6. sjednica Gradskog vijeća, 10. ožujka 2022.: kredit za tekuće obveze i otpis 1,47 milijuna kuna remontnom brodogradilištu

Značiti da možemo otvoriti ovu 6. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika, pa vas sve skupa srdačno pozdravljam, jasno, prije svega vas, dame i gospodo vijećnici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića i njegovog zamjenika mag. Miletu, jasno, sve i pročelnike ovdje, ovaj, nazočne, upravnih odjela Grada Šibenika, predstavnike trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada Šibenika, sve predstavnike javnih medija i, jasno, sve ostale koji će biti nazočni ovoj današnjoj sjednici. Prije nego što pređemo na neko formalno zasjedanje, molio bih gospodina tajnika Antu Galića da izvrši prozivku nazočnih vijećnika kako bi utvrdili da li postoji kvorum za današnje pravovaljano rad i odlučivanje. Izvolite, kolega Galiću. Zahvaljujem. Sve vas pozdravljam: Branka Badžin, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Klušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjera, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje,

Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i dr. sc. Dragan Zlatović je prisutan. Evo, možemo konstatirati da su na današnjoj 6. sjednici nazočni svi vijećnici Gradskoga vijeća, što jasno govori o tome da postoji puni kvorum za danas valjano odlučivanje. Prelazimo na potvrdu zapisnika. Zapisnik vam je dostavljen uz prijedlog današnjeg dnevnog reda. Ima li kakvih primjedbi na zapisnik? Evo, kolega Travčić, izvolite, kolega. Dobro jutro svima. Poštovani, ovaj, gradonačelniče, zamjeniče, svi uvaženi gradski vijećnici. Ja se ispričavam ako imam neku veliku primjedbu, ali volio sam stvarno da, evo, gledao sam taj zapisnik, čak sam i pisao prošli put sve što sam zapisao. Ne vidim nijednu"nekoliko rečenica" izbačeno. Mi je, pretpostavljam, da šinjorina Mira sigurno to nije namjerno, ali ako je bila greška, očekivao sam jedno pisano rješenje vezano za moje pitanje, pa mi je, eto, gospodine gradonačelniče, još mi je uvijek to žao što me tako, ovaj, na neki način diskreditirate, jer bih volio da smo jedan dio, evo, ovog vijeća kao jedna velika obitelj. Evo, hvala. Hvala. Kolegi Travčiću,

ima li netko nešto? Evo, kolega Galić. Na neki način, volio bih da konkretnije kažete što ste vi kazali, a da nije ušlo u zapisnik, da bismo mi mogli, ovaj, to popraviti ili... Iako, zapisnik nije nešto što mora biti od riječi do riječi prevedeno. Na neki način, postoji mogućnost i skraćenog zapisnika. Mi smo jedni od najširih po tom pitanju u državi. Nitko ovako širok zapisnik ne radi. Kažem, ne mora svaka riječ i rečenica koju vi izgovorite biti unesena u zapisnik. Mi nastojimo to učiniti, kažem, dosta je to i teško, ali evo, ako je nešto ključno što ste vi kazali, nema razloga da mi to ne ubacimo i to tako izglasamo kao primjedbu i ubacimo u zapisnik. Sve stoji vaša obzervacija, hvala vam na tome. To je bila vezano za temu, znači, koalicije koju već pita nekoliko puta vijeće, i htio bih da to stvarno ode u zaborav, odnosno da se to jedanput potvrdi. Na neki način, neko pisano rješenje na koje bih ja dobio odgovor na moje pitanje. Znači, to je bilo: da li postoji itikakva koalicija između, ovaj, vladajuće stranke i... ne mogu više ni izgovoriti, ne znam hoćete li mi oduzeti riječ, ovaj, kao i prošli put. Uglavnom, suverenista, i to mi je samo trebalo. Znači, na bilo koji način. Možete se referirati prijatelju, kolegu, Tomislave, Šporkom, Riči, kako god hoćete, ali dajte mi nešto da ja to zaključim, da mogu se baviti nekim konkretnijim temama.

Hvala. Lijepa je ta vaša rečenica, ući će u zapisnik, i evo, predlažem da to inkorporiramo u sam zapisnik i da zajedno s ovom primjedbom kolege Travčića to bude uneseno u zapisnik. O ovome se ne raspravlja, pa onda nema potrebe da otvaramo neku daljnju diskusiju. To će biti notirano u samom zapisniku. Tko je za ovakav tekst zapisnika, uključujući ovu inkorporaciju? Imamo 20. 20. Tko je protiv? Suzdržanih, znači 1. Zapisnik kao takav potvrđen. Idemo na daljnji dio zasjedanja. Znate i sami da prelazimo na takozvani aktualni sat, ili kako bi poslovnik kazao, vijećnička pitanja. Napominjem još jednom da vijećnička pitanja moraju biti kratka, precizna i jezgrovita. Svaki ima pravo na 2 pitanja po 2 minute, odgovori po 5 minuta. Idemo po prvome redu, da prvo imaju mogućnost se izjasniti oni vijećnici koji su na zadnjoj sjednici ili na nekoj od zadnjih sjednica postavili pitanja, a dobili odgovore. Danas imamo 2 takva slučaja, to su cijenjeni kolega Marenci i kolega Petković, pa oni prvi mogu, ovaj, koristiti priliku da se osvrnu, odnosno da postave dodatno pitanje ako nisu zadovoljni s odgovorom koji je pisano upućen. Zatim prelazimo na klubove vijećnika. Za sada imamo jednu prijavu. U ime kluba vijećnika je to gospodin Marenci, a evo, vidim da se javio i kolega Restović, tako da imamo 2 nastupa ispred klubova vijećnika. I onda ćemo ići s vijećničkim pitanjima, kako ste se vi ovdje, po ovaj, temporalnom načelu, ovaj, ovdje naveli u ovom popisniku.

Tako da imamo ukupno, koliko se ne varam, 15 vijećničkih pitanja, i vjerujem da ćemo imati potrebu za onom nastavkom, znači da ćemo probiti ono naše zadano vrijeme, ali o tome ćemo i zajedno odlučiti kad istekne to vrijeme koje nam je, po poslovniku, na dispoziciji. Ali da ne gubimo vrijeme, pozivam vijećnike koji su dobili odgovore na pitanja, da li se javljaju. Kolega... Evo, obojica su, ovaj, konstatirala da su zadovoljna s pisanim odgovorima, i onda možemo prijeći na pitanja vijećničkih klubova. Evo, cijenjeni kolega Marenci, vi ste prvi, izvolite.

Hvala lijepa. Pozdravljam sve prisutne, uvaženo društvo. Htio bih ipak nešto, ovaj, malo neuobičajenije, ovaj, krenuti, a to da bih prije svega želio izraziti potporu ukrajinskom narodu u njihovoj povijesnoj borbi za opstanak kao nacije i samostalne države. Još su nam svježa sjećanja o ratnim zbivanjima na ovim našim prostorima, i normalno da se još ne možemo ni- ni- ne možemo shvatiti da netko uporno hoće vratiti unazad povijesni sat i zaustaviti neupitni razvoj sveukupnog ljudskog društva. Iako smo mi mala sredina, i reći će netko nevažno, u svjetskim razmjerima, mislim na Grad Šibenik, itekako osjećamo i pratimo svjetska zbivanja. Ako već ne utječemo na njih, oni sigurno utječu na nas. Iz jučerašnjeg izvješća naših portala vidljivo je da smo zbrinuli 50 izbjeglica i spremni smo i na veću brojku, što je pohvalno.

S ovog mjesta uputio bih i određenu pažnju i izrazio zabrinutost za sve naše privrednike, pogotovo izvoznike i sve one koji imaju direktne ili indirektne kontakte i, na kraju, štete uslijed ovih ratnih događanja, jer to će sigurno utjecati i na sve nas. Stoga vas, gradonačelniče, i vašeg zamjenika, pitam: da li ste uspostavili kontakte s našim privrednicima koji su direktno izloženi ovim problemima, i ako niste, da to učinite i eventualno pokušamo smanjiti štetu koja može proiz- proizići, naravno, koliko možemo, i naravno, ako im je potrebno. Mislim prije svega na tu- na dva velika, mislim, privrednika, a to je prije svega TLM i posebno Iskra, brodogradilište, jer poznato nam je da je sklopljen ugovor o izgradnji dok s ukrajinskim brodogradilištem, i to vjerojatno neće biti sigurno realizirano tako skoro. Što to znači za nas, jer to je trebao biti neki novi zamašnjak koji bi zaposlio neke do- dodatne radnike u to brodogradilište. Ujedno bih iskoristio i pitao vaš stav i vaše mišljenje: koliko ste upoznati u svezi novog doka i da li se to uopće uklapa u naše planove oko razvoja i vizure tog dijela grada? Jer ne mogu se oteti dojmu da se na tom malom prostoru sudaraju potpuno nekompatibilni proizvodni i uslužni turistički programi, i da će na kraju netko morati popustiti. Naime, planirani novi dok je skoro 2,5 puta veći od starog i sigurno će, ne narušiti, nego sigurno će sigurno promijeniti vizuru tog dijela grada.

A Turci, sada bivši vlasnici, da li su možda i zbog toga odustali od hotela i marine, ne vidjevši mogućnost razvoja u budućnosti? Iskoristio sam to samo da vidim i da čujem vaše mišljenje, jer usprkos želji da se napravi napredak u ovome gradu, nisam neki put siguran da imamo pravi plan i da znamo što- što radimo. Hvala lijepo. Hvala kolegi Marenciju. Odgovorit će gradonačelnik dr. Burić. Izvolite. Evo, hvala gospodinu Marenciju. Dakle, ova nesretna zbivanja na istoku Europe, dakle, mislim da tu imamo svi jasan stav: potpora ukrajinskom narodu za borbu za samostalnost, slobodu odlučivanja, a time i osiguranje svoje budućnosti. Grad Šibenik se, naravno, uključio odavno i koordiniramo sa svim dionicima u ovom, nažalost, nemilom procesu zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine. Tu, za sada, Šibenik je dobro involviran, nemamo neki veliki pritisak, ali koordinira se i s nadležnim tijelima na nivo- na nivou države, i to za sada funkcionira dobro. Što se tiče gospodarstva, dakle, ja sam imao nekoliko sastanaka s novim vlasnikom diresorta, nitko nije apostrofirao nikakav problem, niti, ja bih rekao, simbiozu i način funkcioniranja s remontnim brodogradilištem. Imali smo i nekoliko sastanaka, konkretno, bilo je vezano za proizvodnju brodova za službu hitne pomoći, gdje je jedan od dionika, Iskra Shipyard, nitko, pa ni gospodin Vuletić, nije apostrofirao nikakav problem. Što će se dešavati s gospodarstvom, naravno da će biti velikih posljedica za praktički svjetsko gospodarstvo, jer

sustav pomoći u Ukrajini kroz gospodarske, financijske sankcije jednoj velikoj državi, normalno da će se to reflektirati na mnoge dionike. Koliko ćemo mi moći u tome svemu skupa pomoći, to ćemo vidjeti, ali za sada i šibensko gospodarstvo, pa i u onom segmentu turizma, nema naznaka nekih velikih potresa. Za sada se odvija, ja bih rekao, sve sukladno našim očekivanjima. Tu smo, naravno da ćemo ostvarivati kontakte i vidjeti da li mi išta tu možemo pomoći. Nemojte zaboraviti da iz ove priče, ili bolje rečeno, ovoj priči je ne samo prethodila, nego i dionik, i pandemija koja isto tako ima svoje gospodarske reperkusije, naravno, sada sankcije i rat, sve to skupa jedan čudan komplot stvari na kojeg ćemo dnevno reagirati.

