27. sjednica Gradskog vijeća, 13. travnja 2021.: strategija sporta i posljednja sjednica saziva

Što bi to ova jutra tamo? Ili ideš negdje? Neću. Idem na posao, samo— Dobro. A Mira, ovaj, može biti problem, jel'? Hoćemo kući? Pa 9 je uri, a što ćemo? Polako pristižu. Sad čekamo samo još minut-dva. Je l' ima bodiris? Službeni? Nema, nema. Nema, nema ništa. Samo— Je l' treba smanjiti? Mogli smo, mogli smo staviti, ovaj— Hoćemo krenuti? Poštovane dame i gospodo, evo, vidim da su zabrinuta lica, a vjerujem da nisu. Ovaj, danas smo na 27. sjednici Gradskoga vijeća, zadnjoj u ovome sazivu, koji je počeo 2017. godine. I evo, na početku vam se zahvaljujem na dosadašnjem radu. Nadam se da ćemo takav ritam zadržati i u ovoj današnjoj sjednici, 27. po redu. Pozdravljam jasno sve dame i gospodu vijećnike, gospodina gradonačelnika s njegovim zamjenicima, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, gospodu novinarke i novinare, te sve ostale nazočne. Jer uvijek imamo ponekoga tko u ime javnosti nazove ovim sjednicama. Danas su to i naši studenti Veleučilišta u Šibeniku, a vjerujem i još neki drugi koji bi danas željeli pratiti ovo in live, sukladno, jasno, epidemiološkim mjerama koje su na snazi. Zahvaljujem vam što se i držite tih mjera, i nadamo se da ćemo i ovu sjednicu odraditi bez ikakvih problema u tome smislu. Ono što je praksa uvijek, je li da zamolim ovoga kolegu, gospodina Galića, tajnika Grada Šibenika, da izvrši prozivku nazočnih vijećnika kako bi utvrdili nazočnost današnjoj sjednici.

Izvolite. Zahvaljujem. Sve vas skupa pozdravljam: doktorica znanosti Zorana Bačelić, Branka Badžim, Siniša Bušac, Zrinka Čatlak Bursać, Anton Dobra, Boris Dukić, doktor znanosti Ivo Glavaš, Tomislav Lucić, Ljubica Kardum, Branko Kronja, Dario Kulušić, Mia Matić se ispričala, Rikard Marenci, Milorad Mišković, Nikica Penđer nije nazočan, Dalibor Perak, Dino Papak, Marko Plenčar Mudrić, Stipica Protega se ispričao, Nives Radić, Nenad Samardžija, Joško Šupe, Iris Sukić Kotarac, doktor znanosti Dragan Zlatović je ovdje, i Branimir Zmijanović se ispričao. Evo, možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 21 vijećnik, što omogućava nesmetani daljnji rad, kvorum i jasno, valjano odlučivanje. Zapisnik za prošle sjednice vam je dostavljen u prilogu dnevnog reda, odnosno poziva za današnju sjednicu, pa vas pitam ima li netko primjedbi na ovaj zapisnik s prošle sjednice. Ako nema, molim vas da glasovanjem tko je za potvrdimo ovaj zapisnik. Ima li netko suzdržan? Protiv? Nema. Možemo konstatirati da je zapisnik prihvaćen jednoglasno. Prelazimo na vijećnička pitanja. Ono što bih napomenuo, uvijek po starom dobrom redu, je da na naš poslovnik koji govori o tome da pitanja vaša moraju biti jasna, koncizna, kratka, da moramo se držati onih limita u svezi postavljanja pitanja: svaki vijećnik 2 pitanja po 2 minute, klubovi vijećnika 1 pitanje u trajanju od 3 minute, i jasno mogući odgovori, odnosno traženje pisanih odgovora. Ono što bismo trebali konstatirati, a to ste vidjeli u pozivu za dnevni red u priloženim materijalima, jest da je za prošlu sjednicu, odnosno s prošle sjednice, ostalo nekoliko pitanja na koja su stigli pisani odgovori, pa uvijek imamo mogućnost prvo da se jave oni koji su dobili odgovore na svoja postavljena pitanja.

Iza toga ćemo krenuti na klubove vijećnika. Da li netko od klubova vijećnika ima traži riječ, odnosno postavljanja pitanja? Klub HDZ-a, klub Nezavisne liste Stipe Petrine. I onda krećemo na vijećnička pitanja vijećnika. Ovdje mogu konstatirati, pa ću samo ovo pročitati, da na neki način ponovimo da ne bi bilo spornih situacija. Javila se doktorica znanosti Zorana Bačelić, Anton Dobra, Boris Dukić, doktor Ivo Glavaš, Milorad Mišković, Nenad Samardžija i Joško Šupe. Tu je i kolegica Iris Sukić Kotarac se javila, i gore kolega Perak se javio također. Kolegica Kardum na kraju. Hvala vam. Evo, konstatirali smo, ovaj, one koji su se prijavili. Jasno, ovdje je tajnik i to temporalno zabilježio, tako da ćemo prozivati po onome kako se tko javio i prijavio za postavljanje pitanja. Idemo, znači, prema dogovorenom redu. Da li netko od onih koji su dobili odgovore na pitanja ima što za reći? Ako nema, prelazimo na pitanja klubova vijećnika. Ispred Kluba vijećnika Hrvatske demokratske zajednice, kolega Dario Kulušić, izvolite, kolega Kulušić.

Dobro jutro svima. Pozdravljam predsjedavajuće, predstavnike izvršne vlasti, kolege vijećnike te poštovane novinare. Evo, pošto dolazim iz kvarta Crnica, svakodnevno se susrećem s ljudima koji mi postavljaju određena pitanja. Ujedno, obnašao sam dugo godina ulogu predsjednika mjesnog odbora, gdje sam također imao slične stvari. Radi se o projektu koji smo, čiju smo razvojnu strategiju zajedno usvojili na Gradskom vijeću u 10. mjesecu 2020. godine, odnosi se na takozvani projekt Blatižele. Dakle, postavit ću u jednom pitanju 3 potpitanja koja svakodnevno, gotovo svakodnevno, čujem od lokalnog stanovništva. Naravno, bitno je to za cijeli grad i šire. Znači, radi se o projektu koji sigurno je jedan od najvećih u povijesti Šibenika, koji bi trebao biti jedan od najvećih u povijesti Šibenika, nazvan projektom generacije. Dakle, pitanja koja postavljam: u kakvoj je fazi takozvani projekt Blatižele? Što možemo očekivati u sljedećim koracima? I ono što je najzanimljivije, pod 3: kad bi se mogli vidjeti prvi obrisi tog projekta, s obzirom da smo najavili da će to zaista trajati poduže vrijeme i da ćemo i na sjednicama Gradskog vijeća u sljedećim sazivima imati i donositi puno odluka koje će biti vezane za taj projekat. Evo, hvala lijepo. Hvala, kolegi Kulušiću. Odgovorit će gradonačelnik, doktor Vulić. Evo, hvala vijećniku na pitanju. Projekt Blatižele, da, to je projekt generacije, i to projekt svih generacija Šibenčana. Vi znate da je to priča koja je stara više od 22, 23 godine, koja je imala nekoliko svojih odrednica.

U prvom redu, Šibenčanin na području Blatižele, ako izuzmete granicu pomorskog dobra, nije raspolagala ničim. Dakle, svaki kvadratni milimetar na području TEF-a je bio pod založnim pravom, hipotekom, odnosno razlučnim pravom kojeg je imala INA. To je jedan dio problema. Drugi dio problema koji smo zatekli na prostoru ex TEF-a je činjenica da je najduže blokirani račun u povijesti Samostalne Republike Hrvatske bio blokirani račun tvrtke TEF. U jednom trenutku je bio pokrenut i stečajni postupak preko Fine zbog upravo blokade računa. Svi ti problemi, sada da ne dužim, su riješeni na način

da su sva potraživanja, koja su uglavnom bila od strane države, pa ja ću podsjetiti, da je tu bilo otprilike preko 39 milijuna kuna potraživanja, govorim bez kamata, naravno, 39 milijuna kuna potraživanja Ministarstva gospodarstva za rušenje TEF-a. Preko 28 milijuna kuna su bila potraživanja Fonda za zaštitu okoliša za čišćenje TEF-a. Sam dug INE je jednom pravnom procedurom, dalekih prije 15-ak ili 20 godina, bio blokiran na 47 milijuna kuna, na što je INA potraživala ukupno s kamatama 169 milijuna kuna. I ne zaboravite činjenicu da je INA imala razlučno pravo, da je INA imala hipoteke upravo na parcelama na kojima se nalazi vanjski i unutarnji bazen u Crnici. Dakle, teoretski, Šibenčani nisu raspolagali niti vlastitim bazenom. Sve ti problemi su riješeni na način da su sva potraživanja države pretvorena u udjele. Za to su bile potrebne čak 2 odluke Vlade Republike Hrvatske, i rezultat toga je da je preko 70%

dionica, ajmo to tako nazvati, u zajedničkoj tvrtci Blatižele, koja je stvorena u vlasništvu Grada Šibenika, a 30% je u vlasništvu države. Druga bitna odluka Vlade Republike Hrvatske je, za razliku od mnogih drugih područja u Hrvatskoj, da su ostavljene mogućnosti svih takozvanih 5 varijanti dolaska investitora, od banalnog prodaja društva do koncesija. Te koncesije, na slučaju Blatižele, su moguće opet u svim varijantima, jer je i država uključena, a država može davati koncesije duže od 40 godina. U ovom trenutku, a to vi znate, iza tih odluka se krenulo u praktički studiju procjene stanja na području ex TEF-a, odnosno Blatižela, vrijednosti postojeće lokacije, dakle tržišne vrijednosti, valorizacija tržišne vrijednosti, i plan revitalizacije tog područja. Da bi to bio vjerodostojan dokument, napominjem da je to dokument koji je platila Europska banka za obnovu i razvoj, i Europska banka za obnovu i razvoj je angažirala španjolsku agenciju, ARUP, koja je sav taj dokument izradila, kojeg ste vi i dobili. Taj dokument, da bi bio validan, je moralo usvojiti Gradsko vijeće, i Gradsko vijeće je to usvojilo u 10. mjesecu 2020. godine. Što se čeka do sad? Ne čeka se ništa, jer nam predstoji izrada planova. Kroz idući tjedan mi očekujemo posjet ministra Horvata, ili ćemo mi ići gore. Jer što se u međuvremenu desilo? Bili su parlamentarni izbori, rezultat postizvornog ciklusa na nivou države je da nemamo više Ministarstvo državne imovine, nego je unutar Ministarstva graditeljstva, ili kako li već nosi naziv.

Desio se COVID, ograničenje putovanja i bilo kakva aktivnost s potencijalnim investitorima. Ako zanemarimo desetke videokonferencija koje kontinuirano traju u tom periodu, dakle aktivnosti su izuzetno živahne, vi niste mogli kvalitetno organizirati niti dolazak potencijalnih investitora, niti svih onih koji bi iskazivali interes za to područje. A naravno, kad govorimo o tako velikom području, o tako zahtjevnom projektu, da je sasvim drugačiji dojam dolaska na sam teren i valorizacija onoga što se vidi od onoga što se može bilo kakvim drugim medijskim putem zaključiti. U dokumentima koje smo mi usvojili na Gradskom vijeću je jasno postavljen i algoritam i dinamika postupaka koji nam slijede. Dakle, odgovor na sva pitanja što slijedi na području Blatižela je jasan. Ono što

je potvrdilo ispravnost našeg razmišljanja i puta, desilo se upravo ovih dana kada je ministrica Brnjac, dakle ministrica turizma, rekla da će jedan od puteva i smjerova u programu razvoja turizma, s ciljem da on bude održiv i praktički svih 365 dana, biti razvoj specifičnog kongresnog turizma za kojeg i za čiji tip ne postoji niti jedan kongresni centar u Hrvatskoj. Dakle, ne govorimo o kongresnim centrima ili kongresnim dvoranama koje postoje u sklopu turističkih naselja ili pojedinačnih hotela, nego se govori o projektima za koje će biti osiguran europski novac gradnje takozvanih multifunkcionalnih dvorana. Naš stav je prije 3-4 godine bio da bi jedna od odrednih točaka u revitalizaciji ex TEF-a upravo bila gradnja multifunkcionalne dvorane u Šibeniku, koja bi imala visoke tehničke karakteristike za održavanje sportskih priredbi, koncerata i kongresa. Naš smjer je jasan. Sve one sjajne priče koje ljeti imamo na Tvrđavi sv. Mihovila bi bili preslikane u zatvoreni prostor u zimskom periodu. Sve one sportske priredbe europskog ili svjetskog značaja koje Šibenik nema gdje održati, Šibenik bi na taj način dobio i kvalitetni sportski objekt koji bi bio na tom području. Samo održavanje kongresa je potpuno jasno koji oni benefit donose. Ali, naravno, apostrofirali smo i činjenicu da se TEF nalazi u jednom specifičnom području u kojem je vrlo blizu vanjski i unutarnji bazen, u kojem je vrlo blizu nogometno igralište, veslačka staza, dakle mogućnosti takozvanih priprema sportaša u mrtvom periodu.

Jer smo takve upite imali, nažalost, na koje povoljno nismo mogli odgovoriti, jer takvih kapaciteta nemamo. Dobro proučavajući taj dokument, vidite da postoji i niša zdravstvenog turizma, ma što to značilo. Na same te odredišne ili sidrun točke vrlo lako se lijepe hotelski kapaciteti, o plažama neću ni govoriti. Studija će, naravno, pokazati koliki je interes za nekakvo privezište, marinu, mini marinu, već što će se tamo iznjedriti. I u ovom trenutku traje procedura koja zahtijeva izradu planova, i konačni cilj je, naravno, dovođenje investitora. Ono uvijek interesantno pitanje, a i odgovor svima: kad će to početi? Ja se nadam da će u sljedećem mandatnom razdoblju, 2021-2025, tamo početi i fizička gradnja. A po svim procjenama, za kompletan završetak projekta TEF ili Blatiželeće trebati između 10 i 15 godina. I na kraju da kažem, i to sam rekao u uvodnoj rečenici, to jest projekt ove generacije, ne mislim uopće samo na stranačku generaciju, nego mislim na generaciju svih nas, svih vijećnika koji su sudjelovali u proceduri valorizacije projekta TEF-a. I rekao sam da je to projekt na kojem ne smijemo pogriješiti. To neće i ne smije biti nikakva izolirana četvrt, nikakav izolirani resort koji će biti isključen i odvojen od tkiva grada, nego to mora biti gradska četvrt koja će živjeti u prvom redu s područjem Crnice, odnosno preko obale s najstarijim dijelom Šibenika, dakle to je Dolac, s činjenicom da je Dolac praktički nama u ovom trenutku periferno i rubno područje.

Dakle, najstariji i najljepši dio grada Šibenika je de facto periferija koja će s ovim dobiti svoj nastavak. Dakle, ono što, naravno, predizborno je vrijeme, svašta se čuje, projekt Blatižele ide svojim tempom, bez ikakvih zastoja, ima svoju dinamiku i, naravno, proceduru koja zahtijeva pravne, točne postupke u kojem mi ne smijemo pogriješiti. Da je projekt TEF-a... Na pitanje je bilo takvo? Da je projekt TEF-a složena priča, pokazuje i današnja točka dnevnog reda u kojem ćemo staviti van snage planove na području Crnice. Zašto to govorim? Jer je isprojektirana i cesta koja će biti građena o trošku Hrvatskih cesta, koji će biti novi ulaz južnom padinom Smrčnjaka na područje Blatižela. Hvala vam. Hvala na odgovoru na pitanje. Sljedeći koji će postaviti pitanje u ime kluba vijećnika je doktor Glavaš. Izvolite.

Samo malo. Poštovane kolege, vijećnice i vijećnici, ovih dana smo svjedoci teške situacije u zdravstvu. Vidimo da nedostaje lijekova za najteže bolesnike. Malo se zna da je to posljedica loših ugovora s farmaceutskim tvrtkama koje ima HZZO i bolnice, i to višegodišnjih loših ugovora. A i ovih dana smo svjedoci da je više od godine dana prošlo od epidemije, početka epidemije COVID-a, i da su zdravstveni djelatnici, koje ovom prilikom s ovog mjesta pozdravljam i dajem svoju punu potporu, i naš klub vijećnika, u vrlo teškoj situaciji, praktički se naljudski bore, od ljudi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, obiteljskih liječnika, do onih koji su na COVID odjelima. I onda ćemo doći, gospodine gradonačelniče, do pitanja za vas, do jedne od vaših afera, koju smo vidjeli na provjerenom ovih dana, a bila je i u tjedniku Nacional prije nekoliko mjeseci. Dakle, u šibenskoj bolnici nedostaje 4,6 milijuna kuna. Ne znamo gdje su ti novci. Vi ste bili odgovorna osoba, koliko znam, potpisivali su se nekakvi računi. Da li su ti računi ispravni? Ono što čitamo iz novina i ono što smo vidjeli u provjerenom je da je osuđeni prevarant Ninoslav Brčić, koji je bio 8 mjeseci u zatvoru, pravomoćno osuđen i bio na izvršenju, da je taj osuđeni prevarant, inače stomatolog po zanimanju, da je taj osuđeni prevarant u 3 zdravstvene ustanove: Šibenska bolnica, Opća bolnica Dubrovnik, Dom zdravlja Osijek, ukupno zavukao, da tako kažemo narodski, za 13 milijuna kuna, od toga šibensku za 4,6 milijuna kuna.

Glavni oštećenik je IMEX banka iz Splita, i ta banka je u kaznenom postupku, napominjem, kaznenom postupku koji se vodi, ta banka je doznala da postoji vještačenje iz kojeg je potpuno jasno da u šibenskoj bolnici tih uređaja i opreme nema. Ono što također znamo iz suđenja Ninoslavu Brčiću, a suđenje je bilo na Općinskom sudu u Krapini, potvrdio mu je Vrhovni sud 2009. kaznu na godinu i 9 mjeseci, a odslužio je 8. Ono što znamo je da je vrlo sličnu stvar, gotovo istu, napravio u Krapini u zdravstvenom sustavu. Lijekova i opreme nije bilo, a novac se uzeo. U ovom slučaju zavukla se, prevarila se jedna banka, lažnim računima je, kako kaže Tisak i kako kaže Provjereno, i vještačenje u Provjerenom imaju, lažnim računima se ta banka navukla da dade kredit. Banka je oštećena, ali oštećena je i bolnica. U bolnici nema ni opreme ni uređaja. Kaže:"vještačenje koje je prezentirano na Provjerenom". I sad ja vas pitam, gradonačelniče, s obzirom da ste vi odgovorna osoba, da ste vi, među ostalim, trenutni gradonačelnik i da ste vi kandidat za gradonačelnika, recite nam o kakvom se tu kaznenom postupku radi. Radi li se o kaznenom postupku i što se tu dešava?

Gospodine gradonačelniče, izvolite. Pitanje je savršeno, a odgovor će biti u jednoj rečenici. To nema nikakve veze sa šibenskom bolnicom. Šibenska bolnica je u toj priči s IMEX bankom bila oko potpisa cesija. Šibenska bolnica je platila sve ono što je trebala platiti. Radi se o opremanju internog odjela koji je, naravno, opremljen, postoje svi relevantni potpisi. I jedan detalj: IMEX banka je tužila bolnicu smatrajući da je po cesijskom ugovoru trebalo plaćati banci, a ne dobavljaču. I, gospodine Glavaš, izgubila. Bile su 3 takve cesije, sva 3 sudska postupka na Trgovačkom sudu Šibenik, odnosno Zadar, sva 3 postupka na Visokom trgovačkom sudu Zagreb, sva 3 postupka na Visokom sudu u Zagrebu, dakle u pokušaju revizije. Dakle, sve pravne forme koje u ovoj državi postoje je bolnica Šibenik dobila. Za nas je proces završen. Nikakve štete po bolnicu Šibenik nema.

Hvala. Vijećnik Glavaš može samo zatražiti pisani odgovor, ali jasnog komentara, kao što znate, nemate. Je li tražite pisani odgovor od vijećnika? Samo malo, samo malo. Osim toga, to uopće nije tema za Gradsko vijeće, jer je bolnica u ingerenciji županije. Možete tražiti od župana odgovor, možete tražiti od uprave bolnice odgovor, možete tražiti od suda odgovor, koga god hoćete, ali ne od Gradskog vijeća. To nije tema za Gradsko vijeće. A ponavljam, 3 plus 3 plus 3, 9 sudskih postupaka, bez ikakvih problema je bolnica Šibenik dobila. Nemamo, nemamo mogućnost pitanja. Kolega Glavaš, kolega Glavaš, dakle, vrlo jednostavno pitanje. Ja vas pitam ovdje kao kandidata. Kolega Glavaš, ja vas pitam ovdje ne o građanskom parničnom postupku, nego o kaznenom koji se vodi. Da li se vodi kazneni postupak? To me zanima. Još jednom se referiramo na stvari koje nisu u kompetenciji. Ni protiv bolnice ni protiv mene ne vodi se nikakav kazneni postupak. Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Koja su vijećnička pitanja vijećnika, pojedinaca? Kolega Šupe je prvi na redu. Izvolite, kolega Šupe.

Ajmo prekinuti diskusiju. Kolega Šupe ima mogućnost da postavi svoja pitanja. Evo, dobar dan. Lijep pozdrav svima. Prije svega, lijep pozdrav našim studentima. Iznimno je drago da ih vidimo tu. Često smo mi političari, nazovimo političari, svojim nekakvim stavovima, nastupanjima, svađama makli upravo tu mlađu populaciju od svega toga. I ajmo danas, neka ovo zadnja sjednica Gradskoga vijeća protekne u jednom konstruktivnom tonu, da ti mladi ljudi vide da ima itekako razloga za bavljenje politikom. Pa u tome stilu, obzirom da vrlo vjerojatno današnjom sjednicom Gradskoga vijeća završava moja politička epizoda u ovom Gradskom vijeću, ja bih se zahvalio svim kolegama vijećnicima, cijeloj gradskoj upravi, gradonačelniku sa zamjenicima, tajniku predsjednika Gradskog vijeća na suradnji. I izvinio bih se ukoliko sam koji puta i, ajmo reći, u žaru borbe i u političkoj utakmici koji puta bio i prešao granice fair playa. Imam 2 pitanja. Prvo pitanje će biti ponukano prvim pitanjem kolege vijećnika Kulušića. Obzirom da smo mi u ovome postupku rješavanja imovinskopravnih problema oko TEF-a razdvojili de facto ono što je čisto u Blatiželu i ono što je nečisto u TEF-u, što je sasvim logičan slijed stvari. Dakle, moje pitanje u tome smjeru ide: što se događa s TEF-om, dakle s tvrtkom TEF-u, kojoj smo mi, ajmo reći, pod navodnike, makli tu šporkicu? Jer ipak je u tome TEF-u ostao dio imovine bivšega TEF-a, ukoliko se ne varam. To su sve one stvari izvan tvorničkoga kruga, između ostaloga, čini mi se, i bazen, je li tako, koji se spominje od gradonačelnika?

