gotovo. U redu, za Poljanu znamo, ovamo imamo Trg Medulića, gdje je on onako raskopan, ljudi pitaju što je s tim, hoće li se to do početka sezone završiti. Imamo Šubićevac, gdje imamo taj prometni kolaps, gdje i autobusi su počeli glavinjat, više se to i ne vozi po dnevnom redu i tako dalje. Ovaj, pa pitaju hoće li to biti gotovo, kad će biti gotovo. Imamo ovamo, što se prema Gorci devastiraju te skale od tih neprekidnih radova, ulaska tih kamiona i tako dalje. Pa prema tome, eto, tih par pitanja bih želio da građani čuju.

Ne, ja znam, mene to toliko ne zanima, ali građani neka čuju, eto, glasa govornice s prijedloga. Hvala, gospodine. Što je s tim mikrofonom? Pa to je vježba neka. Hvala gospodinu Piškoviću, gospodinu Mileta. Što je s tim našim ukopom? Što se ovdje zanima? Nađen. Da, dobro. Prvo pitanje je bilo vezano uz rasvjetu na Šibenskoj rivi, počelo je s Vukodlakom. U principu, vi ste tu djelomično u pravu. Ta rasvjeta je postavljena, ja mislim, sedamdesetih godina. Ona danas uopće ne zadovoljava današnje standarde. Tu se radi i o svjetlosnom zagađenju, barem onih lampi koje rade. Mi, evo, već dvije, ovo je treća godina, u proračunu imamo sredstva za promijeniti tih blizu šezdeset stupova, stupove i, naravno, rasvjetna tijela. I tu imamo i projekt, ali kako nastojimo sve naše te projekte koji su od sto pa naviše tisuća kuna, a ovaj je negdje procijenjen na milijon i pol, raditi uz pomoć sredstava bespovratnih ministarstava, agencija, fondova Europske unije. Tako, evo, čekamo da Fond za zaštitu okoliša, koji je imao dosta širok fond sredstava i iz godine u godinu davao sredstva upravo za ovu namjenu, dakle za zamjenu starih rasvjetnih tijela, javne rasvjete, visokoenergetskim ili LED, zadnje dvije godine ne raspisuje takve natječaje. I mi smo i ove godine u gradskom proračunu, odnosno vi kao gradski vijećnici ste to potvrdili, imamo oko milijon i dvjesto tisuća kuna upravo za namjenu o kojoj govorite.

Pričekat ćemo još, hajde, negdje do ljeta, da vidimo hoće li fond možda raspisati natječaj gdje možemo dobiti devedeset, pardon, četrdeset posto bespovratnih sredstava. Ako ne, onda ćemo to riješiti sa stopostotnim financiranjem Grada Šibenika, to jest, u ovoj godini. Ili ćemo, krenut ćemo u ovoj godini sa natječajima i ovom procedurom. Dakle, stvar je jednostavna, da smo željeli, želimo uštedjeti, odnosno želimo dobiti bespovratna sredstva za tu namjenu, a svjesni smo, već je ovo treća godina, da to treba napraviti. A što se tiče radova, kad će radovi biti gotovi? Pa evo, bit će, ima niz je tu radova koje ste spomenuli. Poljana će biti gotova do sljedećeg ljeta. Radovi na Meduliću do prvih šestog će biti zaustavljeni u najmanju ruku, ako ne budu i gotovi. Gore na Šubićevcu se radi ova jedna faza aglomeracije, međutim, kad završi ta prva faza, doći će ona druga, to je od nogometnog stadiona do skretanja gore za gornji dio, gdje je gospodin Šupe, kojeg sad nema, i spominjao više navrata kako treba urediti problem kišnice, odnosno tamo velikih bara koji nastaju nakon kiše, pa će onda vodovod odraditi svoj dio vodoopskrbe, kanalizacije, i riješit ćemo te slivne vode, a taj dio će se raditi kroz ljeto. I podijelili smo tu ulicu zapravo na dva dijela, ovaj kritičniji koji se sad radi, a onda i ovaj manje kritični, jer postoji obilazak, odnosno već smo jedan put, ako se sjetite, kad se radio plin, vodio plin kroz nogostup, dosta dobro je ta stvar funkcionirala na ovom dijelu gdje je nogometni stadion.

Međutim, i kad budu gotovi ti radovi, ako Bog da, bit će novih radova u Šibeniku. Dakle, gdje god smo mi tu u gradskoj upravi, bit će radova. A onda treba biti i strpljenja, jer primijetili smo u ovih pet godina da nakon nervoze, nakon radova, nakon negodovanja, nakon tih medijskih natpisa, portala, Facebooka i svega toga, obično slijedi oduševljenje. Evo, hvala lijepo. Hvala. Idemo na daljnje vijećničko pitanje. Sljedeći je gospodin Perak, izvolite. Zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Ovako, prvo pitanje je vezano za područje Njivica, dakle ulica Sedan, Nova Sedan i Nova Osam. Poznato je već da godinama taj dio Grada nema adekvatne ulice. Ne govorimo o asfaltiranima, nego uopće ulice ne postoje. Dakle, ljudi se na raznorazne načine snalaze za doći do svojih objekata, a one ulice koje postoje su neasfaltirane, bez rasvjete, bez kanalizacije. Onaj tko prati taj slučaj već dugi niz godina zna da je bilo tu dosta problema vezano za imovinsko-pravne odnose, za definiranje ulica. Možemo ući u genezu zašto su ti problemi takvi, kad je davnih osamdesetih godina i postojao možda čak i detaljni plan uređenja tog područja, i po tom planu su bile i definirane ulice, i po tom planu se trebala raditi i stambena izgradnja. Mada, eto, kako svugdje, tako i ovdje je falilo kontrole. Imamo stanje kakvo imamo. Rješenje je sada daleko i teže nego što bi bilo da se to sve radilo na vrijeme.

Ali evo, ide se naprijed. Dakle, po mojoj informaciji, konačno su za te projekte kojima je predviđeno uređenje tih ulica izdane, čini mi se, sve potrebne lokacijske dozvole. Tako da bih volio od vjerodavnih da radi javnosti sad kažu dinamiku kojom će se radovi odvijati u ovoj godini, a i sljedećim godinama, i u kojem se periodu to planira završiti. Dakle, što od svega se misli napraviti u ovoj godini, a što je u planu i u kojem obimu za sljedeću godinu. Drugo pitanje, ostajemo u istom kvartu, a tematika opet kamenolomi. Dakle, ovaj put se radi o kamenolomu Vukovac, koji je tu od šezdesetih godina, i naravno, život pokraj njega nije nimalo ugodan. Umjesto da prostorna planska dokumentacija ograničava i sve manje sužava manevarski prostor takvim objektima, ne samo na području naše županije, nego i praktički u cijeloj Hrvatskoj ljudi imaju takve probleme s tim kamenolomima. Dakle, prostorna planska dokumentacija ide do te razine da je čak se počelo sad izdavati dozvole do dvjesto metara od naselja da se može raditi eksploatacija kamena, doduše bez miniranja. Dakle, do dvjesto metara. Mi čak imamo sreću što, evo, i naši uredi za prostorno planiranje, tu ih pohvaljujem, su se zadržali zakonski na ovim najvećim udaljenostima od dvije tisuće ili tisuću metara. U Istri imamo situaciju i da su na petsto metara.

Međutim, koncesije koje ima kamenolom Vukovac su izdane do 2030. i do 2040. Pa ja, a koncesije se mogu oduzeti i ako se na ispravan način ne eksploatira kamen. Prema tome, zanima me na koji način Grad misli povećati kontrolu načina eksploatacije kamena, s obzirom da u burno vrijeme je život tamo uopće nemoguć, što je bilo sada izrazito u ovih zadnjih dvadeset dana, a u zimskim periodima također, kad se bure ima poprilično. I s druge strane, me zanima na koji način mi možemo u našoj prostornoplanskoj dokumentaciji ne dozvoliti kamenolomima da rade do isteka koncesije, dakle do 2030. ili 2040. godine. Jer ako u prostornom planu se navodi da se, recimo, na primjer, eksploatacijska polja u zaštićenim objektima prirode i u obalnom području se moraju zatvoriti. Dakle, iz kojeg razloga se na isti način ne može reći da se određena eksploatacijska polja također u nekom normalnom roku moraju zatvoriti, nego se pravda s tim da su koncesije date za toliko i toliko godina... Vi ste istekli vrijeme, kolega. Ali dva pitanja su. Dva pitanja, točno četiri minute. Dobro, evo. Dakle, pitanje je bilo vezano za prostorno-plansku dokumentaciju, što s njom možemo napraviti. A drugo je pitanje bilo na koji način Grad Šibenik može pojačati kontrole nad načinom na koji se vrši eksploatacija kamena na tom području. Hvala. Hvala, gospodine Mileta, izvolite.