Hvala. Sljedeći ispred kluba vijećnika je cijenjeni kolega Restović. Izvolite. Hvala, predsjedniče. Poštovani gradonačelniče, zamjeniče, tajniče grada, kolegice i kolege vijećnici, predstavnici medija i predstavnici trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu grada. Sjetit ćete se, na prvoj sjednici, moje prvo pitanje ovdje zapravo nije bilo vijećničko pitanje, nego sam iskoristio onu mogućnost koju mi poslovnik daje, pa sam uputio prijedlog gradonačelniku s kojim se on, na moje veliko zadovoljstvo, a vjerujem i na zadovoljstvo vas, kolegica vijećnika i vijećnika, složio. Pitanje je bilo, odnosno prijedlog je bio vezan za transparentnost, ne samo rada gradske uprave, nego specifično o transparentnosti odabira direktora gradskih tvrtki prvenstveno, a onda i čelnika javnih ustanova. Ono što sam tada predložio gradonačelniku, a gradonačelnik prihvatio i rekao ne da s tim nema problema, nego da je- da će iznimno sretno to raditi, je da sve natječaje za čelnike gradskih firmi budu transparentni u još jednom dijelu, a to je da dostavu- da dostave svu dokumentaciju gradskim vijećnicima na klupe, pa da i oni mogu vidjeti zašto je neki kandidat izabran, odnosno zašto je procijenjen da je bolji od nekog drugog kandidata. Gradonačelniče, do danas to niste napravili niti jedanput. Na zadnje, ako se ne varam, bar čitamo po medijima, se dogodio odabir direktora POD-a, gdje je formirano povjerenstvo koje je, koliko opet čitamo iz medija, našlo da je najbolji kandidat po zadanim kriterijima gospodin Terzanović, dosadašnji direktor.

Pa i tu ste propustili priliku, i sad je propuštate, u krajnjem slučaju, da nam dostavite ne samo životopise, nego i programe svih drugih kandidata, a da bi mi mogli vidjeti na temelju čega odabirete pojedinog kandidata za tako važno mjesto. Ovdje posebno naglašavam da ovo ne govorim iz razloga da bi, eto, stalno upirali kao oporba u podobno zapošljavanje stranačkih kolegica i kolega, s obzirom da su, koliko mi je isto upo- koliko sam upoznat iz medija, svo troje kandidata su dugogodišnji članovi HDZ-a, tako da tu mi ništa u tom smislu nije sporno, ali bih htio znati ja, a pretpostavljam i svi drugi vijećnici i vijećnice, pa i HDZ-ovi, na temelju čega i kako smo odabrali baš gospodina Terzanovića konkretno da bude direktor POD-a. Pa, zapravo, opet nemam pitanje, nego ponavljam svoj prijedlog, i podsjećam vas da ste prvi put na njega reagirali iznimno pozitivno: dostavljajte nam dokumentaciju za tako važne stvari. To je bitno jer i u današnje vrijeme, a sad ste nešto govorili o istoku Europe, demokracija je na jako, jako klizavim nogama, i ako se ne budemo borili za nju, a ona je najbolje što smo smislili kao društvo, onda nam niti jedan drugi posao baš nema puno smisla. Hvala vam. Hvala. Evo, komentar će dati tajnik gospodin Galić. Evo, zahvaljujem se. U ime gradonačelnika ću vam dati pojašnjenje na cijelu ovu situaciju. Dakle, mo- moram vas ispraviti u jednom dijelu: kazali ste da nijedan direktor do sada nije išao na gradsko vijeće.

Moram vas podsjetiti da je to bio gradski parking, i Batižele su bili na gradskom vijeću, i gradski vijećnici— Nisam rekao da nije išao na gradsko vijeće. Dobro. Nismo dokumentaciju vezanu uz programe pojedinih kandidata, gdje bi vidjeli zašto smo izabrali pojedinog kandidata. Dobro, dobro. Dozvolite samo do kraja. Ne samo oni, išli su i nadzorni odbori, svi, na gradsko vijeće. Dozvolite još jednu stvar. Nekad, odnosno do 25.12., je bio na snazi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je obvezivao gradonačelnika da, ne- ne gradonačelnika, već skupštine trgovačkih društava da dostavljaju prijedloge na gradsko vijeće. I sukladno smjernicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, gradonačelnik je prihvatio takav stav i upućivao je to dok je takva bila zakonska obveza. Međutim, Zakon o sprječavanju sukoba interesa se izmijenio 25.12.2021. godine i izbacio je onaj sporni članak, 15. stavak 2. zakona, gdje više obveza ne postoji da se ide na gradsko vijeće. Zbog čega je zakon promijenjen, to možemo pitati Sabor Republike Hrvatske, pretpostavljam zbog nepraktičnosti provedbe takvih stvari. Moram vas podsjetiti da imamo, recimo, situaciju s vodovodom i odvodnjom, koji ima 18 suvlasnika. Da bi mi ispoštovali ovo, da na- ama baš svako gradsko vijeće dođe rasprava o direktoru, mi bismo morali sazvati 18 gradskih vijeća za izabrati jednog direktora. To je sad moj samo komentar u tom dijelu. Moram još podsjetiti da i mi nismo suvlasnici stopostotni ama baš svakog trgovačkog društva u gradu Šibeniku.

Također je ta situacija i s POD-ima, tako i s Batiželama, gdje pored grada Šibenika udjele imaju i neki drugi. Ovaj, tako da, kažem, do- ključna stvar je: do 25.12. je bila obveza zakonska da se to raščini, međutim sad više nije, i čak je nepraktična. Ne možemo imati, mi možemo još jednu stvar izvijestiti, a to je da tek jučer je održana skupština trgovačkog društva PODI i Batižele, i tek jučer je direktor postao direktor, i također direktorica na mandat od 4 godine. Eto ga. Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, imate li komentar? Dakle, jaću- neću ulaziti u ovo pravno tumačenje, ono je potpuno jasno. Ali da bi bili transparentni, ja nemam nikakav problem s tim. Dakle, ali moramo se voditi i Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Dakle, disperzirati okolo nečije životopise samo tako da bi, uvjetno rečeno, bili transparentni, mislim da nije pametno. Ali prihvaćam da to na zahtjev ili predsjednicima klubova ili ljudima koji predstavljaju određenu političku grupaciju, bez problema mi možemo dostaviti, iako to nije naša zakonska obveza.

Hvala. Idemo dalje na klasična vijećnika- vijećnička pojedinačna pitanja. Još jednom konstatiram da ovdje imamo 15 prijavljenih vijećnika za postavljanje pitanja danas, i idemo s prvim. A prvi je kolega Tonči Restović. Evo, izvolite. Vaša dva pitanja. Da se- da se ne ponavljam, hvala gradonačelniče, uz malu napomenu da ste i danas dostavili dva životopisa uz ovu sjednicu gradskog vijeća, tako da to što ste rekli, ne znam zašto u jednom, zašto je dobiti životopis od gospodina Bilića prihvatljivo, a od nekog drugog nije. Tajniče, to što ste obrazložili, to je ono što se zove u teoriji whataboutism: niste odgovorili uopće na ono što sam rekao, niti ste komentirali što sam rekao. Ali idem sad na- na dva vijećnička pitanja. Bit ću, kao i uvijek, kratak i molim stvarno jasan odgovor. Na- u gospodarskoj zoni PODI, koliko vidim po zadnjim izvještajima, ima oko 50-ak pravnih subjekata. Moje pitanje je: koliko je- da li su svi pravni subjekti ispoštovali ugovore koje su potpisivali s gradom u pojedino vrijeme kad su dolazili u gospodarsku zonu PODI? A podsjetit ću vas, radi se o obavezi zapošljavanja određenog broja ljudi kao najbitniju, recimo, stavku. I ako nisu, koliko ih nije i koliko je grad naplatio penala, i da li je što naplatio po tim ugovornim obavezama. To je moje prvo pitanje. A drugo pitanje se odnosi, pa se ovom- i zahvaljujem gospodinu Marenciju na ovom uvodu.

Moje drugo pitanje se odnosi na nešto što smo isto pročitali na portalima, pa nakon toga imali onaj igrokaz sa zamjenikom oko- oko obilaženja atomskih skloništa. Ali podatak da- ovo vam je treći mandat- da grad nema nijednu nekretninu ili nijedan objekt koji bi stavio u funkciju prihvata izbjeglica, kako danas za Ukrajinu, tako sutra za nekog drugog, je, po meni, stvarno sramotan. Održali ste sastanak sa svim dionicima koji su relevantni na tom području, i upravo takav nekakav zaključak je izašao u medije. Je li to stvarno istina? Da li je to stvarno moguće? Podsjećam da smo grad od 42.000 stanovnika koji se većinom bavi turizmom. I ako nije, onda, kažem, taj podatak sam pročitao na portalu kao vijest s tog vašeg sastanka. Ako nije unaprijed, se ispričavam, ali ako je, onda je to stvarno sramotno. Hvala. Hvala. Kolega Milotaće odgovoriti na vijećnička pitanja. Što se tiče prvoga pitanja i POD-a, nema direktora ovdje POD-a, pa onda ne možemo točno ni odgovoriti. Tako da će vam biti pismeno odgovoreno. Što se tiče drugog pitanja, grad se direktno kao institucija ne bavi turizmom. Dakle, bave se gospodarski subjekti kojima grad onda pomaže ili nekakvo plodno tlo stvara, tako da grad nema svojih soba koje iznajmljuje ili svojih smještajnih kapaciteta. Grad ima jedan objekt koji je opet dao na upravljanje studentskom centru za smještaj studenata, i to je zapravo sve. Ne znam zašto bi bilo sramotno to da grad nema svojih soba, to mi zbilja nije jasno.

Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Drugi po redu je cijenjeni kolega Dunkić. Izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdravljam predsjedavajuće, gradonačelnika, zamjenika i sve prisutne kolege vijećnike. Moje prvo pitanje, znači, odnosi se na ono što smo imali prilike pratiti po medijima proteklih dana, da su prvi autobusi koji su namijenjeni za naše ceste prometnice sišli s proizvodnih traka. Pa me zanima taj projekt, s obzirom na rast cijena energenata, tako i goriva, i vjerojatno će većina naših građana morati biti okrenuta uskoro prema tom javnom prijevozu. Kako taj projekt zapravo ide? Da li sve ide po planu i kad možemo očekivati prve, je li, prve autobuse na našim cestama? Drugo moje pitanje bi više bilo skretanje pozornosti možda na jedan naš mjesni odbor, tu desetak minuta vožnje od grada. To je mjesni odbor Danilo, znači, radi se o igralištu koje je u sklopu bivše područne škole, koje je u jako lošem stanju. Čak se tu ne radi o nekoj velikoj, po meni, investiciji, više se radi o nabujaloj vegetaciji, propadnutim drvenim gredama. To je igralište inače koje ima postavljenu umjetnu travu i, mislim, to je mjesto koje je poznato po svojoj sportskoj tradiciji. Postoje mlade obitelji koje tu provode vikende, dolaze vikend odredište. Mladi naraštaji, znači, djece koja stasaju uz mali nogomet, uz razne sportove, je li, na- mislim da zaslužuju, je li, da se ta- ta igralište dovede nekako u prirodne svrsi i malo ušminka, što bi se reklo, pred sezonu.

I evo, mislim, samo skrećem pozornost, vjerujem da će to biti odrađeno, ali evo, skrećem pozornost ovim putem, pa nadam se da će biti uvaženo. Zahvaljujem. Hvala kolegi Dunkiću. Zamjenik gospodin Milota. Što se tiče prvog pitanja i autobusa, da, bio sam prekjučer u- u Poljskoj, u firmi Hema-Ena, koja proizvodi taj najnoviju generaciju autobusa. Zbilja dobro izgledaju i mislim da će naši sugrađani biti zadovoljni, a i- i sami turisti. Autobusi bi trebali doći prije ljeta ove godine, a početi voziti u devetom mjesecu. Naravno, raste cijena i energenata. Evo, čak moramo biti sretni da smo ih kupili prije nego sad, jer bi oni bili još skuplji. Gradu je strateška odrednica da ima svoju gradsku firmu koja bi podigla kvalitetu samog javnog gradskoga prijevoza. Očekujemo, naravno, da će to biti troškovno više nego što sad plaćamo koncesionaru ATP-u. Međutim, nakon svega i ovoliko godina koliko smo tu na čelu grada, pokazalo se zbilja da, bez obzira na- na cijenu, grad zaslužuje imati ozbiljan, siguran gradski prijevoz, autobuse koji će pokrivati i puno više i puno češće polaziti nego što ovi sada to rade. To je jedna vrsta i komunalne usluge, a kao što smo i do sad našli financije za rješavanje i izgradnju i financiranje, zapravo, svih ovih naših projekata, uopće ne sumnjam da će biti tako i s projektom autobusa. Inače, to je projekt koji neće zaživjeti tek tako sad u devetom mjesecu.