E pa, molit ću da mi se da odgovor na to pitanje. I drugo pitanje bi bilo u vezi izrade ovoga propagandnoga letka, ja bih ga nazvao, mandatnog izvještaja za proteklo četverogodišnje razdoblje. Ne mora to biti sada, već u roku ovome od 15 dana, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, a to je koliko je cijela ta priča koštala. Dakle, od same pripreme, grafičkog oblikovanja, tiskanja i distribucije tih letaka. Eto, toliko od mene i hvala lijepa. Hvala kolegi Šupi. Odgovorit će gospodin gradonačelnik. Hvala gospodinu Šupi. Dakle, prije nego što direktor TEF-a da konkretan odgovor o TEF-u, hvala na uvodu, na lijepim riječima. Ja bih rekao da je upravo ponašanje gospodina Šupe u ovom sazivu i u ovom mandatu primjer kako se može imati jasan, decidiran stav, a da to ne izaziva nikakve tenzije. Zašto to posebno naglašavam s gospodinom Šupom? Zato što smo mi imali potpuno drugačiji odnos u prvom mandatu, u kojem je bilo, ja bih rekao, ono PR-ovsko nadmudrivanje, način komuniciranja koji praktički donosi nekakvu osobnu satisfakciju, a ne konkretne odgovore. I on i ja smo to promijenili. I to je primjer odnosa, bez obzira što je on pripadnik, ja bih rekao, suprotne političke opcije. Hvala gospodinu Šupe na konstruktivnom načinu i ponašanju u ovom sazivu Gradskog vijeća. Što se... Molim bez komentara. Što se tiče mandatnog izvješća, uobičajen način koji rade sve gradske uprave, sve jedinice lokalne samouprave, kao što na kraju svakog ciklusa, godišnjeg, pa podnosite financijsko izvješće ili bilo kakvog zaokruženog procesa, naš je proces zaokružen.

Mi smo dobili mandat, tada je to bilo politički prezentirani prijedlog projekata. Na osnovu toga što smo predlagali u kampanji 2017., dobili smo povjerenje građana. I na kraju četverogodišnjeg ciklusa, red je tim građanima pokazati, na osnovu onoga što smo obećali, što smo i napravili. I ja s ponosom mogu reći da smo 98% stvari učinili, napravili i završili. Kad usporedite naš predizborni program 2017. i mandatno izvješće, onda je to potpuno jasno. Ono što nismo napravili, to je u proceduri ili pravnoj proceduri, kao što je, recimo, eskalator priča i razgovora s konzervatorima, sa svima, sa strukom koja će dati ili neće dati. Dakle, hoću reći samo da i ono što nije ostvareno je u nekakvim procedurama rješavanja, pa ćemo vidjeti kakav će na kraju biti i konačan ishod.

Dat ću vam ja odmah odgovor. Cijeli taj proces i to mandatno izvješće koštalo je ravnih 17.000 kuna, koliki je trošak štampanja i pošte, odnosno sve ostalo su napravili pročelnici tijela koji su bili i nosioci tog projekta. Dakle, tu nema nikakve enigme. A sada bih molio direktora TEF-a da vas upozna s detaljima. Kolega Pašković, izvolite. Odgovor na prvo pitanje. Poštovanje svima, pozdrav svim vijećnicima. Evo, jednostavno, i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća će biti jedna od točaka koja definira rješavanje odnosa oko TEF-a. Naime, mi smo na prošloj sjednici donijeli odluku da ćemo krenuti u postupak likvidacije društva. U tom postupku gašenja društva, pošto u knjigama još ima određenih potraživanja pravnih osoba koja u naravi ne egzistiraju, mi trebamo iskazati ta potraživanja iz knjiga. Vi kao ekonomista to znate vjerojatno dobro, bolje od mene. Stvorit će se određena porezna obveza prema državi. Tu poreznu obvezu ćemo zatvoriti sa zgradom. I u tom smislu smo u razgovorima s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava da bi se u tu upravnu zgradu uselio Centar za socijalnu skrb. Znači, kroz zatvaranje porezne obveze kroz zgradu. Dvije zgrade su već prenesene na grad Šibenik. To je vila i zgrada koju koristi dječji vrtić. Dakle, intenzivno radimo oko okončanja tog postupka. Međutim, postupak, kao i svaki drugi, traje. Danas na sjednici Gradskog vijeća imate točku dnevnog reda o komunalnoj infrastrukturi. Ta komunalna infrastruktura je

većinom na zemljištu TEF-a. Ona je u imovini TEF-a, ali to je ujedno komunalna infrastruktura u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. To sad, da vam dalje ne objašnjavam, tu ne nastaje porezna obveza, jer je u ovom slučaju ta odluka koju ćete vi danas donijeti porezno neutralna za TEF. Evo, to bi otprilike bilo to. Znači, intenzivno se radi i očekujemo u skoro vrijeme da to bude okončano. Hvala. Idemo na daljnje vijećničko pitanje. Sljedeća je cijenjena kolegica Bačević. Izvolite. Dobro jutro svima, poštovanim kolegama vijećnicima i vijećnicama, gradonačelniku i gradonačelnicima, predsjedniku Gradskog vijeća i našem tajniku, predstavnicima gradskih poduzeća, pročelnicima te našim gostima, studentima Veleučilišta.

U posljednje vrijeme u javnom prostoru pojavljivale su se različite interpretacije finalnog izgleda platoa na tvrđavi Sveti Ivan, kao i rokova finalizacije radova. Pa bih molila malo detaljnije objašnjenje u vezi toga. A vezano za pitanje eskalatora, gospodin gradonačelnik je već dotaknuo i djelomično i odgovorio. Također, evo, koristim ovu priliku da svima zahvalim na suradnji u ovom sazivu Gradskog vijeća. Hvala lijepa. Hvala kolegici. Odgovor na pitanje. Kolega pročelnik, izvolite, Mišura. Dobar dan. Pozdravljam sve vijećnike na posljednjoj sjednici ovoga Gradskog vijeća. Vezano za projekt Sv. Ivana, mi stojimo da će on biti završen ove godine. To je u skladu s zadnjim rokovima i produženjem koje smo dobili od Središnje agencije za financiranje ugovaranja. Što se tiče izgleda platoa, projektna dokumentacija napravljena 2013. i 2014. godine, projekt je prijavljen 2015. godine, ugovor je potpisan 1. kolovoza 2016., ako me sjećanje služi, na tvrđavi Barone. Znači, svi sadržaji koji su od tada navedeni, oni su neizmijenjeni. Što se tiče finalnog izgleda, na gornjem dijelu tvrđave, takozvanoj zvijezdi, je nađeno mnoštvo arheoloških spomenika, ostataka iz prethodnog razdoblja, tako da onaj mit o 2 mjeseca u kojem je tvrđava sagrađena definitivno ne stoji. Tu je došlo do bitnih promjena. Morao je biti izmiješten i sanitarni čvor i suvenirnica. Mnogo toga je pomaknuto. Ti sadržaji su gore i dalje ostavljeni. Reduciran je ugostiteljski objekt za koji nije bilo mjesta i nadstrešnica. Što se tiče zvijezde, znači najvećeg područja tvrđave, koje zajedno sa zvijezde i kliješta, kliješta je najveće koje imaju 18.700 metara kvadratnih, tu je smješteno više sadržaja, od kojih je najveći podzemni dio, kampus, 2.000 kvadrata.

Znači, parterno uređenje. Radimo sada projekt koji je bio samo u naznakama, jer za njega nisu bili potrebni građevinski veći radovi, pa nije obuhvaćen građevinskom dozvolom. To radi naš krajobrazni arhitekt Mate Rupić, kao i uređenje hortikulturno zelenilo, dok svi sadržaji koji su bili od 2014. godine su ostali. Više puta sam ponavljao koji su to sadržaji. To je opsidijo, kampus, to je povijesni plato, znači tu je i oružje, ima uz turski šator, ima još 15 šatora i pagoda s raznim sadržajima, od keramičke radionice, izložbe oružja i tako dalje. Ne zaboravimo veličinu tvrđave koja ima, koja ima, koja veličine nogometnoga igrališta.

Mi smo u procesu naručivanja jedne animacije koja će predstaviti konačni izgled tvrđave. Ne znam da li je još šta bilo vezano za tvrđavu pitanja, da me podsjetite. Pa da, šator, ako ćemo pričati o šatoru, on je od 2014. u projektu. Znači, riječ je o sadržaju koji nije trajnog karaktera. Znači, on je mobilan. Zato za njega nisu potrebne bile niti neke specijalne građevinske dozvole, niti konzervatorski uvjeti. On će se demontirati i montirati po potrebi. On nije stalni sadržaj tvrđave. Njegova površina je 150 kvadrata, što iznosi manje od 5 promila, čini mi se, ukupne površine. A njegova vrijednost je predviđena onda bila u nabavi 600.000 kuna, ugovoreno je 591.000 kuna. Na prvu nabavu se nitko nije javio. Na drugoj nabavi smo imali 2 ponuditelja, od toga je jedan bio u procijenjenoj vrijednosti. Što se tiče toga, ne znam šta bih još mogao reći, osim da je od, da je to sadržaj koji će biti jedno kraće vremensko razdoblje na godišnjoj razini prezentiran. I svakako nije niti dominantan sadržaj, niti glavni sadržaj tvrđave. De facto je to kampus. Ja bih spomenuo kao neki moj favorit opsidijo, koji je puno veći sadržaj, koji predstavlja jednu drugu kulturu, koji predstavlja pak venecijansku kulturu. Tu vidim da nije bilo nikakvih problema oko venecijanskih jelovnika i jela. Znači, to je opće prihvaćeno. Tu bih opet spomenuo da je Rudi Štefan napravio taj jedan odličan jelovnik i potrebu koja je bila.

Znači, to je što se tiče finalnog sadržaja. Osim toga, ima i ovih 15 šatora koji su isto mobilni i demobilni, s različitim sadržajima. Tu će biti i nabava oružja. Znači, mi smo do sada na tvrđavi napravili 16 nabava. Tri nabave su u tijeku. S obzirom da se često pita, ovaj, koje su nabave u tijeku, ukoliko je tko zainteresiran, sada je u tijeku nabava multimedijalne opreme i programskih osnova, 1.875.000. Otvaranje ponuda je 22.04. Nabava opreme za povijesni plato od 1.267.000 kuna i nabava opreme za provođenje programa reprezentacije baštine i arheološkog praktikuma, 173.000 kuna. To je isto jedan sadržaj koji nitko ne spominje do sada, pa vjerojatno kad bude nabava, onda će opet biti pitanje kako šta. Znači, da, na tvrđavi će se raditi iskapanje učenika i studenata u sklopu arheološkog praktikuma, dok još samo nisu započele dvije nabave. To su nabave unutrašnjeg uređenja i kuhinjske opreme gdje sada radimo. I na kraju nabava usluge programiranje produkcije. Znači, da zaključim, 21 nabava u složenom projektu od 50.000.000 kuna. Od toga je 16 nabava uspješno završeno, ugovoreno. Tri nabave su u tijeku i dvije su u pripremi. I 20.000.000 kuna isplaćenih sredstava na račun Grada Šibenika i verificiranih troškova vezano za tvrđavu Sv. Ivana. Hvala. Hvala. Bilo je iscrpno.

Mislim da ste i gospodin Glavaš jako dobro upoznati s tom tematikom. Molim vas da ne, ovaj, radimo te re-terne, ovaj, iz klupa prema govornici. Hvala vam na vašem iscrpnom izlaganju. Idemo na daljnjeg postavljača pitanja. To je cijenjeni vijećnik, kolega Mišković. Izvolite. Hop. Gospodine predsjedniče, štovane kolegice i kolege vijećnici, gospodine gradonačelniče sa suradnicima, poštovani predstavnici medija i svi ostali, sve skupa vas srdačno pozdravljam. Eto, evo nas i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća. Ovaj, šta je važno ovdje sad zakazati? Tu sam si malo napisao neke natuknice da ne bih zaboravio nešto. Ovaj, znači, iza nas su prošle 4 godine Gradskog vijeća i, ovaj, moram kazati da sam ja isključivo ponosan i zadovoljan i moram izraziti zadovoljstvo na ove protekle 4 godine. Posebno sam ponosan na sebe i na Hrvatsku seljačku stranku. Molim vas, Glavaš, nije smiješno. Iz tog razloga, ovaj, samo zato jer sam siguran da duh i svijest Hrvatske seljačke stranke je koliko-toliko doprinijela da se realiziraju svi ovi projekti koje smo mi započeli još davne 2009. godine. Prije nego što to kažem, moram isto tako napomenuti vam, ako to niste znali, da sada u ovom sazivu Gradskog vijeća sjedi 4 vrlo visoko pozicionirana, ovaj, HSS-ovca iz tog vremena. Ovaj, i mogu ja slobodno reći da je tu i moj prijatelj Bore Dukić, koji je bio predsjednik Hrvatske seljačke stranke, moja gospođa Ljubica Kardum, draga prijateljica, također predsjednica.

Naš predsjednik Gradskog vijeća bio je dopredsjednik Hrvatske seljačke stranke i moja malenkost također predsjednik Gradske organizacije Hrvatske seljačke stranke. Molim vas, gospodine, moram dati uvodnu riječ pa ću postaviti pitanje. I nemojte me prekidati, imam 2 minute i to ću završiti. Zatim, zatim, siguran sam da je ta svijest nas HSS-ovaca, rekoh, doprinijela da se sve ovo realizira. Ja sam imao čast da budem u Gradskom vijeću od 2009. do 2013. godine, gdje su započeti projekti poput tvrđava, koje se danas realiziraju i već su realizirane: Banja, plaže Banje, zatim poljane, podzemne garaže i tako dalje. I, gospodo draga, sve je to realizirano i ja sam na to ponosan što mi je dopala čast da sad, u ovom sazivu Gradskog vijeća, to uspijem i napraviti. I čudi me ponekad zašto gospodin gradonačelnik nas nekad i ne spomene. Pa kaže: "Eto, gospodo, hvala i vama. I vi ste tu bili, je li, i vi ste napravili nešto za ovaj grad." A ne isključivo da vi, gospodine gradonačelniče, to nekako, imam osjećaj, kao da to sve pripisujete sebi. I ja sam dizao ruku i bio sam aktivan. I ja sam davao nekakve ideje koje su se realizirale. U svakom slučaju, nadam se da će duh i misao Hrvatske seljačke stranke ostati zauvijek u ovom Gradskom vijeću. I pitanje. Nije prošlo 2 minute, gospodine predsjedniče. Put Sremskom, odamo. Neću proći 4 minute.

Dalje. Pitanje ovako. Gospodine gradonačelniče, je li točno da se na tvrđavi Sv. Ivana troši, malo sam vas to malo i čuo, ali ću i svoje pitanje ipak postaviti, troši 591.000 kuna za podizanje turskog šatora, gdje bi se prezentirala turska kultura i Osmansko carstvo iz tog vremena, gdje bi se prezentirala jela, znamenja, oružje i sve ostalo čime su nas ti strašni neprijatelji tad napadali. Ja se čudim, umjesto da mi te novce trošimo da veličamo naše junake i našu kulturu iz tog vremena, mi praktički veličamo tursko carstvo i tursku kulturu. Ja nemam ništa protiv turske kulture, nemam ništa protiv turskih restorana, nemam ništa protiv turskih hotela, ali me smeta šta je to na tvrđavi, tamo gdje smo mi, ljudi moji dragi, gradili te tvrđave, da bi mi spašavali grad Šibenik. To je ista stvar kao da danas u Kninu, na Kninskoj tvrđavi, mi veličamo četničku kulturu i još napravimo spomenik Draži Mihajloviću.

Šta je? Prema tome, gospodine gradonačelniče, ja vas samo želim postaviti pitanje: da li ćete vi stvarno utrošiti te novce i postaviti taj šator? Jer kako pratimo sad iz medija i tako dalje, na fejsu, vamo-tamo, kojekakve komentare, naši građani to ne žele. Pa im vi sad objasnite: hoćete postaviti i zašto? A ja vam savjetujem da ga ne stavite. Hvala vam. Hvala. Gospodin gradonačelnik, izvolite. Dakle, dužnost je najprije odgovoriti na pitanje, iako je pročelnik odgovorio u detalje. Gospodine Kasper, povijesna činjenica je da su Osmanlije na Šibenskoj tvrđavi poražene. I Šibenska tvrđava upravo govori o bajkovitoj pobjedi. To će gospodin Glavaš znati bolje od mene. Navodno 56.000 obrambenih junaka Šibenčana, naravno uz pomoć Mletačke republike. I dramatični poraz u klopci koja se napravila u Tanayu, odnosno u Klještima. To je tvrđava. Tvrđava je povijesna interpretacija povijesnih zbivanja. I to iz Kandijskog rata, u kojem su upravo Osmanlije, a ne Turci, Osmanlije, imali pohod iz zauzetog Drniša i zaleđa i pokušaj osvajanja Šibenika kao ključnog urbanog središta u tom vremenu. I još jedna napomena, i više neću ništa reći, da je to i na tvrđavi je uz Osmanlijsku priču, uz obrambenu priču Hrvata, prezentirana i venecijanska priča, koji su isto tako sudjelovali u Kandijskom ratu. Ako vi mislite, iako je suvišno uopće, ne znam da li je potrebno o tome pričati, da

Talijani, odnosno Venecijaneri, su bili osloboditelji, a ne okupatori, onda vi ne znate povijest. Lijepo sjesti i pročitati, pa onda to usporediti s onim što će biti tvrđava. Tvrđava je edukacijski kampus koji priča ponositu povijest Šibenika iz doba Kandijskog rata. Što se tiče Gradskog vijeća... Dakle, ne bih ja o toj razini. Dakle, vi imate svoje mišljenje, na to imate naravno pravo. Kao što je ovdje moj pročelnik rekao, da je to još iz 2014. u projektu sadržano. I ne znam uopće odakle ideja da se sada o tome polemizira. Pogotovo što vam je pročelnik rekao da je to prezentacijski šator privremenog karaktera. Dakle, kad je nekakav ciklus edukacije u kampusu koji će govoriti o Kandijskom ratu, onda će on biti prezentiran. Kad to više ne bude, onda će tvrđava imati neke druge sadržaje. Što se tiče Gradskog vijeća, da, Gradsko vijeće je dionik svih uspješnih projekata koje grad Šibenik ostvaruje, jer je to normalno. To je predstavničko tijelo. Ja moram reći, evo, sad će se možda Glavaš iznenaditi, svako pitanje je dobrodošlo, kad je ono konstruktivno, konkretno, ugodno, neugodno, a kad to nije pamfletiranje na osobnoj razini. I ja to neizmjerno poštujem. Toga je bilo malo i zato smo i bili plodonosni. Ali ono što me raduje, dvije stvari. Priznali ste dvije činjenice. Naravno, uz sudjelovanje Gradskog vijeća, da su svi projekti ostvareni. I to je ono što ja cijelo vrijeme govorim.

Hrvatska demokratska zajednica sa svojim izvršnim političkim tijelima, u kojoj je i gradonačelnik, je ostvarila sve projekte koje je obećala u 4 godine. Naravno, uz većinsku podršku u Gradskom vijeću. Poštovanje svim bivšim članovima HSS-a, ali to samo pokazuje koliko smo mi u HDZ-u širokogurni, prijemljivi za sve one koji hoće k nama doći i koji znaju. Hvala, Bore. Bore Dukić je bio konstruktivan član. Otvoreni smo za sve one koji znaju da se priključe najjačima i najboljima. Hvala. Idemo dalje. Vijećnička pitanja će postaviti cijenjeni vijećnik Samardžija. Izvolite. Dobar dan. Moje poštovanje gradonačelniku i njegovim suradnicima, predsjedniku Gradskoga vijeća, tajniku, kolegama vijećnicama i vijećnicima, i našim studentima, i naravno novinarima, a i pročelnicima. Evo, obzirom da slušamo o Turcima kako danas taj aktualac prolazi, ja ne bih o Turcima ni o tome šatoru kojeg, ako se ne varam, mislim da će biti od 100 kvadrata, 12 puta 8, 100.000 eura, znači da je kvadrat 1.000 eura, što će nešto biti pomično, pa možda Kasper bude držao u njemu nekad i svoje ove čarolije, je li. Ali dobro. Zanima me nagodba između gospodina Ilekovića i Grada Šibenika, je li to završeno? I koliko je tu grad platio novca, ako je platio, je li to istina? To je jedno pitanje. I drugo pitanje, evo, skoro će 2 godine od potpisivanja povijesnog ugovora osnivanja Batižela, ako se ne varam, mislim da je to bilo 13.

svibnja 2019. Zanima me da li prokurist ili volonter tko to provodi ima nekakvu naknadu u toj firmi. Hvala. Hvala, kolege, na konciznim pitanjima. Kolega gradonačelnik, izvolite. Odmah direktno. Direktor TEFA je volonter, dakle nema nikakvu naknadu. Batižela isto nema nikakve naknade. Ili će tiho odgovoriti, neka odgovori. Evo. Što se tiče gospodina Ilekovića, gospodin Ileković kao projektant kojeg je, uzgred rečeno, doveo Juraj Dalmatinac kod izrade idejnog rješenja za tvrđavu Sv. Ivana, se pozivao na zaštićeno autorsko pravo koje mi nikada nismo osporavali. Jedino što smo inzistirali da hrani gradilište, da bi praktički ugovornu obvezu koju imamo prema europskom novcu, odnosno SAFU-u, ispunjavali. Gospodin Ileković nije mogao praktički na adekvatan način odgovoriti, nije se pojavljivao, nije dolazio iz očito opravdanih razloga na tvrđavu. To je rezultiralo sporazumom nakon niza sudskih postupaka koji je on pokrenuo sa svrhom zaštite autorskog prava. Naravno da sa gospodinom Ilekovićem su postojali određeni ugovori. Sve ono što mu je ostalo neisplaćeno, mi smo to morali isplatiti po ugovoru i po prijedlogu sudskih rješenja. I to je cijela filozofija oko tvrđave Sv. Ivana. Uveden je novi projektant, projekti idu nesmetanom brzinom. I kako očekujemo, ponavljam po stoti put, za Dan grada, ja se nadam da ćemo imati završenu tvrđavu Sv. Ivana. Hvala.

Za to možete dobiti od Odjela za gospodarenje imovinom direktni podatak. Hvala. Da li će kolega Paško možda odgovoriti na ono prvo, drugo pitanje koje se odnosi na ovlaštene osobe dioničkog društva Batižela? Kao direktor Batižela nemam nikakvu naknadu. Samo jedno ambasadno pitanje. Je li gospodin Ileković prenio pravo korištenja autorskih prava na grad? Znači, evo. Petar Prima je. Da. Znači, nikakva pokazivanja. Mora prenijeti korištenje prava. Smije se zakonu. A vjerojatno je i činjenica to da se mijenja zakon o autorskom pravu kojim vam mijenja paradigmu. Koja će prenijeti, de facto, promijeniti situaciju koja je dosad bila. Zamijenit će uloge, je li. Pa je i to vjerojatno njegova. A evo, samo da vam dadem još jedno dodatno obrazloženje zbog čega ni on vjerojatno ne inzistira na nečemu drugom, jer mu se i njemu pozicija mijenja vrlo brzo ako saboru usvoji zakon.