Dakle, uređenje ulice Nove Sedan, Nova Osam na Njivicama, moram priznati da je i mene isto svojedobno malo izbacilo iz takta i izludilo, jer tu se radi o dvadesetak, dvadeset pet ljudi kroz čija dvorišta treba ulica proći. I mi smo, naravno, angažirali projektante da naprave, ucrtaju, odnosno daju prijedlog tih ulica. Osobno sam u dva navrata zajedno sa čitavim tim ljudima, Mjesnom odborom, Gradskim izboritim Srbnica, izlazio tamo na teren. Dogovarali smo kuda trase tih ulica bi trebale proći. Na terenu bi se sve izdogovaralo, međutim, onda bi ljudi pojedinačno, jedan po jedan, počeli dolaziti kod nas, ne dozvoljavajući da trasa prođe par metara lijevo, lijevo ili desno. I mi smo tu, ako se ne varam, jedno čak četiri puta mijenjali projekt, odnosno tri puta ga stavljali na lokacijsku dozvolu, i onda su nam dolazili stanari, buniti se da to nije ovako, nije onako, nije tako dogovoreno, nije on tako ili ona nisu tako mislili. I to se ponovo vraćalo, vraćalo na lokacijske dozvole, na projektiranje. U principu, radi se o tri projekta koja su, odnosno te dvije ulice su podijeljene u tri projekta. Mi smo, ako pogledate malo i gradske proračune proteklih godina, uvijek i planirali ta sredstva, i u proračunu vezano za komunalne djelatnosti, za samu izgradnju, ali i u jednoj skupnoj stavci u proračunu Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom, jer će trebati otkupiti dijelove čestica ljudi kroz čija dvorišta prolazi ta cesta.

I mi u ovoj proračunskoj godini također imamo iste stavke i za izgradnju, ali i za otkup koji treba ići prije. Vi ste se informirali, bili ste i kod mene. Točno je, sad su lokacijske, jedna lokacijska dozvola je zapravo i potvrđena, dvije su, mislim da je još pravomoćna, nisam siguran je li izdana. I onda nakon toga opet stvari moraju ići kod geodeta koji će izvršiti određena cijepanja, onda nakon toga ide i nekakva procjena terena, službena, nakon čega idemo u otkup čestica, a nakon otkupa treba ići sama izgradnja. To je nekakva službena procedura, to su koraci koji bi se trebali poduzeti. To su koraci koji zahtijevaju da se poštuju. Ne možemo mi sad tamo doći i uzeti bager i proći ljudima kroz dvorište. Ako se ijedan ne slaže, zapravo cijeli projekt se mora mijenjati, jer ulica nije, ona je zapravo jedna trasa koja se mora pratiti. Ako sad netko na svom dijelu ne da tu trasu, vi morate i u sljedeće dvije, tri parcele zadirati i promijeniti tu trasu, a onda opet s tim ljudima dogovarati. Uglavnom, da skratim priču, morao sam ovu genezu kazati, jer stvarno je dosta i frustrirajuće tamo bila situacija. U ovoj proračunskoj godini su i sredstva za otkup i sredstva za izgradnju. Nisam baš siguran da će se sva ta sredstva za izgradnju ove godine iskoristiti. Bit će dobro ako mi uspijemo otkupiti svo to zemljište i raspisati natječaj za izvođača radova.

Hvala. Idemo na daljnje pitanje. Gospodin Dobra, kao treći. Izvolite, kolega. Ostali smo malo dužni. Izvolite. Zaboravio sam ovo drugo pitanje. Dakle, kamenolom. U načelu su kamenolomi u domeni županijskih planova i županija. Što se tiče samog prostornog plana, ako kolegica Marlena može pojasniti možda kako se to donosi, odnosno na ovaj dio pitanja. Kolegica Roša, izvolite. Dobar dan svima. Dakle, pitanje kamenoloma općenito, pa tako i kamenoloma Vukovac. Ako ste pogledali u našem prostornom planu, on je, mislim, čak od, ne mogu sad točno reći od koje godine, predviđen za sanaciju. Nadležnost za donošenje rješenja o eksploataciji je na Ministarstvu gospodarstva. Mi tu nemamo elemenata da sudjelujemo u donošenju tog rješenja. To je više pitanje za Ured državne uprave. Hvala lijepa. Evo, gospodin Dobra.

Dobro jutro svima. Malo sam viši, pa da dignem ovo, kasnije ćemo vratiti nazad. Slušajući kolegu Marencija maloprije, skoro se nisam nasmijao, kolega Marenci, jer vi ste bili protiv, to jest za ukidanje Festivala klasične glazbe prije desetak dana na Odboru za društvene djelatnosti, a sad očitajte pištolju gradonačelniku. Ne kažem da mu niste trebali očitati pištolju, ali mi je malo čudno kako ste sada tako prosvijetljen, a prije desetak dana ste digli ruku da taj festival isti treba... Kolega, ja bih vas zamolio da konkretiziramo pitanje bez ulaska u raspravu i osvrte prema drugim vijećnicima. A mogu ja odgovor? Ne, nema, nema odgovora. Mislim, svi pričaju... Ovo nije vijećnička pitanja, nisu upućena vijećnika između vijećnika, nego vijećnika prema gradskoj upravi. Molio bih vas da u tom dijelu se držimo pravila, da ponovo ne stvaramo ovdje određene... Ja da bih došao do pitanja gospodinu gradonačelniku, moram prvo... Ne možemo ovdje voditi komunikaciju između vijećnika, jer onda ovo više nema nikakvog smisla. Sami ste se borili i, ovaj, s određenim aspektima za ostvarivanje prava da ova vijećnička pitanja traju u određenom razdoblju. Sada sami opet radite, ovaj, kontraprodukt takvoj situaciji, pa se onda čudite za odluke koje su bile. To ne govorim vama osobno, nego govorim svima ovdje. Prema tome, konkretizirajte pitanja bez ulaska u raspravu. Upravo ste mi uzeli četrdeset četiri sekunde ovoga... Ja ću vam ih vratiti, ja ću vam ih vratiti, eto.

Dobro, hvala vam lijepa. Izvolite, gospodine. Moje pitanje bi onda bilo, oprostite, kolega Marenci, neću vam se više obraćati, gospodinu Buriću, sugestija i savjet da zaboravimo jednostavno ovu priču, da ne idemo u nekakve CSA rekorde o muzika posjonate. To sad košta sedamdeset tisuća kuna, ne košta sedamdeset milijuna kuna, nego sedamdeset tisuća kuna. Jutros ga je Vijeće za društvene djelatnosti maklo, to jest odgodilo. Ja vas pitam, možete li maknuti točku broj petnaest, koja je usko vezana za točku broj četrnaest, a to je da kazalište se obvezuje da će deset... A mogu ja pitati, Marin? Daj, molimo, bez komentara iz klupa. Dobro, neću vas ništa onda pitati. Vidim da jednostavno... Ostavimo mogućnost vijećniku da... Jednostavno vidim da mi ne date da postavim pitanje, da je diverzija, subverzija, i sa vas, gospodine Zlatoviću, a vidim i... Jeste u meni prepoznali neprijatelja. I vidim, i vidim i sa kolega oko mene. Nemojmo biti paranoični danas. Ajde, ajmo lijepo, ovaj... Još jednom ste dokazali, pokazali, da mi ne date da rečem svoje pitanje. Samo izvolite, ja vas, ja se upravo trudim da vi postavite konkretno pitanje. A možete li me pustiti da rečem? Pa evo, izvolite. Hvala vam lijepa. Još jednom, znači, još jednom ponavljam gospodinu gradonačelniku pitanje. Pitam ga, može li se točka broj petnaest maknuti sa dnevnog reda, s obzirom da je usko vezana za točku broj četrnaest, koju smo upravo jutros maknuli, a kaže da kazalište se obvezuje da će deset