Prije devetog je, evo, došao autobus i počelo se voziti na način na koji mi mislimo da treba. To je jedan od dugoročnijih projekata gdje će, pored ovih 11, trebati nabaviti još autobusa, preko njih 30. Imamo i studiju koja je u tijeku izrade i koja će točno pokazati koje su to vrste autobusa, koje linije, koji broj polazaka, u konačnici i koja cijena, u ovisnosti, naravno, i o samim energentima i o gradskome proračunu. A istovremeno se projektira jedan prometni centar na poslovnoj zoni PODI, koji će onda biti logistička podrška za te autobuse, imati, naravno, od servisa, pravnice, punionice na struju, vodik i tako dalje. Dakle, to je jedan zbilja ozbiljan projekt, i naravno da inflacija, odnosno cijena rasta energenata, utječe i na njega, ali to neće zaustaviti sam projekt, odnosno cilj koji smo ostvarili. Što se tiče mjesnog odbora Danilo, upoznat sam s problemom sportskoga igrališta. Evo, jutros sam s gospodinom Mirom Vučićem pričao na jednu drugu temu. Doći će kod mene u utorak ujutro u 8 i kvarat. Već je s tim igralištem poslat jedan vanjski suradnik, inženjer, da pogleda igralište i da pogleda te tribine koje su u raspadnutom stanju. I on ima- to ima jedna svoja povijest, gdje je mjesni odbor, mislim, jedan svojedobno i našao nekakve sjedalice i sve. Međutim, kako se radi ipak o tribinama, radi se o mjestu gdje dolazi i veći broj ljudi.

To i statički treba biti onako kako treba, ne samo staviti drvene grede, pa evo, nek ljudi- ljudi sjede. I u planu nam je riješiti te- te konkretno tribine. Što se tiče sportskih sadržaja, o kojima ste govorili, tamo- tamo se igra jedan- ne igra često, ali ima onaj jedan turnir koji je dosta popularan, koji se igra jedanput godišnje. U svakom slučaju, u fokusu nam je to igralište i u vremenu koje dolazi ćemo riješiti tribine. Hvala. Zamjeniku, sljedeći koji je- odnosno sljedeća koja se javila za riječ je cijenjena kolegica Nanjara, pa je molim da dođe za govornicu.

Hvala, predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je jedno, a odnosi se konkretno na Osnovnu školu Brodarica i projekt koji je vezan uz izgradnju sportske dvorane i nadogradnju učionica, zapravo, kojih je premalo. I dapače, ima se problema i sa smjenskim radom i s primanjem ukupnog broja učenika koji gravitiraju prema toj školi. Eto, molila bih pojašnjenje u kojoj fazi je taj projekt i kakav je zapravo očekivani, nekakav planirani hodogram radova u budućem vremenu, odnosno kad bi mogli očekivati realizaciju tih projekata. Hvala. Hvala. Kolega Mileta ponovno odgovor na vijećnička pitanja. Što se tiče nadogradnje Osnovne škole Brodarica zajedno sa sportskom dvoranom, tu govorimo o projektu nadogradnje sa 6 učionica i- i sportskom dvoranom. To je projekt za koji imamo glavni projekt i građevinsku dozvolu, i u tijeku je izrada izvedbenog projekta koji će još točnije pokazati procjenu vrijednosti tih radova. Za sad se vrti negdje oko, s PDV-om, oko 16 milijuna kuna, no znat ćemo još točnije kada dobijemo cjelokupni izvedbeni projekt s troškovnikom. Očekujem da bi to moglo biti do- kroz peti mjesec, da bi mogli imati svu tu dokumentaciju. U međuvremenu tražimo, kao i za sve ove velike infrastrukturne projekte, sufinanciranje. Sufin- sad je krenula nova, odnosno još nije krenula, ali deklarativno jest, nova europska omotnica 2021-2027. Ti natječaji i niz natječaja koji treba biti objavljen malo i- i kasnije. Za škole je predviđeno za jednosmjenski rad da se mogu i nadograđivati i graditi nove.

Ovdje će za ovu školu je 6 učionica, da bi ona bila u jednosmjenskom radu, trebat će ih 10. No, onda tome se doskoči time da radimo isto tako dokumentaciji za novu Osnovnu školu Ražine na mjestu stare Osnovne škole, koja bi onda imala dovoljan kapacitet da dio djece i ide u nju. Ona bi imala isto- mora sportsku dvoranu. Tu su i- i- i projektiranje čak i onoga plitkog bazena za učenje plivanja same- same djece. Ministarstvo znanosti, koje je resorno za taj dio, je i prošle godine obećavalo, evo, sadće- sad će, samo što nije, pa je rečeno bilo prošle godine, evo, do kraja godine će. Prošle, pa nije. Nisu, izgleda, ni- nisu- nijedan natječaj iz te- tog novog seta omotnice nije krenuo. No, kad krene, mi ćemo biti spremni prijaviti se na njega. Dosad smo bili jako uspješni u- u osvajanju tih europskih sredstava, tako vjerujem da ćemo i za ovu nadogradnju osnovne- osnovnih škola, jer neće raditi samo Brodarici, nego tu i- i dokumentacija se radi za, osim Ražine, i za Osnovnu školu u Vrpolju, i za nadogradnju Osnovne škole Jura Dalmatinac u Crnici. Hvala. Kolega Mileta, sljedeća koja se javila za riječ je cijenjena kolegica Bađin, pa i nju molim da dođe za govornicu.

Hvala, predsjedniče. Evo, lijepo pozdravljam sve nazočne. Moje pitanje nastavilo bi se na nedavno donesenu odluku Vlade RH, negdje početkom veljače ove godine, po kojoj je darovala gradu Šibeniku, dakle, jedan dio nekretnine koji se nalazi u području bivše vojarne Bribirskih knezova, dakle, sa svrhom izgradnje novog vatrogasnog doma. Imali smo priliku dosta toga čuti vezano uz razloge i benefite tog preseljenja. Zanima me, u stvari, s obzirom da je odlukom određen i rok od 5 godina unutar kojeg bi se ova nekretnina trebala privesti svrsi i namjeni, da li je to optimalno vrijeme, da li je to i u kojoj fazi

se razmišlja o tome i da li će se u tom roku to moći izvršiti. A nastavno na to pitanje, i zbog velikog interesa javnosti za ovo područje, bili su neki govori o tome da bi se, dakle, dodatno nekakvi sadržaji ovdje organizirali. Spominjao se i Centar za mlade i nekakvi društveno-sportski sadržaji. Dakle, ovdje me konkretno zanima o kakvim sadržajima društveno-sportskih karakteristika bi se radilo, imate li neke detaljnije informacije i da li je moguće da se to kroz ovaj dodijeljeni rok, vezan uz preseljenje i izgradnju novog vatrogasnog doma, da li će moguće nešto i od toga saživjeti. Hvala. Hvala kolegici Bađin. Ponovno zamjenik gospodin Mileta.

Ovdje, iako- iako se radi o susjednim područjima, govorimo o dva različita projekta. Dakle, oba se nalaze u vojarni Bribirskih knezova. Nisu- nisu ni susjedni, ali su na području bivše vojarne. Što se tiče samoga vatrogasnog doma, to je priča koja traje već desetak godina. U nekoliko navrata su se radili idejna rješenja, odnosno idejni projekti, i tražilo onda od Audija Dudija da se dodijeli ta parcela gradu Šibeniku kako bi se krenulo dalje s projektom. Čak se znalo desiti da je ishodovana lokacijska dozvola, pa je onda dvije godine stajalo u- u tadašnjim službama, u- u samostalnim, je li, Dudi i Audio. A onda, nakon dvije godine, istekla lokacijska, pa onda oni vrate i kažu: "Aha, im- nemate svu dokumentaciju, istekla vam je lokacijska, ne možemo dati." Mi smo konačno uspjeli doći do faze kad nam je ta parcela, ne znam, ima nekih 17-18 tisuća kvadrata, dodijeljena uz rok od 5 godina da se tamo izgradi novi vatrogasni dom. Što se tiče toga, mi smo u fazi izrade dokumentacije. Imali smo prvo jedan- imali smo idej- odnosno idejni projekt, a onda smo ugovorili glavni izvedbeni projekt s firmom iz Splita koja nije poštovala rokove, s kojom smo imali dosta problema. Tu smo izgubili 6 mjeseci, praktički da smo morali ponoviti sam- sam natječaj za izradu glavnog izvedbenog projekta. Na ponovljeni natječaj smo dobili firmu iz Dubrovnika, s kojom za sad imamo jako dobru suradnju i gdje očekujem da bi negdje na jesen ove godine mi mogli imati glavni, odnosno izvedbeni projekt, odnosno do kraja godine, recimo, da imamo građevinsku dozvolu za taj novi vatrogasni dom koji je projek- kojiće- koji je projektiran, odnosno koji se projektira, u skladu sa svim smjernicama koje nam je, je li, vatrogasna postrojba Šibenik, odnosno njezini čelni ljudi- ljudi dali.

I imamo radne sastanke s projektantima na tu temu. E sad, 5 godina je dovoljno dobar rok. Recimo da građevinsku dozvolu dobijemo do kraja ove godine, što bi bilo onako dosta optimistički, da imamo onda izvedbeni projekt. Riješili smo imovinsko-pravno, riješit ćemo projektnu dokumentaciju. Ide onda ona priča o financiranju. Dakle, mi također, vezano za njegovo financiranje, koje je opet procijenjene vrijednosti preko 40 milijuna kuna sa- sa PDV-om, tražit ćemo sufinanciranje putem naših resornih ministarstava Europe, odnosno svih onih koji se mogu uključiti u tu priču, jer to neće biti samo vatrogasni dom, to će biti jedan centar za borbu protiv elementarnih nepogoda, odnosno cjelokupne ove sada priče o- o klimatskim prilikama. I tu vidimo priliku da dobijemo i sredstva za njegovo- njegovo sufinanciranje. Niz je sada u najavi europskih natječaja gdje se njega može, kako kažemo mi, zakačiti, pa onda uvesti u financiranje. A isto tako ste mogli primijetiti u odluci koju je Vlada Republike Hrvatske, kad je dodjeljivala ovaj prostor gradu Šibeniku, da se pozvala na trag- tragediju koja se dogodila na Kornatima, tako da ja vjerujem da će u neku ruku i ovaj objekt i- i- i dodatni spomen na te stradale ljude, vatrogasce, i vjerujem da će i tu biti onda dodatna jedna emocija koja će omogućiti financiranje toga centra. Što se tiče- tako da smatram tih 5 godina da je jedan primjereni rok. Što se tiče Centra za mlade, mi smo upravo u fazi ishodovanja lokacijske dozvole za taj centar.

U sklopu njega će biti od ovih društveno-sportskih sadržaja jedna mala koncertna dvor- dvorana za koncert, je li. Dakle, kad kažem koncertna dvorana, onda ljudi smatraju koncertna dvorana, to je jedna klasična glazba, ali zapravo ovo je jedna dvorana za- za kon- koncerte suvremenih grupa koja zapravo nedostaje gradu Šibeniku. Isto tako, tu će od sporta biti penjač- penja- penjačka, nije dvorana, ali to je stijena, je li, za- koja isto nedostaje gradu. A imate- imate niz sadržaja koji se sada odvijaju u žu- takozvanoj narančastoj zgradi na području TEF-a, koje je grad Šibenik raznim udrugama civilnog društva dodijelio na korištenje. U konačnici, razvojem projekta Batižela, ta- taj objekt će morati biti napušten od strane udruga, ali paralelno s time, u ovom Centru za mlade bit će dovoljno prostora za udruge civilnoga društva da nađu svoj- svoj dom. Evo, tu zbilja, kad govorimo o roku kad će biti useljivo ili kad će se graditi, jed- jedno su dobre želje, a drugo je zbilja stvari na koje ne možete utjecati, vezane za, evo, primjerice, otvaranje natječaja za financiranje i slično. Pa često ne možemo utjecati ni na onaj dio zemljišnih knjiga, odnosno zemljišnika katastra, koliko njima treba da neke stvari provedu ili neki sudski spor da se vodi. To je zbilja van domene gradske uprave, ali ponavljam, evo, ovih 8 i pol godina je pokazalo što sve možemo i koliko nam vremena za nešto treba.