Dobro, predsjednik je odgovorio. Vidim, Petar mi sugerira odgovor na vaše pitanje. Da, prenio je autorska prava. I ja ponavljam, suradnja konzervatora i konzervatorskog odjela, a gore je upravo gospodin Glavaš, je izuzetno dobra. I on jako dobro zna da se gore radilo sve po strogim konzervatorskim smjernicama, što je naša zakonska obveza. Jer je to spomenik nulte kategorije u vlasništvu države, a konzervatori su oni koji daju smjernice i štite državno vlasništvo. To je cijela filozofija oko tvrđave Sv. Ivana. Hvala. Idemo na daljnja pitanja. Ako imate neko nezadovoljstvo odgovorom, molio bih da zatražite ovaj. Izražavam nezadovoljstvo odgovorom na tom pitanju i želim pisani odgovor. Podnosi Ileković, grad. Ileković, grad. Dobro. Znači neke hodogram aktivnosti. Hvala vam lijepo. Kolega Glavaš, sljedeći postavljač pitanja. A to je kroz ovo. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Dukić. Izvolite, kolega.

Dobar dan svima. Lijepi pozdrav svima. Predsjedniku Gradskog vijeća, kolegama vijećnicima, gradonačelniku sa suradnicima, pročelnicima, studentima, novinarima i svima skupa. I sad bih koristio priliku da vam se zahvalim na ove 4 godine suradnje i da pozdravim mog nasljednika, gospodina Kaspera. Moje pitanje. A vidjet ćemo. To je to. To se brzo riješi. Vraćamo se na pitanja. Ajmo, kolega. Vraćamo se na pitanje. Svjedoci smo, evo, da generacije Šibenčane su sanjale da se završu tvrđave, da se završi Vrnaža, da se završi Poljana. Sve je to riješeno. A evo, ostalo je još vatrogasni dom. Vatrogasni dom koji se sad nalazi na mjestu koji nije adekvatan, koji ne odgovara potrebama današnjeg vremena. Pa me zanima što je po pitanju toga. A drugo pitanje.

Grad Šibenik je proveo aglomeraciju. Posao je odlično odrađen. Evo, kopanja su završena. A dalje me zanima što je sa projektom kolektora u mom zatonu. Evo. Hvala. Hvala, kolega. Gradonačelnik će odgovoriti na pitanja. Vatrogasni dom, projekt novog vatrogasnog doma je definitivno zahuktao. A ono što ćete vi kroz točku dnevnog reda, ne znam da li je prva točka dnevnog reda, što mene posebno raduje, izglasati, a to je integralna teritorijalna ulaganja u Grada Šibeniku, dakle takozvani ITU projekt. Dakle, uz kohezijski fond europskog novca koji je i dalje na raspolaganju svima, pa i Gradu Šibeniku, uz fond oporavka i takozvani recovery fond, koji će imati specifične karakteristike, a zato i donosimo strategiju sporta, da možemo vući novac za gradnju i novih sportskih objekata. Grad Šibenik se potrudio i jedan je od 13 gradova koji je dobio i posebna sredstva. Radi se o desecima milijona kuna. To su takozvana integralna teritorijalna ulaganja. Iz tog novca će se, između ostalog, financirati jedan kompleksan projekt upravljanja kriznim stanjima i klimatskim promjenama u Gradu Šibeniku, koji sadrži i gradnju novog vatrogasnog doma. Dakle, u ovom trenutku je osigurano financiranje novog vatrogasnog doma. Vi znate da je to lokacija praktički iza Lidla, odnosno na Kantunu vojarne Bribirskih knezova. I onda nastavljamo dalje priču. I to je već moj zamjenik to vodi i sudjeluje u tome. Gotov je i ide ka lokacijskoj dozvoli i prvi krak žičara sa Mihovila prema, odnosno sa Ivana prema Mihovilu, gdje je bazna stanica upravo predviđena praktički na poziciji između vatrogasnog doma i onih garaža, desetak koliko ih tamo već postoji.

Dakle, ITUće omogućiti upravo i financiranje svega onoga što smo mi predvidjeli, pa između ostalog rekonstrukcija Jadrije, što uključuje i gradnju novih kabina i rekonstrukciju plažnog pojasa od kabina do famoznog Kose, odnosno do zatrpanog bazena, što će definitivno Šibeniku dati novi turistički impuls. Hvala gradonačelniku. Odgovori na pitanja su tu. Ja bih vas zamolio, kolege cijenjene, obzirom da neka satnica nam ide, je li, onaj naš aktualni sat je po nekom vremenu prošao. Međutim, zamolio bih vas da u onoj tradiciji koju smo u zadnje vrijeme njegovali, da donesemo posebnu odluku da produžimo trajanje ovog aktualnog sata, obzirom na to da imamo još 4 govornika. Tko je za? Hvala vam. I hvala vam na tome što smo se i danas držali nekog tajminga, okvirima, jasno i osobnih raspoloženja. Kolega Dobra je sljedeći. Izvolite, cijenjeni kolega.

Molim. Nisam čuo odgovor na drugo pitanje. Kolektor zaton. Hoću ja odgovoriti, ovaj, umjesto gradonačelnika. Pa vjerojatno ćete to napraviti u sljedećem mandatu, pa tako da nema potrebe, ovaj. Kolega Dobra. Gradonačelniče, hoćete odgovoriti? Kolega Dukić vas ovaj. Na koje pitanje? Na pitanje o kolektoru u zatonu. Evo, vraćamo se korak unazad. Odgovor na drugo vijećničko pitanje kolege Dukića. Dakle, točno je. Dakle, aglomeracija se bliži svome kraju. Do u 7 mjeseci će završiti svi radovi. Onda ima pripremna dokumentacija za završno izvješće. Sve je u rokovima. Paralelno sa ovim završetkom, Vodovod je i radio neke velike projekte, dokumentaciju za njih, poput otočnog vodovoda ili sustava upravo kanalizacije u zatonu. Naime, inače, i kad se projektirala aglomeracija, dakle ovih 5 naselja, 23 gradske ulice, 51 kilometar kanalizacije, 35 kilometara od oskudne mreže, zapravo je i zaton prvotno bio u cijelom tom obuhvatu. Međutim, revizori Europske komisije su ustanovili da on zapravo nije integralni dio ove priče, pa je onda ispao i ide sad kao posebni sustav. Mislim da je lokacijska dozvola završena i da pri kraju i cjelokupna dokumentacija. Procijenjena vrijednost je projekta oko 30 milijuna kuna i po starom dobrom običaju sada se traže sredstva od ministarstava Europe kako bi same građane Šibenika taj posao došao što manje. Naime, evo, konkretno ova aglomeracija od ukupne vrijednosti 397 milijuna kuna, svega jednu devetinu plaća Vodovod, odnosno platiše usluge vodobskrbe. Tako da i na osnovu zatona zapravo se traže sredstva.

Uopće ne sumnjam, kako je rekao gospodin Dobra, da u ovom sad sljedećem četverogodišnjem razdoblju da će i to biti u izgradnji. Evo, možemo, ovaj, prihvatiti ovaj odgovor na pitanje. Ja sam opet pozvao gospodina Dobru da se, evo, u dobrom raspoloženju opet vrati. Ništa ne izgovore, vidim ja, ali nema veze. Dobro jutro svima. Lijepi pozdrav, dragi predsjedniče, poštovani tajniče, poštovani gradonačelniče, zamjenici, poštovane kolegice, kolege, poštovani direktori, pročelnice, pročelnici, dragi gosti, studenti. Evo, i ja bih htio reći par riječi na ovom zadnjem aktualnom satu ovoga saziva Gradskog vijeća. Čast mi je da sam bio gradski vijećnik posljednje 4 godine. Jer biti gradski vijećnik nije mala stvar. Nas je netko izabrao. Mi smo predstavnici naroda. Mi nekoga predstavljamo. Ponekad u nekakvoj konverzaciji jedan drugoga malo, u nekakvom pripetavanju, i uvrijedimo, ali vidim da to sve nekako sad na kraju ide. Evo, pozdrav kolega Glavaš. Evo, nadam se da ćemo se pomiriti na kraju i mi. Ovaj, da to ide nekakvom boljem i svjetlijem putu. Ja kao gradski vijećnik, ako mogu reći par stvari, s dušom sam se borio za i dječje vrtiće, besplatne udžbenike, za moje žirije, brodove, za šibensku bolnicu, za nekakve festivale. Tako da sam nekako i bio prisutan stalno u tom nekakvom gradskom životu i smatram da sam neloše radio taj svoj posao. S druge strane, mi je čast da sam bio vijećnik u ovom Gradskom vijeću zato što smo puno stvari napravili.

Nemojte misliti da mi, što nekad ne grintamo, da to ne utječe na vladajuće. Oni su izvršna vlast, mi smo zakonodavna vlast. Znači, mi smo ti koji krojimo zakone, koji predlažu. I ponosan sam da sam dio generacije koja je, eto, ako mogu opet ponoviti, napravila, znači, i tu našu šibensku Poljanu sa parkingom i taj jedan rotor, drugi rotor, i da će za par godina, evo, rekao je gradonačelnik i više, biti napravljen i projekt TEF-a, to jest bivšeg TEF-a Batižela. Tako da bih na kraju ovoga moga posljednjeg izlaganja, to jest u aktualnom satu, postavio samo jedno vijećničko pitanje gradonačelniku Željku Buriću.

Gradonačelniče, nakon 4 godine, pitam u ime svih nas, u ime građana Grada Šibenika, vijećnika ovoga saziva, jesmo li mi bolji ljudi nakon 4 godine? To me interesira, a vjerojatno i vas sve skupa. Hvala lijepa. Ček, ček, ček, ček, ček, sad. Pa dlaku ne povedi. Dobro. Hvala. Hvala, gospodine Mileta. Crvena je dlaka, znamo. Hvala kolegi Dobri na njegovom izlaganju, prije svega na ovom uvodnom dijelu koji je jasno podcrtao rad svih nas, a i njega osobno. Ovo je očito, ovaj, na svoj način, da ne ostane retoričko pitanje, evo, gospodin gradonačelnik. Samo jedna rečenica. Ne znam jesmo bolji ljudi, ali smo sigurno iskusniji. Dakle, i nadam se da će neki od nas to iskustvo prenositi i u sljedećem sazivu koji ćemo znati otprilike za mjesec dana. Hvala. Idemo dalje. Kolegica cijenjena Vukić Kotarac, izvolite vi svoje pitanje koje ste pripremili.

Srdačan pozdrav svima. Ovaj ovdje auditorij, u stvari, ovo tehničko rješenje uopće nije praktično, pogotovo ne za starije. Možda je dobro za studente, koje ovom prilikom pozdravljam, ali za ljude koji imaju problema sa meniskusom, nije. Inače, meni je žao ako smetamo ljudima koji rade u trokutu, jer vidim da je sve puno i da su svi puni stolovi i da je ovdje doslovno gužva od svih ovih pozvanih, je li, službeno naručenih ljudi koji su prisutni. Meni je drago da ovo Gradsko vijeće nastavlja u tonu koji je radilo 4 godine, a to je da se traže koalicijski partneri i da se to radi bezobrazno, direktno. Dakle, znamo ovdje tko će se s kim družiti, tko je kome držao i tko je kome bio rezervna ruka. Ja osobno nisam zadovoljna s radom Gradskog vijeća, jer brojna konkretna pitanja koja sam ja postavljala i Klub vijećnika Nezavisne liste Stipe Petrina nikad nisu dobili odgovor. Jedan među njima je bilo ovo što je postavio i cijenjeni, ovaj, kolega Samardžija. Na prošloj sjednici vijeća postavila sam pitanje koji je iznos spora Ileković, Vulin Ileković, vezan uz ove tvrđave i, odnosno, ukupan popis svih ovih sudskih sporova koji se vode, a koji su dio financijskih izvještaja koje Grad Šibenik mora podnositi. Dakle, odgovor na to pitanje nisam dobila. Još uvijek ne znamo kolika je cijena i vrijednost nagodbe koju je Grad Šibenik zaključio s tim arhitektima.

To je gospodin Samardžija pitao. Naravno, kao ni ja, ni vi nećete dobiti odgovor. Ne za 3 mjeseca, nego nikad. A vi ste nam ga dužni dati. I trebate nam ga dati odmah, jer imate ovdje pročelnika koji se time bavi i koji ne prima naknadu za svoj rad u TEF-u i tako dalje. Dakle, ono što mene zanima je to što rade stručne službe u Gradu Šibeniku, budući da znamo da gradske četvrti ne rade po statutima, odnosno ne rade po propisima koje su, koje je upravo donijelo ovo Gradsko vijeće. Rad gradskih četvrti, pogotovo mislim na rad gradske četvrti Stari grad, koji je jedini koji je imao inače priliku i šansu biti apsolutno oporbeni, ali ajde, sad imamo nekakvo srednje rješenje i nadam se da nećete ostati u HSS-u, koji je rezervna ruka. Znači, vi, gospodine tajnik, gospodin Galić, koji trebate voditi računa o tome da mi koji smo laici, dakle ne ja konkretno, ali većina ovdje ljudi nisu pravnici po svojoj struci, trebaju biti upućeni kako se donose akti i da ti akti vijeća gradskih četvrti moraju stupiti na snagu, moraju biti objavljeni i moraju se predstavnici vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora po njima ponašati. Ja ne znam, ali vjerujem da niti jedno vijeće gradske četvrti ili mjesnih odbora nije donijelo niti poslovnik o svom radu, niti pravilnik, niti financijske izvještaje. I zbog toga imamo situaciju koja je vezana za ovo današnje predstavljanje, odnosno konferenciju za medije na kojoj nisam bila prisutna, ali znam otprilike o čemu se radi, a to je da se nekakve odluke doslovno švercaju, da su donesene na sjednicama gradske četvrti, a takve odluke uopće nisu donesene ili se ne vode uredno niti zapisnici, niti se procedura donošenja odluka kao takva vodi sukladno zakonu.

Tu mislim na postupak koji je vezan za donošenje urbanističkog plana uređenja zone Bogdanovići i zbog toga mi je jako žao što ovdje nije moj cijenjeni kolega gospodin Zmijanović, koji je bio predsjednik vijeća gradske četvrti u vrijeme kad je sporna odluka donešena, a bolje reći, nije donešena, ali je prezentirana kao da je donešena. Dakle, ovdje ne postoji transparentan rad gradske uprave. To što smo mi objavili proračun, prijedlog proračuna ili proračun u malom, nije transparentnost. Transparentnost je da znamo koliko se troše sredstva, za što, za svaku kunu. I transparentan je rad onaj gdje svi akti ustanova i poduzeća jesu objavljeni na službenim stranicama grada, a ne da se dogodi da se 31.12. kolega mijenja sistematizacija u ustanovi športski objekti, što je zaista za nepovjerovati, i da se taj akt objavljuje na oglasnoj ploči ustanove športski objekti, a znamo da se to nije dogodilo. Dakle, moja kritika za rad ovog Gradskog vijeća odnosi se na ove 4 godine, na prethodne 4, na sva konkretna pitanja nikad nisam u roku ili uopće nisam dobila odgovore. Vi u principu obmanjujete javnost, imate plaćeni PR koji je prije bio zagrebački, sad je šibenski, i ovdje jedni drugima dajete hvalospjeve, a građani su sretni ako prežive živjeti u Gradu Šibeniku. Jer ako promaši ova turistička sezona, niti jedan šator nam neće pomoći. Tako da, gradonačelniče, čestitke na uspješnom radu. Hvala kolegici. Ako je bilo pitanja, pokušajte da odgovorite.

Dakle, gospođo Vukić Kotarac, najbolji PR ste gradskoj upravi vi. Zato što vi kontinuirano politizirate i vas ne zanima prava istina, nego vas zanima kontinuirano medijski istup. Jer da ste vi htjeli znati kakav je ugovor Ileković Grad Šibenik, onda bi vi došli transparentno, sjeli sa svojim kolegama u gradskoj upravi, dobili bi dokumente na uvid, popričali, ali to vas ne zanima. Vas ne zanima kako je postupak donošenja nekakve odluke. Vas zanima cifra o kojoj bi vi onda elaborirali uvijek na isti način, transparentno, netransparentno. A ja vas podsjećam da Grad Šibenik dobiva uvijek najveće i besprijekorne ocjene za transparentnost svog proračuna, da je Grad Šibenik dobio jedan od najboljih nalaza inspekcije Ministarstva financija, a ti vaši PR-ovski, primoštenski, transparentni ekspozei zbog javnosti, to je vaš stil ponašanja, pa to je opće poznata stvar. Što se tiče pravnih akata, što se tiče pravnog znanja tajnika Gradskog vijeća, gospodina Galića, izrijekom stojim iza svakog njegovog postupka, iza svakog njegovog akta i ima i dalje moju punu podršku i nastavit ćemo raditi na isti takav način. Ali ta takozvana priča transparentnosti nekih proračuna, objave, aplikacija i tako dalje, pravu transparentnost će napraviti upravo Grad Šibenik koji to radi sustavno, preko GIS-a, preko varijante da se svi podaci, svi akti svih građana Grada Šibenika budu dostupni na jednom mjestu. To je kompleksan put kojeg ćemo mi napraviti, a ne jedna aplikacija koja je kupljena.

Hvala. Kolega Galić također odgovorio na sljedeće pitanje. Dakle, sve vas skupa pozdravljam. Samo bih još morao malo razjasniti ovu situaciju oko gradske četvrti Stari grad. Dakle, o čega se radi, možda kolegica Iris Vukić Kotarac nije detaljno upoznata o problemu koji se na neki način nije, ne bih rekao ni da je problem, nego jednostavno proceduralna pogreška, četvrti Stari grad. Gospodin Živkoć je itekako dobro upoznat sa situacijom. Dakle, došao je u moj ured s prijedlogom da se DPU Pekovac stavi van snage. Kako je već sjednica Gradskog vijeća sazvana 8 dana prije, on je došao unutar tog roka. Ja sam mu na neki način rekao da mu ja mogu pružiti stručnu pomoć oko toga kako, na koji način taj prijedlog može doći na sjednicu Gradskog vijeća. Jedina poslovnička mogućnost je bila da zamoli jednog od svojih gradskih vijećnika, gospodina, predlagao sam Milorada Miškovića kao HSS-ovca, da mu pruži podršku u kreiranju i predlaganju tog akta za Gradsko vijeće. Naravno da stručnu pomoć oko izrade akta o stavljanju van snage DPU Pekovac mora zatražiti od resornog pročelnika, odnosno pročelnice Madelene Rošedulović, na što on nije to učinio, je l'. Ja sam, međutim, također mu pojasnio da bi unutar ovog roka od 8 dana, da bi uopće akt došao na snagu, mora na, u proceduru, mora dobiti podršku jedne trećine vijećnika u Gradskom vijeću. Gospodin Dobra to jako dobro zna.

On je bio jedan od vijećnika koji je to uspio i učinio, pripremio je pravi akt kako treba i dobio podršku jedne trećine vijećnika kad je predlagao situaciju oko privatnih vrtića, čini mi se. Dakle, druga opcija je bila moguća možda da ste vi ispred Kluba vijećnika predložili takav akt ili nešto drugo, ali bez podrške jedne trećine vijećnika. Dakle, ovdje se radi o toj situaciji. Ono što ste spomenuli, riječ i pravila o radu gradske četvrti. Dakle, njima svima je u mogućnosti i dan danas da sami donesu akt pravila o radu. Ako ne mogu i nisu u stanju i treba im stručna pomoć, slobodno se mogu obratiti. Dapače, moja kolegica Mira Vudra Kulić je pripremila ogledni primjer pravila o radu Vijeća gradskih četvrti svih na području grada i slobodno se mogu obratiti, mogu dobiti nacrt i ogledni primjer tog akta. Uvijek smo tu i dužni smo pomagati kako vijećnicima u izradi i pripremi njihovih prijedloga akata, tako i svim gradskim četvrtima. I ja stojim na raspolaganju i dalje. Hvala. Hvala.

Nemojte komentirati ako niste zadovoljni, samo izrazite svoje nezadovoljstvo. Nemojmo ulaziti opet u plus-minus diskusiju. Zahvaljujem. S obzirom na ovo, ne znam u kakvom će sastavu biti sljedeće vijeće. Nisam zadovoljna odgovorom. Još uvijek nismo dobili vrijednost spora, odnosno nagodbe koju je zaključio Grad Šibenik sa Vulin Ileković, a vjerojatno nikad ni nećemo dobiti cifru. Što se tiče ovog konkretnog izlaganja, ono je općenito. Ono uopće se ne referira na moje pitanje kako je bilo moguće da predsjednik Vijeća gradske četvrti gradskoj upravi dostavlja akt, odnosno odluku koja uopće nije izglasana na Vijeću gradske četvrti. Dakle, govorim o tome. I moja preporuka, s obzirom da ovdje svi nešto, ovaj, preporučamo i čestitamo gradskoj, ovaj, upravi, bila bi da se ovo, ova vaša sugestija da bi se trebalo raditi po pravilima, da se to stavi pod MUS. Znači, da se točno može, ovoga, kontrolirati koje tijelo donosi kakve odluke u kojoj propisanoj proceduri, budući da je to preduvjet zakonitosti akata koji se donose. Samo toliko. Tako da, ovo se nije odnosilo na Pekovac, ovo se odnosilo na donošenje UPU-a Bogdanovići, da je odluka koju gradska četvrt uopće nije donijela već došla u gradsku upravu s pečatom koji je otisnut, da se nitko nije pitao uopće da li je procedura ispoštovana. I zato gospodin Zmijanović danas nije ovdje. Hvala. Hvala. Idemo dalje na sljedeća vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Perak.

Dobar dan. Hvala, gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Evo, ovaj, tako, malo sam iznenađen, onako, sad da li pozitivno ili negativno, još nisam, nisam, ovaj, odlučio. Nekako me baš iznenadila, ovaj, količina pitanja kolega vijećnika iz vladajućeg dijela ove naše vijećnice. Ovaj, dapače, podržavam to. Žao mi je samo što takva praksa nije bila sve ove 4 godine, tako da me malo iznenadilo, evo, čekanje da dođem na red da postavim pitanje. Ovaj, ali dobro, nekako sam preživio. Stigli ste ipak. Tako je. Hvala, gospodine predsjedniče. Ovaj, u svakom slučaju. Ali ono što me ipak u svemu tome žalosti, vidim da, da opet kolege vijećnici nekako opet to rade isto u maniri, u maniri i vladajućih. Dakle, najviše vole pričati o nekakvim velikim projektima, o nečemu što bude, kad će biti, razne simulacije. Pa evo, i ne znam, kolega koji je otvorio prvo pitanje, dragi moj kolega iz Crnice, začudo, evo, od svih problema koje ljudi imaju na području Crnice i Njivica, njega su baš građani pitali o, o baštiželama. Evo, dakle. Dobro, nemojmo se osvrtati na druge. Mislim da nije korektno. Nije korektno komentirati druge. Nisu ni drugi vlasti. Pa ja se želim nastaviti sa svojim komentarom na pitanje. Dakle, mene malo čudi kako se nije u ove 4 godine da ga netko nije pitao ili se on potrudio da riješi problem zašto nemamo nogostup za djecu kraj škole Jura Dalmatinca u ulici Stipe Ninića, zašto nemamo nogostup u ulici Bribirskih knezova, zašto nemamo dječje igralište na području Njivica.