izvedbi klasične glazbe promaknuti u petnaest glazbeno-scenskih, s obzirom da imamo sedamdeset tisuća kuna, mislim, kad podijelimo, oduzmemo PDV i dođemo na tih petnaest, da je to nekakvih tisuću osamsto kuna, pa sad zamislite da dođe jedan kvartet svirati u Šibenik, tisuću osamsto dijeljeno četiri je četiristo pedeset kuna za nekakvog izvođača, a znamo da danas jedan obični DJ košta tisuću kuna. Znači, to je moje prvo pitanje, da li ga možete pomaknuti, da li tu točku možete skinuti. A moje drugo pitanje, poštovani gradonačelniče, možda i budući župane, u strategiji razvoja grada Šibenika je predviđena izgradnja nove bolnice, o kojoj vi stalno pričate, i stalno pričate o tom zdravstvenom turizmu. Dokle mislite čuvati atraktivnu lokaciju koja se nalazi u prostorima bivše vojarne, cirka nekih petsto tisuća kvadrata, na kojoj se ništa već godinama ne dešava, već postaje deponij za odlagalište materijala građevinskog? A ako ne mislite, u suradnji sa županijom, nadležnim ministarstvima i državom, ići u tom pravcu, onda tamo možda napravimo nekakvi akvapark, zabavni park. A svjedoci smo prenapučenosti postojeće bolnice. U krugu bolnice su i četiri javne ustanove, a pričamo stalno, to jest vi stalno pričate o zdravstvenom turizmu kao jednoj okosnici modernog turizma grada Šibenika. Da li ćete nešto poduzeti ili poduzimate po pitanju toga? Hvala lijepa. Hvala. I hvala gospodinu Zlatoviću što je bio, ovaj, pristojan pa me nije prekidao. Prešli ste petnaest sekundi, ali Bogu hvala.

Hvala lijepa. To je uvaženo bilo. Evo, poštovani vijećniče, dakle, vidim da je ipak bilo dobro pustiti Antuna da dovrši priču, možda zato što sam ja posebno osjetljiv na ovu tematiku. Ali idemo. Famozna muzika pasjonat. Odluka gradskog vijeća bit će odluka gradskog vijeća. Jako Bilić, kao aktualni ravnatelj, ima apsolutno moju podršku. Suočit će se svi gradski vijećnici s realnim, ponavljam po drugi put, činjeničnim, argumentiranim stavovima, brojkama, i na osnovu toga će se odlučiti. Što se tiče ove druge teme, koja je puno važnija. Da, točno je. Odgovor, odgovor. Možemo li skinuti? Možemo li skinuti? Ne možemo, ne možemo skinuti, jer je to program aktualnog ravnatelja. Dakle, ponavljam, nema nikakvog razloga da gradsko vijeće korigira program aktualnog izabranog ravnatelja, za koji smo već jedanput dali podršku. Dakle, vidjet ćemo što će se dešavati na sljedećoj sjednici. Što se tiče bolnice, da. Dakle, u strategiji razvoja grada, i ja sam sudjelovao u izradi tog dijela strategije, koji je usvojen, postoji pedesetak tisuća kvadratnih metara rezerviranih za opću bolnicu Šibenik, i to je predviđeno u konceptu razvoja grada prema ovom jugoistočnom dijelu. Drugo, postojeća bolnica apsolutno ne zadovoljava nijedan standard suvremenog liječenja. Dakle, da se meni krivo ne shvati, naša bolnica ima odličan kadar, ima dobru opremu, govorimo o standardima Europske unije, kojim i na koje je usklađen i standard Republike Hrvatske. Dakle, govorimo o kvadratima, volumenu prostora, uvjetima boravka pacijenta.

Da to prebližim, jer je to tema, odnosno to su projekti kojih sam ja sudjelovao. Naša kirurgija ima još uvijek, a stara je više od deset godina, jednu od najsuvremenijih operacionih dvorana u Republici Hrvatskoj. Postoji samo još jedna takva u državnoj, pod navodnike, javnoj funkciji. To je prije otprilike godinu dana otvorena takozvana Endo Alfa u bolnici, u Kliničkoj bolnici u Vinogradcu. Međutim, naša Endo Alfa je stavljena sa svom tom čudom opreme u trideset i tri kvadrata operacione dvorane, a po standardu ta dvorana bi morala imati točno sto trideset pet kvadrata. Ili, naša jedinica intenzivnog liječenja ima devet kreveta, kreveti se računaju u postotku na ukupan broj kreveta. I neka nova jedinica intenzivnog liječenja bi imala isto tako devet kreveta, ali imala bi četiri puta veću površinu. Zašto su ti standardi? Zato što su oni garancija, ja bih rekao, ozdravljenja nakon uspješne terapije ili operacije. Najveći problem zdravstva u globalu, pa i hrvatskog zdravstva, su intrahospitalne infekcije. Dok god vi ne zadovoljite takozvane standarde volumena, izmjene zraka, udaljenosti pacijenata, dotle nećemo skršiti tu priču, koja se izravno tereti i reflektira, dakle, i na financije. Jer što god liječenje traje duže, to su troškovi enormni. Ali vratimo se mi na bolnicu. Ja čak imam, ja bih rekao, i nešto drugačiji stav prema zdravstvenom turizmu. Ja tvrdim da nema zdravstvenog turizma bez uključivanja javnih ustanova. Da bi razvili zdravstveni turizam, ali da bi bili i logistika postojećem turizmu, razvoju, ali i domicilnom stanovništvu, Šibenik mora izgraditi novu bolnicu.

Vrlo jednostavno. Drugo, Šibenik mora ojačati Institut doma zdravlja. On bi se ojačao preuzimanjem zgrade poliklinike, naravno gradnjom nove bolnice. Šibenik mora imati jaki sustav javnog zdravstva, i zato je u mom mandatu donesena odluka da se javno zdravstvo radi na lokaciji starog zaraznog odjela, i sad se radi druga faza. No, nažalost, tu se ne dešava ništa posebno. Ja ne znam koji su razlozi, to je u ingerenciji županije, naravno nadležnih ministarstava, ali ja tvrdim, i to jest jedan od prioriteta, jedan od uvjeta za logičan i sustavan razvoj grada, u prvom redu osiguravanja kvalitetne zdravstvene skrbi našem stanovništvu, ali i mogućnost skrbi za turiste, je gradnja nove bolnice. I zaključam, da se puno ne zamaram. U ovom trenutku postoji besplatna nova lokacija koja je gotovo infrastrukturno opremljena. Postoji vrijednost postojeće lokacije, postoje razni fondovi s ovakvim i onakvim udjelima bespovratnih sredstava, a mi ne gradimo novu bolnicu. Ja to preslikavam na privatni život. Da mi netko da parcelu u Mukti, da mi da još jednu parcelu na kojoj živim, u vlasništvu, kaže: "To prodaj i s tim gradi." I kaže mi: "Možeš otići u banku i dobit ćeš osamdeset posto novaca koje ne trebaš vratiti, samo osiguraj dvadeset posto, uz, naravno, obvezu države, i mi ne radimo novu bolnicu." I to je moj cijeli komentar na to. Hvala lijepa. Hvala gospodinu gradonačelniku. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje, gospođa Iris Miškotarac, izvolite.

Dobar dan, srdačan pozdrav svima. Evo, kako sad u javnosti svi skupa licitiramo koliko će izaći Poljana, odnosno trošak Poljane, od planiranih četrdeset šest i pol milijuna, odnosno sad se već govori šezdeset milijuna kuna će koštati, odnosno kolega iz SDP-a pravnik je rekao da će doći do sto. Neću predložiti da otvorimo kladionicu, nego mene zanima nešto drugo. Ovdje je gospodin Bulat, jel' tako? Znači, vi kao direktor gradskog parkinga raspolažete s površinom koja se zove Željeznički kolodvor, jel' tako? Tamo ima sto šezdeset parkirnih mjesta, kako je evidentirano. Mene zanima na kakav način ste vi regulirali vlasničko-pravne odnose, odnosno korištenje te navedene površine, budući je riječ o čestici zemlje u koju je upisana Republika Hrvatska, odnosno HŽ infrastruktura, odnosno javno dobro. Dakle, moje je pitanje: da li postoje ugovori s HŽ infrastrukturom, odnosno da li postoji bilo kakav naplatni pravni posao između grada Šibenika, gradskog parkinga, odnosno HŽ infrastrukture, i koji bi bio iznos korištenja tog zemljišta, odnosno da li vi koristite, odnosno mi, to zemljište besplatno? Zašto to govorim? Znači, kapacitet te čestice, da govorimo o uređenoj pravnoj državi gdje jedna stranka koja je na vlasti i u gradu i u županiji u Republici Hrvatskoj radi za interese građana, onda bi bilo logično da umjesto kopanja Poljane da smo napravili garažu na mjestu Željezničkog kolodvora. Tamo ima sto šezdeset parkirnih mjesta na tri etaže koje bi bile povezane s hrvatskom obalom, jel' tako, i imali bi razinu dolje s ovoga poda, odnosno, ovaj, običnu, ovaj, vanjsku garažu, i samim time bi bili uvjeti građenja puno jeftiniji, uvjeti sigurnosti puno jeftiniji, i kapacitet garaže bi bio četiristo osamdeset parkirnih mjesta.