Hvala. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega Slavico, izvolite. Prije svega, pozdrav svima. Gospodine dogradonačelniče i načelniče Gradskog stožera civilne zaštite, šibensku javnost zanima kako je prošao pregled nuklearnih skloništa po gradu, u kakvom su stanju ta skloništa, koliko grad Šibenik ima takvih skloništa, na kojim lokacijama se nalaze i može li civilna zaštita grada Šibenika zaštititi svoje građane u slučaju nuklearnog napada. Moje drugo pitanje je upućeno gospodinu gradonačelniku. Peče li vas barem malo savjest nakon što ste mi na prošloj sjednici Gradskog vijeća rekli da je privatizacija Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik vrhunska, nakon što ste lagali da su naš model privatizacije nogometnog kluba pratili drugi? Koji su to, navedite ih. Kako je privatizacija nogometnog kluba uspješna kada klub iz mjeseca u mjesec niže aferu za aferom, i smeta li vam kada naš klub, čiji je stadion u vlasništvu grada, niže loše rezultate i kada se iz njega tjeraju Šibenčani?

Hvala, kolegi Slavici. Odgovorit će gradonačelnik dr. Burić. Poštovani i cijenjeni gospodine Slavica, premladi ste, a očito imate krive naputke. Doba revolucije je završeno i napadački gard, a bez argumenata i bez činjenica, to vam zaista nije potrebno. Dakle, brkate, a očito i ne znate što je privatizacija, što je vlasnik, a što su obveze vlasnika i što su elementi nekog ugovora. Nit se grad Šibenik petlja u vlasničku strukturu, niti grad Šibenik vodi nogometni klub u sportskom, dakle, konkretno HNK, u sportskom dijelu priče. Jedna je činjenica da je to prvoligaš i ostat će i dalje prvoligaš. Druga je činjenica da je financijski potpuno stabilan, a neki borci za ime i lik NK Šibenika, kad su oni petljali oko nogometnog kluba, onda smo vidjeli gdje je završio. Završio. Molim vas, budite pristojni i to morate naučiti. Oni, kad su to vodili veliki lokalni domoljubi, onda je to završilo u treću ligu, odnosno praktički je trebalo ići u stečaj. Pa smo to vidjeli i kod privatizacije toga. Svi ti veliki zaljubljenici, kad su mogli upisati dionice, nigdje zaljubljenika, nigdje dionica i nigdje novaca. Dok kod, u procesu privatizacije, ugovorni partner poštuje i izvršava obveze prema gradu, dotle mi nemamo problem s nogometnim klubom. Što se tiče skloništa, i tu ste premladi. Ovaj grad je imao, nažalost, iskustva o korištenju skloništa, o zbrinjavanju izbjeglica, u pružanju otpora, i to je odradio savršeno.

Odradit će, ne daj Bože, ja ne vjerujem da će do toga doći i ako to bude potrebno. A o zaštiti od zračenja, dakle protunuklearnom ili antiradijacijskom konceptu, s tim se bave puno, puno iskusniji ljudi koji znaju puno više i od mene i od vas. Dakle, grad Šibenik je u svakom slučaju spreman. Hvala. Nisam odgovorio na pitanje o skloništima, nikako. Koliko ih je imalo koncentraciju? Ako imate primjedbu, evo, zatražite pisano. Možemo to konstatirati. Evo, da uđe u zapisnik, da ne bi bilo opet problema sa zapisnikom. Idemo dalje na sljedeća vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Rajić, izvolite.

Lijepi pozdrav svima, vama, gospodine gradonačelniče, i vašem zamjeniku. Dva vrlo konkretna pitanja koja pomalo ponavljam već nekoliko sjednica ovog Gradskog vijeća, a bogami i na mojim stranačkim presicama zadnjih 4 godine. Naime, gospodin za- gospodina zamjenika gradonačelnika, kada ćete krenuti s izgradnjom parkirnog prostora na Vidicima? To je uvjet svih uvjeta tamo da se osigura sigurnost ljudi, a posebno majki s djecom i kolicima. Ja sam, nažalost, svjedočio prije neki dan tom prostoru gdje sam kao vozač imao priliku zapravo vidjeti da žena s kolicima nema boga da se popenje, nema šanse da se popenje na nogostup, već s kolicima mora kretati po cesti. Kako sam dovoljno iskusan vozač, a imao sam i imam djecu, a i unuke, onda sam vrlo osjetljiv na to pitanje. Stao sam jednostavno na cesti da žena prođe s kolicima. Drugi- ja napravio sam kolonu, napravio prometni prekršaj, vjerojatno, ali sam napravio kolonu. Prema tome, sigurnost djece na Vidicima u odnosu na nogostup i njegovo korištenje me je uvjet i prioritet svih prioriteta. Ja bih vas zamolio, vi ste mi zadnji puta na moje pitanje odgovorili da se izražaju projekti i tako dalje. Kada će taj projekt konačno krenuti? To je jedno i drugo. Prema informaciji koju imam, a ja vjerujem da je točna i želim zapravo vjerovati da je točna, raspisan je natječaj za izgradnju čvora Šibenski most-Zaton. Naime, da, taj izlaz već dugo vremena, posebno razvojem turizma na tome području, stvara vrlo ogroman problem i vjerujem da će on vrlo brzo krenuti.

Moje je pitanje na tragu toga čvora: da li je moguće da cestu Šibenski most-Zaton-Raslina, koja je izgrađena, pa dobro, sad već pomalo davne,'68., odnosno'69. godine, da li je u okviru ovog projekta moguće prići rekonstrukciji te ceste? Rekonstrukciji te ceste, jer su razvojem prometnih, tako mi kažu ljudi, stručnjaci prometa, a ne ja, ja nisam stručnjak prometa, kažu da je došlo do određenih pomaka i razvoja i prometnih znakova i ostalih zaštitnih ograda. Što je moguće učiniti, što grad Šibenik zapravo može učiniti da se krene u rekonstrukciju te ceste? Evo, to su vrlo praktična, jednostavna, a bogami i sigurnosna pitanja, posebno na Vidicima. Hvala, kolegi Raji ću, na preciznim i razgovitim pitanjima. Izvolite, gospodine gradonačelniče. Dakle, ovo što gospodin Rajić kaže, to je, nažalost, točno. Ali isto tako je točno da mi moramo poštivati zakonsku proceduru. Evo, upravo sam se sad konzultirao s dogradonačelnikom. Prije neki dan je riješen, uvjetno rečeno, beznačajan mali pravno-imovinski spor od nekoliko desetaka kvadrata. No, nažalost, kad nas u procesu izvlaštenja to natjeralo u sudski postupak, on traje koliko traje. Dakle, projekt tri trake na području Vidika ide i dalje. Mi smo intervenirali već u regulaciju prometa, uključujući takozvani ex Njegošev trg, proboj na obilaznicu, ajmo je tako nazvati, na Vidicima, što je napravilo dobar rezultat. No, dok god ljudi ne poštuju osnovna pravila ponašanja i življenja u urbanoj sredini, nema onoga koji će osigurati toliko parkirališta.

Ja ću vam reći jedan frapantan podatak koji smo dobili upravo rješavajući i pokušavajući riješiti te probleme: da veći broj automobila po glavi stanovnika ima Šibenik od Zagreba. Dakle, kad svatko svoje rješenje za parkiranje auta nalazi na ulici, dotle mi nećemo stići napraviti, širiti, rušiti i graditi koliko su oni nedisciplinirani. No, sigurno je, uspostavljanje sustava videonadzora i omogućavanje alternativnog rješenja za parkiranje u određenim zonama, onda će krenuti sa sankcijama. Da je to dobar put, dugo smo se mučili. Najbolji je primjer ulica Petra Preradovića, gdje na kraju ljudi koji tu stanuju nisu mogli uopće parkirati i pristupiti svome domu zato što je to bilo muhti. Čim je muhti, bez obzira što ima mjesta na službenim parkiralištima, nitko ne vodi računa o onome drugome. Onog trenutka, naravno da je bilo i onih koji su mislili suprotno. U suradnji s mjesnim odborom, kad se uvelo plaćeno parkiranje, sada imate potpuni red. Dakle, ne samo da imate red i da ljudi mogu prolaziti, nego ljudi mogu i pristojno parkirati. I to je recept. Učit će se i kroz Bosansku, odnosno na Mažuricu, pokušati se prilagoditi jednostavno navali automobila. Ali ponavljam, dok god ne postoje sankcije i dok god ne postoji jedan osjećaj, ja bih rekao, građanske obveze da se pristojno parkira, dotle mi, nažalost, nećemo postići rezultat. Konkretno, na Vidicima ima prostora, pa čak ima i prostora na privatnim parkinzima, ali zašto bih ja platio 300 kuna, 500 kuna, koliko je, kad mogu lijepo parkirati na trotoaru, čak i ako ima prostora, uvjetno rečeno, ne adekvatnom, ali manje štetnom.

Dotle se svi bahato parkiraju kako se parkiraju. Ali ja vam obećavam da ćemo tome stati u kraj. Drugo pitanje je bilo. Aha, čvor. Dakle, konkretno, izlaz iz Zatona-Rasline na magistralu, na D8, vratili smo rješenje koje su ponudile Hrvatske ceste, jer u konzultaciji s ljudima iz mjesnih odbora to nije bilo dobro. I prihvatili smo činjenicu da nije dobro. Novo rješenje i u tom smjeru idu razgovori s Hrvatskim cestama, da se iznađe rješenje koje će obuhvatiti izlaz s D1 na D8. Dakle, onaj famozni spoj magistrale i Stankovačke ceste, uključujući Zaton, i da se to riješi kao jedinstveno čvorište. I istovremeno smo tražili da se tu osigura ugibalište i autobusna stanica, jer niz ljudi s područja Rasline-Zatona koriste vodičku liniju da bi došli do svojih domova. Iako, ponavljam, uvođenjem vlastite komunalne tvrtke, ova, pa ja ću reći, nakaradna priča da ljudi iz Zatona i iz Rasline subotom i nedjeljom nemaju autobus, to je nevjerojatno. Tome ćemo stati u kraj. Ali, bez obzira na to, ostat ćemo pri stavu da se mora osigurati i autobusno stajalište, praktički, uvjetno rečeno, na magistrali. Dakle, radi se novo rješenje koje će biti suvremeno, moderno, koje će riješiti problem D1-D8 i, naravno, ceste Raslina-Zaton i izlaz na D8.

Hvala, gospodine gradonačelniče. Ali za pokretanje sankcija, gospodine gradonačelniče, imate apsolutno ovlasti. Možda imate i apsolutnu mogućnost. Postoje vam prometni redari. Neka malo prođu. Samo vi to napravite. Imaju pravo, znate što ima tamo, oprostite, ali moram reći, tamo ljudi imaju vrlo uredne, vrlo uredne, vrlo pristojno uređene dvorišta i garaže. I neka on makne auto s ceste. Voliš nekog poginuti? E, kad dijete pogine, svićemo i ja i vi biti vrlo pametni. Hvala, gospodine Raji ću. Parkiranje na trotoaru, a ostalo je zaista obrana svakog pojedinca. Bit ćemo mi vrlo, vrlo pametni kad se to dogodi. Hvala. Nadam se da nećemo izazvati nikakvu nesreću, ali evo, idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Cijenjeni kolega Marencin.