Dakle, jednostavno ne razumijem da su 4 godine mandata prošle bez postavljanja takvih pitanja. Sve ovisi o nama u oporbi, a dobro znamo kako se, kako se rješavaju one stvari koje, koje postavlja, koje traži oporba, je l'. Dakle, to je prvi komentar. A pitanje koje bi imao, nekako objedinjuje, ispalo je da objedinjuje nekakve najčešće teme u, u ovom zadnje vrijeme na našim sjednicama, a to je bilo, recimo, objedinjuje parkiranje, objedinjuje nevrežaljno kino Tesla, objedinjuje, ne znam, prostorno planiranje kao nešto što smatram izuzetno važnim i što sam kroz nekoliko pitanja u prethodnim sjednicama pokušavao, ovaj, kroz tu tematiku neke stvari izvući na čistac. Naime, o čemu se tu radi? Dakle, mi smo 2019. godine kao ovo Gradsko vijeće donijeli jednu odluku, a to je odluka o sudjelovanju investitora u gradnji javnih parkirališta ili garažnih mjesta na području Grada Šibenika. To je nama kao vijećnicima gradskim, u obrazloženju te, tog prijedloga usvajanja te točke, odnosno donošenje te odluke, prezentirano u smislu usklađenja sa generalnim urbanističkim planom grada,

u koji je definirao da investitori koji ne mogu zadovoljiti broj parkirališnih mjesta unutar područja, ajmo reći, užeg gradskog centra, da im se dozvoljava da ipak dobiju građevinske dozvole za širenje svojih bruto površina i tako, ovaj, namjere gradnje koju, koju imaju, ali na način da plate na neki način pristojbu koja je bila, čini mi se, po tom pravilniku koji smo donijeli, od 50, 60 ili 40 tisuća kuna, je l'. Dakle, mi smo to kao gradski vijećnici izglasali, ali koliko vidim, investitor, dakle firma Sunčani sat, očito, dakle koja gradi na, objekt na području našeg kina Tesla, očito ima ili bolje pravnike ili bolje konzultante za prostorno planiranje nego što imaju naši gradski, naši gradski uredi. I tu je sad ispalo da je sam akt, dakle, odnosno sama točka u generalističkom, generalnom urbanističkom planu Grada Šibenika,

nije važeća. Znači, donesen je akt koji, koji nije u redu. Dakle, ne može to biti sastavni dio generalnog, generalnog urbanističkog plana zahtjev da investitori sudjeluju u plaćanju parkiranja. I samim time se i ta naša odluka miče van snage. E sad, mene zanima da li je taj investitor koji je dobio očito građevinsku dozvolu za raditi tu, taj tamo objekat, da li je on njega dobio temeljem ovog generalnog, generalnog urbanističkog plana koji je trenutno na snazi, da li je on morao osigurati parkirna mjesta za taj objekt ili nije.

Očito, čim se žali, dakle, tu je nekakav problem i temeljem njegove žalbe očito su svi naši dokumenti stavljeni van snage, temeljem odluke Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. A s obzirom da smo mi tu odluku donijeli 2019. godine, dakle, prošla je cijela godina dana, zanima me da li je po tom, po toj našoj odluci ikome od ostalih investitora u gradu takva pristojba naplaćena za parkiralište. Dakle, ima li takvih i da li namjeravamo na neki način njima isto refundirati te troškove. I općenito, molim da mi se pojasni ova, ova situacija oko ovih parkirališta i oko dokumenata, znači generalnog urbanističkog plana. Dakle, što, što to sad znači za njega, da li moraju se donositi opet nekakve izmjene i što znači to vezano za ovu odluku o sudjelovanju investitora u izgradnji javnih garaža. Dakle, u čemu je tu problem? Hvala. Hvala.

Kolega Paško. Ne ulazeći u prostorno-planska pitanja, to će kolegica reći i status trenutni te odredbe. GUP-a mogu samo reći da Sunčani sat nije jedini subjekt koji je sa Gradom sklopio ugovor po kojem je platio naknadu, nego imamo još jedan slučaj. Dakle, konkretno, odredba je ukinuta pro futuro. Svi odnosi koji su po važećoj odredbi uspostavljeni, oni važe i dalje, pa tako i obveza Sunčanog sata da plati onaj još dio koji nije plaćao, pošto on, koliko sam informiran, u obročno otplaćuje tu naknadu koja je bila predviđena i propisana.

Ima li još tko dopuniti odgovor? Kolegica pročelnica Roša Dulibić, izvolite. Dobar dan. Pozdrav svim nazočnima. Dakle, vezano uz ovaj dio odluke koji se odnosi na generalni urbanistički plan, najprije, krivo je da je to stavljeno izvan snage. Dakle, morate malo detaljnije čitati. Obustavljeno je od, ne, ne, dakle, obustavljeno je od primjene, to je velika razlika, dok o tome ne odluči Upravni sud. Kad Upravni sud odluči, onda ćemo znati je li obustavljeno ili nije, je li izvan snage ili nije. Samo bih htjela možda malo pojasniti da, ne znam da li svi znate o čemu se tu zapravo radi. Postoje, dakle, određeni dijelovi grada, a to su centar grada i nešto vrlo malo kontaktne zone u kojoj nema uvjeta za rekonstrukciju, gradnju, dogradnju. Da, na primjer, imate ulicu u kojoj su sve kuće prizemlje plus dva kata. Jedna među njima je ostala, na primjer, samo na razini prizemlja ili prizemlja i jednog kata. Urbanistički je, prostorno-planski je, u pravila struke su takva da je ljepše i bolje ako ulica ima, recimo, jednu visinu istu. Bolje nego ako ostane ta nekakva prizemnica razrušena između, između kuća koje su, na primjer, prizemlje i dva kata. Međutim, da bi mogli dobiti novi kat, morate osigurati novo parking mjesto, koje nije moguće, na primjer, na Gorici, koje nije moguće na nekim potpuno uskim parcelama koje već imaju izgrađeno 100%. Dakle, tu imate dvije odluke.

Ili ćete reći investitoru:"Žao mi je, tvoj problem." Ili ćete reći: "Okej, gradi, ali nije me briga di ćeš imati auto." I onda opteretiti sve druge građane s njegovim autom, koje danas nije više ni jedno, nego najmanje dva, u javnom prostoru. Ono što smo mi napravili je kompromisno rješenje u kojem investitoru koji želi da ima jednaka prava kao i njegovi susjedi dignuti visinu koja je moguća u tom nekom prostoru, a da istovremeno ne zatvaramo oči pred tim da će on, da on nema automobil, on ga ima, sva ga ima, najmanje jedan, ali kompromisno je rješenje da izvjesna sredstva, koja je onda ovo Gradsko vijeće donijelo odluku kako, onu drugu odluku o kojoj govorimo, koja se, ne znam, tržišnim putem utvrđuje vrijednost tog jednog parking mjesta, uplaćuje u poseban fond za gradnju javnih garaža. Inače, to vam postoji u svim GUP-ovima države Republike Hrvatske, u svim GUP-ovima, jer je to rješenje koje donosi, kompromisno rješenje koje donosi nešto i javnosti i određenom investitoru. Dakle, još jedanput ponavljam, ta odredba je još uvijek na snazi. Ona je obustavljena od primjene dok Upravni sud ne odluči. Kad odluči, onda ćemo znati njen status. Hvala. Hvala. I na kraju imamo cijenjenu kolegicu Kardum koja ima pravo na svoja pitanja. Izvolite, profesorice Kardum.

Srdačan pozdrav svima, a posebno studentima. Danas neću postavljati pitanje. Zahvalit ću se prvenstveno svim zaposlenicima Gradske uprave s kojima sam imala kontakt za bilo koja pitanja i dobila odgovore na ta pitanja. Isto tako, zahvaljujem na suradnji svim vijećnicima ovog Gradskog vijeća, zatim gradonačelniku do gradonačelnicima, tajniku i posebnim poštivanjem na suradnji i na vrhunskom profesionalnom vođenju ovog Gradskog vijeća, sjednica Gradskog vijeća, gospodinu Draganu Zlatoviću. Njemu s posebnim poštovanjem, neka se ostali ne ljute, i naravno na korektnom izvještavanju od strane novinara, barem što se tiče Hrvatske stranke umirovljenika.

Ima jedan prijedlog. Ovih dana smo svjedoci započete kampanje za lokalne izbore i onaj tko to prati, a ja kao vijećnica Hrvatske stranke umirovljenika i kao predsjednica Gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika, pratim, a vidite da smo mi dosta mirni, ima nas puno i u Gradu Šibeniku i u županiji i u državi, pa onda ne moramo, ovaj, odmah krenuti u kampanju. Puna su usta svih tih koji žele zauzeti jedno od mjesta, ili gradonačelnika do gradonačelnika, župana do župana, umirovljenika. Moj je prijedlog da zaista od toga što sad obećavaju realiziraju barem 50%. Umirovljenici će biti zadovoljni, a posebno skupine one ranjive, najsiromašnije, da im se osigura dostojanstven život, jer ste mogli sad čuti da je 850 tisuća obuhvaćeno onih koji imaju pravo na COVID dodatak. 850 tisuća umirovljenika je obuhvaćeno u različitim iznosima. Znači, ono do negdje milijun i 200 je ostalo malo koji imaju veću mirovinu od 4 tisuće kuna, a znamo da je zona siromaštva negdje već 2.710 kuna.

Ono što u tim programima je lijepo čuti, zaista je to lijepo čuti, da se spominju umirovljenici, jesu neke sitnice koje njima znače puno, je možda i opterećenje za proračun. Iznos 100 ili 200 kuna za božićnicu nije tako strašan. On jeste strašan jer je puno umirovljenika u Gradu Šibeniku. Ja govorim za Grad Šibenik gdje ih je oko 15 tisuća, u županiji je preko 30 tisuća umirovljenika. Zatim, promijeniti odnose za besplatan gradski prijevoz. Određene skupine imaju besplatan gradski prijevoz, ali da se ti iznosi malo podignu jer je rasla mirovina. Da se izgrade liftovi u višekatnice, da invalidne osobe, osobe koje su bolesne, a ne mogu sa četvrtog ili petog kata se spustiti ispred svoje zgrade, popričati sa susjedima i vratiti se ponovo u svoj stan, da se poradi na tome. To, onaj tko bude obnašati vlast, može se možda aplicirati na sredstva iz Europske unije, a to je i na razini države. Mogli ste puno puta čuti našeg Hrelju da se zalaže za to. I naravno, po mogućnosti aplicirati za izgradnju jednog novog doma za starije i nemoćne osobe. Znate i sami da je u čekanju mnogo ljudi, a da državni domovi za starije i nemoćne su prekapacitirani, a privatni domovi za starije i nemoćne nisu dostupni svima.

Kažu da je najniža cijena 4 i pol tisuće, pa naviše. Eto, ja bih toliko za danas. Zapamtite vi koji ćete sutra u novom sazivu obnašati vlast da nešto od toga i napravite za umirovljenike i za najranjivije skupine, da ima manje kopanja po kontejneru. Zahvaljujem na suradnji još jednom. Hvala vam, kolegice Kardum. Na neki način ste sublimirali sve ono dobre nakane i dobre želje i u radu ovog vijeća i u želje pro futuro. Predložio bih da imamo jednu 20-minuta pauzu. Imate ovdje, ovaj, mogućnost da se okrijepite u neposrednoj blizini, pa evo, pozivam vas na piće i na kratku pauzu.

Molim vas, pozdrav od profesora Kamila iz Zagreba. Aha, ovoga, ovoga... Poštovana gospodo. Molio bih da se vratimo u ove naše klupe i da nastavimo s redovnim tijekom sjednice. Nitko ne sluša, raspašaj. Ja moram reći istinu, ali ono što je dobro je kad nam se... Poštovana gospodo, zahvaljujem na vašem povratku u vijećničke klupe, ako to možemo tako nazvati, i nastaviti naš redovni tijek ove sjednice, zadnje po redu u ovom sazivu. Kolege drage, prijedlog dnevnog reda vam je upućen uz sam poziv za ovu sjednicu, pa je uvijek i ono standardno pitanje koje ni ovaj put ne izostaje, a to je da li ima netko od ovlaštenih predlagača možda neki prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu dnevnog reda.

Ako nema, ja bih vas upoznao, a vi ste to upoznati putem elektronske komunikacije, da je gospodin gradonačelnik, kao ovlašteni predlagač, u međuvremenu, od prvog poziva do ove sjednice, predložio dopunu dnevnog reda s dvije točke, i to: prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Šibenik, i drugi je prijedlog Odluke o dopuni Odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Šibenik kao Donje Polje i Krapanj. Ima li još netko od ovlaštenih predlagača prijedlog za izmjenu dnevnog reda? Ukoliko nema, jasno po redoslijedu kako nam to poslovnik nalaže, prvo bi trebali krenuti prihvatiti ove dopune dnevnog reda, ali to na način da točka "Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Šibenik" bude prva točka dnevnog reda, a "Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o dodjeli koncesija", točka 2 dnevnog reda, kako je i utvrđeno. Pa bih vam prvo stavio na glasovanje ovu dopunu dnevnog reda s ove dvije točke koje smo imali. Tko je za prijedlog dopune dnevnog reda?

Ima li netko protiv? Suzdržanih? Možemo konstatirati da je jednoglasno prihvaćena dopuna dnevnog reda. I onda, jasno, imamo i glasovanje o dnevnom redu u cijelosti, ali kažem još jednom, s ovim rasporedom, da točke "Odluka o sastavu urbanog područja Šibenik" dolazi prva, "Odluka o dopuni Odluke o dodjeli koncesije" druga, "Strategija razvoja sporta" do zaključno 20. točke dnevnog reda, kako ste dobili u materijalima. Tko je za cjeloviti dnevni red? Molim da glasovanjem podržimo. Ima li netko protiv? Suzdržanih nema. Jednoglasno prihvaćen i dnevni red u cijelosti. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je "Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Šibenik". Materijale ste u međuvremenu dobili. Da li od strane ovlaštenog predlagača imamo potrebe za, na svoj način, obrazloženje ovog prijedloga Odluke? Kolega Mišura, izvolite, upoznati nas s racijom donošenja ove Odluke. Dobar dan. Pozdravljam vas još jednom. Ova je Odluka, za mene kao pročelnika koji se bavi EU fondovima, najznačajnija u protekle 4 godine. Grad Šibenik u prošlom razdoblju nije mogao sudjelovati u integralnim teritorijalnim ulaganjima jer je granica bila 50.000 stanovnika. Sada je ta mogućnost otvorena, što nam otvara mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava, ovisno o novoj alokaciji, koja će se, po mojoj procjeni, kretati između 100 i 200 milijuna kuna za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. Uspostava urbanog područja ne znači nikakvu novu administrativnu jedinicu, već jednu mogućnost korištenja europskih fondova, odnosno, u novoj perspektivi će to biti operativni program integralna teritorijalna ulaganja.

Do sada su Grad Skradin i Općina Bilice donijeli Odluku, sada se Ministarstvo je dalo suglasnost da danas donosimo o prostornom obuhvatu Odluku. Nakon toga će se vjerojatno, odnosno sigurno, sljedeće Vijeće donijeti Odluku o partnerskom vijeću koordinacijskom i na kraju donošenje cjelovite Strategije urbanoga područja Grada Šibenika, zajedno s Akcijskim planom koji će omogućiti realizaciju projekata o kojima je gradonačelnik sam govorio. Ako imate kakvih pitanja vezano za ovu točku dnevnog reda, stojim vam na raspolaganju. Kolega Mišura, hvala na uvodnom obrazloženju. Otvaram raspravu. Da li imamo nekoga tko se javlja? Ukoliko nema, možemo zaključiti raspravu i prijeći na glasovanje. Tko je za prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Šibenik? Tko je za?

Ima li netko protiv? Suzdržanih? Možemo konstatirati da je ova Odluka donesena jednoglasno. Iskoristio bih samo prigodu da konstatiram da ne vršimo dodatno prozivanje, jer možemo ovako vidjeti od oka, što bi se reklo, da je cjeloviti sastav Gradskoga vijeća kako je bio na početku, osim činjenice da je kolega Šupe nije trenutno nazvučan. Pa možemo konstatirati da je i kod donošenja ove Odluke bilo 20 vijećnika nazvučnih u dvorani. Da li će se to mijenjati, vidjet ćemo kasnije. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je "Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o dodjeli koncesija za posebnu uporabu pomorskog dobra u svrhu izgradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Šibenik kao Donje Polje i Krapanj". Da li netko od ovlaštenih predlagača ima potrebu da obrazloži ovu točku dnevnog reda uz onaj materijal koji smo dobili? Evo našega cijenjenog kolege Paškova, koji će nam tu dati potrebna pojašnjenja za raspravu. Samo kratko: inicijator donošenja ove Odluke je Vodovod. Ona je potrebna za ishođenje uporabne dozvole, zato što su ove čestice pomorskog dobra inače u građevinskoj dozvoli, a u prošlom zahtjevu iz 2017. godine, kad smo pripremali ovu točku dnevnog reda, znači temeljnu Odluku o koncesiji, one su bile njihovom greškom ispuštene. Ovo je jednostavno tehnička stvar. Hvala lijepa. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog Odluke pod točkom 2. Tko je za?

Protiv? Suzdržanih? Možemo konstatirati da je druga točka dnevnog reda jednoglasno usvojena s 20 glasova. Treća točka dnevnog reda je "Prijedlog Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Šibenika u razdoblju 2020. do 2027.". Uz ovo, dobili ste izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnosti. Isto tako, moram konstatirati da će ovdje biti s nama danas cijenjena gospođa Čogelja Juras, koja će eventualno se uključiti u raspravu kad bude potrebno, u ime, na svoj način, onih koji su radili na stvaranju ovog teksta Strategije koji je pred vama. A zamolio bih našega dogradonačelnika, gospodina Rakća, da u ime ovlaštenog predlagača dade kratki predvaj. Poštovani gospodine predsjedniče, uvažene vijećnice i vijećnici, dame i gospodo. S obzirom da nisam bio uključen u ovaj emotivni aktualni sat, sve vas srdačno pozdravljam, pa ću sada se uključiti u dnevni red. Ispred nas je jako važna točka dnevnog reda, jedna tema o kojoj komuniciramo već duže vremena: Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Šibenika. Te, kao što je gospodin predsjednik Gradskog vijeća rekao, s nama je i u ime izrađivača, gospođa Iva Juras Čogelja, ali s nama je tu i gospodin Dario Kulušić, tajnik Zajednice sportova Grada Šibenika, te njih dvoje itekako imaju što još dodatno reći po ovoj temi.

Kao što i piše u uvodu, Šibenik je oduvijek bio grad sporta. Jako nam je stalo do te teme i mislim da je vidljivo da smo puno toga i pozitivnog napravili u proteklim godinama, u protekla ova 2 mandata, jer je sport važan dio kulture življenja. Isto tako, s tom vizijom smo se upustili u izradu ove Strategije, a ciljevi, to jest zašto nam je potrebna Strategija, piše u jednom ovdje dijelu, a to je podizanje profila sporta u Gradu Šibeniku u korist naše zajednice, korištenje neformalnog sporta kao preventivno sredstvo u borbi protiv stupnja neaktivnosti, identifikacija mogućnosti za fokusiranje na razvoj sporta, kako su prepoznale zajednice i organizacije, objedinjenje resursa i olakšani partnerski rad između organizacija, podrška klubovima, trenerima i volonterima, maksimiziranje korištenja lokalnih mjesta za sport, te podrška talentiranim sportašima kako bi ostvarili svoj puni potencijal. U tijeku donošenja ove Strategije bila je uključena i šira javnost, a vjerujem da i veliki dio od vas nešto će imati još dodatno za reći, pa naravno, očekujem daljnju raspravu, a za sve ostale komentare će se uključiti predstavnici izrađivača ove Strategije. Hvala. Hvala gospodinu Rak ću na uvodu. Otvaram raspravu povodom ove točke dnevnog reda. Za riječ se prvo javio gospodin Marenc, zatim gospodin Perak, gospodin Mišković. Neće nitko ostati da nema mogućnosti sudjelovanja u raspravi. Izvolite, po ovom redoslijedu, pa ćemo vidjeti da li ima drugih koji su zainteresirani.

Kolega Marenc, izvolite. Hvala lijepa. Pozdravljam sve nazočne. Pridružujem se ne ovom predprazničnom raspoloženju koje je bilo u početku, nego ovom drugome što je naglasio gospodin dogradonačelnik, a to je važnost donošenja ovoga dokumenta. Čekamo već dugo ovaj dokumenat i normalno da osjećamo i potrebu i važnost, i da ne kažem, i neke stvari i naglasiti i ukazati na neke stvari koje ja mislim da nisu navedene. Prvo i najvažnije, želim ponovo naglasiti da pozdravljam izradu i želju da se donese ovaj vrlo važan dokumenat. Iako sam još uvijek uvjeren da ne dijelim jednake prioritete niti iste razloge s naručiteljem ovog dokumenta. Uvjeren sam da je autorici bio cilj prikazati kako je ovo dokument s općim smjernicama, iz kojeg treba tek proizaći daljnji dokumenti kao posljedica dodatnih istraživanja, da ne kažem ispitivanja, propitivanja i usklađivanja po pojedinim temama. Ali uz naslov "Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Šibenik" nije se mogao zaobići zadani prioritet naručitelja, naglašavajući sportsku infrastrukturu kao glavni razlog potrebe donošenja ovog dokumenta, što je, naravno, i gospodin gradonačelnik u jednom od prijašnjih pitanja odgovorio: važnost i koji je prioritet i zašto se uopće dovodi ovaj, prije svega, ovaj dokumenat. Da se mogu izvući, da ne kažem šolje iz Europske unije za, na neki način,

prosperitet i izgradnju novih objekata. Ali upravo zbog tog razloga ovaj dokumenat ne daje pravu sliku, ili bolje reći, ukazuje, ali ne naglašava važnost i neophodnost promjene shvaćanja i djelovanja u sportu i za sport. Izostao je pravi nosilac Strategije razvoja iz kojeg proizlaze sve potrebe, a time i promjene, pa na koncu i infrastruktura. Ne možemo se ne složiti sa svim iznesenim preporukama u dokumentu, i tu zahvaljujem gospođi Ivi. Ali nedostaje jasno izrečeni prioritet, odnosno jasan i nedvosmislen smjer željenog razvoja. Zbog toga ovaj dokument više liči na listu želja i svih mogućih i poželjnih aktivnosti i scenarija.

Na trećinu od ukupnih 283 stranice predloženog dokumenta navodi se, da ne kažem prepisuje iz urbanističkih i prostornih planova Grada Šibenika prostori koji su namijenjeni za sportsko-rekreacijsku namjenu, uz više-manje detaljni prikaz sportskih objekata, mahom u nadležnosti Javne ustanove Sportski objekti Šibenik. Netko će sada reći: "Pa što je tu loše?" Ja bih se čak i suglasio s tom konstatacijom, da nije napravljen slučajno ili ne veliki propust. Naime, u dijelu pod nazivom "Postojeća infrastruktura i namjena prostornog plana" s karticom "Sportska/rekreativna" nisu niti nabrojani, a kamoli navedeni osnovni podaci o sportskim sadržajima, a radi se o osnovnim školama u Gradu Šibeniku. Iako svi nacionalni sportski programi i smjernice upravo naglašavaju provođenje sporta u školskim i predškolskim ustanovama kao osnovni i najvažniji oblik tjelesne kulture. U 25 dječjih vrtića upisano je 1.728 djece, to su sve podaci Strategije. U osnovnim školama pohađa 3.526 učenika, a u srednjim školama ukupno je upisano 2.617 učenika. To jedino neosporno bogatstvo ovog grada, djecu, učenike i omladinu, njihovo zdravlje i sportski razvoj, ne razmatra se u njihovoj prirodnoj sredini u školama. A izrađujemo sportsku Strategiju. Pitam se, gospodo, za koga onda ovo radimo?