Zasigurno cijena garaže ne bi bila pedeset milijuna kuna koja opterećuje ne samo gradski parking, nego i, u konačnici, budžete građana grada Šibenika, budući smo svjedoci da se povećavaju cijene parkinga. Dakle, moje pitanje za vas: na koji način je regulirano korištenje tog zemljišta? Imamo li ugovor s HŽ infrastrukturom? Ako ga imamo, koliko košta? I molim da mi se taj ugovor prezentira. Jer ja sam tražila na internetskim stranicama HŽ infrastrukture, oni prihoduju dvadeset dva milijuna kuna godišnje od zakupa parkirališta i ovih poslovnih prostora i tako dalje, pa pretpostavljam da nam nisu to dali Mukti. Ako su nam dali Mukti, onda je trebalo to ukopati, da nam dadu u vlasništvo. A to je onda pitanje gradske uprave gradskog parkinga. Drugo moje pitanje odnosi se na Medulić. Znamo da je to najprometnija, ova, žila kucavica koja ide dolje do katedrale. Sve ovo što se događa oko kašnjenja radova, oko pogrešne procjene, koju pretpostavljam da nije problem u gradu Šibeniku, nego u Šibenskoj biskupiji, odnosno onome tko je izrađivao projekt. Znači, naposljetku je predviđeno petsto tisuća kuna koje ćemo mi platiti u dvije godine biskupiji, i sad se taj iznos penje na tristo četrdeset i više. Znači, to je osamsto četrdeset tisuća kuna. Ja sam išla provjeriti na Bioci. Zaista je tamo položen kamen, koji ste rekli, postoje kamere, to je super, da ga ne može nitko trpiti. Ali mene zanima sljedeće: ako mi možete prezentirati zapisnik konzervatora, izvođača i ne znam koga, koji je utvrdio da ima samo trideset posto iskoristivog kamena koji nije lomljen.

Jer ukoliko je taj vrijedan kamen nije lomljen i trebao bi poslužiti za sanaciju ovih svih devastiranih površina, uključujući i Gorice, onda ga je trebalo lijepo i posložiti tamo na ovim Biocima. Zašto to govorim? Govorim iz razloga što je to kamen jako velike debljine. Prosječan, ne znam, ima sigurno trideset centimetara, prosječan klesar bi mogao sanirati taj kamen koji je eventualno bio oštećen. Dakle, gdje je zapisnik, ustvari, da li postoje uopće zapisnik, fotografije i slično, tko je, kada i na koji način evidentirao da je sedamdeset posto kamene površine uništeno? I gdje je to što je uništeno deponirano? Jer ja sam dobila ovdje odgovor, ja se zahvaljujem gospođi Baran. Znači da je trideset posto utvrđeno kamenih ploča da nisu podlegle oštećenjima, i oni su kao takvi spremljeni na Bioce. A onda ne bih voljela da se, evo, u ovoj državi u kojoj nitko nema povjerenja u nikoga, da se govori protiv gradske uprave da se taj kamen vozio u Split nekome. Znam, to su sad kuloarske priče, ali vjerujem da ukoliko postoji zapisnik s potpisom ovlaštenih inženjera, konzervatora, da su oni baš potvrdili da je sedamdeset posto uništenih ploča, i ukoliko mi date odgovor gdje je to deponirano, tih sedamdeset posto u, ovaj, uništenih ploča, onda ja neću imati razloga na ikoga sumnjati da bi netko nešto muljao. Hvala najljepša. Hvala. Gospodin Vileta, izvolite.

Dakle, vezano za Medulić, drago mi je da ste se osobno uvjerili da su ove žive ploče deponirane tamo gdje jesu, da niste podlegli ovim kuloarskim pričama, a i vidim da se volite osobno uvjeriti, to mi je isto tako drago. Drugo, kad je nešto uništeno, onda je uništeno. Onda se baci. Ono što se može iskoristiti, ono se koristi, ili će se koristiti, odnosno deponirano. To ste vidjeli. Što se tiče dokumentacije, tu će kolega Lucić zajedno s konzervatorima svu dokumentaciju po tom pitanju, prepiske, odluke, pečate, to ćete dobiti na uvid, to nije uopće sporno. Što se tiče Poljane i ovih sto milijuna kuna, ja ne znam odakle, odakle ljudima koji to komentiraju te brojke. Dakle, jučer je bila i koordinacija, popodne, obično su koordinacije svaki tjedan

na temu Poljane sa svim vjerodavnim subjektima, i Poljana koja je ugovorena na četrdeset osam milijuna kuna, zasad je u tim gabaritima. Dakle, svi radovi koji su izvršeni, koji su plaćeni, svi radovi koji su planirani, su i dalje unutar tih gabarita od četrdeset osam, četrdeset osam kuna, četrdeset osam milijuna kuna. Tako da, zbilja, iz kojega rukava šešira se tako nabacuju razne brojke. Zbilja ne znam, a sve se da, onaj, provjeriti. To je to. Kolega, dakle, Paško, kolega Paškovće vam odgovoriti na ovo pitanje vezano za Željeznički kolodvor. Tu je jedna situacija izvrtnog kompleksa, Milevač kompleksa, gdje sam ja bio direktor gradskoga parkinga. Taj prostor nije u vlasništvu grada Šibenika. Da jest, mi bi već s njim odavno planirali u nekakvim strateškim projektima grada Šibenika. Pokušavamo već godinama to što ste vi predložili, i radimo na tome da na neki način grad Šibenik dobije taj prostor u svoje vlasništvo ili veće mogućnosti, veću mogućnost raspolaganja s njime, pa nismo pokušali da i ovaj nesretni, takozvani šibenske importane privedemo svrsi kao privremenu garažu, odnosno da proširimo ovaj broj parkirnih mjesta, pa nismo uspjeli zbog tih pravnih zavrzlama, pomorsko dobro, Hrvatske željeznice, jedne, druge, treće, sindikati i tako dalje, ali kolega Paškov je daleko dublje u te teme.

Kolega Paško, izvolite. Pozdrav svim vijećnicima i ostalima prisutnima. Bez obzira na to što sam ja dublje u toj temi, kako moj zamjenik gradonačelnika kaže, ja ću vam kratko odgovoriti na pitanje. Grad Šibenik nema ugovor s HŽ infrastrukturom. Grad Šibenik ima ugovor s tadašnjim Hrvatskim željeznicama na način da se prebija zakup s komunalnom naknadom. A drugi dio vašeg pitanja, ja bih vam odgovorio jednom pošalicom: da preko kruha tražite pogače. Dakle, grad Šibenik u ovom poslu, mislim da dobro prolazi prebijanjem komunalne naknade s potencijalnim zakupom. Mislim da ćete ga dobiti. Hvala. Idemo dalje na sljedeći set pitanja. Pod rednim brojem pet je kolegica Mia Matić, izvolite.

Dobar dan svima. Evo ovako, poštovani gradonačelniče, mene zanima, u kolovozu 2017. ste rekli da će biti gotova rekonstrukcija kina Odeon do sljedećeg međunarodnog festivala. To je 2018., s obzirom da smo sad u 2019., u kojoj smo fazi i hoće li biti gotovo ove godine to? Hvala. Hvala. Imamo jedno pitanje, gospodin Vileta, u ime gradonačelnika. Dakle, gradonačelnik je kad je to izjavio i dao nalog svojim službama, uključivo meni, da to bude gotovo. Međutim, s obzirom na sve ostale projekte koje smo imali, kad smo to stavili na hrpu i kad smo išli u izradu proračuna, ispalo je da negdje moramo, s obzirom na sve zahvate koje radimo po gradu, koje planiramo, da negdje moramo smanjiti, i onda nismo išli u završno uređenje kina u jednu fazu, nego smo i to završno, koje je gradonačelnik bio naredio da se krene u završno, podijelili u dvije faze. I sada smo u predzadnjoj fazi. Naravno, to traje pet godina. To traje pet godina iz razloga što smo u tih pet godina više od pedeset posto sredstava koje smo uložili u to kino dobili bez povrata od Ministarstva kulture, iz godine u godinu. Pa tako smo i u prošloj godini dobili pola milijuna kuna. Kino je u fazi da smo ga mi i dogovorili se s javnom ustanovom Tvrđava kulture da će oni njime upravljati, da će to biti jedna, kao što već znate, polivalentna, multifunkcionalna dvorana, da prepustili smo javnoj ustanovi da ona odredi to završno uređenje.