Hvala, predsjedniče. Imam još jedno pitanje. Nadovezao bih se malo na ovu situaciju. Ova strašna ratna događanja donijela su jedan novi, do sada neviđeno brz i jedinstveni stav svjetske javnosti, na koji nitko ne može biti indiferentan, pa čak i to ohrabruje u vjeri daljnjeg poboljšanja svjetskih procesa u razvoju sveukupnih ljudskih odnosa. Zašto to govorim? Jer u tom duhu priželjkujem i jedan novi, bolji i odgovorniji odnos izvršne vlasti prema svojim sugrađanima, pa čak promjenu paradigme politike vlasti i time staviti na prvo mjesto potpunu i jedinu odgovornost prema svojim sugrađanima. Ispred zahtjeva, pa čak i države, kad se radi o očuvanju prostora i resursa, i što znači i oštro se suprotstaviti sve bržem i bezobzirnijem uništavajućem interesu kapitala i profita.

Stoga, ne molim, već zahtijevam odgovore i vaš angažman, gospodine gradonačelniče, i svih relevantnih institucija oko pitanja kako je moglo doći do prodaje čestice 604/2 od strane Ministarstva obrane, odnosno države, privatnoj firmi ili osobi na području našeg grada, a da vi to kao grad ne znate, niti ste upućeni, a da ne pitam zašto nije prvo i nama ponuđeno. Radi se o čestici na brdu Luguša, koja čak spada u zaštićenom prirodnom lokalitetu, značajni krajobraz Gvozdenovog kamena. I sad mene zanima, i tražim od vas odgovor, kakvi su to truli procesi u ovoj državi da se nude na prodaju za smiješne iznose po metru kvadratnom izdvojene parcele, i upravo u tom zaštićenom prirodnom lokalitetu, značajni krajobraz Gvozdenovog kamena. Već sam vas nešto slično pitao u slučaju u vezi prodaje terena za golf na području Proklena, i opravdavali ste se da je to nadležnost županije.

Ali utjecaj svih tih nepodopština itekako se tiče nas i svih budućih naših sugrađana. Na kraju krajeva, na toj lokaciji Luguša viđen je bager koji je srušio postojeći objekat. Po zakonu, taj objekat, ako je netko i namjeravao da ga popravi ili bilo što drugo, po zakonu ga ne može više obnoviti. Ali što je najgore, ništa se niti radi bez dozvola koje grad izdaje. Prema tome, dužni ste ispitati tko je i što napravio, mada moram izraziti sumnju, iskreno, da netko tko kupuje teren, a da prije toga nije bar se informirao o statusu parcele i mogućnošću njene uporabe. Izgleda mi nevjerojatno da ama baš nitko iz izvršne vlasti nije bio upoznat o slijedu ovih događaja. Mislim da je ovo, nažalost, nije presedan. Ove stvari se događaju. Ja ne kažem da ste vi uključeni u to, ali od vas tražim zaštitu u ime grada i u ime nas građana, bez obzira tko pokreće ove procese, ali želim da budete vi prvi u obrani prostora i resursa ovom Bogom danom našoj županiji. Hvala lijepo. Hvala, kolegi Marencu. Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, magistar Nedžad. Vezano za navedenu parcelu ili česticu o kojoj govorite, informirao sam se jer su bili medijski natpisi, odnosno pitalo se: "Grad Šibenik: kad je bager došao na tu česticu, što se radi, tko radi, gdje se može raditi?" i slično. Naime, radi se o tome da je država na javnom natječaju, javno objavljenom, dala na prodaju tu parcelu.

Javilo se veći broj firmi, pobijedio je onaj koji je imao valjda sve uvjete i najnižu cijenu. Država nas nije pitala bi li kupili tu parcelu. Vjerojatno je ne bi kupili. Da li se radi u skladu sa Zakonom o gradnji, postoji građevinska inspekcija koja je dužnost da takve stvari provjerava, a i ja vjerujem da jest, obzirom da je to i medijski podiglo veliki broj tekstova i članaka, pa po službenoj dužnosti u krajnjoj liniji. I to je u principu to. Ja ne znam na koji način očekujete od Grada Šibenika da što da napravi u situaciji kad treća institucija ili osoba prodaje svoju česticu, prodaje javnoj nabavi, prodaje onome koji dade najbolju cijenu, i taj na njoj radi nešto što građevinska inspekcija treba utvrditi je li pogrešno ili nije.

Mislite da je to normalno? Mislim da u ovoj državi bi svatko trebao baviti se svojim poslom u okviru svojih ovlasti. I smatram da za ovo što pitate postoji institucija inspekcije koja će reći je li se radi u skladu sa zakonom ili ne. Ja molim vas, u ime nas, vi pitate te inspekcije i te institucije. Možemo to napraviti. To nije problem. Hvala kolegi Mileti i kolegi Marencu. Idemo na sljedećeg govornika, odnosno govornicu. Cijenjena vijećnica Vudrag i njezina pitanja. Prije toga bih vas molio da kolegica dođe, obzirom da nam je ovaj sat po poslovniku istekao. Imamo poslovničku mogućnost da produljimo trajanje aktualnog sata, a imamo još gotovo 50% govornika. Da dozvolimo da se nastavi ovaj dio vijećničkih pitanja, pa vas u tom smislu molim da dizanjem ruku potvrdimo takvu mogućnost.

Istodobno bih vam se svima zahvalio na današnjim vrlo preciznim, konciznim, kratkim pitanjima, jer inače ova dinamika: 15 pitanja, klupskih pitanja i tako dalje, bi ukupno po poslovniku mogla trajati puna 4 sata. Vidite da možemo, ako hoćemo, i održati sva pitanja da ona budu poslovnički i u slijedu jednog pravila ponašanja unutar ovog vijeća. Pa vam svima skupa unaprijed zahvaljujem. Evo i kolegici Vudrag. Zahvaljujem, predsjedniče. Pozdravljam gradonačelnika do gradonačelnika, sve kolege vijećnike, pročelnike upravnih odjela, direktore i ravnatelje naših gradskih institucija. Moje pitanje vezano je za produženi boravak djece u osnovnim školama. Znamo da postoji pojačan interes zadnje vrijeme za produženi boravak djece u osnovnim školama i, kako čujemo, ravnatelji škola su u stalnom kontaktu s našim Upravnim odjelom za društvene djelatnosti. I tu su postojali nekakvi mali problemčići, možda nema dovoljno kapaciteta. Pa me zanima, u tom smjeru, koje aktivnosti Grad Šibenik poduzima za neko kraće i duže razdoblje, kako bi bili zadovoljeni ovi kapaciteti i ove potrebe koje su sada, jer je za pretpostaviti da će te potrebe biti sve veće i veće. Konkretno, imali smo situaciju u školi Petra Krešimira na Šubićevcu, gdje imamo situaciju doseljavanja mladih obitelji u poslove/stanove, i najavljeno je još stanogradnje na Šubićevcu. Tako da, evo, molim odgovor na to pitanje. To bi bilo prvo. A drugo pitanje, s obzirom da naša tvrđava sv. Ivana djeluje tako vrlo impozantno na slikama po projektima, i svi se veselimo tom otvorenju, otprilike koji je to rok kad možemo očekivati dovršenje radova i stavljanje u funkciju naše tvrđave sv.

Ivana? Evo, zahvaljujem. Kolegice Vudrag, hvala. Odgovorit će cijenjena pročelnica, gospođa Đurić. Izvolite. Hvala lijepo. Srdačan pozdrav svima. Što se tiče produženog boravka u osnovnim školama, mi za sada imamo organiziran produženi boravak u 7 od 9 osnovnih škola. I ovo što je rekao i dogradonačelnik maloprije: naše želje i želje roditelja su veće od naših mogućnosti, nažalost. Da bi se ostvario produženi boravak, trebaju biti ispunjena 3 uvjeta: moramo imati financijske mogućnosti, prostorne i kadrovske. Od tih svih uvjeta imamo financijske, jer ih želimo imati, i kadrovske imamo, jer dajemo priliku mladim

nastavnicima, učiteljima, omogućujemo tržište rada, ali smo limitirani prostornim uvjetima. Vi znate da su škole građene i prije 70, 60, 50 godina. To su škole koje su građene za dvosmjenski rad, i zbog toga, evo, u dvije škole, a to je škola Vrpolje Brodarica, to ne možemo ostvariti. Dakle, što se tiče škole, konkretno Petar Krešimir IV, tu imamo zaista situaciju da imamo 2 odjeljenja. Tu imamo potrebe i za trećim odjeljenjem produženog boravka, ali, nažalost, prostorni uvjeti te škole, koja je prepuna učenika, i ovo ste dobro rekli, da je tu, naravno, raste broj mladih obitelji i tako, tu imamo stvarno veliki problem. U dobrom smo kontaktu, naravno, sa svim ravnateljima, i oni zapravo skupljaju te podatke od roditelja tko je zainteresiran. Radimo i neke kombinacije. Nadam se da ćemo i tu iznaći neko rješenje. Ali evo, stvarno želim reći, prije nego dođemo do ovog željenog cilja cjelodnevne nastave, što je cilj Ministarstva i nas, mi ćemo pružiti ondje gdje god možemo nastavu produženog boravka, jer shvaćamo da je to apsolutno potreba roditelja za tim. Evo, hvala. Hvala, kolegice Đurić. Gospodin gradonačelnik, odgovor na drugo vijećničko pitanje. Dakle, bit ću konkretan. Ciljani datum otvaranja tvrđave sv. Ivana je najkasnije 4. lipnja, i nadamo se da će 4.6. Dakle, imat ćemo tvrđavu sv. Ivana u ponudi za ovu turističku sezonu. Već su u tijeku pripreme svečanog otvaranja, koncepta rada i funkcioniranja tvrđave.

Dakle, ide sve u nekakvoj dinamici da to se i desi. Hvala, gospodinu gradonačelniku. Sljedeća koja će postaviti pitanje je cijenjena vijećnica Gordana Cvjetković. Izvolite, kolegice. Hvala, predsjedniče. Lijep pozdrav svim prisutnima. Evo, moje pitanje je vrlo jednostavno i ima jednostavno i rješenje za njega. Radi se, naime, o prometnom problemu u ulici Stipe Ninića u Crnici, koje je pitanje u dijelu te ulice zapravo vrlo dobro riješeno u sklopu projekta aglomeracije. I to tamo u onom dijelu u kojem je od samog početka ulice, znači od, odnosno od skretanja u ulicu Ive Zaninovića, u pravcu škole Juraj Dalmatinac, pa sve do skretanja u ulicu Drvarsku, postavljen nogostup. Tako da je tu sada laka prohodnost kako pješacima, tako i automobilima. Međutim, upravo tu gdje prestaje nogostup, a ne znamo zašto, možda ćete mi dati objašnjenje na to, jer ima dovoljna širina, znači ulica, da se postavi jedan nogostup standardne širine. Znači, tu su sada i dalje parkirani automobili, i normalno, to otežava normalnu prohodnost, cirkulaciju, kako pješacima, a to su često djeca koja idu na putu do škole i od škole, i automobilima koji se doslovno tu moraju provlačiti sve do, sve do tamo onog vrtića Ljubica u izgradnji. A ono na što tu stanovnici u tom dijelu Crnice najviše upozoravaju, to je kolaps koji nastaje kad automobil mora izaći iz Drvarske ulice, skrenuti u ulicu Stipe Ninića, gdje mora obavezan je pravac lijevo.

Kažu da nije pitanje samo otežanog izlaska, nego i nemogućeg u nekim situacijama, jer se automobili parkiraju tako blizu da je taj manevar teško napraviti. Onda u tim jutarnjim satima nastaje kolaps. Zapravo, trebaju čekati onoga tko je vlasnik automobila, ako to nije netko tko je iz susjedstva, koji zna da se treba pomaknuti metar, metar i pol dolje. Znači, ono što je do postavljanja nogostupa, možda neko vatrogasno rješenje tipa stupića koje smo imali u onom dijelu Crnice, koji je sada dobro riješen. Eto, hvala. Hvala cijenjenoj kolegici. Zamjenik gradonačelnika, gospodin Miletan.