U dijelu 8.2, "Preporučeni prioriteti", gdje se navodi vremenski plan provođenja prioriteta i kratkoročni plan provedbe, navode se svi sportski objekti pod javnom ustanovom i u opisu strateškog cilja 1. U analizi, primjerice, sportske dvorane Baldekin, nabraja se, citiram,"dotrajali i oštećeni sanitarni čvor na prvom katu građevine", zatim"dotrajali ventilacijski sustav dvorane", i tako dalje, i tako dalje, i tako dalje. Postavljam pitanje: da li je sanacija WC-a u dvorani mjesto u strateškom dokumentu razvoja sporta Grada Šibenika? Zar to nije obaveza održavanja javne ustanove? Zar njihove planove i osnovne djelatnosti u održavanju treba proglasiti strateškim? Jedino ako je potreban još jedan kredit. A gdje je onda održavanje škola i sportskih sadržaja unutar njih? Gdje su izvješća i planovi mjerodavnih gradskih odjela u svezi škola? Sve analize se svele na jednu rečenicu u dijelu strateškog cilja 2, "Promocija tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu i omladinu". Citiram: "Obrazovne ustanove u Gradu Šibeniku uglavnom su izgrađene početkom druge polovice prošlog stoljeća, te zbog svog amortizacijskog vijeka zahtijevaju dodatna ulaganja za potrebe dugoročne održivosti." Vrlo detaljno i analitično.

Ali zato bez problema, gospodo. Navode se potrebe za novim multifunkcionalnim sportskim dvoranom, s centralnim igralištem i nizom malih dvorana i popratnih prostorija, zatim izgradnja biciklističkih prometnica, raznih infrastrukturnih sadržaja za mlade, velodroma, izgradnja atletske staze gdje se navodi 8 staza dužine 400 metara, ali nema ni i od informacije gdje bi to najsvrsishodnije bilo izgraditi. Zatim izgradnja zatvorenih teniskih terena ili novi otvoreni i novi zatvoreni 50-metarski bazen. Iako sadašnji otvoreni 50-metarski bazen, iako ima mogućnost dogrijavanja, koristi se samo maksimalno 80-ak ljetnih dana, usprkos izmijenjenoj klimi u korist toplih dana. Zatim karting staza, autodromi, i tako dalje, i tako dalje. A sve to, gospodo, bez jedne strateške neophodne odluke, kao na primjer, slučajno, standard sportske infrastrukture koju treba imati svaka škola u Gradu Šibeniku, a ne da je danas još uvijek moguće izgraditi novu školu bez sportske dvorane.

Normalno, misli se na Brodaricu. Autorica je tek u jednom dijelu navela imena srednjih škola, iako su osnovne škole jedine pod ingerencijom Grada. Toliko o sportskoj infrastrukturi i poimanju razvoja sporta. Interesantan je i zadnji, deseti dio predloženog dokumenta, pod nazivom"Informacijska kartica budućih investicijskih ulaganja", naravno, izdvojeno po strateškim ciljevima. Tako prvi strateški cilj glasi: "Izgraditi, razviti i osigurati odgovarajuću infrastrukturu." Tu se navode svi objekti na brizi javne ustanove, s čak procijenjenom vrijednošću projekta. Zatim ide lista želja novih budućih objekta, koji najčešće u rubrici"procjena sredstava" ima napomenu"dodatna analiza". Pa zatim ide strateški cilj 2, "Promocija tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu i mlade". Po meni, daleko najvažniji i prvi i osnovni strateški cilj navodi niz vrijednih aktivnosti koje su sve s napomenom"dodatna analiza" i velika većina s oznakom trajanja"kontinuirano". Iako mi je autorica u svom odgovoru na moje primjedbe naznačila da broj strateškog cilja je irelevantan, da su svi podjednako važni, ja bih ipak strateški cilj 2 stavio pod 1.

I da ne nabrajam ostalo, samo bih napomenio i ponovio s početka mog izlaganja da sve ove aktivnosti s napomenom"dodatna analiza" sada traže puniji, pravi angažman u izradi dodatnih dokumenata. Ali naglasio bih, mnoge aktivnosti ovise i o jednostavnoj odluci, odnosno zajedničkom dogovoru kako nešto provoditi, odnosno što nam je važno. Ovaj predloženi dokument ne daje odgovore na vrlo jednostavna pitanja, a mislim da je neophodan jasan i nedvosmislen odgovor. Izdvojio bih jedan primjer u svezi strateškog cilja broj 4, koji se odnosi na financiranje javnih potreba u sportskim i tjelesnim aktivnostima Grada Šibenika. Navodi se: "Aktivnost 4.2, povećanje proračunskih sredstava javnih potreba koja se provodi kontinuirano s planom povećanja potreba za 5% godišnje." Pozdravljam ovu nakanu, ali dodao bih: povećanje, da, ali uz korekciju kriterija, odnosno jasnu poruku što mi to hoćemo financirati i što želimo kao konačni rezultat cilja tog financiranja. Predlažem analizu izvučenu iz predložene Strategije, uz podatke iz Zajednice sportova Grada Šibenika, iz koje se vidi, to sam vam dao, ove papire kojih ima, a to je, recimo, primjer samo: 50% ukupnih sredstava izdvojenih za sportske udruge otpada na tri kluba: Nogometni klub Šibenik 1.000.000 kuna, Košarkaški klub Šibenik 880.000 kuna, zajedno s Draženom Petrovićem Omladinskom školom iznosi na 1.115.000 kuna i Vaterpolo klub Solaris 600.000 kuna. Pitam vas, gospodo, da mi objasnite zašto ti klubovi toliko dobivaju, jer im možda više treba. Da li su to sportovi naši prioriteti?

Ako jesu, zašto? Ako analiziramo broj članova tih klubova, vidimo da taj kriterij ne drži vodu. Mnogo djece izabiru i druge sportove. Po svakom članu, primjerice, u Nogometnom klubu Šibenik ispada čak 2.400 kuna dotiranih sredstava, u košarci 2.100 i slično, dok, recimo, u najmasovnijim plivačkim klubovima ispada oko 393 kune po članu. Ali vi, gospodo, nikad niste dali odgovor ni na jedno pitanje, strateško pitanje, šta želite od sporta, pa tako ni ovdje ne dajete odgovor šta je vama važnije i šta se očekuje od tih klubova. Recite nam, da li je to bitan rezultat ili vam je možda važno zdravlje i pravilni razvoj naše djece? Znate li, gospodo, da na svaki uloženi dolar u sport uštedi se čak 10 dolara u zdravstvenim ustanovama? Što se tiče

članova i financiranja, otvaraju se mnoga pitanja. Samo iz ovih površnih podataka otvaraju se strašno mnogo pitanja koja traže u biti vrlo jednostavne odgovore, na koje ova Strategija nije dala niti jedan jednostavan, jer naručitelj to nije ni tražio, a usudio bih se reći da niti to ne želi odgovoriti. Recimo, nakon prodaje Nogometnog kluba, uz sve ustupke novom vlasniku, daje mu se mogućnost na strašnu zaradu, zašto se izdvaja i dalje 1.000.000 kuna kao i prije prodaje? Zašto smo onda prodali taj klub? Da bi imali rezultat, uspjeh i promidžbu Grada? Zar padamo na tu lakadinu ili da usmjerimo novac u važnije nam stvari, poput pravilnog razvoja i konačno zdravlja naše djece, i onda iz tog temelja izvlačiti daljnje akcije i nadogradnju? Mi sada, gospodo, trebamo izbor, jasne i glasne prioritete, i ne slažem se s konstatacijom "Strategija je razvoj sporta i gradnja infrastrukture". Stoga, gospodo, predlažem doradu ovog dokumenta. Jednom za svagda jasne i odlučne odgovore, jer za provedbu navedenih aktivnosti, koje sve podržavam, nema uopće zbora da to što je sve navedeno nije u redu. Ali prije svega treba donijeti egzaktan terminski plan donošenja potrebnih svih dodatnih analiza i zaključaka, i to mora biti sastavni dio ovog dokumenta, jer jedino tako ova Strategija dobiva na važnosti i ima svoju pravu svrhu. Ako to ne donesemo, ovo će ostati samo lista lijepih želja. Jer, na kraju krajeva, sve ove smjernice imamo i u Nacionalnom programu sporta, na koji se i autorica poziva.

Od nas se traži prilagodba i izbor, velikim slovima IZBOR, što je nama karakteristično, svojstveno, blisko i važno u sportu i od sporta, normalno, štujući struku i znanstvene postulate. Gospodo, ovo je samo, po meni, sam izvukao glavne crte. O ovome bi, znate i sami, mogao još govoriti dalje, jer nisam ni zadovoljan ni s analizama koje su prethodile takozvanim ovim odlukama. Ali preko svega čovjek može proći, i mislim da je vrlo važno donijeti ovaj dokument, ali je još važnije imati jasne ciljeve. Ali ovaj strateški dokument ne daje nam niti blizu odgovore na ono što kao sportska zajednica i u ime sportske zajednice već dugo godina tražimo i očekivamo od Strategije sporta. Hvala lijepo. Hvala gospodinu

Marencu i na njegovom dugom komentaru ovog strateškog dokumenta. Sljedeći koji se javio za riječ je gospodin Perak, a onda je gospodin Mišković. Jasno da se i ostali mogu uključiti u raspravu. Pozdrav još jednom. Dakle, ovako, nekako nije me baš uvjerio gospodin gradonačelnik s tako svojom malo entuzijastičnom izjavom koliko mi držimo do sporta i kako je u stvari rezultat te naše želje da dignemo sport na još veći pijedestal nego što je sad, da smo mi zato i nekako išli izgraditi ovu Strategiju. Kad malo se pogleda, mislim da popriličan broj gradova je imao donešenu Strategiju razvoja sporta i za period od 2014. do 2020. Pa ne znam zašto ga je, ako smo toliko se upiremo u sport, zašto mi kao grad ga isto nismo imali od 2014. do 2020. Pa nekako mi se čini da smo opet možda robujemo onom principu da imamo dokument radi dokumenta. Ako sam, možda sam i pogriješio, ali čini mi se da sam našao na jednom mjestu da je obveza donošenja Strategije razvoja sporta proizašla iz novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Dakle, pa onda vjerojatno po tome ispada da sad onda mi moramo napraviti tu Strategiju. Ali dobro, bez obzira tko nas natjera i koji je razlog, dobro je da smo u tom smjeru krenuli.

Što se tiče same izrade Strategije, dakle, u samom dokumentu navedeno je da je jedan od prvih koraka, evo citiram,"uspostava komunikacijskog tijela i utvrđivanje savjeta između naručitelja Strategije", znači Grada Šibenika, i"izvršitelja usluge izrade Strategije". I isto tako, u dijelu gdje se predstavljaju 7 strateških ciljeva, kao izvor temeljem kojeg je cilj definiran, navodi se, među ostalima, i nekakve radne skupine, sportske grupe i slično. S obzirom da nisam našao podatke o kojim se radnim skupinama radi, molio bih dalje u komentarima da mi netko od predlagatelja da podatak, dakle, tko su bili članovi tog savjeta s strane Grada.

I ako, pogotovo ako je netko od njih ovdje prisutan, da malo pojasni, znači, na koji je to način organizirano. S obzirom da, evo, kao što vidimo, potpisnik ove Strategije je u biti jedna osoba. Gledajući strategije koje su donošene u drugim gradovima, što nove, što postojeće u prethodnim periodima, vidimo da su na toj Strategiji, recimo, radili timovi od 7 do 8 ljudi potpisnika te Strategije, koji su, ne znam, profesori, magistri kineziologije, profesori, doktori znanosti i slično. Tako da mi, evo, čisto malo fali taj okvir, dakle, tko su u stvari stručni suradnici na izradi ove Strategije što se tiče same pozicije sporta.

Opsežan je dokument i stvarno tu želim potpisanu izrađivačicu pohvaliti na iznimno uloženom trudu. Pogotovo, kažem, što je u potpisu jedna jedina osoba, složiti dokument od 300 stranica nije jednostavno. I u samoj Strategiji, koliko vidim, stoji na jednom mjestu da je primijenjena metodologija za izradu strateških dokumenata. Dakle, po toj metodologiji, naravno, ne možemo napraviti dokument koji će imati 2 stranice i 15 natuknica u kojima će pisati"mi možemo napraviti to, to, to i to". Dakle, tu, ono što se po narodski kaže, treba biti mesa, jel'. Dakle, moramo, dakle, sa zdravstvenim nadzorom mesa, nekakvim općim parametrima društva koji utječu na razvoj sporta, jel', i s aspekta demografije, gospodarstva, zdravstva, infrastrukture i prostorno-planske regulative. I to je sve uredno izrađivač plana Strategije naveo. Ali kažem, to je, i spomenuo je to kolega Marenc u svom izlaganju, to je napravljeno na čak nekakvih 150 stranica samog dokumenta. Dakle, tko prolazi kroz ovaj dokument pažljivo, dakle, morate proći jedno 150 stranica općih podataka. Ne kažem da su irelevantni. Nadao sam se da će se iz tih podataka dalje u ovom, ajmo ga nazvati, sportskom dijelu izvući možda neki zaključci. Ali s obzirom na tu količinu i ogromnu

bazu podataka koja je tu koristila, ja sam tu naišao na niz pogrešaka, na niz pogrešaka koji su, pa je, kažem, vjerojatno rezultat toga što je trebao ipak ovu Strategiju odraditi možda nekakav višebrojniji tim ljudi. Tako da, bez obzira na onaj sportski dio u kojem bi trebale napraviti neke se možda i preinake o kojima je detaljnije govorio kolega Marenc, mislim da se treba još kroz jedno čitanje dati dodatna, posvetiti dodatna pažnja ovom uvodnom dijelu, da se ti nekakvi nedostaci isprave, koji nisu, usput bude rečeno, svi, ajmo reći, sportske tematike i vezani za sport, ali su dio ovog dokumenta kojeg mi kao odgovorni ljudi moramo donijeti, stojimo iza njegovog usvajanja i netko ga potpisuje.

Dakle, ne možemo, na primjer, evo, na jednom primjeru spominje se"Šibenik ima dvije visokoobrazovne ustanove: Veleučilište u Šibeniku za turizam i menadžment". Dakle, to nije naziv naše institucije. Druga ustanova je "Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora". To nije naziv institucije. Dakle, ne postoji na području Šibenika hidroelektrana Krka. Dakle, to su jednostavno stvari koje, ako želimo imati jedan ozbiljni dokument, moraju proći jednu reviziju. I stoga molim da, ja ne znam u kakvim je uvjetima ovo rađeno, koji su bili rokovi, ali smatram da se ovome treba posvetiti malo veća pažnja. A onih 80-ak stranica u kojima praktički radimo kopiranje svih mogućih planova iz sfere prostornog uređenja, dakle, ono, dobivamo jedan opsežni tekst koji u biti ne znam koliko je relevantan za ovaj dokument. Tako da bih, kažem, molio reviziju tog prvog dijela ovog dokumenta. Što se tiče drugog dijela dokumenta, gdje se razrađuje sama Strategija, složio bih se da je to stvarno jedna lijepa lista želja i nema onoga tko ne bi volio da se nešto tako i sutra realizira. Međutim, osim sportske dvorane u sklopu Vatrogasnog doma Zaton, nisam primijetio da se negdje spominje bilo kakvi zatvoreni sportski objekt u naseljima na području Grada Šibenika. Dakle, Grebaštica, Vrpolje, Konjevrate. Dakle, taj dio

Grada, administrativno Grada, na neki način zaboravljamo i nije obuhvaćen ovom Strategijom. A sigurno vam je jasno da stanovnici s tih područja, njihova djeca, imaju izuzetne probleme ako moraju svakodnevno putovati do Šibenika da bi upražnjavali sportske aktivnosti koje bi im, u stvari, trebale biti nadohvat ruke. Tako da mi je žao što u ovoj Strategiji ne postoji, spominjao je to i kolega Marenc, možda kroz škole i sportske dvorane u školama. Dakle, to su ruralna područja u kojima imamo, nažalost, i napuštenih škola, unutar kojih bi se vjerojatno nekakvim adaptacijama i slično mogli napraviti nekakvi dvoranski prostori. Dakle, u ovoj Strategiji, koliko vidim, ti dijelovi, osim jednom riječju Zaton-a, se ne spominju, jel'. Isto tako, u izvještaju sa savjetovanja za zainteresiranu javnost stoji da je prihvaćena primjedba gospodina Vukšića vezana za rekonstrukciju sportskih objekata u ruralnim dijelovima, ali samo vanjskih objekata. Dakle, nemojmo se zadovoljavati s time da kažemo da smo u svakom selu napravili

mali nogometni teren i da smo s time riješili problem sporta u tom selu. Tako da bih, evo, molio da se porazmisli i o tom dijelu. I isto tako, ostalo mi je nedorečeno zašto nema analize po školama i sportskim klubovima kakvi se to zaključci o interesima i problemima vezanim uz sport mogu dobiti s 1% ispitanika, i onda se to zove reprezentativna skupina. Dakle, po brojevima, koliko je bilo, mislim, 300 i nešto, čini mi se, 300, tako je. Dakle, ja smatram da je to pre, pre mali uzorak da bi se na njemu, ne kažem da samo se na njemu, ali da bi se na njemu temeljio ovakav strateški dokument. Dakle, meni fali onaj dio, da ga nazovemo, istraživanja u ovoj Strategiji. Ne da mi sad objavimo na stranicama i kažemo: "Evo, tko je zainteresiran, nek nešto kaže". Dakle, mi moramo doći kod onoga tko je naš interes, koga mi smatramo da na njega utječe ova Strategija, mi ga moramo pitati, provesti ankete po školama, sportskim klubovima i slično, jel'. Tako da, kažem, još jedanput, mislim da dokument bi trebalo doraditi i da ga se dostavi na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, u kojem god sastavu bilo. Hvala. Hvala, kolegi Peraku. Zamijetili ste da nisam nikoga prekidao, iako su oba vijećnika daleko duže izlagala nego što je onaj poslovenski razlog, ali što ima. Bolje čovjeka pustiti da kaže sve, jer i tako ste se mogli vratiti u klupe pa opet tražiti riječ.

Prema tome, bolje da zaokružimo tematski ono što imamo reći, pa tako će vrijediti i za mog cijenjenog kolegu Miškovića. Izvolite, kolega. Pozdravljam sve prisutne. Evo, kolege su prije mene to tako fino iscrpno rekle sve, tako da jednostavno sam pomalo, sad se i umorio od tog slušanja, ovaj, svih tih pustih informacija i nisam mogao čak, eto, pratiti, oprostite, nemojte me krivo shvatiti. U svakom slučaju, ovo, razvoj sporta i sve ovo što danas predlažemo, ovaj, po meni to sve i nije tako loše. To je dobro. Bit će tih dvorana. Ja znam kad na Meterizama mi nismo imali igralište, kad smo vapili za jednim malim igralištem. To je bilo, ljudi moji, te dice, to je igralo se, ovo, ono. Sad imamo igrališta, košarkaških, fudbalskih, dvorana, imamo sve živo, ali u jednom momentu smo mi zanemarili ljude. Ja, slušajući pozorno, prateći sve ovo, ovdje fale ljudi. Ja vam kažem da je sport u Šibeniku skup. I kako god gradonačelnik govori i ova vlast da je sport omogućen svima, gospodo, nije. Omogućen je onima koji imaju novce. Ja sam svjedok koji dolazim iz tih sportskih prostora, di gledam roditelje koji imaju vrhunsku dicu, vrhunske te sportaše koji su fenomen u tome. On kaže: "Ne mogu ga više voditi jer ne mogu plaćati", jel'. Prema tome, gledam i ovdje sve cifre. Grad potpomaže sport, daje nesebično svima. Doduše, nepravedno, jer vidim da ovdje nogometnom klubu, razumijem, Šibenik, kojega smo mi prodali Kolumbijcima, ima milijun kuna i to crvenim slovima, što znači da će im to dati do godine, jel', zapravo ove godine.

A recimo Begi 25.000 kuna, Mihovilu 20.000 i tako dalje. Mislim, sad, ja sam mislio kad prodamo taj klub da ćemo mi sad, recimo, tu razliku novaca osigurati našoj dici da mogu muhti se baviti sportom, a ne da danas, recimo, raznorazni klubovi koji dobijaju ovakve donacije, poticaje i tako dalje za razvoj sporta i tome slično, da mogu opstati. E sad, jebiga, da oprostite, triba platiti i članarinu, je li, kome? Danas postoje ljudi koji osnuju klub i to nitko ne garantira da se tu nalazi struka, da oni danas našu djecu vode kroz taj sport, nego praktički danas se trude svi da imaju što više te dice, jer se to računa normalno kroz članarinu. Prema tome, držim da mi moramo ići, gospodo draga, ako želimo se baviti sportom i osigurati našoj dici sport, onda moramo ići prvenstveno da taj sport bude besplatan. Ako smo sve izgradili igrališta, izgradili smo dvorane, eno, prekrasna trim staza ovamo na Šubićevcu, sve je to super, teniske terene. Sitmo se prije možda 15 godina toga nije bilo. Ali sad, ajmo se okrenuti prema tome da dignemo ove cifre i da ta naša dica mogu doći, ako su, ako žele se baviti karateom, nogometom, odbojkom, košarkom, bilo čim, da kaže: "E, dijete moje, ti više ne moraš plaćati ništa, jer vama je gradonačelnik to osigurao." A gradonačelnik to sve zna i šuti. I uvijek mašemo kako smo mi napravili dvoranu i tako dalje.

Mi smo uredili, ajmo reći, nogometni klub Šubićevac, stavili umjetnu travu, potrošili 4,5 milijuna kuna i tako dalje, sve sredili, sad potrošili nekih 800.000, da bi na kraju krajeva još, sad kad oni počnu, ti Kolumbijci, nas učiti nogometu, oni nas, molim vas, uče nogometu. Kolumbijci. Evo, pogledajte, nijednu utakmicu nisu dobili, šta ja znam, ja to baš ne pratim, ali sigurno u 6-7 ovih, tih utakmica. I mi ćemo njima, zato što će nas tako učiti dicu, davati milijun kuna mi kao iz Grada za omladinski pogon, i još će im dati županija možda 300.000, 400.000 kuna, i 23 godine tako, i oni će se polako s nama rugati, jel'. A ovome jednom Begi, razumijete, koji praktički, on trudi se, daje sve od sebe, ima tamo neko igralište koje je zaraslo u travu, to ne vrijedi ništa, koji sami zalijevaju, plaćaju vodu i tome slično, njemu smo dali 25.000 kuna. Umjesto da smo dali Metalca, recimo, dolje, a da smo ove zakinuli, ajmo reći, za taj jedan teren, pa rekli: "Evo, sad će našu dicu učiti struka nogometu, a ne Kolumbija." I davat ćemo njima tih, ajmo reći, milijun kuna. Ili to podijeliti, recimo, na ostale sportove, da bi ostala dica imala besplatan sport. Zato vas molim, gospodo, kad radite ove stvari, da našoj dici stvarno osigurate besplatan sport. A ne da kažemo: "Besplatno, mi smo napravili dvoranu, dali njima novce, a ja plaćam članarinu." Eto, hvala vam.