Podosta ga je izmijenila u odnosu na onaj projekt od prije pet, odnosno šest godina. Samim time smo trebali ići u preprojektiranje i samim time je dio radova ove predzadnje faze pauziran. Ti radovi bi trebali biti gotovi najkasnije kroz ljeto, čime ćemo, gdje će nam onda ostati još, jer sam tražio od samoga projektanta da mi dade točno realnu procjenu završnih radova, nije mi to još dao. Moja procjena je da će taj završni dio biti još negdje oko četiri milijuna kuna. Mi ćemo taj završni dio, tu zadnju fazu, i da želimo, ne možemo razbijati više u podfaze, ozbiljno, obzirom na tehnologiju šta se sve unutra mora, mora napraviti, mora biti u jednoj fazi, i pokušat ćemo, naravno, to sufinancirati od, kako to i mi znamo, od raznih ministarstava fondova, s tim da je javna ustanova Tvrđava kulture obvezala se da će dio sredstava za tu zadnju fazu osigurati. Sad kad bih ja rekao koja je moja procjena, naša želja i ono što bi zapravo trebalo biti, da do kraja našeg mandata ta dvorana bude u funkciji, gradonačelnik će se malo naljutiti na mene, on će reći: "Ne, to mora biti gotovo do, do, do ljeta sljedeće godine." A to ćemo, to ćemo onda i pokušati. Ali, kažem, nemojte me onda hvatati za, za, za riječ ako nije na ljeto otvorena sljedeća dvorana. Vidjet ćemo. Hvala gospodinu

Smij- gospodinu Mileti. Sada prelazimo na sljedeće pitanje. Gospodin Smijanović. Dobar dan svima. Dakle, suprotno nekim očekivanjima, moja pitanja će biti dosta banalna. Dakle, prvo pitanje se tiče gradnje, gradnje, gradnje, gradnje, dakle, dalekovoda, trafostanica Bilice, Trogir. S tim u svezi, postoji, u tijeku je postupak izvlaštenja i postoji spor, odnosno postoji niz sporova s tim u svezi, ali ono što je važno, da, da, dakle, jedinice lokalne samouprave i regionalne uprave imaju svoj stav o tome, i dakle, postoje alternativne trase za dalekovod koji bi se trebao graditi. Ova varijanta, kako se sad provodi u postupku izvlaštenja, ta trasa dalekovoda je postavljena na takav način da će nedvojbeno izazivati ugrozu stanovništva, znači, od, od elektromagnetskog zračenja pa dalje. Dakle, ja bih molio gradsku upravu da se s time pozabavi, iako je to u ingerenciji zapravo županije i tako dalje, ali evo, to bih molio da i, a po mogućnosti, tražit ću zapravo pisani odgovor tako da možemo to dignuti na jednu višu razinu, jer vidim da ovdje postoji dobra volja i županije i grada da se, da se zapravo ponude alternativna rješenja. Zašto se forsira ova trasa koja je zaista opasna za preko 380 ljudi,će biti ugrožena na ovaj način. To mi nije jasno. Dalje, zanima me, ovaj, postoji li pronatalitetna politika u gradu Šibeniku? Da li se što po tom pitanju, ovaj, poduzima? Ima li načina da se napravi nekakav uvid, da se da, da se obznani javnosti široje što se s tim u svezi poduzima?

I evo, to je to. I, i, i jedan mali detaljić, iako izlazim iz okvira dva pitanja, a tiče se, a tiče se regulacije adrese stanovanja nekih osoba koje su legalizirale objekte na cesti Podi. Prema Podima postoje neki stambeni objekti koji nemaju nikakvu adresu, pa je veliki problem oko toga. Nastaje, ne mogu se naručiti poštom i tako dalje, i tako dalje. Eto, hvala lijepo. Hvala u ime gradske uprave, gospodine gradonačelnik. Hvala gospodinu Zmijanoviću. Dakle, što se tiče dalekovoda, dakle, to je jedna je kompleksna priča, ali prihvaćamo ovo da bude pisani odgovor, jer je i dosta kompleksno, uključuje i županiju i državu i svašta nešto. Uglavnom, ono što je dobro u toj cijeloj priči, da je taj dalekovod, između ostalog, se radi i za potrebe naraslog gospodarstva grada Šibenika. Dakle, HEP opskrba više ne može zadovoljiti potrebe šibenskog gospodarstva, i to je dobra priča. I to, naravno, gospodin Zmijanovićće dobiti napismeno, i dobro je da tu surađujemo, tu zaista nitko ne želi biti protivnik, nego želimo da se to napravi koliko je to moguće i na zadovoljstvo ljudi koji se nalaze na toj trasi. Što se tiče pronatalitetne politike, dakle, tu smo mi otvoreni za svaki suvisli, logični prijedlog kojega ćemo, ako to nemamo već u našim aktima i u provedbi, onda nastojati to ostvariti. Ali generalno, da puno ne govorim o pronatalitetnoj politici, ja osobno smatram da su dva najvažnija poteza koje možemo napraviti, a to je, gdje god je to moguće, mladim ljudima dati ugovore na neodređeno radno vrijeme i maknuti se od priče ugovora koji stavljate u ovisnost zaposlenika, dakle, govorim o ugovorima o određeno radno vrijeme.

I drugo, di grad može napraviti, kad već ljudima osigurate stalno radno mjesto, sigurnu plaću, onda im omogućiti i jeftinu kupovinu vlastitog kvadrata. Jedini model kojega tu mi možemo izvlačiti je, naravno, POS. Realizirali smo prvih 150 stanova, i ja uporno tvrdim da je to meni jedan od najdražih projekata, ne zato što su napravljene zgrade, nego uopće razgovor s tim mladim ljudima koji su dobivali konačno svoje stanove. I po trećem, moj, mom načinu razmišljanja, da je cijena kvadrata manja nego što je cijena mjesečnog podstanarstva. Sve ostalo, dakle, subvencioniranje vrtića koje ćemo nastaviti, gradnja vrtića, evo, ja moram najaviti da ćemo mi, i dogovorili smo se, donaciju, zadnju veliku donaciju Domicilne Jadranske banke, napravit će se o kompletnom trošku Jadranske banke igralište u sklopu parka Šume Šubićeva za djecu s posebnim potrebama, a našu stavku iz proračuna ćemo prebaciti na izradu projektne dokumentacije za gradnju vrtića za djecu s posebnim potrebama. Nastavlja se, naravno, projekt vrtića, subvencioniranje vrtića, obnova škola, cjelodnevni boravak škola, jer su žene, nažalost, sve više vezane za posao i treba im omogućiti i pomoći na taj način da organiziramo skrb za njihovu djecu. Sve detalje, mogli bi ovdje govoriti satima, o onome koliko i u kojim programima sve grad kroz odjel, uglavnom odjel društvene djelatnosti, subvencionira i olakšava, ali ćemo nastaviti, naravno, s tim putem. Sve ono što bude dobra sugestija, što je logično, što je održivo, dakle, i besplatni udžbenici i sve ostalo, da ne nabrajam, mi smo voljni to odraditi.