Dakle, što se tiče nastavka izgradnje nogostupa u ulici Stipe Ninića, mi kao grad smo, prateći vodovod u projektu aglomeracije, na jednom dobrom dijelu gradskih ulica gdje nije bilo nogostupa, napravili nogostup. Tamo gdje je bilo moguće, obzirom na same širine ulica, potrebnu širinu za automobil, minimalnu širinu nogostupa, ulaze, izlaze, kolničke, pješačke i slično. U ulici Stipe Ninića smo imali ambiciju napraviti nogostup skroz tamo do sad dječjeg vrtića u izgradnji. Međutim, tu negdje nakon prve trećine puta nam je problem postala širina same ulice da bi zadovoljili i pješake i automobile. Dio vlasnika parcela, objekata, dvorišta, zapravo na tom putu, njih troje, se treba uvući. Grad Šibenik bi otkupio taj dio. Oni bi trebali za nekih, ne znam, metar do metar i pol uvući se, dakle smanjiti svoj obuhvat, smanjiti svoje dvorišta. I dio njih to nikako nije htio napraviti. Dakle, jednostavno, nekoliko navrata sam i osobno apelirao, molio, objašnjavao zbog čega bi to bilo dobro, od čega bi trebali to platiti i slično. Međutim, dio nije htio po nijednu cijenu, jer time bi izgubio broj parkirnih mjesta za turiste kad dođu u apartmane koje su izgradili, a dio je smatrao da cijena koju sudski vještak nudi nije adekvatna, već su tražili 2,5 do 3 puta više. Jednostavno, susreli smo se sa situacijom da nismo mogli ići u nastavak toga nogostupa da zadovoljimo sve potrebe, odnosno prometne uvjete.

Što se tiče stupića i, ne znam, ležećih policajaca, vibro traka, to prepuštam ovim našim stručnjacima iz Odjela za komunalne djelatnosti da oni procijene što se može, što je gdje bolje, da izbalansiraju taj dio. Tu zbilja se ne bih upletao. Pa onda mogu sagledati, mislim da već jesu, tu mikrolokaciju. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Travičić, izvolite. Pozdrav još jednom. Evo, diramo se prometnica. Zanima me konkretno Brivijskih knezova ulica, kad će konačno doći uređenje samog nogostupa i prometne signalizacije, jer prošli put sam vas isto tako pitao, nisam dobio konkretni odgovor. Tamo se stvarno strašno brzo vozi, a i sami nastavak bi trebao ići na Prilaz tvornici, s obzirom da su nam tu stvarno, ovaj, većinom slučajeva djeca idu na treninze. Tu je i Veslački klub Krka i bazen, i samo Naranča što ste spomenuli, i Ljubica. Znači, stvarno bi volio znati kad bi išli u to uređenje. A drugo, evo, baš bih vas molio, ako može i pisanim putem, tko održava, znači, sportska igrališta po gradu i tko je zadužen za dječja igrališta, kako bi mogli, ovaj, nesmetano, konstantno. Evo, u ovom trenutku, mladi sam roditelj, uvijek doći s djecom, da nema neke prijetnje koje me tamo čekaju. Znači, i sudjelovao bih u nekom rješenju, recimo, da napravimo neki novi odjel nekog kreativnog djelovanja vezano za taj dio. Hvala. Hvala, kolegi Travičiću. Kolega Mileta, izvolite.

Dakle, što se tiče nogostupa niz ulicu Bribirskih knezova, dakle to je ono od Krunjeva magazina do Sportskog centra Ljubica. Tu mi imamo, imamo mi tu projekt, imamo mi tu više-manje riješene vlasničke odnose. Možda nam fali malo odvažnosti da to napravimo. Naime, radi se o tome da, kad gledate nizbrdo od Krunjeva magazina, praktički sa lijeve strane je sve to vlasništvo grada, jedna širina metar i pol dovoljna da se napravi nogostup. Tu se nailazi na nekoliko problema, a to su stepenice, skale za ulaz u privatne kuće, odnosno parcele, koje su napravljene prije nekoliko desetaka godina i koje ulaze u taj koridor za pješački nogostup, gdje bi njegovom izgradnjom trebalo anulirati

5-6 tih ulaza u privatne objekte. S tim da se može opet riješiti i njima ulaz, tako da se te stepenice preprojektiraju i da opet svi budu više-manje zadovoljni. Ali opet imate problem ljudi koji tamo žive, koji stvaraju problem, obzirom da imaju te stepenice već nekoliko desetaka godina. Da, fali nama malo odvažnosti da mi taj problem riješimo. Projekt je tu. To je ići zamjeriti se jedno 5-6 ljudi koji bi izgubili zapravo ulaze, odnosno morali bi možda i o svom trošku kasnije te stepenice ponovo napraviti. Moramo srušiti jedan objekt koji je tamo napravljen kao garaža. I, u principu, to je to. Evo, otvoreno i iskreno. Dakle,

mislim da bi u sljedećih mjesec dana trebali prelomiti i reći: "Okej, idemo u to, pa nek bude kuke i motike, to riješiti." Naravno, tu će se izgubiti opet jedno 20-ak parkirnih mjesta koje ljudi parkiraju, koji žive u tom dijelu grada. Ali evo, slažem se s vama da to treba napraviti. I, jeste, jeste, vidjeli ste i sami da smo mi projektom aglomeracije onaj dan, sa Krunjeva magazina u ulicu Bribirskih knezova, tamo zapravo i treba nastaviti nogostup sa desne strane i kod, malo ispod onoga centra grafičkog, gdje je pješački, prijeći na drugu stranu i tuda zapravo tih 5-6 stepenica prigaziti, srušiti jednu garažu i napraviti novosti.

Hvala, kolegi Mileti. Idemo na daljnja vijećnička pitanja, a to je, ide kolega, cijenjeni kolega Čeko, izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je vezano također uz prometno rasterećenje. Zanima me kada će doći do konkretnih građevinskih radova na takozvanom čvoru Mandalina, čvoru Njivice i ulazu Žaborić, koji su frekventni, pogotovo u ljetnim mjesecima, i gdje bi s njihovom rekonstrukcijom došlo i do povećanja prohodnosti, a također i povećanja sigurnosti, pogotovo što se tiče ulaza u sam Žaborić. Drugo pitanje vezano je uz projekt Batižele. Na prvoj konstituirajućoj sjednici izglasali smo žurni javni poziv za prikupljanje ponuda, obvezujući javni poziv za prikupljanje ponuda za taj područje Batižela. Pa me zanima u kojoj je to fazi, koliko su, ako sam dobro pročitao, 3 ponuđača su bila spomenuta na zadnjoj vašoj konferenciji. Tako da me zanima koliko su ozbiljni interesi, kad bi mogli očekivati pomak tu i prve informacije konkretno o tim ponudama koje ste zaprimili. Hvala lijepa. Hvala, kolegi Čeki. Zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta. Evo, ja bih odgovorio na prvo pitanje. Ako se ne varam, mislim da su radovi, da je uvođenje u posao na ulazu u Žaborić započelo. Tamo su i označavani pripremni, pripremne radnje. Firma Štrabag je dobila taj posao i mislim da je to, da je to, da je ta priča zapravo započela sama izgradnja, odnosno ocrtavanje gradilišta. A što se tiče čvorova Mandalina, odnosno, odnosno Ražine, Mandalina, mi ga zovemo Ražine, a u dokumentaciji Hrvatske cesta je Mandalina, i čvora Njivice, Hrvatske ceste su u proračunu za ovu godinu rezervirale po nekoliko desetaka milijuna kuna.

Mislim da je za čvor Mandalina 42,5 milijuna kuna, a za čvor Njivice 80, preko 80, što znači da ozbiljno s njima računaju. Za oba čvora je ishodovana lokacijska dozvola i već je dogovorena i radi se glavni i izvedbeni projekt. Prvi sljedeći korak za oba čvora će zapravo biti geodetski elaborat, odnosno priča o izvlaštenju i otkupu zemljišta koje će, čim Grad Šibenik od Hrvatskih cesta dobije punomoć, Grad Šibenik u njihovo ime, za njihov novac, to napraviti, kao što smo napravili za čvor Rokići i Meterize. Kad bi počela izgradnja? Ja očekujem da bi čvor Mandalina mogao poći, mogao krenuti puno prije, obzirom na jednostavniju situaciju sa imovinsko-pravnim poslovima. I ja očekujem da natječaj za izvođača radova

u jednoj solidnoj varijanti bude krajem ove godine. Uostalom, imali smo u uredu gradonačelnika i sastanak sa predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta, koji je izrazio želju da se čim prije s time krene, čak je i ponudio nekakve, predvidio nekakve rokove. Ja sam ga dva puta pitao je li siguran da će to baš tako ići. On je rekao: "Nema šta." Jednostavno, to nam je cilj. U ovoj godini mora biti natječaj za izvođača radova, bez obzira što glavni i izvedbeni projekt još nisu gotovi. Tako da smo i gradonačelnik i ja vidjeli ogromnu želju predsjednika Uprave Hrvatskih cesta da sa

Mandalinom krene čim prije. A sa Njivicama, to je puno veći obuhvat. Vidite i po rezerviranim sredstvima da je puno veći iznos rezerviran. Bili bi zadovoljni kad bi natječaj za izvođača radova za Njivice bio sljedeće godine. Kolegi Mileti, gospodin gradonačelnik, na drugo vijećničko pitanje. Što se tiče projekta Batižele, iako je ovdje direktorica, ona može preciznije odgovoriti ako je potrebno, ali ja bih rekao u natuknicama. Dakle, projekt Batižele ide i dalje tempom koji je, uvjetno rečeno, zadovoljavajući, ali uvijek to, naravno, ide nešto sporije i kompliciranije nego što objektivno mi možemo očekivati. Ali ono što je ključ u projektu, dakle, definitivno ona strategija i plan razvoja Batižela koji smo jednoglasno usvojili na Gradskom vijeću još u prošlom sazivu, on je kamen temeljac toga projekta i od toga se ne odustaje. Drugo uporište je suradnja s Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja praktički financira i financirat će u procesu nabave, dakle, developera cijeloga projekta. Cilj je intenzivni su sastanci i dogovori, dakle, s dionicima, dakle, s državom koju zastupa CERP i jučer je bila skupština Batižele gdje su se odazvali i predstavnici CERP-a. Cilj je ove godine raspisati obvezujući javni poziv, odnosno natječaj za investitora na području Batižela. Ako bude sve išlo po planu, onda bi moglo doći i do potpisivanja ugovora u ovoj godini. Dakle, to je konačni cilj. Direktorica me može eventualno korigirati u nekakvoj preciznijoj dinamici i objašnjenju, ali ponavljam, projekt Batižele ide jako dobro.

Ono što nas raduje, interes potencijalni, naravno, interes investitora je iznad svih očekivanja. Hvala, gospodine gradonačelniku. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Cijenjeni vijećnik Krunja, izvolite. Poštovanje svima. Evo, ja, s obzirom da je gradonačelnik meni obećao da bi mogao biti direktor prometa u gibanju i mirovanju, onda ja malo sam dao, malo sebi posla po tom pitanju. Pa evo sad, isto je spomenuo je i turističku sezonu, pa me zanima zašto se mi ne pripremamo u nekakvom drugom pravcu o kojem sam već s prijašnjih sjednica govorio u svezi, u svezi prihvaćanja turista koji će nam doći ili u većem ili manjem obimu. Dakle, parkiralište na prostoru Batižela, to u svom obimu, on u mapi stoji od ulice Meštrovića pa dolje ovaj Tvornički put, to u punom obimu, a on se koristi vrlo, polovica, odnosno uopće nije uređen. Parkirališni prostor mora biti uređen i tehnički opremljen. Jer tu bi mi trebali prihvatiti sve one ljude koji dolaze u posjet Šibeniku, koji dolaze autobusima, osobnim automobilima i kamperima. Jer šta će nam se dogoditi? Opet će nam se dogoditi da nam ti kamperi i automobili dolaze i parkiraju se na području Šubićevca, da se parkiraju ljudima u sezoni ispred ulaza. A imamo tako jedno divno rješenje. I molio bih da, da mi, eto, direktorica, direktorica Batižele, da je bar vidimo tu, ne znam ni tko je i šta je, da nam ona kaže po kojim uvjetima je to dato na korištenje i zašto se to ne uredi.