Toliko od mene. Hvala, kolegi Miškoviću. Tko se javlja dalje za riječ povodom ove točke dnevnog reda? Nemamo daljnjih sudionika. Možemo li ovdje neke stvari ipak apostrofirati? Ovdje, koliko sam shvatio, a pažljivo sam pokušavao slušati sve govornike, pogotovo je gospodin vijećnik Perak na svoj način istakao jedan amandman, je li tako, a to je da se ova Strategija vrati na doradu. Također je to i u svom izlaganju istakao i gospodin Marencin. To bi mogli smatrati nekom vrstom prijedloga. Evo, kolega Marencin se još javlja. Je li se javljate ili ne? Možete, dapače. Rasprava nije zaključena.

U zadnjem poglavlju, broj 10, gdje se navodi praktički cijela lista svih aktivnosti, ako ništa drugo, trebalo bi bar napisati terminski plan kad se bi trebali to donijeti. Jer inače, bez terminskog plana i dodatnih analiza svih tih aktivnosti, ta lista nema smisla. Prema tome, Strategija bez donošenja konkretnih, konkretnih podataka kad treba nešto napraviti i donijeti i zaključke iz toga, bez toga, mislim da ovaj dokument nema na svojoj važnosti. I pridružujem se kolegi. Ne da treba ići na doradu, nego, mislim, trebalo bi bar to napisati na neki način. Ako se već zahtijeva dodatna analiza, da se napiše i kad bi trebala biti i tko je zadužen za tu analizu. Hvala. Hvala, kolegi Marencinu. Ja bih svakako, ovaj, volio da... Može li odgovor? Može, može, dapače. Kolega Mileta, zamolio bih kolegicu Čogelja Jurac da nam se priključi u ovoj raspravi kao izrađivačica ovoga dokumenta, koja bi svakako se mogla referirati na neke od danas ovdje iznesenih tvrđava. Iza toga bi kolega Samardžija se javio. Kad govorimo sad o ovim detaljima koje ste rekli, a bitnim, naravno, da bi se uopće sve to odrolalo... Naime, ovo je Strategija, a ovi dijelovi sada, koliko to košta, sad ste pitali, netko je pitao, odnosno, koji su to terminski planovi. To su sada planovi nižeg reda ispod Strategije, koji se zovu akcijski planovi, koji onda definiraju nekakve rokove, definiraju nekakve iznose i slično.

Dakle, ova Strategija pokriva upravo ovo što je navedeno, uz, naravno, neke vaše sugestije, ali ne dio točno financijski, odnosno, odnosno vremenski. Što bi pisalo da ta aktiva će napraviti? Piše tamo da je trebala dodatna analiza, kad bi se uopće dokazalo da je to potrebno. Prema tome, bez dodatne analize ne znamo ni da li će se to raditi, a kamoli terminski plan. Prema tome, tu je lista želja iza kojih stoji i masu potrebnih dokumenata i novca, ali dajte neki rok da bi to bilo. Predsjedniče, upravo ste dobro rekli, masu novca... Molim vas da me ne uče na glas, jer ćemo... Kolega Samardžija, nemojmo, ovaj, dodavati ulje na vatru tamo gdje ga nema. Mislim da je, mislim da rasprava ide u jednom konstruktivnom smislu i da ne trebamo, ovaj, dolijevati ulje na vatru. I vi ćete doći na red, i gotovo se niste ni javili, ovaj, kad sam vas pitao. De facto sam produžavao ovu priču da se netko javi. Evo, kolegici Čogelji Jurac bih zamolio da uzme riječ u ovu raspravu, a onda se vi referirajte na ono što mislite kazati. Pozdrav svima. Evo, kao osoba odgovorna za izradu ovog strateškog dokumenta, čula sam neke od komentara, pa tako da odmah u početku objasnim svrhu i smisao izrade Strategije. Znači, ona se koristi metodološki pristup izrade Strategije, da to bude strateški dokument kao osnova za sva buduća razvojna ulaganja iz svih predstavničkih tijela društva, od javnih institucija, privatnog, privatnog i javnog sektora, neprofitnih organizacija i svih ostalih dionika.

I samim time je u analizu, u analizi, u jednom, u jednom obaveznom poglavlju ove Strategije definirani su, znači, svi strateški ciljevi prema prioritetnim područjima i mjerama. Isto tako, sve te mjere, znači, imamo 56 mjera u 7, u 7 strateških ciljeva, i sve te mjere imaju svoj određen, točno su definirani svi potencijalni korisnici, izvori financiranja i način održivosti rezultata, odnosno konačni indikatori koji se s time žele postići. Od tih indikatora, od, što se tiče nastavno na analize, na analize ne možemo utjecati jer ovisi o vrsti investicije, ovisi o vrsti, vrsti aktivnosti, o svim uključenim dionicima. Tako da ova Strategija nije zapravo, ona nije smjernice izrade tih dodatnih aktivnosti, nisu dio strateškog dokumenta i kao takva ne mogu ni biti, nego je na svim, svim interesnim dionicima u razvoju svojih aktivnosti da se posluže sa Strategijom i sutra kad se bude prijavljivalo na europske fondove, da se te aktivnosti mogu uskladiti s istim. Vezano za prostorne i, naravno, metodološkim pristupom je, što se tiče samog istraživanja, tu su provedena kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja, na način da su uključeni svi, svi dionici Grada Šibenika putem, putem ankete koja je bila javno objavljena, i to dosta dugo. Bila je javno objavljena na stranicama Grada Šibenika, pozivima medija, od strane izrađivača Strategije prema svim, prema svim sportskim klubovima, prema interesnim dionicima.

Provedeni su i upitnici, posebno su informativni upitnici dostavljeni svim sportskim udruženjima, sportskim klubovima, trenerima i ostalima. Od sljedećih, od dionika koji su još sudjelovali, tu su bile individualne konzultacije sa predstavnicima, predstavnicima trenera, klubova, stručnog osoblja. Isto tako, uključene su, obavezno su uključene i dio strateškog dokumenta i analiza osnovnih škola. Osnovne škole su provedene, sa svim osnovnim školama su provedene konzultacije na licu mjesta, gdje se utvrđivalo stvarno stanje, potrebe, potrebe razvoja športa, odnosno školskog športa i uključivanje djece. Jer bez tih informacija svi strateški ciljevi ne bi mogli biti donešeni na takav način, jer se nema podloge. Svi, svi strateški ciljevi su argumentirani i transparentni u skladu sa istraživanjima, jer ova Strategija zapravo se temelji na, ne isključivo, kako se i navodi, na, na istraživanjima, na dobivenim rezultatima od strane građana koji su sudjelovali u anketama. Već su tu sve i ostale podloge koje su učinjene na razini Republike, i koristili su se usporedni podaci na razini Republike Hrvatske, na razini Europske unije. Tako da imamo jedan dokument koji predstavlja stvarnu i realnu sliku onog što je Gradu Šibeniku potrebno. Što se tiče, i isto tako, strateški ciljevi, strateški ciljevi, sam red, sam red strateškog cilja ne predstavlja prioritet pred svim ostalim ciljevima, nego oni stvaraju jednu uzajamnu cjelinu. Stvar je izrađivača da odredi po svom nekom nahođenju, bez ikakvog, ne bih rekla nepovezanosti, nego je jako bitno da su svi oni povezani.

A u tom trenutku, strateški cilj 1, ulaganje u sportsku infrastrukturu, je dijelom Strategije, tako da se ne smatra, da se gleda kao pojedinačni i isključiv pokazatelj i umanjuje vrijednost svih ostalih, svih ostalih prioritetnih područja. Isto tako, prostornim plan, uvidom u prostorni plan kao jedan informacijski dio dokumenta, strateškog dokumenta, je podloga da, da se svim interesnim dionicima i budućim investitorima i budućim provoditeljima aktivnosti strateških, odnosno mjera prioritetnih područja, da imaju uvid u mogućnosti prostornog ulaganja, jer se često dolazi do toga da nemaju informacije i uvide u, odnosno ne znaju na koji način pregledavati, iščitavati sve ostale dokumente. Tako da je to jedna stepenica koja njima omogućava lakšu prilagodbu svojih projekata prema, prema projekata od javnog interesa.

Aha, vezano za, gospodin Marencin je spomenuo atletsku stazu. Atletska staza također je dio Strategije i strateškog dokumenta, jer je i utvrđeno i samom analizom nedostatak, nedostatak tog sportskog sadržaja koji uključuje ne samo izradu, ne samo izradu atletske staze, izgradnju atletske staze, već i jedan cjelokupni kompleks. I naravno, sva infrastrukturna ulaganja, odnosno sve, sve inicijative, odnosno ta prioritetna područja što se tiče ulaganja u infrastrukturu, nisu isključiva. I ona se ne odnose samo na Grad Šibenik, nego na cjelokupno administrativno područje. I svaka interesna skupina koja želi ulagati u bilo koji sektor, u bilo koju sportsku disciplinu, ima strateški plan u kojem podržava ulaganje u jedan od određenih područja. Tako da, neovisno o administrativnom području, nije bilo potrebe za, za, za izdvajanjem određenih administrativnih, administrativnih dijelova i ponavljanje istih strateških ciljeva.

I u samoj izradi, što se tiče metodološkog pristupa izrade Strategije, znači, ona je u skladu sa, ona je u skladu, naravno, sa izradom, sa uputama izrade strateških dokumenata i obuhvaća izrađivač kao Prius Consulting, kao Prius Consulting, koristi i ostale dionike kao svoje, kao dionike ovog uređivanja ovog dokumenta sa područjima iz, naravno, iz sporta. I to su i javne ustanove i obrazovne institucije i kineziolozi i sve stručne osobe koje su se smatrale da je potrebno da se uključe u izradu ovog dokumenta. I također, prilikom izrade bili su uključeni predstavnici, uradna skupina, predstavnici javne lokalne samouprave, odnosno upravna tijela koja su, upravna tijela, a od njih to su bili Upravni odjel za prostorno, prostorno uređenje, za društvene djelatnosti, gospodarenje gradskom imovinom, sportski objekti Šibenik

i Zajednica sportova Grada Šibenika. Evo ga. Ako imate nekih dodatnih pitanja, slobodno. Hvala kolegici Čogelji Jurac, kolega Samardžija. On se prije javio od vas. A gdje ste bili gore, sad ste došli tu. Kolega Samardžija... Bili ste gore, ja sam se javio prije 15 minuta. Kolega Samardžija je prvi. Ja se ispričavam, ja sam bio cijeli kolega, ali... Dajte, izvolite izaći sa govornice, molim vas. Ja samĆiriljković, idem malo sa gore, malo sa dolje. Dobro. Možda odete u HSS nekad kod Kaspera, pa bude boljiĆiriljković. Naime, kolegica, kolegica je gospođa Jurac Čogelja je odgovorila dijelom na pitanja, samo me zanima zašto svi koji su sudjelovali u izradi Strategije nisu navedeni poput Upravnih odjela Grada Šibenika, stručnih službi i koje su to osobe, na kraju krajeva, i koji su to treneri i koji su klubovi, da li su svi klubovi grada uključeni, koji su to ljudi od struke bili. I zanima me koliko je Grad Šibenik koštala izrada, koliko nas je došla izrada ove Strategije. Hvala.

Hvala. Kolegica Čogelja Jurac. U Strategiji možete primijetiti u metodološkom pristupu, u odlomku metodološkog pristupa su navedeni svi, svi upravni odjeli koji su sudjelovali. Dio izrade Strategije ne uključuje i stavljanje potpisnih lista sudionika koji su sudjelovali na samoj izradi tog dokumenta, pa tako uključujući fokus grupe i individualne konzultacije. A ako vas to zanima, možete posebno i, moram se koristiti i pozvati na zaštitu podataka, s obzirom da ste prilikom potpisivanja, prilikom sudjelovanja i potpisivalo za davanje, za davanje podataka i korištenje podataka u koju svrhu. I oprostite, drugo pitanje. Aha. Cijena je javno dostupna i vidljiva, tako da možete vidjeti u gradskom proračunu iz 2020. godine da je planiran iznos 62.000 kuna, tako da je sve.

Hvala vam. Sljedeći je kolega Kulušić, pa onda kolega Glavaš. Aha, po redu. Evo, ako će gospodin Glavaš prije, molim. Ja ću to pročitati. Evo, kolega vam je džentlmenski ustupio slovenstvo. Dakle, nemojte se ljutiti, kolegice Iva, ali očito se nismo razumjeli. Ajde, počet ćemo od onog što je lakše. Recite mi, ponovite nam, da, da to znamo jako dobro. Koji su ciljevi izrade Strategije? To želim da čujemo svi ovdje. Ne ciljevi onoga što će Strategija donijeti, nego koji su ciljevi. Zašto ste uopće radili Strategiju, cilj Strategije? To mi nije do kraja bilo jasno. A druga stvar, ovaj, pazite, vi ste obrt. Ne možete vi GDPR-om sakrivati autore studije. To ne može biti. Ne pokriva to GDPR. Autori su vjerojatno dobili svoj honorar. Znači, mi moramo točno znati autore studije. S druge strane, s druge strane, nešto ću vam reći. Ako vi radite neku studiju, pa ne može ga raditi Upravni odjel za društvene djelatnosti. Nemojte se ljutiti. I to sa radnim grupama, ako, ja ću vam reći da sam ja gradonačelnik, ako naručujem studiju, onda očekujem od izrađivača studije da studiju napravi, a ne, a ne Upravni odjel, kako mi je sad naizgled se čini. Dakle, ja želim da ovdje jasno kažete tko su autori studije, a ne oni koji su pomogli s ulaznim podacima sukladno njihovim javnim ovlastima. Što je Upravni odjel, recimo, za društvene djelatnosti, Upravni odjel za prostorno uređenje.

Prema tome, on ima javne ovlasti, oni su vam dužni dati te podatke kao što su meni dužni dati kao vijećniku. Ali ovdje mene zanimaju autori studije. Znači, ne bih htio da se to sakriva za GDPR, a oni su vjerojatno dobili honorare. I naravno da kažete koji je cilj, cilj izrade studije, vrlo precizno, tako da shvati čak i osobe, shvate u zadnjem redu. Cilj izrade studije je tipičan metodološki postupak bilo kojeg stručnog dokumenta. Cilj izrade. Hvala, kolegica Čogelja Jurac, izvolite. Evo ovako, ovo prije svega nije studija, nego strateški dokument. Strateški dokument je izrađen od strane Prius Consulting, a iza njega stoji Iva Čogelja Jurac. Jedina osoba koja je autor ovog, ovog strateškog dokumenta je Iva Čogelja Jurac pred Prius Consultingom. Svi ostali navedeni dionici su bili dio radnih skupina. Između ostalih, radne skupine su bile i Upravni odjel, zajedno sa ostalim koji se smatraju i fokus grupe, gdje su bili i treneri, bile su i stručne osobe koje imaju određena visoka obrazovanja, individualni razgovori koji su bili sa profesorima, koji su bili sa, sa ravnateljima škola i, i slično.

Dobro. Što se tiče izrade samog strateškog dokumenta, cilj strateškog dokumenta razvoja sporta i sportske infrastrukture je samom nazivu, znači razvoj sporta u Gradu Šibeniku, uključujući i sport kao infrastrukturu, sport kroz infrastrukturu i kroz sve dodatne sadržaje. Da bude dostupan, da sport bude dostupan svima. I naravno, strateški ciljevi su ciljevi ove, ovog dokumenta. I kažem, imamo 7 strateških ciljeva i oni obuhvaćaju jednu, jednu komponentu samog opravdanosti naziva ove Strategije kao razvojnog dokumenta sporta Grada Šibenika. Ako sad postavim pitanje iz punkta lopata, pa jeste li, je li vaša studija opravdala ciljeve koje ste postavili u tom dokumentu? Znate, to vam je fokus i rezultat. Nisam vas baš razumjela. I da li je... Nije fokus, rezultat fokusa, nego hipoteza se zove. Hipoteza i rezultat. Ali ja ću vam opet reći da ovaj dokument nije znanstveni rad, niti on usklađuje, usklađuje odnose prirode, prirode i društva. Tako da se on temelji na realnim činjenicama, na realnom stanju i potrebi ulaganja u sport Grada Šibenika. Hvala, kolega Kulušić.

Evo još jednom, dobar dan svima. Ja ću samo obrazložiti neke činjenice koje su prethodni vijećnici iznijeli, malo da obrazložim što se tiče gospodina Marencia, gospodina Miškovića, a dat ću dio odgovora i na ovo zadnje od gospodina Glavaša i nadopuniti Ivu. Evo ovako, imamo jednu situaciju, gospodin Perak je postavio pitanje zašto Strategija nije napravljena ranije, pošto ide za razdoblje koje je pred nama, zašto nije napravljena za period od 2014. do 2020. godine. Na Skupštini Zajednice sportova, čak i prije nego što sam ja došao u Zajednicu sportova 2014. godine, također su skupštinari Zajednice sportova, kojih je tad bilo na Skupštini četrdesetak, raspravljali za dobrobit šibenskog sporta, što bi bilo dobro, na koji način se postaviti, na koji način sport mora ići, u kojem smjeru. Tad je nadobudno oformljena jedna skupina u kojoj je bio gospodin Gačina, koji je bio tada iz košarke, gospodin Periša iz ženske košarke, gospođa Škugor iz gimnastike, i oni su bili zaduženi kao takozvano povjerenstvo, odnosno radna skupina koja će raditi na izradi Strategije. To je ovako jedan entuzijazam bio koji sigurno ne može proći, jer to je jedan dokument koji ne može biti donesen na takav način. Naravno, u periodu koji je slijedio nakon toga, dvije, tri godine, nije se pomaklo ništa, jer njih troje su bili zaduženi praktički da to provode, što nije normalno da netko radi koji je amater i da izrađuje nekakvu Strategiju.

To treba raditi neovisna konzalting agencija, treba raditi stručna osoba i u tu Strategiju moraju biti uključeni svi oni čimbenici i dionici koji su potrebni da ona bude napravljena na jedan pravi način. Tako da smo u periodu koji je uslijedio pričali na koji način, kad, koji tajming, kad je to najbolje napraviti i krenula je ova priča da je ta Strategija ugledala svjetlo dana, odnosno prijedlog Strategije iznesen i imali smo priliku da iznesemo svoje mišljenje i činjenice i svoja razmišljanja u konačnici da li smo zadovoljni, da li mislimo da nešto mora biti bolje i da kaže u biti svak svoje mišljenje.

Osvrnut ću se na pitanje, odnosno na konstataciju zašto dajemo toliko novaca iz gradskog proračuna u programu javnih potreba u sportu za Nogometni klub Šibenik, Građanski košarkaški klub Šibenku, zajedno sa Draženom Petrovićem, Vaterpol klub Solaris. Ako uzmemo sve ono što navedeni klubovi čine za Grad Šibenik, a na jednoj od Skupština Zajednice sportova, sportove nogomet, košarka, vaterpolo i veslanje, okarakterizirali smo kao strateške sportove Grada Šibenika, znači četiri strateška sporta, i tako smo ih uvrstili u Pravilnik o razvrstavanju i vrednovanju sportova u Gradu Šibeniku. Znači, ne moramo posebno isticati što znači utjecaj nogometa na Grad Šibenik, što znači košarka, pogotovo emociju koju donosi košarka, vaterpolo koji ima svoju povijest, odnosno veslanje, koji vjerojatno kad danas odete u Gradsku knjižnicu i zatražite bilo kakvu literaturu od povijesti šibenskog sporta

prije 50-ih godina, onda ćemo znati što znači. Ja sam išao i vidio i onda se tek može ustanoviti i uvjeriti se što znači veslanje za Grad Šibenik, a evo imamo i podatak, odnosno najavu da će za dvije godine, 2023. godine, veslački klub proslaviti velikih 100 godina. Možemo se složiti s činjenicom da možda klub nije na onoj slavi koju je imao prije, ali povijest nije zanemariva i mi smo tu da tu povijest i tradiciju njegujemo. Isto tako, imamo situaciju da je Nogometni klub Šibenik privatiziran. Iznijeli ste podatak da je nogomet dobio milijun kuna, da u 2020. godini nogomet je imao proračun milijun kuna. Međutim, nije točan podatak koji ste iznijeli, da je u 2021. godini dobio milijun, dobili su 800.000 kuna iz proračuna Grada Šibenika. Isto tako, bez obzira što nije vezano za Grad Šibenik i za Gradsko vijeće, spomenut ću da je i u županiji njihov proračun sa 280.000 kuna koji su dobivali drastično smanjen, znači sa 100.000 kuna na 180.000 kuna. A ako usporedim to od prije tri godine, dvije i pol, tri godine, onda ćemo doći do podatka da je nogomet u županiji sa 450.000 smanjeno na 180.000 kuna. Zašto je smanjeno? Svjedoci smo da je nogometni klub privatiziran. Postavlja se pitanje zašto dajemo privatnom klubu tolike novce. Gledajte, to je klub u kojem treniraju naša djeca. Slažemo se da dolazi veći broj stranaca, to zahtijeva Prva hrvatska nogometna liga koja je nikad bolja, nikad jača i u njoj ne možemo opstati sa našom djecom.

Međutim, vodimo se i parametrima nekih drugih gradova koji su privatizirali klubove. Pa evo, dat ću vam podatak da je po meni relevantan Grad Rijeka koji ima uspješan sport, uspješne sportaše, uspješno iulaže u sport, povlači velika sredstva iz europskih fondova. Grad Rijeka je, odnosno Nogometni klub Rijeka, na čelu je, na čelu kojeg je hrvatski vlasnik Damir Mišković, odnosno njegova obitelj, obitelj Mišković. U sezoni 2012./2013. praktički kupili su klub od kompanije gospodina Volpija. Tad su imali proračun oko 2,5 milijuna kuna od Grada Rijeke. U 2021. godini, ali kontinuirano im je padao taj proračun, znači nije im proračun srezan sa 2,5 milijuna na 500.000, nego kontinuirano je bilo smanjenje, jer naravno moramo dopustiti klubu da se prilagodi na ove okolnosti koje dolaze, na novog vlasnika. Ne može se odmah ići u restriktivne mjere. Isto kao što smo mi nogometnom klubu u ovoj godini smanjili sa milijun na 800. Dat ću vam usporedbu kad sam se uhvatio Grada Rijeke. Dakle, Nogometni klub Rijeka u 2020./2021. godini od Grada Rijeke dobio je 300.000 kuna samo za redovnu djelatnost i Grad Rijeka mu ne održava objekat. Znači, radi se o jednoj za riječke prilike, za Nogometni klub Rijeku koja troši 10 milijuna eura. Radi se o čisto jednoj simboličnoj cifri. Ali poanta priče i sukus svega je da je bilo kontinuirano smanjenje, nije se smanjivalo drastično.