Hvala gospodinu gradonačelniku. Moram konstatirati, a da, izvolite, gospodine Milete. Ostali smo još dužni ovo potpitanje. Dakle, ovo prvo pitanje vezano za elektrodistributivni sustav. Mještani Dubrave, predođeni svojim predsjednikom mjesnog odbora, su prije dvije godine, vrijeme brzo ide, ali mislim da je bilo prije dvije godine, alarmirali gradsku upravu upravo po tom pitanju i trase dalekovoda. Malo su isto kasno reagirali, što se naknadno ustanovilo, jer je ta trasa bila i ucrtana, odnosno prije toga ucrtana u županijske planove, a nitko nije reagirao. Tu je došlo sad do, zapravo, tri koraka su već napravljena kad se trebalo reagirati, i sad pred zadnji korak, kad su došli, onaj, vezano za otkup zemljišta, e sad se reagira. I sad je to bila malo problematična cijela priča, obzirom na investiciju HEP-a, odnosno njihove, ovoga, dijela HOPS-a, je li, i grad Šibenik je zvao na sastanak upravo upravu, upravu HOPS-a, dakle, ovoga, operativnog sustava, gdje su oni izložili upravo ovo što sam ja sad rekao. Situacija je bila malo škakljiva. Pokušali smo priču usmjeriti da kroz dio koji je sporan korigiraju tu trasu dalekovoda. Počeli su raditi određene planove na toj trasi da ga izmjeste, sto, dvjesto metara, lijevo ili desno, cijelu tu, cijelu tu dionicu trase, i u tom trenutku se uključila županija, koja je sve daljnje sastanke na tu temu prenijela na sebe i prihvatila daljnju organizaciju tih sastanaka, dogovora, koordinacija, jer je, između ostalog, ta priča u županijskom prostornom planu.

Grad je u potpunosti dao podršku svojim mještanima Dubrave i za nas je, je li, tu priča u neku ruku, što se tiče koordinacije i organizacije, stala. Hvala gospodinu Mileti. Molim, adrese za Pode. Gospodin Paško, izvolite, ako možemo brzo, kratku informaciju dobiti. Drugi put, kad smo imali pitanje o konzultacijama, sad pitanje gospodinu Zmijanoviću, oprostite. Da, bio je jedan prijedlog, je li. Ja ću, ja ću kratko na ovo pitanje. Ja ću kratko na ovo pitanje odgovoriti. Ovo je jedan pravni problem. Pokušavamo naći rješenje, nismo ga još uvijek našli, a sastoji se u sljedećem: da ulica može biti samo u naselju, a ovo su objekti gdje su, koji su građani legalizirali van naselja, van građevinskog područja, gdje mi imamo nerazvrstane ceste, i kao takve su u popisu. I vidjet ćete i danas, jedna od točaka dnevnog reda će biti evidencija nerazvrstanih cesta. Međutim, na nerazvrstanu cestu ne može dobiti dokumente u nadležnom tijelu. Evo, to je problem. Za sad nemamo rješenje kako izići iz tog problema. Hvala. Idemo dalje, obzirom na to da nam je istekao sat vremena koji je inače predviđen za aktualni sat, ali obzirom na dobru volju da svim vijećnicima dademo mogućnost postavljanja pitanja, ukoliko se držimo regula igre, što smo pomalo počeli i primjenjivati, uz određene, ovaj, izuzetke, ali oni su pod određenom kontrolom. Ja bih predložio ovom gradskom vijeću, na tragu poslovnika kojega imamo, da donesemo odluku o produženju trajanja aktualnog sata do iscrpljenja današnjih pitanja.

Tko je za? Možemo krenuti. Znači, gotovo jednoglasno je prihvaćeno. Evo, kolega Samardžija se već ustao jer je pratio da je on sad na redu, pa mu i dajem riječ. Izvolite. Hvala lijepa, predsjedniče gradskoga vijeća. Sve vas srdačno pozdravljam, dragi gradonačelniče, sa suradnicima, i drage vijećnice i vijećnice vas, naravno, pročelnike i direktore trgovačkih društava. Evo, samo da se referiram na gradonačelnika. Gradonačelniče, koliko znam, bolnica je županijska, osnivač je županija, pa evo još jedno pitanje: da li ste stupili u kontakt, pošto ste maloprije hvalili bolnicu i izgradnju da je prijeko potrebna, jeste li stupili u kontakt sa nadležnim županijskim službama i da li ste im ponudili svoj EU tim za izradu projekta? To je jedno, ovako, je li, može biti pitanje ili sugestija. A moje glavno pitanje će biti određeno za Bikarac. Naime, svi smo svjedoci da je natječaj za izradu Bikarca poništen, od 130 i nešto miliona kuna, da je to, da već to traje tri, četiri, pet godina, da se ide u nedogled, da će ta ista tvrtka, koja je osnivač grad i u čijem je vlasništvu 100 posto, platiti neku kaznu, ako se ne varam, od 250.000 kuna. Da li će to snositi građani ili kako će to ići, i da li će za to tko biti odgovoran? To je jedno pitanje. A drugo pitanje, ukratko, da bude jasno i koncizno: što je sa famoznim Battižolama, dokle smo tu došli?

Hvala. Ja se nadam da, na tragu i onoga što je gospodin Dobra kazao, da stvarno ne pretjerujemo sa korištenjem naših potencijalnih prava, pa da ih onda izobličavamo. Ja ovo treće pitanje ću isto tako danas, ovaj, zatražiti da se dostavi pisanim putem, a ne više usmenim odgovorom, jer bi ovo, onda moglo izazvati reakciju daljnjih vijećnika. Tako da bih vas molio da odustanete od ovog pitanja, da ga, da na neki način usmjerite na pisani odgovor, ako je moguće. Evo, hvala lijepo. Dakle, prvo je pitanje bilo o činjenici Bikarac, je li tako? Prvo pitanje je bolnica, odnosno— Dakle, naravno, naravno da ja razgovaram sa županom, naravno da je županija dovoljno ekipirana i kroz svoju razvojnu agenciju da može sama odrađivati taj posao, ali ako je im potrebna bilo kakva moja skromno znanje o sustavu zdravstva, ja sam to voljan s njima podijeliti. Što se tiče Bikarca, dakle, priča je tu vrlo jednostavna: međunarodni natječaj, mi smo osigurali sredstva za gradnju CGO-a, poštivanje zakona je nužnost, zakon o javnoj nabavi je takav kakav jeste i mora trajati onoliko koliko traje. Sve što se radi na Bikarcu radi se zakonito, legalno i legitimno, ali pogotovo u međunarodnom natječaju ne možete nikome oduzeti pravo na žalbu. Natječaj nije poništen, natječaj je vraćen na ponovno odlučivanje, i ja se nadam da je to, evo, ovdje je i član komisije, naš pročelnik za financije, ja se nadam da će to konačno biti završeno i da je blizu donošenja odluke.

Sve je to u detaljima sazdano u odlukama, u zakonitoj proceduri provođenju natječaja. Hvala. Idemo na daljnje vijećničko pitanje. Kolega doktor Blahoš, izvolite. Imam dva pitanja. Stigli smo svi na vrijeme. Moram priznati da je do mene došao podatak koji je vrlo alarmantan: oko 500 iznajmljivača apartmana je odjavilo svoju djelatnost. Ispravite me ako griješim, možda je nešto malo više, možda je nešto malo manje. Naravno, to se dogodilo zahvaljujući gradonačelniku Željku Buriću, koliko god se on skrivao iza Zelenog grada i Novice Ljubičića, koji je tu prisutan, iznajmljivači su ogorčeni i to s punim pravom. Zeleni grad je počeo izdavati račune u mjesecima izvan turističke sezone. Tako je u siječnju i veljači fakturirao odvoz smeća, dakle, fakturirao je nepostojeću uslugu, i to pored iznosa koji se plaćao za domaćinstvo. Jedan mi je iznajmljivač predočio račune za siječanj, gdje je platio Zelenom gradu oko 130 kuna i istovremeno nešto malo manje za domaćinstvo. I grad i država izvršili su udar na privatne iznajmljivače, a onda ih je dotukao nitko drugi nego Zeleni grad. Jedini izlaz koji preostaje iznajmljivačima je odjava djelatnosti, što smo vidjeli, i ponovna prijava samo za vrijeme turističke sezone. Ljudi su pronašli način kako da zaustave legalnu pljačku. Osim toga, postoji još jedan gorući problem: gosti koji dođu u apartmane ne imaju gdje parkirati. Grad nije osigurao parkirna mjesta, sezona je pred vratima, a iznajmljivače hvata panika.