A drugo moje pitanje isto vezano je uz, uz TEF, a to je ta ograda koja ide uzduž ulice Meštrović i ulice, odnosno uglavnom taj dio je pun tih rupa. Na 5-6 mjesta je ograda provaljena. Vi znate da je tu puno smeća. Vi znate isto tako, kao uđete kroz tu rupu, da dođete do nekog zida tamo koji ima dolje, ima neke kave, odnosno bazeni bivše tvornice koji su dolje 5-6 metara, netko padne. Tko će tu odgovarati jer ulazi kroz taj otvoreni prostor? Dakle, to su dva pitanja u jednom. Eto, hvala. Hvala, gospodine gradonačelnik. Izvolite.

Odmah da krenemo od ovog zadnjeg. Ne znam uopće kome pada na pamet ići na područje TEF-a i ulaziti, jer postoje jasni znakovi da ulazite na to područje na osobnu odgovornost. Ali mi smo očito navikli da za nas ne vrijede nikakva pravila. Ja se čudno ne mogu načuditi da netko ne naspe još te rupe, pa onda da tu zgodno parkira. Što se tiče područja TEF-a, on se i dalje koristi kao parkirališni prostor u sezoni i čak prošle godine je bio dobro iskorišten. I ove godine mi intenzivno se pripremamo upravo za turističku sezonu i osigurat će se parkiralište na području ex TEF-a. Nekakva velika ulaganja ne dolaze u obzir jer je to praktički tuđa imovina. Dakle, sad smo maloprije govorili o projektu Batižele. Ne očekujete valjda da se ulože značajna sredstva za takozvano tehnički opremljeno parkiralište na tuđoj imovini? Dakle, to nije moguće niti ćemo to raditi. Dešava se ono što smo mi praktički i najavljivali. Mi ćemo se ponovo suočavati s problemom parkiranja. Imamo rješenja. Naravno da ta rješenja traže određeni protok vremena. Prva velika investicija na Gatu Vrulje, iz nekih određenih razloga, nešto kasnije, ne bih sad o tome, ali će ići sigurno. Dakle, gubi se parkiralište na Gatu Vrulje jer tamo se radi putnički terminal.

Pripreme projekta Draga su vrlo intenzivne, vrlo intenzivne. I ja bih rekao da je pitanje trenutka kad će se zatvoriti i parkiralište u Dragi, kojeg praktički koristi gradski parking. Naravno da bi dobili alternativna parkirališta, trebat će proći vrijeme. I u samoj Dragi je predviđeno veliko parkiralište, odnosno podzemna garaža s 500 parking mjesta. Radi se na alternativnom rješenju situacije na željezničkoj stanici, jer i to nije naš teren. Dakle, nije to naše područje, nego je to područje koje, ja ću upotrijebiti termin, a ne termin vlasništva, nego korištenja, HŽ-a, i taj problem se pokušava riješiti.

U tijeku su i projekti i razgovori s lokacijom postojećeg vatrogasnog doma, odnosno onih privatnih garaža. Naravno da ne možete rješavati pristup tvrđavi sv. Mihovila, a time i regulaciju parkiranja praktički na obodu stare gradske jezgre dok ne napravimo novi vatrogasni dom. Dakle, to de facto mora biti preko noći. Kad vatrogasci usele, počnu koristiti novi dom, onda možemo raspravljati kako riješiti probleme unutar tvrđave sv. Mihovila. Ali zaključak: naravno da će se na TEF i na područje TEF-a računa upravo kao alternativna mogućnost parkiranja, ne samo kampera, autobusa, nego i osobnih automobila već u predstojećoj turističkoj sezoni.

Hvala. Prelazimo na sljedeća vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Kovač, izvolite. Hvala vam lijepo. Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani gradonačelniče sa zamjenikom, kolegice i kolege. Svi mi koji pratimo informacije koje nam nude domaći i svjetski mediji, svjedočimo kako se svijet i odnosi u njemu, koje smo gledali do prije desetak dana, doslovce raspada pred našim očima kao kula od karata. Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do astronomskog skoka cijene energenata, prvenstveno nafte, kao i plina, naftnih derivata, a onda što za posljedicu ima i poskupljenje električne energije, te očekivani skok cijena svih proizvoda koji ovise o cijeni energenata, pa tako onda i cijena temeljnih, onih živežnih, najpotrebnijih namirnica. Sve to, prema očekivanju stručne javnosti, rezultirat će povelikim padom kupovne moći građana, a što onda za posljedicu može imati, ako ništa drugo, ako ne propast, a ono sasvim sigurno izuzetno velike teškoće u poslovanju poduzetništva, a naposljetku obrtništva, mikro i malog poduzetništva. Osobno sam 3. ožujka, dakle nedavno, predao u pisarnicu gradske uprave prijedlog koji ide za tim da se ukine prirez porezu na dohodak, čime bismo u gradsku potrošnju upumpali cirka 9,4 milijuna kuna, od čega bi dobar dio sasvim sigurno završio u blagajnama poduzetnika

i na taj način u određenoj mjeri pomogao njihovom preživljavanju krize koja je sasvim sigurno pred nama, i vrlo vjerojatno bi pomogao očuvanju jednog zamjetnog broja radnih mjesta u našem gradu. Meni bi osobno bilo interesantno čuti da li i kojim mjerama naš gradski establišment misli pomoći građanima, a naposljetku poduzetnicima, obrtnicima, mikro i malim poduzetnicima u hrvanju s ovom najnovijom nastupajućom krizom. Naravno, u okviru pozitivnim propisima utvrđenih ovlasti. To je jedno pitanje. A drugo, to je više jedna molba. Naime, vrlo često komuniciram s jednim staračkim domaćinstvom, s ljudima koji žive na Jadriji. Radi se o ljudima koji su protjerani s područja Republike Srpske i bili su prisiljeni davnih dana, sad već, je li, svoju obiteljsku kuću u Banja Luci zamijeniti za jednu malu vikendicu na Jadriji, koja je, Jadrija je zapravo gradska četvrt našeg grada, grada Šibenika. Stari gospodin je prešao granicu od 90 godina starosti i još uvijek uspijeva produžiti trajanje vozačke dozvole na godinu dana. On je izuzetno, izuzetno vitalan. No, pitanje je dana kada to više neće moći. Iz razgovora s tim domaćinstvom, staračkim, sam saznao da na Jadriji imamo oko stotinjak ljudi, tu oko 100 ili stotinjak ljudi s prijavljenim prebivalištem, a radi se i o jednom zamjetnom broju takozvanih staračkih domaćinstava. Ljudi koji nisu vozači, ljudi koji plaćaju komunalnu naknadu, nemaju autobusnu povezanost sa Šibenikom, nemaju sustav odvodnje, nemaju trgovine osim u kupališnom periodu.

Čak se i javna rasvjeta relativno loše održava. Molba tih ljudi gradskoj upravi jest da se, ako je to ikako moguće, barem dva puta tjedno, u dogovoru s linijskim prijevoznikom, omogući dolazak u Šibenik tih ljudi u jutarnjim satima i povratak na Jadriju oko podneva, kako bi se moglo ostvariti kupovanje lijekova, neophodnih živežnih namirnica ili pak, što je čest slučaj u tim godinama, ili pak posjeta liječniku. Ovo je, kažem, molba tih ljudi i ja sam je, evo, ovdje pred vas iznio. Hvala lijepa. Hvala, cijenjeni kolega Kovač. Gospodine gradonačelniče, izvolite.

Evo, hvala gospodinu Kovaču. Dakle, prvo, prirez, situacija, pomoć, sve je to sjajno. Mi o mogućnostima ukidanja prireza u gradu Šibeniku razmišljamo već i daleko prije nego što se pojavila ova trenutna nemilna priča s Ukrajinom. Naravno, ali postoji i odgovornost prema proračunu. Dakle, to treba dobro pripremiti, uzeti u kontekst cjelokupne stavke proračuna i donijeti takvu odluku. Ali meni nije stran takav način razmišljanja. Što se tiče Jadrije, Jadrijiće se riješiti problem onog trenutka kada mi uspostavimo vlastitu komunalnu tvrtku, ali prihvaćam ideju, ovo što ste sami rekli, da vidimo postoji li mogućnost nekakvog privremenog rješenja. Nažalost, najvjerojatnije to nećemo uspjeti s Autotransportom dogovoriti. To će morati biti nekakav koncept na drugoj osnovi, da se omogući prijevoz tim ljudima. Cijela priča s Jadrijom je u nekoj osnovi točno što ste rekli. Dakle, gradska četvrt. Nažalost, u toj gradskoj četvrti praktički grad ne upravlja ničim, jer se cijela Jadrija nalazi na pomorskom dobru, a šumom upravljaju Hrvatske šume. I kud god krenete, mi nailazimo tu na probleme. Ali ono što je sasvim sigurno i što je dobro, briga o Jadriji nije stala. U ovom trenutku mi imamo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju plaže, takozvane ploče, od kabina pa do kose. Imamo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju glavne plaže, uključujući i kabine. Pokušavamo sa županijom dogovoriti koncesioniranje ostalih dijelova Jadrije, u prvom redu restorana. Mislim da je restoran netko uzeo u koncesiju i da je on u funkciji.

Problem takozvane marine, problem sportskih igrališta, problem parkiranja, to smo čak nudili samim zaljubljenicima u Jadriji, dakle da se formira nekakva udruga i da se napravi koncept da vode brigu, a time i u prihodu i u sredstvima koja će uložiti za Jadriju. Ali lako je pričati isprikose uz kavu. Kad smo ih pozvali i rekli kakve bi obveze trebali preuzeti, jednostavno su svi odmahnuli rukom. Nitko se ne želi uhvatiti toga posla. U međuvremenu, vi znate da su s Hrvatskim šumama postignut dogovor o jednom povoljnijoj poziciji samih vikendaša da otkupe i postanu vlasnici parcela na kojima se nalaze njihove vikendice, kuće i objekti. Izvlastili smo sve javne ceste i puteve na Jadriji. U ovom trenutku je Vodovod napravio projekt sustava kanalizacije na Jadriji koji je sada moguć, jer je gotov takozvani tribunski krak i vjerojatno će se spojiti na tu stranu. I

ozbiljno razmišljamo da već u zadnjem kvartalu ove godine, a i najkasnije odmah početkom iduće i kalendarske i proračunske godine, krenemo s prvim projektom obnove, jer moramo to uvijek kalkulirati na način da obnova završi do turističke sezone, a ne da se upetljamo u samu sezonu. Vjerojatno će, sasvim sigurno, prvi zahvat ići upravo projekt ploče, dakle plaže koja će obuhvatiti od kabina do kose. Sljedeća faza bi trebala biti obnova plaže ispred kabina. Zadnje će ostati kabine, jer tu, nažalost, još uvijek, bez obzira na intenzivne razgovore i sa županijom, dakle bez obzira što grad Šibenik ima potkoncesiju na kabine, nema pravnog rješenja na koji način koristiti te kabine, jer moj je stav da to mora biti javna plaža dostupna svim građanima. A vi znate bolje od mene kao pravnik da upravljanje na pomorskom dobru je moguće jedino kroz institut koncesije. A kad vi tu raspišete koncesiju na kabine, onda mi smo Jadriju kao gradsku plažu izgubili za vijeke vjekova. Pokušavamo naći rješenje i zato kabine ostavljamo kao zadnje na što će se intervenirati na području Jadrije, ali definitivno će to trebati. I konkretan odgovor: hvala što ste napomenuli za te staračke obitelji na samoj Jadriji. Pokušat ćemo i vidjeti kakvo je pravno rješenje moguće s nekim kombijem ili nečim da se organizira prijevoz. To ćemo napraviti, naravno, u suradnji s Mjesnim odborom Jadrije. Hvala gradonačelniku. Sljedeća koja se javila za riječ je cijenjena kolegica Spahija.