Isto tako smatram da je, da na isti način moramo razmišljati i da će sigurno kad se nogometni klub ustabili i Grad normalno izdvajati manja sredstva po pitanju financiranja. Navest ću obrazloženje za konstataciju gospodina Miškovića koji je rekao zašto nekim klubovima kao što su ovi koje sam nabrojao dajemo tolika sredstva, a malim klubovima poput Josebege dajemo mizerna sredstva. Gledajte, svaki klub kad krene u neku svoju priču, pa evo, uzet ću sad Josu Begu, koji je krenuo u jednu sjajnu priču sa jednim likom Barba Jose koji je povijest šibenskog nogometa. Oni su htjeli koncesiju i došli su u Gradsku upravu izričito da žele koncesiju na igralište u Zavlaću. Naravno, kao i svaki grad koji to može, Grad Šibenik je ustupio Josi Begi tu koncesiju. Joso Bega odmah na početku bio je na jednoj velikoj razini, radio je jako dobro, imao veliki broj djece, realno i od članarina i od svih prihoda, vrtili su se tu neki novci i oni su to mogli održavati. Naravno, s ovim problemima koje je donio Covid, pa i malo ranije, broj djece je opao kao i u svim sportovima i naravno da oni ne mogu više pratiti tu koncesiju koju imaju i ne mogu održavati teren. I evo, mislim, tu smo naravno, bez obzira što su oni, što oni imaju koncesiju, vidjet ćemo, oni su izrazili želju da im u narednom periodu Grad pomogne, odnosno javna ustanova da preuzme održavanje tog njihovog terena.

Neki razgovori su u tijeku, tako da je moguće da im se na taj način pomogne i da u biti javna ustanova na taj način možda preuzme to održavanje. Treba sve vidjeti koliko je to pravno moguće, ali su razgovori u tijeku. To je za informaciju gospodinu Miškoviću. Što se tiče redovne djelatnosti klubova u programu javnih potreba u sportu, dakle, to su iznosi koji isključivo idu klubovima za njihovo financiranje. Međutim, moramo navesti, odnosno ne zaboraviti jednu stvar. U drugim gradovima veličine Šibenika, pa i onim većima, situacija baš nije tako dobra kao u Šibeniku, da nije sve tako dramatično kao što se spominje. Jer gledajte, svi klubovi u Gradu Šibeniku koji koriste dvoranu Baldekin, koji koriste bazen u Crnici, koji koriste bilo koji objekat u Crnici, ne plaćaju, odnosno bilo koji objekat u Gradu ne plaćaju. Što to znači? Svi treniraju, imaju dodijeljene termine. Naravno, svi bi oni htjeli više, ali uspijemo pokriti onoliko koliko imamo i nastojati zadovoljiti sve. Dakle, svi termini su besplatni. Što hoću reći? Evo, dat ću vam jedan primjer za moju analizu. Košarkaški klub Šibenka

da ima proračun u 2021. godini 960.000 kuna. Međutim, kad bi zbrojili njihove termine, komercijalnu cijenu, ispalo bi da oni godišnje imaju 600.000 kuna termina, što nije zanemariva stavka. U Gradu Zagrebu, u Karlovcu, Šibenka ima 50 sati tjedno termina. Konkretno, Cibona u Zagrebu ima 15 sati tjedno besplatno, a sve preko 15 sati plaća po komercijalnoj cijeni 400 kuna. Sad zamislite kad bi klubovi u Šibeniku plaćali... Nisam, netko je nešto... Aha, dobro. Zamislite kad bi kod nas klubovi morali plaćati termine. Ne bi bilo baš ugodno. Tako da moramo i vrednovati tu činjenicu da netko održava te objekte, da netko to plaća, jer obično mi kad sve dobijemo na gotovo, onda smatramo da je to normalno. Neka bude normalno, ali moramo cijeniti i one koji to održavaju i ono što Grad Šibenik dodjeljuje. Što se tiče Strategije sporta, mislim da, iako je, ja sam je sagledao, mislim da je to kvalitetno napravljeno i da će sigurno to biti jedna vodilja koja će šibenski sport učiniti boljim. Pa evo, spomenut ću i ovu cifru koja se spominje u Strategiji, povećanje programa javnih potreba u sportu za 5% godišnje. Gospodin Marenc je istakao da se nada da će to ići u pravoj formi, u pravom smjeru. Tu smo da to svi zajedno učinimo, da to zaista tako bude. I zaključit ću za kraj ovo što smo, što je u biti ono što sam na početku rekao.

Dakle, izdvajanja za ova četiri sporta koja sam spomenuo na početku u 2020. godini bila su 2.715.000 kuna. Radi se o nogometu, košarci i vaterpolu. Slična cifra je u 2021. godini, 2.725.000 kuna, s tim da je postotak 5% manje iz razloga što je proračun Grada povećan sa 4.830.000 na 5.200.000. Dakle, ova razlika koja je bila išla je za ostale sportove da se pomogne u razini njihovog djelovanja. Evo, ako vam mogu pomoći, ako ima još neko pitanje, slobodno mogu još nešto obrazložiti ako vas zanima po pitanju sporta. Hvala. Hvala. Kolega Marenc se, koliko se ne varam, bio javio.

Hvala lijepo na odgovoru gospodina Kulušića. Što se tiče objašnjenja, nije mi bila namjera da ijedan klub ili sport u Gradu Šibeniku omalovažavam, nego jednostavno iz jednih drugih pobuda pokušavam navesti i navesti sam ove klubove koji dobivaju novce, velike novce. Radi se o tome i znam da je to strateška odluka. Na kraju krajeva, i glasao sam i ja za tako nešto, za tradiciju sporta u Šibeniku. Ali paradigma sporta se mijenja u Šibeniku. Nogometni klub, mi više ne moramo plaćati emociju nogometa. O tome se radi. I sad vas ja postavljam pitanje. Treba biti i jasno i glasno rečeno. Lokalna samouprava, odnosno zajednica, mora prije svega financirati samo omladinske pogone, a ne profesionalni rad klubova. Prema tome, Nogometni klub Šibenik, kad se govori da se njemu daje milijun kuna, onda se smatra za djecu da bi trebalo dati toliko novca. I sad vas ja pitam, zašto je dijete koje ide u nogometni klub vrijednije od bilo kojeg drugog djeteta koje ide na neki drugi sport? Da ne spominjem članarinu koja se i plaća i gore i tamo. Jer nemojte zaboraviti, vi ste na jednom od skupština smo donijeli odluku da se uzima u obzir i članarina u klubovima, da bi i da se to uzima u obzir s obzirom na dotaciju lokalnih sredstava. Jer ste rekli da sve sportske škole su samodostatne, odnosno da oni sami sebe mogu financirati.

Samo članarine. Pa prema tome, zašto onda dajemo novac za nogomet? Imamo dvostruke kriterije. To treba jasno i glasno reći. I želim, i zato i govorim i potičem ovu Strategiju da iznjedri praktičke. Meni je drago da se ovo napokon razgovara o cijeloj ovoj priči, jer sport zaslužuje ovakvu stvar. Bez obzira što ispada da praktički koliko se ljudi javilo na razgovor oko Strategije sporta, ne zaslužuje Grad Šibenik da se govori da je grad sporta. Jer s obzirom na ljude koliko su sudjelovali u izradi Strategije, to je minorna stvar. Prema tome, da se vratimo na početak. Bitno je financiranje i jedino za djecu. I Strategija i sporta. I zato sam i rekao osnovne škole. Gospođa Iva nije navela niti jednu, niti imenom ni prezimenom osnovne škole u Šibeniku. A kamoli da je napravila analizu, kako se potrudila dobiti analizu iz javne ustanove koji su nedostaci u tim školama i koji je standard neophodni da bi uopće đak koji pohađa osnovnu školu da ima što se tiče sportske kulture i objekata. To fali u ovoj Strategiji. Zašto? Zato što je školski sport jedna od osnova sveg polazišta. Amerika se bazira samo na školskom i sportu univerziteta. Mi toga nemamo u Hrvatskoj. I to je najveća katastrofa koja se može desiti. U cijeloj toj priči bio je jedan primjer i razgovor. Evo, sad ću ga iznijeti. Nisam namjeravao na tako nešto.

Zašto ne djelujemo? I dajem tu ideju na promišljanje svima nama ovdje na neki način. Zašto ne bi napravili objedinjenu gradsku školu na zajedničkom terenu, tipa Bjelibirskih knezova ili tamo gdje već ima prostora, i napraviti jednu objedinjenu osnovnu školu koja će imati sve praktički terene sportske da se može na cjelodnevni način baviti učenik i da bude u školi da se bavi sportom. I da to bude na neki način na viđenju na kampusa, po američkim standardima, i da u toulažemo. Jer mislim da je to jednostavnije i bolje. Jer mi moramo približiti i terene djeci. A ne možemo, ja dužno poštovanje, na cijelu ovu Strategiju, mi nemamo novaca za ludosti i za puste multifunkcionalne dvorane i ne znam što drugo. Mi sada na jednu kunu kojuulažemo u sport, dvije do tri kuneulažemo na održavanje objekata. To je sve što treba govoriti. Mi ako budemo i dalje rasipni i na neki način razgovarali, ako neulažemo u sport u školama gdje je jedino bitno na neki način, sve drugo je uzaludno. Hvala lijepo. Hvala gospodinu Kulušiću.

Evo, zahvaljujem gospodinu Marencu. Nadovezat ću se na ono što sam maloprije zaboravio reći. Dakle, upravo ovo što ste rekli vezano za nogometni klub koji ima svog privatnog vlasnika i u budućnosti sigurno će se postupati malo drugačije s njim, jer ipak ima stranog vlasnika, ima svog vlasnika koji brine o njegovoj budućnosti. Mi se ne možemo u njegove upravljačke strukture miješati. On ima svoju viziju i upravo zbog toga i ono što smo napravili 2018. godine kroz ovaj pravilnik o vrednovanju i razvrstavanju sportova u Gradu Šibeniku, koji je protočan, sigurno, a postoji već ideja da

nogomet nije predodređen, odnosno sportovi koji su u strateškim sportovima, ova četiri koja smo nabrojili, nisu predodređeni da tu budu vječno. Nogomet kao sport ne mora biti strateški sport. U strateški sport isto tako može ući i plivanje, može ući, ne znam, ženska košarka koja također ima svoju tradiciju. Znači, ništa nije predodređeno da bude među tu četiri. I to je zamišljeno da bude protočno i da se mijenja i da ovisno o situacijama to bude malo drugačije. Eto, to bi to bilo. Što se tiče svega ostaloga, mislim da smo sve iscrpili. Eto, hvala vam. Hvala kolegi Kulušiću. Zamolio bih kolegicu pročelnicu Mirjanu Đurić da uzme riječ.

Srdačan pozdrav svima. U ime predlagača, a nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ja bih predložila amandman prijedloga koji su se prihvatili. Na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću javile su se tri osobe: gospodin Rikard Marenci, predsjednik Plivačkog kluba More; gospodin Ante Papak iz Futsal kluba Perković; i gospodin Miro Vukšić, predstavnik mjesnog odbora Danilo. Gospodinu Rikardu Marenci primjedba se prihvaća. Na pitanje zašto u analizi demografije nisu uvršteni nazivi osnovnih škola, a srednjih jesu. To je... Osnovnih škola, pardon, a srednjih jesu, a osnovnih nisu. To će se ispraviti. Prihvaćamo tu vašu primjedbu i navest će se nazivi svih osnovnih škola.

Također, vi ste pitali... Vi ste pitali da pojasnimo koliko je strateških ciljeva. Vaša primjedba je prihvaćena jer vam to nije bilo jasno. U Strategiji su određena četiri strateška smjera i sedam strateških ciljeva. Ostale vaše primjedbe nisu prihvaćene. Od gospodina Mira Vukšića prijedlog se prihvaća da se uvrsti sanacija i rekonstrukcija postojećih sportskih objekata u ruralnim dijelovima administrativnih područja na način da će se nadopuniti strateški cilj jedan: izgraditi, razviti i osigurati odgovarajuću infrastrukturu za vježbanje i bavljenje sportom, dostupne svim interesnim dionicima društva, mjerom 1.2.2. Održavanje, uređivanje i rekonstrukcija postojećih vanjskih sportskih igrališta. Mjerom bi bili obuhvaćeni svi postojeći prostori za sport i rekreaciju na cijelom administrativnom području Grada Šibenika, dakle i u naseljima izvan samog centra grada. Također se prihvaća uočena primjedba gospodina Vukšića da se navede izvor na stranici 171. Bit će ispravljeno u Reler 2000, dakle taj izvor koji je krivo napisan. Isto tako, pojasniti koliko je strateških ciljeva. U Strategiji su određena četiri strateška smjera i sedam strateških ciljeva. Također se prihvaća primjedba. Promijeniti godinu osnivanja studije energetske učinkovitosti obnovljivih izvora, što je primijetio gospodin Miro Vukšić. Primjedba se prihvaća. Godina osnivanja je 2015. To će biti ispravljeno. Zašto se u stavci 3.2.5. kao pokazatelj uspješnosti navodi željeni rezultat? I tu se primjedba prihvaća. Pogreškom nije naveden indikator. Indikator mjere je povećanje participacije klubova u zajednicu sportova Grada Šibenika za pet jedinica. Evo, to su što se tiče predlagača amandmani na ovaj prijedlog.

Ukoliko se... Meni je žao što se gospodin Perak... Gdje je on? E, niste uključili u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ako ste uočili još neke greške, navodili ste nešto da niste to možda... Ako imate sad, baš znate gdje je to, da eventualno reagirate pa da možemo i to uključiti. Evo, hvala lijepo. Dobro. Ima li još koga tko se javlja za raspravu? Ako nema, možemo sublimirati rezultant ove rasprave, a to je da imamo strateški dokument koji je pred nama, koji je izrađen. Ali svakako, evo, vidimo da imamo i od strane ovlaštenog predlagatelja amandman koji se odnosi na prihvaćanje određenih točaka koje su bile iznesene u javnoj raspravi s kojim se predlagatelj akta složio, koje su i ovdje taksativno navedene. Pa bih ja prvo dao prijedlog za glasovanje. Nadam se da ste svi ovdje u dvorani. Znam da je teže pa se pomalo i šetamo u tijeku rasprave i tako dalje, ali nadam se da smo ovdje sada svi koji su na zvače. Raspravu bih dao na glasovanje. Ovo je amandman ovlaštenog predlagatelja u tekstu kako ga je iznijela kolegica Žurić. Pa bih vas zamolio da glasovanjem prihvatimo ovaj amandman predlagača. Tko je za?

16 za. Tko je protiv? Suzdržanih? Tri, četiri... Evo, jedna samokorekcija da to uđe u zapisnik. Znači da je ukupni rezultat glasovanja 16 za i 4 glasa suzdržana. I sad bih dao na prijedlog cjelokupni strateški dokument u naslovu kako je naveden, jasno uključujući ove amandmane koji su na ovaj način prihvaćeni. Pa vas molim da glasovanjem potvrdimo tko je za Strategiju razvoja sporta Grada Šibenika. Da dignem ruke to i naglasimo. Tko je za? 15 za. Tko je protiv? Suzdržanih? Pet. Znači, 15, pet. Strategija je kao dokument prihvaćena u ovom tekstu, s amandmanima koji su također prihvaćeni tijekom savjetovanja. Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je prijedlog izmjene Odluke o porezima Grada Šibenika. Otvaram raspravu.

Nitko se ne javlja. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje prijedlog ove Odluke pod točkom 4. Tko je za? 15 za. Protiv? Suzdržani. Pretpostavka ostali. Znači, prihvaćena je četvrta točka dnevnog reda. Peta točka dnevnog reda, prijedlog Odluke o dopuni Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje petu točku dnevnog reda. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani. Znači, preostali. Idemo na šestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje šestu točku dnevnog reda. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Preostali. Znači, prihvaćena je šesta točka dnevnog reda. Sedma točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o dopuni Odluke o komunalnoj infrastrukturi Grada Šibenika i njezinom pravnom statusu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog sedme točke dnevnog reda. Tko je za?

15. Protiv? Suzdržani. Preostali. Znači, 15 glasova prihvaćena je sedma točka. Osma točka, prijedlog Odluke o suglasnosti za provedbu ulaganja na projektu uređenja javne prometne površine Trga u Raslini. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje osmu točku dnevnog reda. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Preostali. Prihvaćeno. Deveta točka dnevnog reda je prijedlog Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine dodatno ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola Grada Šibenika za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Kolegica Iris Ukić Kotarac, izvolite. U ovome planu naznačeno je da su predviđena dodatna ulaganja na građevinskim objektima, između ostalog Osnovna škola Tina Ujevića. Kaže ovdje da će se potrošiti za sanaciju dijela fasade 111.000 kuna, odnosno za sanaciju dijela krova još 15.000. Koliko je meni poznato, taj trošak je nastao zbog građevinskih radova koje je radilo Veleučilište na zgradi osnovne škole, budući je sama zgrada, neću reći da su školarci bili deložirani iz dijela zgrade, ali recimo da se išlo u korist Veleučilišta. Dakle, ako je šteta nastala za vrijeme građevinskih radova koji su se obavljali na zgradi Veleučilišta, da li je utvrđeno da su upravo ti građevinski radovi prouzrokovali štetu, budući je meni osobno poznato da je šteta nastupila radi tih građevinskih radova? I zašto trošak, ako bi bilo riječ baš o tome dijelu sanacije fasade, odnosno sanacije dijela krova, bi se navedeni trošak pokrivao iz sredstava Grada Šibenika, a ne iz sredstava Veleučilišta, Ministarstva ili izvođača radova?

Hvala. Hvala kolegici Ukić Kotarac. Odgovorit će pročelnica gospođa Žurić. Izvolite. Da, za školu Tina Ujevića predviđeno je 111.000 kuna za sanaciju dijela fasade, ali to nije u ovom dijelu koji je mogao, gdje je šteta mogla nastati. To nije nikakva šteta, to je uređivanje fasade koja je već stara i prastara. Na sanaciji dijela krova samo 9.000 kuna, jer je sav ostali trošak preuzelo Veleučilište. Je, to je istina. Hvala. Evo, imamo precizni odgovor. Imamo li daljnjih sudionika u raspravi? Ako nema, zatvaram i devetu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje prijedlog ove Odluke, odnosno Plana rashoda. Tko je za?

16. Protiv? Suzdržani. Znači, preostali. Prihvaćeno. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Šibenika za 2021. godinu. Otvara se rasprava. I zatvaram i dajemo na glasovanje prijedlog desete točke dnevnog reda. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Prihvaćena je i deseta točka dnevnog reda. Jedanaesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o stavljanju izvan snage detaljnog Plana uređenja zone mješovite namjene pretežito poslovne 2/28 Njivice. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

15. Protiv? Suzdržanih. Prihvaćeno većinom glasova. Dvanaesta točka dnevnog reda, prijedlog Odluke o stavljanju izvan snage provedbenog urbanističkog plana stambene i rekreacijske zone Šubićevac. Otvara se rasprava. Nema sudionika. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog dvanaeste točke dnevnog reda. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani. Prihvaćena je i dvanaesta točka. Trinaesta točka je prijedlog Odluke o izradi urbanističkog plana uređenja stambeno-turističkog naselja Mala Solina. Otvaram raspravu. Kolega Samardžija, izvolite. Dobar dan, poštovanje. Evo, imam jedno pitanje za izradu detaljnog urbanističkog plana Male Soline. To je dio grada. Tu se radi o famoznom Novom Šibeniku, pa me zanima da li su s gradom poznati investitori dogovorili plan. I zanima me ovaj izvor financiranja izrade, kaže članak 13. Plan se financira iz proračuna Grada Šibenika,

a s vlasnikom zemljišta Grad Šibenikće prije konačnog usvajanja plana. Znači, mi ćemo napraviti plan, pa kad ga donesemo,ćemo dogovoriti s njima način povrata troškova. Samo me zanima hoćemo li dogovoriti način povrata troškova kroz komunalnu naknadu ili će to biti izrijekom financijska sredstva? Hvala. Hvala kolegi Samardžiji. Tko će dati odgovor na ovo pitanje? Kolegica pročelnica Róša Duljbić. Dakle, što se tiče financiranja plana, nama Zakon o prostornom planiranju dozvoljava da investitor isfinancira plan, a mi to... Ovo nije prvi put, jer nekoliko puta smo već to tako, dakle, realizirali, da investitor koji je vlasnik dijela ili cijeloga prostora isfinancira plan, a mi paralelno, dakle, provedemo prvo javnu nabavu za izrađivača plana. Nakon toga, kad dobijemo izrađivača plana i kad iz javne nabave dobijemo točan iznos,

točnu cijenu, dakle, koštanja toga plana, onda s investitorom sklapamo poseban ugovor u kojemu mi u ugovoru predvidimo one... po onim situacijama po kojima se isporučuje plan, dakle, nacrt prijedloga, prijedlog plana, nacrt konačnog, konačni plan. Kako izrađivač nama isporuči određenu situaciju, tako investitor nama uplati tu ratu, mi je proslijedimo izrađivaču i sve to tako do konačnog prijedloga, koji onda... Dakle, konačni prijedlog je onaj dio plana, ono vrijeme, ona faza kad plan ide na usvajanje na gradsko vijeće. S tim, dakle, da se s tom zadnjom fazom isplati plan i onda plan ide na gradsko vijeće. To je do sada bilo nekoliko puta tako i nikad nije bilo nikakvih problema. Hvala. Hvala. Kolega Dobras se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Meni je samo žao što u ovom planu nema obnove, revitalizacije same Soline. Svi smo, to jest, znamo tko zna. Znači, Grad Šibenik je bio ponosni proizvođač same soli na samom jezeru Soline, koje su povezane s morem. I moja preporuka Gradu Šibeniku i Turističkoj zajednici Grada Šibenika da to definitivno uvrsti u plan razvoja Grada Šibenika, jer to je jedna predivna priča koja bi se vrlo brzo, uz mala ulaganja, mogla revitalizirati. I da imamo jednu dobru priču i na ovoj strani grada, a ne da sve bude na onoj gornjoj strani grada. Tako da Šibenik i dalje drži

jednu priču kao jednog proizvođača soli i da pokaže, kad već možemo sve skupa raditi i valorizirati ove tvrđave, da i napravimo valorizaciju samog tog jezera Soline i da nastavimo s proizvodnjom soli u turističkom aspektu. Hvala lijepa. Hvala. Kolegica Róša Duljbić, izvolite. Evo, ja bih rekla vijećniku, očito niste do kraja upućeni. Ovo o čemu vi govorite je područje Velike Soline, koje je zaštićeno arheološko područje, i ovo nije u obuhvatu ovog plana. U obuhvatu ovog plana je područje Male Soline i ispod njega. Što se tiče toga, revitalizacije, revalorizacije Velike Soline, dakle, to je, naravno, možda jedna od najznačajnijih povijesnih priča Grada Šibenika, gdje je grad postao gradom na trgovini soli. To smo mi već sve regulirali u GUP-u i rekli, dakle, da je to jedno posebno područje koje se mora, naravno, revitalizirati i obnoviti u skladu sa svim onim što je u onim smjernicama koje su u GUP-u već 2016. usvojene. Hvala na odgovoru. Ima li daljnjih sudionika? Kolega Perak, vidio sam vas, nema problema. Samo izvolite.