Strepe kako će radovi na Poljani 2, iskopavanja, odraziti se, odraziti se i na ovu i na iduću sezonu. A gradonačelnika očito nije briga za to, jer da mu je stalo, već bi odavno pronašao rješenje za kriznu situaciju, za katastrofu koja je na pomolu. Kad treba pronaći način kako da se legalno uzme novac iz novčanika iznajmljivača, dakle, kad treba nešto oduzeti iznajmljivačima, to je, tu je poprilično snažan i efikasan, ali kad istim tim ljudima treba pomoći, kad im treba nešto dati, sve što im daje, to su bajke i prazna obećanja. Kao gradskom vijećniku, moja je dužnost da podsjetim gradonačelnika da je situacija u gradu Šibeniku alarmantna, zapravo i više nego alarmantna, i to je jasno svakom građaninu ovog grada. Poduzetnici su na koljenima, gospodarstvo je na izdisaju, radnicima je ugrožena egzistencija, iznajmljivači u centru grada su pred kolapsom. No, kad Burić priča o Šibeniku, stječe se dojam da se Šibenik nalazi u Švicarskoj, tamo negdje pored Ciriha. Možda je njegov život Švicarska, tko zna, ali građanima sigurno život nije Švicarska. Istovremeno, situacija je fenomenalna za one koji uzimaju dijelove kolača i zadovoljno trljaju ruke. Takvima je grad Šibenik zlatni rudnik i njima nikad nije bilo bolje. Takvi i podržavaju Zeleni grad. Zbog svega ovoga moram postaviti pitanje: da li ćete omogućiti parking mjesta za goste iznajmljivača? I nemojte mi, molim vas, pričati bajke i davati lažna obećanja.

Također, imate li namjeru donijeti kakve mjere kojima ćete financijski rasteretiti iznajmljivače, primjerice da mjesečna naknada Zelenom gradu izvan sezone bude u nekom simboličnom iznosu? I moje drugo pitanje: moram apelirati, opet apelirati, da odgovor na ovo pitanje ne bude u vidu neke bajke, kako je to Burić toliko toga puta napravio u svom mandatu. Ja stvarno više ne mogu slušati da je Šibenik Švicarska. Kao drugo pitanje, da odmah kažem, nemojte misliti da ste se izvukli od mojih pitanja vezanih za Zeleni grad. Kad sam vam zadnji put postavio to pitanje, izvrijeđali ste me na osobnoj razini, a konkretan odgovor nisam dobio, pa ću pitanje postaviti ponovo i, ako bude trebalo, postavljat ću ga na svakoj sljedećoj sjednici do kraja mandata ovog vijeća. Dakle, gospodine gradonačelniče, hajka Zelenog grada na novčanike građana i poduzetnika uzela je neviđeni zamah. Računi stižu, ljudi se hvataju za glavu i ne znaju što da rade. Recite mi, jeste li možda nešto poduzeli u pogledu cjenika Zelenog grada i podržavate li ovu hajku?

Gospodine gradonačelnik, izvolite. Kao i svaki put izlaganje gospodina Glavaša, ja sam potpuno miran. Mene podsjeća na grčke epove, kako su oni, jer oni su u principu mašta, nikad dokazani. Tako i on priča, nešto što je samo njemu razumljivo. Ali, gospodine Glavaš, za razliku od vas, ja sam iz prirodnih znanosti i ja uvijek govorim samo o činjenicama, argumentima, a uz to i oftalmolog, i sve što kažem mora se i vidjeti. Pa ću ja vama reći, na primjer: vi govorite o katastrofalnom Šibeniku, istovremeno to je grad u kojem je prodan kvadrat stambenog prostora za 6.000 eura. Očito je čovjek budala. Ali se i vraća nazad. Kad sam ja prije tri, pet ili četiri godine na ovom gradskom vijeću govorio da će doći vrijeme kad će kvadrat u Šibeniku biti podcijenjen 5.000 eura, onda su govorili da su to epovi i bajke. Ja ću vama dalje dati argument i činjenicu. Ne samo da je pala nezaposlenost u Šibeniku, nego je porastao broj zaposlenih. Argument: prva dva mjeseca, siječanj i veljača, proračun grada Šibenika 2019. na stavci prihoda od poreza i prirezâ na dohodak rastu puno brže i bolje se puni nego prošle godine. Odgovor je vrlo jednostavan: rastu plaće i raste zaposlenost. Hoćete i dalje podatak? Omjer broja zaposlenih umirovljenika u gradu Šibeniku: na jednog umirovljenika dolazi 1,42 zaposlenih, prosjek Republike Hrvatske je 1,22. Dakle, daleko iznad prosjeka.

Svi ekonomski analitičari kažu da je stupanj razvoja postignut onog trenutka kad je broj zaposlenih 1,5 na jednog umirovljenika, a Šibenik je blizu tu. Dakle, ne priča Burić bajke, nego priča poslovni dnevnik koji analizira poslovanje Telem i Pola, koji analizira poslovanje ulaska Iskre u remontno brodogradilište. Uostalom, imate, ako znate pročitati te tablice, službene podatke Gospodarske komore, gdje točno ćete vidjeti kakvi su prihodi od izvoza, kakav je odnos izvoz-uvoz, kakav je porast BDP-a, uključivo u gradu Šibeniku. Dakle, ja vas molim, nemojte tlačiti više ovo gradsko vijeće pisanim dokumentima i tezama:"meni se obratili, meni su rekli". Recite konkretno ime, tko vam se obratio, tko vam je rekao, jer ste to zloupotrijebili i zadnji put, što je čak bilo na granici poduzimanja određenih mjera i sankcija, jer su to bili osvrti onih čije ste vi podatke neslužbeno uzeli i iznijeli na ovom gradskom vijeću. Ali ja ne bih dalje analizirao. Dakle,

odgovor, na vašu žalost, ja se nadam da će ovo vama biti inače zadnji mandat u gradskom vijeću, jer ćemo mi biti brzi, puno brži i konstruktivniji bez vas. Idemo dalje. Cijenjena vijećnica, gospođa Kardum, izvolite. Malo da razbijemo ove tenzije, a da ja skidam svoj šal da vas ne podsjećam. Dobar dan, ili već je ovo dan, svima ovdje nazočnim, da se ne obraćam kao inače pojedinačno, jer mi to oduzima vrijeme. Imam 4 minute. Naime, prije nego što postavim dva pitanja koja će biti, ovaj, konstruktivna, dolaskom u gradsko vijeće neki mirovljenici su rekli da ja ne postavljam pitanja ništa vezano za mirovine. Kako da gradonačelnik podigne mirovine? Ne mogu postaviti pitanje jer to nije u ingerenciji gradonačelnika, niti vas kao gradskog vijeća. Ono što dođe da ja ispregovaram sa gospodinom gradonačelnikom, to ispregovaram i bez gradskog vijeća. Tako da se moja dva pitanja odnose na gradske četvrti, što ne znači da od svakog umirovljenika neću prihvatiti pitanje, ako je ono za ovo gradsko vijeće, iznijeti ga tu. Zadnji put sam pitala gradonačelnika kad će biti naše Uskrsnice i Božićnice. Vidim da od Uskrsnica neće biti ništa. Tako da danas sam, eto, odnosno moj gradski odbor, izabrao 6 pitanja za aktualni sat, ova dva: gradska četvrt Ražine Gornje i gradska četvrt Stari grad. Ne treba mi se odgovoriti usmeno, nego tražim pisani odgovor. Naime, vjerujem da je to gospodinu Mileti vjerojatno poznato, ja sam to morala naprosto zapamtiti, da je plan rekonstrukcije i izgradnje, ovaj, trotoara na Vrkoljačkoj cesti prema Ražinama Gornjim već postoji plan, pa je pitanje vijećnika gradske četvrti Ražine da li je moguće u taj plan, u taj plan rekonstrukcije i izgradnje, ulaz prema Ražinama Gornjim, odnosno poviše crkve, napraviti boljim, jer je dosadašnji ulaz vrlo prometno nesiguran i loš.

Evo, molim pisani odgovor. Iako sam ih ja upućivala da bi oni to trebali, ovaj, pisano, mislim, dopis poslati, ovaj, gradskoj upravi. Znači, hvala, ne treba mi odgovor, nego pisani. Drugo pitanje je vezano za gradsku četvrt Stari grad. Ja pripadam četvrti Meterize, ali imamo tu vijećnika aktivnog, pa neće oni i aktivne vijećnike na Meterizama, pa nije potrebno da ja, evo, uključujem se, pa sam prihvatila ovo pitanje da postavim vezano za Stari grad. Vijećnik me je zamolio. Starog grada, kao i stanari u tom dijelu. A to je, možda ću se, ovaj, pogrešno izraziti, ali evo, tu su papiri, pa ću pogledati. Naime, četvrt je uputila dopis Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti 29. siječnja 2019. Taj dopis je zaprimljen i do danas oni nisu dobili odgovor. Te je pitanje: zašto, sukladno Pravilniku o postavljanju oznaka uređaja urbane opreme, vjerujem da sam dobro rekla, članak tog Pravilnika 17 se ne uklone uređaji, oznake i urbana oprema ispred ugostiteljskog objekta Azimut, jer isti ne ispunjava uvjete za tako nešto, jer nije dobio odobrenje od Ministarstva kulture u Šibeniku, Konzervatorskog odjela. Ja vjerujem da sam dobro to odgovorila. Ako nisam, neka ne zamjere, ima tu istina napisano. Molim pisani odgovor. Dopis je upućen 29. siječnja 2019. Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti. Molim pisani odgovor. Hvala, predsjedniče. Da li sam prešla puno? Pa, koju sekundicu, ali to nije za mene. Eto, hvala, zahvaljujem.