Što se tiče ovog plana, ja bih čisto molio, kao podsjetnik, dakle, bilo je to davno, priče oko ovoga, čini mi se da je to bilo ono kao Brad Pitt i nešto slično, obilazak lokacije. Pa čisto da nas podsjetnik što u stvari investitor, koji je pokretač tog plana, u stvari tamo želi. Je li to smo još uvijek na nekakvim golf terenima, apartmanima ili, što ne vjerujem, nekakvom gradskom, kad govorimo da je dio grada, pa odmah asocira se da će se tamo raditi nekakvo stambeno naselje, s obzirom da je prostor obuhvata poprilično velik. Mala zamjerka u pripremi dokumentacije za nas, ipak bih volio da smo dobili u manjem mjerilu prikaz da se može vidjeti cijeli položaj te zone u odnosu i na kanal, dakle, da se malo vidi neko šire područje. Dakle, osim toga, da vidimo što je u stvari neka namjena tog područja, u kojem smjeru ćemo mi ići s ovim planom. Ono što na prvu ruku nisam bio zadovoljan, a to je da vidimo da u stvari u obuhvatu plana smo ponovo ušli u, nakon onih zadnjih kuća u Zablaću, prema smjeru ovamo kanala svetog Ante, smo u biti opet zauzeli dobar dio obalne crte. Dakle, što znači da ćemo opet izaći na more, nekakva opet apartmanizacija, pa je sad isto, vidim, i granica obuhvata duboko u moru. Ne znam je li to tako pravilo ili ne, čisto pitam, da se mora i to staviti.

Jesu li tu sad onda potencijalni opet nekakvi mulovi, pontoni i slično? Jer u biti, zanima me, znate li sad nekakav odgovor koliko, gledajući, kad prođe ovaj plan, koliko obalne, netaknute obalne crte ostaje od ulaza u kanal, znači od tvrđave svetog Nikole do, recimo, Grebaštice. Dakle, mi imamo, po mome, koliko sam onako iz Google Earth-a pogledao, imat ćemo kuću do kuće. Dakle, idemo i s ovim planom u nešto što se svi zaklinjemo da nećemo raditi, a to je ona apartmanizacija obalne crte. Čini mi se da nam ostaje možda nekih 200 metara od tvrđave i praktički do Grebaštice vi možete povećalom tražiti slobodnu obalnu crtu koliko je to izgrađeno. Pa me zanima zašto sad i s ovim planom mi izlazimo baš na more. Je li se to mora? Ako će Solina biti nekakav centar, je li su se ti nekakvi potencijalni golf tereni i slično mogli raditi nevezano za izlaz na more i idemo li mi u smjeru apartmanizacije tog dijela? Hvala. Hvala. Kolegica Róša Duljbić.

Dakle, u ovoj odluci, u ovom prijedlogu odluke sve piše. Pišu svi odgovori na vaša pitanja. Prvo, grafički prikaz je, ja mislim, dovoljno jasan jer svi građani Šibenika znaju di je Mala Solina. Drugo, što se tiče onoga što vi zovete apartmanizacija, izgradnja obalne crte, ključna razlika vam je da li je nešto građevinsko područje ili nije građevinsko područje. Ovaj prostor je građevinsko područje od 80-ih godina, možda i 70-ih godina prošlog stoljeća. Dakle, nije nitko širio nikakvo građevinsko područje, nije se ništa u tom smislu novoga dogodilo. Ovi investitori koji su prisutni na ovom prostoru sigurno 15-ak godina, oni sve to vrijeme kupuju pomalo građevinsko područje, jer građevinsko područje ima značajno veću cijenu od negrađevinskog i logično je da to dugo i traje. Koliko ima slobodne, neuređene obale, ima je onoliko koliko nema građevinskog područja na potezu onoga što je pripadajući prostor Gradu Šibeniku. Di god imate građevinsko područje, normalno je da ljudi imaju uređenu obalu. Građevinsko područje znači život, znači stanovanje, znači i sve druge namjene, i onda je normalno da je obala uređena. Da li je ona uređena kao obala, kao plaža ili kao vez za komunalni vez ili nautički vez, toga imamo i pokušavamo u planovima uspostaviti jednu ravnotežu, jer su to sve potrebe koje imaju građani ovog grada. I za plažama, i za vezovima, i za nautikom, i za, dakle, svim onim što znači, i za obalom kao šetnicom, dakle, za svim onim što znači sadržaj jednog građevinskog područja.

Svugdje di nije građevinsko područje koje dolazi, dakle, u kontakt s morem, tu su vam neuređene plaže, koje mi u planu tako i označavamo kao neuređene plaže. A što se tiče namjene, namjere, namjere investitora, što će on tu graditi, on tu može graditi samo ono što smo mi rekli, odnosno što je ovo gradsko vijeće izglasalo. Isto tako u GUP-u 2016. postoje smjernice za izradu ovog urbanističkog plana i one su u ovoj odluci doslovno prekopirane u navodnim znakovima. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključio bih raspravu vezano za 13. točku dnevnog reda i dao na glasovanje prijedlog odluke o izradi urbanističkog plana uređenja stambeno-turističkog naselja Mala Solina. Tko je za?

16. Protiv? Suzdržanih? Znači, preostalih većinom glasova. Prihvaćeno. Pardon, 14. točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o utvrđivanju prijedloga za imenovanje sudaca porotnika Županijskog suda u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje prijedlog rješenja pod 14. točkom. Tko je za? 14. 15. 15 za. Tko je protiv? Suzdržanih? Većinom glasova prihvaćena je 14. točka. 15. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvještaja o radu i financijskog izvještaja za 2020. godinu Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Molim, a ispričavam se, kolegica, pardon, nisam vas vidio, ispričavam se.

Još jednom, dobar dan. Znam da ova izvješća prihvaćamo na znanje, ali osjećam potrebu da takvim centrima, a to je Centar za pružanje usluga zajednici Grada Šibenika, čiji je osnivač Grad Šibenik, koji se bavi pružanjem socijalnih usluga, kao i raznim aktivnostima, odraslim osobama, starijim odraslim, starijim invalidnim osobama i starijim osobama, naravno odraslim, koji su teško bolesni. U ovoj godini, koja je već, rekli bi, iza nas pandemije i nastavlja se, stvarno treba odati priznanje, bez obzira što to zaposlenici rade za plaću, ali taj dio humanosti je itekako došao do izražaja sada, u ovako teškim uvjetima u kojima su oni radili. Jedan, vjerujem da je i cilj otvaranja ovakve jedne ustanove i bio, da se što više

starijih ljudi zadrže u svojim domovima, u svojim kućama, da što kasnije odlaze u državne domove ili privatne domove. To nam je, ja vjerujem, svima namjera. Nigdje ljepše nije nego u svojoj kući, u svome domu. I na ovaj način se upravo to produžava, pružanjem usluga u kući i raznim aktivnostima. O tim raznim aktivnostima ja sam jako dobro informirana, jer kad god bih i svoje članove nazvala, koji su u raznim udrugama i u centru aktivni, u svim tim aktivnostima, oni bi od sreće rekli: "Ne diraj me, sad smo mi vani na igralištu." Jer sad su drukčiji bili uvjeti, otežani uvjeti. A da ne govorimo kad imate i slučajeve koji su pod Centrom za socijalnu skrb, koji ne plaćaju određene usluge, nego to za njih odrađuje Centar za socijalnu skrb, gdje obično dojave dobijete, kako već piše u izvješću, od

susjeda, od daljnje rodbine. Nitko se o njima ne brine, nikakvih prihoda nema. Često je to najteži dio koji ti zaposlenici moraju se i susresti. I jedna topla riječ za takve ljude vrijedi više nego ikakav novac. I zato svaka čast svima onima koji se bave takvim poslovima u takvim ustanovama. Isto tako razmišljam da bi sada svi vi koji imate u kampanji, opet kažemo, domove i dnevne boravke, možda trebali razmišljati, onaj tko dođe na vlast, da u većim četvrtima kao što su Meterize, Šubićevac, Vidici, bude dnevnih boravaka gdje onaj tko je mobilan, umirovljenik ili starija osoba, ima prostor gdje će doći, prelistati novine, pogledati što je na internetu novog, međusobno će izmjenjivati ta znanja u prostorima mjesnih četvrti ili mjesnih odbora. Znači, i to bi trebalo razmišljati, da to ne bi trebalo puno koštati, jer to su velike četvrti. Isto bih morala, ne mogu da ostanem indiferentna na jedan odlomak u tom izvješću gdje mora reagirati, jer sam član Udruge umirovljenika Krešimirovog grada, bez obzira što se to izrijekom ne spominje,

ta udruga, ali sam uključena itekako u rad te udruge. To je, vjerujem da ste vi svi mogli to pratiti na portale, da je to udruga koja ima preko 5.200.000 dobivenih sredstava iz europskih fondova za razne programe. Između ostalog, jedan od partnera je i naš Grad Šibenik. Partneri su i Centar za socijalnu skrb i partner je i Zavod za zapošljavanje. Znači, ima nekoliko programa. Jedan od programa je i ovaj dio koji je u tom izvješću zaista suvišan. Navodi se da je s poplava, poplava takvih projekata gdje su udruge umirovljenika i udruge civilnih društava dobile sredstva iz europskih fondova. I jedna rečenica zaista, ja mislim da nije trebala stati u tom dijelu izvješća, jer je to, kad ja kao čitatelj čitam, dovodi u sumnju čitatelja da se nešto radi nezakonito, da je ozbiljnost i utvrđivanja, kaže se u izvješću, potreba sumnjivo, doslovno, i sumnjiv je i provedba i nadzor. Znači, to ja shvaćam kao čitatelj, pa mi je to mala primjedba na to izvješće. A ponavljam, svaka čast ljudima i garanti domaćicama u Udruzi umirovljenika Krešimirovog grada i svim udrugama koje su dobile to. I moramo jedino reći, treba ih biti što više, jer jedan centar je malo na toliki broj umirovljenika u Gradu Šibeniku i bit će posla za sve, jer ta udruga, i to je informacija vam bitna, ona u ovom momentu zapošljava 27 osoba i 2 volontera, a 20 od toga je garanti domaćica.

Ali vi znate što to znači. Tako da, za svaku pohvalu svima koji su u to uključeni. Hvala i vidimo se u novom sazivu Gradskog vijeća. Hvala profesorici Kardon. Ima li daljnjih sudionika? Ako nema, prelazimo na glasovanje. Tko je za prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća? Tko je za? 16. Protiv? Suzdržanih? Preostalih većinom glasova prihvaćeno. 16. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog zaključka. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Idemo na 17. točku dnevnog reda. To je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o financijskom poslovanju Zajednice sportova Grada Šibenika u 2020. godini. Otvaram raspravu. Kolega Marenec ima riječ.

Samo dva vrlo kratka pitanja. Postavio bih, normalno, gospodinu Kulušiću, tajniku. Naime, iz financijskog izvještaja vidi se po planu dodjela sredstava klubovima, koja je, normalno, iz naših poznatih razloga došla do nekog rebalansa, smanjivanja sredstava, i na kraju je na nekih 5% smanjena ta sredstva. Mene samo zanima, to smanjenje sredstava, tko to odlučiva? Da li je to gospodin gradonačelnik ili je to netko u Zajednici sportova? Odnosno, kad se vidi, na neki način, nema nekog pravila. Ovdje ima nekih klubova koji su jednostavno kao svete krave zaštićeni. Njima se ne oduzima, njima se daje po planu puni iznos, a nekim klubovima se više ili manje oduzima do one svote koliko ima novaca. To je jedno kratko pitanje, čisto jedno kratko odgovor, da vidim to. I jedno drugo pitanje se odnosi na Zajednicu sportova. Mnogima nije poznato da Zajednica sportova ima i jednu drugu ulogu pomoći klubovima, a to je da daje knjigovodstvenu uslugu nekim klubovima, i to je po simboličnim cijenama. Ja sad ovdje pitam, na neki način, da li je moguće povećanje te usluge, jer na upit nekih klubova jednostavno nismo mogli doći u tu situaciju da se preuzme knjigovodstvo u Zajednici sportova, jer znajući, i ne znam koliko zna javnost, da je vrlo teško naći knjigovodstvenu uslugu za sportsku udrugu, jer to ljudi jednostavno bježe od toga, jer znaju da nema tu novca. Ali ne može se ni zanemariti taj iznos, jer pružajući takvu uslugu klubovima Zajednica sportova, to je najmanje još 10.000 do 15.000 kuna njima u, praktički, u sredstvima za financije.

Prema tome, pitam da li će se povećavati ili ne. I ja sam, da zaključim tu cijelu priču, ovo što ste maloprije govorili, da Zajednica sportova, odnosno Grad Šibenik, ne naplaćiva prostor i dvorane klubovima, ja nisam za to da se naplaćiva, ali jesam za transparentnost i da se to jasno naznači, jer to su sve sredstva koja dobivaju klubovi. Prema tome, javna sredstva koja dobivaju u obliku novca, u obliku prostora i uslugama, kad se sve to skupa zbroji, to su vrlo značajna sredstva, i u sinergiji sve te tri stvari, to su vrlo, vrlo značajna i raznolika sredstva u odnosu na klubove. Hvala lijepo. Hvala, gospodine Kulušić.

Evo konkretan odgovor što se tiče prvog dijela pitanja, pa ćemo onda drugo. Znači, nije Grad smanjivao, odnosno odlukom gradonačelnika, nego je bilo na prijedlog Zajednice sportova. Znači, smanjeno je s 5.400.000, koliko je bilo planirano odlukom Gradskog vijeća u 12. mjesecu 2019. godine. Dakle, smanjeno je na 4.830.000. I referirao bih samo da se nije smanjivalo velikim klubovima. Evo, znam napamet, HNK Šibeniku se smanjilo s 1.050.000 na 1.000.000. Građanskom košarkaškom klubu se smanjilo s 960.000 na 880.000. Vaterpolo klubu Solaris, vi nemate te podatke, jer je prijedlog, ovo je prijedlog bio o kojem vam ja govorim, HNK Šibenik 1.050.000, to je bio prijedlog na 5.400.000 iznosu. GKK Šibenik je bio prijedlog, na ukupni proračun 5.400.000, bilo je 960.000. Dakle, tim klubovima se smanjilo, slažem se s vama, nije bilo u istom omjeru. Znači, omjer je bio većinom 15%. Konkretno i vašem klubu je 15% smanjeno, znači, na, čini mi se, na 85.000 od onog ukupnog iznosa. To vam je u ovoj godini, znate sami, s obzirom na proračun, ne, samo napominjem. Tako nije, nije bilo sad da je bilo, da je... A gledajte, nije bilo linearno, jednostavan je razlog. Na primjer, ženska košarka je prekinula svoje natjecanje u trećem mjesecu odlukom stožera, nacionalnog stožera, i klub nije imao nikakva natjecanja do

9. mjeseca 2020. godine. Konkretno, klubovi, pojedini klubovi, bez obzira na koronu, nastavili su svoje natjecanje. Nekima klubovima korona je učinila totalni kaos u funkcioniranju, jer oni su prekinuli, ono, treći, četvrti mjesec kad je bila najveća pandemija. E, onda su im produžili sezonu sedmi i osmi, i praktički već nova sezona im se nastavila u devetome. Znači, gledali smo koji su klubovi opterećeni natjecanjima, kojima je pauza, odnosno prekid, učinio financijski da nemaju apsolutno nikakve troškove. I gledali smo ono u što smo bili uključeni, koliko je klubova iskoristilo pomoć od države po pitanju onih plaća. Imali smo uvid u to, jer znamo svi da je otprilike tu bilo nekih 43, 44 trenera u gradu koja su iskoristila pomoć države vezano za to. Što je ovo bilo, na kraju smo nešto još pitali ste vezano za... Knjigovodstvo. Aha, knjigovodstvo. Što se tiče knjigovodstvenih usluga, dakle, Zajednica sportova je godinama, praktički od SIZ-a od 1980. godine, vodi knjigovodstvo klubovima s područja Grada Šibenika, ali i županije.

To je godinama bilo da se nije naplaćivalo. Mi smo 2016. godine uveli simbolične naknade, ovisno o financijskom izvješću. Dakle, to su vam naknade u pet razina, 300 kuna, to godišnje govorim, dakle, kao nekakva članarina, 300 kuna godišnje, 600, 1.200, 1.800 i 2.400. Dakle, 2.400 kuna je najveća naknada za knjigovodstvo. Zadnje 2, 3 godine imamo praksu da primamo nove udruge kad neke odustanu. Imamo tu protočnost, imamo situaciju da nekakve udruge nestaju, odu, pa mi primimo druge. Sad smo u situaciji da smo primili 5 novih udruga u Zajednicu sportova. Dakle, smatramo da, mislim sad, u ovom periodu, zadnjih 6 mjeseci, planiramo tamo kroz, na početku sljedeće natjecateljske sezone, napraviti jedan poziv na koji će se klubovi, odnosno udruge, moći javiti za knjigovodstvo. Znači, nove udruge.

Što se tiče povećanja cijena, pitali ste to. Gledajte, nismo sad razmišljali da povećavamo cijene. E, jeste rekli da smo razmislili o mogućnosti da se povećaju cijene knjigovodstvenih usluga, s obzirom da drugi klubovi koji se vode u privatnim knjigovodstvenim servisima, znam da plaćaju puno više. A one koje ne možete primiti, hoćete li im dati nekakvu bonusu, praktički, da zato više ne može... Ma znam, slažem se, vi govorite da hoćete reći da onaj tko vodi knjigovodstvene usluge u privatnom knjigovodstvenom servisu je u podređenom položaju, pošto sigurno on plaća nekih 700, 800, 1.000 kuna mjesečno, jel tako? Dobro, naći ćete jeftinije knjigovođu.

Ima. Ima, ima, ima. Ima, ali čut ćemo se, pa ćemo kad bude jesen, na javnom pozivu, nema problema, to ćemo primiti i nove udruge. Tako da planiramo to da to bude na početku sljedeće natjecateljske sezone, tako da se u biti klubovi mogu pripremiti za početak 2022. godine, jer obično knjigovodstvene usluge primamo početkom kalendarske godine. Eto, hvala. Kolega Mišković. Samo malo se penjem, samo sekundu. Evo ovako, pozdravljam vas još jedanput, vjerojatno zadnji put, je li. Ovaj, želim postaviti pitanje našem tajniku Saveza sportova Grada Šibenika. Recimo, kriteriji po kojima se dobijaju novci za ove sportove i klubove. Naime, ovaj, jako sam dobro upoznat s biciklističkim klubom Fortica. Oni ne koriste nikakvu, nikakve blagodati koje mi pružamo kroz dvorane, toplu vodu, igrališta i tako dalje. Ovaj, oni jedino što koriste, koriste asfalt. To su ljudi koji su toj djeci osigurali apsolutno sve. Ta djeca ne plaćaju članarinu, oni im kupuju i opremu i bicikle, vodaju ih po svijetu, oni rade raznorazna takmičenja po Italiji, Sloveniji i tako. Pa prema tome, ako ćemo pogledati te kriterije, onda mislim da bi, kako smo rekli, da mi nikad ne računamo, recimo, na primjer, zapravo računate, u jednom momentu ste čak i to rekli, da koliko zapravo određeni klubovi imaju privilegija korišteći prostore koje oni koriste, a možda bi ih negdje, možda ih netko negdje naplaćuje, jel? E sad, taj biciklistički klub koji ima enormne troškove, evo, gledao sam ovdje, za prošlu godinu dobio je 50.000 kuna nekakvu, ajmo reći, malu stavku, daleko manju nego neki koji koriste sve te infrastrukture koje grad daje.

Pa onda mislim da bi praktički trebalo to uzeti, šefe, u obzir i te ljude na neki način nagraditi. Jer nije, ljudi moji, lako tuđu djecu uzeti i voziti na biciklu, recimo, samo odavde do Trogira. To je vrlo opasan sport. I ti ljudi koji to rade, to su žrtve. I zamislite, kad vi odvedete neku dicu, male dečkiće, na nekakvu utrku u Italiju, Sloveniju i tako dalje, vi ih morate vratiti žive i zdrave. Prema tome, mislim da bi grad morao i to nekako nagrađivati. Eto, pa mi recite, ima li šanse, kakve?

Evo, zahvaljujem gospodinu Miškoviću na pitanju. Pa gledajte, biciklizam je sport, jedan od sportova koji ne zahtijeva infrastrukturu da mu osigura Grad Šibenik, kao i ostali klubovi u drugim gradovima, u drugim zemljama. To je specifičan sport koji praktički ne treba resurse kao i ostali sportovi, isključivo treba dobrog vozača i dobru biciklu. Međutim, mi kroz proračun Grada Šibenika kontinuirano smo pratili biciklistički klub Fortica, kao i drugi klub koji imamo, biciklistički klub Faust Vrančić. Dapače, pomogli smo im i u organizaciji, upravo zato što znamo da su organizirani, da su dobri. Pomogli smo im u mnogim organizacijama, kao što je prošle godine u sedmom mjesecu bilo Nacionalno prvenstvo Hrvatske. Isto tako, zajedno s navedena dva kluba, organizirali smo biciklijadu koja se prošle godine nije održala, ali zato 2019., 2018., 2017. održana je u Mineškom. Sudjelovali smo, znači, u nizu tih manifestacija i sigurno ćemo navedene klubove, a pogotovo biciklistički klub Fortica, koji je stvarno na jednoj zavidnoj razini i stvara vozače koji su vrhunski u hrvatskim okvirima. Evo, neki voze sad i za slovenske klubove, bore se za najviše ciljeve u Europi, sigurno ćemo to vrednovati. Međutim, izuzev biciklizma, imamo i još neke druge sportove koji imaju sličnu situaciju, da ne koriste gradske objekte. Također ih podržavamo, neki su više rekreacijskog oblika, neki su, neki su na malo većoj razini, ali to kroz proračun nastojimo vrednovati i sigurno će se to vrednovati i više, sukladno povećanju proračuna.

Evo, hvala. Hvala kolegi Kulušiću. Evo, zatvaramo raspravu i ovaj izvještaj smo primili na znanje. Prelazimo na 18. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu Savjeta mladih za 2020. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i ovo izvješće se prima na znanje. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda, a to je zaključak o primanju na znanje izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna Grada Šibenika za 2020. godinu, isplata siječanj 2021. i za 2021. godinu, isplata siječanj 2021. godine. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Prelazimo na glasovanje. Tko je za 19. točku dnevnog... A prima se, jel? Okej. Onda, ovaj, možemo prijeći, jer nije bilo rasprave, na 20. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti pod a) prijedlog Statuta Osnovne škole Petra Krešimira IV Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 20a. Tko je za?

Jednoglasno. I 20b) prijedlog izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Brodarica. Otvaram raspravu. Zaključujem, dajem na glasovanje. Tko je za? Jednoglasno. Evo, kolege, ovim smo ovaj dnevni red danas iscrpili i raspravili. Ja vam se od srca zahvaljujem na suradljivosti tijekom ovih 4 godine. Nadam se da smo iz ovoga izašli bogatiji za iskustvo. Želim vam svima skupa dobro zdravlje i sreću i uspjeha u osobnim i inim javnim životima. Hvala vam lijepa.