Hvala vam lijepa. Pisani su odgovori, prema tome nećemo ovdje danas odgovarati. Možemo ići, ono, last but not least, je li, gospodin Klovnjak kao zadnji današnji vijećnik. Ili cuker kornicu led. Šećer odlazi na kraju. Šećer odlazi na kraju. To ste vi rekli. Ima ćemo i šlaga na tortu isto. Imamo i taj šlag. Poštovanje svima. Izvolite. Evo. Jučer smo imali prvi dan proljeća. Jučer je isto tako bio Svjetski dan zaštite šuma i ekosustava. Danas je, recimo, Svjetski dan zaštite voda. Šta smo mi po pitanju zaštita šuma učinili? Ja to stalno na svake sjednice ponavljam, uvijek isto. Šta smo mi učinili? Nema više, gospodine Mileta, javnih radova. Sve šta je napravljeno, sve je zaraslo ponovo. I ako nema utiliteta, tu nema nekog efekta ako se ne radi svake godine, pa makar nešto mizerno. Samo jedan, samo

dio od jednog posto, manje od jednog posto šta se utrošilo, šta će se utrošiti u javnu garažu, da je uloženo u zaštitu šuma, vatrogasci bi sigurno imali puno manje posla. Znači, moje pitanje je: grad Split je sve bacio na zaštitu svoje šume. Kod njih se grad u garaže, to se ne spominje, sad je najveći problem, a šta je i normalno, su te šume. I mi imamo potkrovnjaka, i mi imamo trulih stabala. Stabla padaju jedno na drugo. Vi kad idete na tvrđavu, vi morate gledati u zrak da li vam neka grana, nešto neće pasti na glavu. Znači, moje je pitanje: da li ćemo mi napokon se pokrenuti i oformiti službu koja će objediniti javne ustanove,

gradske tvrtke i privatne vlasnike, da se napokon napravi taj katastar zeleni i da se krene u rješavanje tih problema, da naši vatrogasci imaju što manje posla, jer sezona dolazi. A moje drugo pitanje će biti šlag, što sam rekao, na ovo sve šta smo mi danas tu govorili. Evo, ovako, znači, kad pogledamo projekte stranke na vlasti, koji će i ove godine dočekati turiste, onda, ja ću vam sad praktično to prikazati. Znači, turisti kad dođu ovo lito i krenu, ne znam, tehnološkom cestom i prođu ispod Importanne centra, koji je rub grada, i ovo, i ovoga litaće biti, i turisti dolaze na kolodvor i iskrcavaju se i idu obalom i dođu do skele od Kina Odeon, koja, znate sami da se Kino Odeon radi već 5-6 godina, sad će ova skela stati vani 2-3 godine dok se taj ulaz i to ne napravi, a znamo da hotel odmah do je napravljen za manje od godinu dana. Znači, ta prašina i to sve, to je se ruglo za taj hotel tu koji se nalazi, da ne govorim sad o pumpi, to je druga. I ti turisti idu dalje obalom i dođu do katedrale i do ove nesretne Mirte koja je iščupana, pokidana. I sad kad sam dolazio na gradsko vijeće, ovi radnici su počeli, uvijek se nešto radi kad mi dolazimo ovdje, Zeleni grad, uvijek nešto radi kad mi dolazimo na sjednicu, i sad se radi taj zid, nesretni zid, i tu se stavlja žbuka.

A sve, vidi, čovjek koji nije od struke vidi da tu vuče na kamen, da to mora biti obloženo kamenom. I sami radnici kažu dolje, neću ih sad imenovati, kažu: "Eto, to vam je vaš grad." I ti isti turisti dolaze, prolaze, eto, katedralu, nitko nije još mirnija, idu, dolaze do tamo, do Metulića, nema ploča, ne mogu dalje, i kad prođu dalje, dođu do rupe za javnu garažu. A ako idu bočnom ulicom, dođu do naše, ove, fontane koja je zatrpana zemljom, i tako dalje. Tako da, moje pitanje je ovo drugo, ovako sam ga baš napisao: ima li nade za grad kad grad gradi? Eto, hvala.

Gospodine Gradačan. Gospodine Klovnjak, ja ne znam šta da vam odgovorim, ja nisam shvatio nijedno pitanje. Očito sam ja glup. Ali ću vam reći ono što ja mislim. Dok kuca ja gradonačelnik, u gradu Šibenikuće se graditi. I ja priželjkujem da se gradi još više i gradit će se još više. Jer nas u jesen čeka početak gradnje na Dragi, vrlo brzo će početi gradnja garaže na području vatrogasnog doma, vrlo brzo će krenuti uklanjanje prve policijske postaje i gradnja nove garaže, dakle, sve to što je čak financijski zatvorena konstrukcija. Drugo, gospodine Klovnjak, vi očito ne razgovarate sa turistima ili ne znate razgovarati, dakle, turistima to ne smeta. Kao što ne smeta. Zašto vi pričate svaki put? Zašto vi? Ja vas ne vičem, ja vas volim. Ja,

ja, ja ne vrijeđam nikoga, ja samo kažem da to turistima ne smeta. U svim europskim gradovima, u svim europskim gradovima, u svim. Ajmo malo, ovaj, koncentrirati se, pri kraju smo. Pri kraju smo, bez komentara iz. Imamo dvije vrste mandarinskog, gradonačelniče, govorite i te. Kolega Glavaš. Jeste se ispucali? Ne, ne, ja pitam da li znate i mandarinski, imate dvije, novi mandarinski i stari. Mi jedino bi mogli znati jezik Pjongjanga, je li, ovaj, vjerojatno, ali mandarinski ne. To svi govore, a sad pitamo da li su ove korejske. Izvolite. Ajmo, ajmo ovo završiti, pri kraju smo, držali smo se dnevnog reda i uljudnosti, ajmo to ne poništiti u zadnjim minutama. Ja ću još 10 sekundi šutjeti da eventualno gospodin Glavaš još nešto padne na pamet. Evo, samo izvolite. Gledatelji, pazite, vi govorite sve jezike. Dobro. A ja mu preporučam da se zbliži s Jakovom Bilićem, dobio bi vrlo značajnu ulogu u kazalištu, bio bi dobar glumac. Vi ste već u kazalištu, sad ja hoću u kazalište. Dakle. Pa već, neću, ovaj, 20 minuta. Dakle, gradilišta, gradilišta u jednom gradu koji se razvije moraju biti, i naravno da ona moraju, odnosno, na svim gradilištima se moraju poštovati uvjeti i uvjeti komunalnog reda i organizacije gradilišta. Što se tiče potpornog zida kod famozne, takozvane Mirte ili Pitospore, dakle, to pitajte konzervatore. Oni su dali konzervatorske odjele i uvjete. U tome grad ne sudjeluje ama baš ničim.

Grad je svoj stav iznio još 2016. i ni u jednom trenutku ga nije promijenio. Dakle, i to se samo informirajte. I mislim da je to sve potpuno jasno. Hvala. Može pauza? Čekajmo malo, čekajmo malo. Dajte, ovaj, malo smirimo strasti u ovom momentu. Iscrpili smo aktualni sat koji je ovaj put trajao, jasno, dosta duže, pa to uzmite u obzir. Ta će se praksa nastaviti ukoliko se budemo ponašali kao u velikom dijelu ove sjednice, ali ako budemo se ponašali kao pri njegovom kraju, onda ćemo primijeniti one odredbe koje smo i stavili u akt. Tako da, vodimo o tome računa. Prije odlaska na, ovaj, ako ste kolega Klovnjak nezadovoljni, možete zatražiti da vam se odgovori pisanim putem. To je, ovaj, ono što vam poslovnik nudi. Dobro, hvala. Konstatiramo da smo iscrpili vijećnička pitanja i prije prelaska na dnevni red dao bih 15-minutnu pauzu.