Izvolite. Lijepi pozdrav svima. Moje pitanje je: u kojoj fazi su pripreme za početak gradnje direktnog silaska s autoputa na industrijsku zonu Podi i koji je planirani rok za izgradnju, odnosno samu provedbu projekta? Hvala. Hvala kolegici. Gospodine gradonačelniče, natječaj, čak i odabrani izvođač direktnog spoja i gradnje čvora, industrijska zona Podi, autocesta, onoliko koliko ja imam informaciju, već je trebalo doći do preuzimanja gradilišta. Razlog, mislim da je jučer riješen. Nije bilo ministra koji bi potpisao ugovor. Dakle, ugovor treba potpisati ministar graditeljstva, kojeg do jučer nismo imali. I mislim da je u ovom trenutku ta priča gotova. Kakvi su točno rokovi, ne znam da li Danijel zna detalje. I mislim da je tvrtka Sarađeni izabrana kao izvođač radova izgradnje čvora zona Podi- autocesta.

Hvala. Gospodin Miletaće se priključiti. Kolega Mileta, da li ćete uzeti riječ? Evo, izvolite. To je projekt koji vode Hrvatske autoceste, je li, dakle Hrvatske ceste su one koje rade čvorove Mandalina, Ražine, Njivice, ulaz u Žaborići, ulaz Zaton- Rasline, i tako dalje. A Hrvatske autoceste, druga firma. I tu je odabran izvođač Sarađen. A kako ministra nije bilo, odnosno dok su našli zamjenu, trebalo je potpisati građevinsku dozvolu, ako se ne varam, a ne sam ugovor, nego reći potpisano za izgradnju. Dakle, postoji mogućnost da se i prije građevinske dozvole raspiše natječaj. Ono što je bilo sporno u toj priči je još sam plin. Even, kao koncesionar, trebalo je iznijeti nekakvu plinsku stanicu i sve ostalo. Nije me bilo ova tri dana. Gradonačelnik je tu bolje upućen u ovaj dio sad, da je to potpisano. No, ako je potpisano, onda nema razloga da u sljedećih mjesec dana firma koja je dobila natječaj ne preuzme samo gradilište. Koliki je rok u izvođenju radova, nisam vidio ugovor, pa ne znam.

Hvala. Idemo i na zadnje pitanje. Cijenjen kolega Samardžija, izvolite. Srdačno pozdravljam gradonačelnika, sada gradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća, tajnika, sve kolege i kolegice, vijećnike i vijećnice, poštovane direktore te ravnatelje javnih ustanova i, naravno, naše medije. Moje pitanje će biti upućeno gradonačelniku. Naime, gradonačelniče, obzirom da je, ako se ne varam, prije nekih mjesec dana po medijima se vrtila vijest da se organizira sastanak za izgradnju nove bolnice na području Bribirskih knezova, na kojem su trebali biti prisutni svi saborski zastupnici, ako se ne varam, s područja naše županije, vi kao gradonačelnik i župan, te da će se na tome sastanku razgovarati o izradi projektne dokumentacije. Pa me zanima gdje smo s tim došli i da li se na toj dokumentaciji radi. Moje drugo pitanje, to jest prijedlog, bi bio gradskoj upravi, obzirom da imamo jedino igralište u centru grada, a ono se zove Ex Partizan. Molio bih postaviti pitanje gradonačelniku: da li se razmišlja o njegovom uređenju vanjskome? I na kraju, slava Ukrajini.

Kolega Mileta, izvolite. Evo ovako, ja ću odgovoriti na ovo drugo pitanje, ali isto tako dužan sam, dakle, odgovor. Za čvor Podi, ugovorni rok je 18 mjeseci. Isto tako, gospodinu Traučiću nisam odgovorio: održavanje igrališta vanjskih je, mislim da ste vi pitali, tko održava. Vanjska igrališta održava javna ustanova Sportski objekti, a dječja igrališta, ako su manji kvarovi i lomovi ili čistoća, održava Zeleni grad. Što se tiče vanjskog igrališta Sportskog centra Miminac, da, imamo u planu u sljedećih godinu dana da to igralište bude suvremenije, modernije, da privuče ponovo djecu i mlade na njega.

Gospodine gradonačelniče, vezano za prvo pitanje vijećnika Samardžije. Bolnica je uvijek tema o kojoj bi mogli do večeras pričati, ali ja ću ovako reći. Dakle, iskrena zahvala svim političkim dionicima i na području županije i grada. Kad je tema bolnica, dakle, imamo jedinstveni stav. Drugo, ja sam to tada rekao i na predstavljanju projekta u Kući umjetnosti Arsen. Mi Šibenčani, svi, moramo jasno odlučiti da ćemo napraviti novu bolnicu. Ako očekujemo da će to netko drugi donijeti odluku umjesto nas, neće. I ja ću sad biti otvoren. Našim bokovima nova bolnica u Šibeniku ne paše. Jednostavno ne paše. Vrlo jednostavno. Klinički bolnički centar u Splitu, kad-tad će država napraviti novi. Jer se radi i u Osijeku, radi se u Rijeci, i tako dalje. U Splitu se nije pokrenulo jer oni moraju se složiti u svojim glavama pa odlučiti gdje će to biti. Jer Split, sad se vidi koja je naša prednost, Split je na 89 kilometara kvadratne površine i nabit onako kako što je nabit, a Šibenik ima 525 kilometara kvadratnih površine i mi možemo na svom području locirati i takve velike objekte. Zadar. Zadar ima, i to ja jasno govorim, potpuno jasne ambicije da prerastu u Klinički bolnički centar. Zato su napravili suradnju s Medicinskim fakultetom Osijek. Rade koncept kako je sada dugo u tom sustavu, još od 2008., gdje je jasno, ja imam čak i novinske članke, izrečeno da se tadašnji kapaciteti Poliklinike Zadar rade da bi osigurali zdravstvenu skrb za žitelje od Rogoznice do Senja.

E, dakle, dok je nas Šibenčana, to se neće ostvariti. Da bi oni ostvarili status kliničke bolnice, trebat će im gravitiraju će područje. Gravitiraju će područje može biti samo Šibenik. Mi jednostavno moramo shvatiti da Šibenčani moraju napraviti novu bolnicu jer time stičete nove tehnološke uvjete, privlačite kadar. Što to znači? Imate najbolji primjer na Novoj bolnici Pula. Neka su ljudi napravili Novu bolnicu u Puli, ja ih častim zbog toga. Niti sam fasciniran zgradom Nove bolnice u Puli, ali sam fasciniran jednom drugom činjenicom: da je u bolnicu Pula ušlo 200 milijuna kuna nove medicinske opreme. Zamislite koja je to tehnološka razina, koji je to benefit za svakog građanina Pule, koji je to izazov za zaposlenike u bolnici raditi na suvremenoj opremi. Suvremena oprema, određena tehnološka razina, naravno, uz kadrovski potencijal i znanje, je jednostavno garancija dijagnoze, odnosno zdravlja. Kako u toj cijeloj priči oko Nove bolnice, koja je nesporno lokacija na lokalitetu Bribirskih knezova, da vas puno ne zamaram, taj projekt je preimenovan i zove se Projekt Centar zdravlja na području vojarne Bribirskih knezova. Vodi ga Županijska razvojna agencija. Mi smo dobili u gradskoj upravi službu, bio je niz sastanaka već, dakle, vrlo aktivno se tome radi. A taj Centar zdravlja bi inkorporirao u tkivo i takozvani Centar za klimatske promjene, dakle, ono što je gradonačelnik govorio, Novi vatrogasni dom, ali nemojte zaboraviti da uz Novi vatrogasni dom ide i Novi centar 112, nova policijska postaja, prva koja se miče iz centra grada, dakle, na lokaciji između Briona i Dedinja, ali da je tu osigurano i 3.300 kvadrata za Novi zavod zaurgentnu medicinu, jer je iza i Heliodrom, središte je Nova bolnica, ali tu se razmišlja i o gradnji Novog staračkog doma i povezuje se, inkorporira se funkcioniranje Veteranskog centra koji je napravljen na tom području, pa čak i Centra za mlade, i razmišlja se o potencijalnoj gradnji Nove srednje škole.

Dakle, cijelo to područje bi dobilo jedan koncentričan funkcionalan logistički sadržaj koji definitivno onda integrira i zavlače i područje Brodarice u jedno jedinstveno urbano tkivo grada Šibenika. Za takve projekte, koje, ma što to značilo, se uklapaju u koncept takozvane zelene tranzicije i klimatskih promjena, postoje europski novci. Na tome se radi intenzivno. A ono što mi u ovom trenutku ulijeva optimizam, to je činjenica da su zaista svi politički dionici oko ovog projekta jedinstveni, bez obzira na boje, na stranke, na pozicije na parlamentarnoj razini, regionalnoj ili lokalnoj razini. To se iskazalo i kroz prisustvo svih saborskih zastupnika s područja Šibenika. I ja sam uvjeren da će uz dosta rada i truda taj projekt ići. Hvala gospodinu gradonačelniku. Zahvaljujem se svima koji su danas postavili pitanja i na samom tonu i načinu funkcioniranja ovog aktualnog sata. Aktualni sat je, evo, postao dvosat, pa bih ja predložio da napravimo jednu pauzu do 11:15 i da tada se vratimo redovitom tijeku sjednice.

Je, ali ti si unaprijed već krenuo s time, a danas je bila gužva. Znači, odnosno jučer. Jučer u 1 ujutro je bila skupština. Primakao se onaj momenat kad smo odredili da se vraćamo u naše vijećničke klupe. Ja vas sve, kolege, gospodo, očito da pola sata nije bilo dovoljno. Vidite da nisam puno, ovaj, fula. Da nisam puno fula. Gospodo, ajmo se vratiti u vijećničke klupe i nastaviti s našim redovnim zasjedanjem. Ja bih molio kolegu Galića da opet izvrši prozivku vijećnika. Ipak smo imali dugi aktualni sat i ovu pauzu, pa da možemo konstatirati sadašnje stanje stvari nazočnosti. Izvolite. Zahvaljujem se. Dakle, Branka Badžim, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić. Dario još nije tu. Je li tu? Je. Dobro. Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković,

Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje. Tu. Dobro. Tonči Restović, Nenad Samardžija. Nenad Samardžija još nije tu, ali... Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je tu. Dakle, svi osim Nenada. Možemo konstatirati da je nazočno 20 vijećnika. Jasno da ćemo pratiti situaciju kako to bude u samom tijeku, kad bude i odlučivanje. Ali evo, kolega Samardžija se pojavio, pa možemo i konstatirati da je cjelovit sastav Gradskoga vijeća i na ovom dijelu, službenoga dijela sjednice. Prijedlog dnevnog reda, kolege vam je upućen u samom pozivu za ovu sjednicu. Međutim, prije samog utvrđivanja dnevnog reda, nekoliko, ovaj, više tehničkih ispravaka. U točkama 8 i 13, koje ste dobili u izvornome pozivu, su, ovaj, određene izmjene u samome naslovu akata, tako da je sada prijedlog da naslov 8. točke bude: "Prijedlog odluke o suglasnosti za provedbu ulaganja na projektu rekonstrukcije i opremanja javne zelene površine u Žaborcu", gdje umjesto riječi"rekonstrukcija" trebalo bi staviti"građenje". Također je korekcija i kod 13. točke dnevnog reda u nazivu: "Prijedlog odluke o preimenovanju ulice u Vrpolju na način (sada da ista glasi) odluka o imenovanju i preimenovanju ulica u Vrpolju". Otvaram mogućnost da li netko od ovlaštenih predlagatelja ima još neki prijedlog za izmjenu dnevnog reda.

Gradonačelnik, kao što znate, a dobili ste u ovom dodatnom dopisu, je predložio dopunu dnevnog reda s dvije točke, i to je: "Prijedlog odluke o donošenju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja luke Pekovac" i "Prijedlog odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika". Imamo li još nekih dodatnih tu prijedloga? Ako nemamo, najprije odlučujemo o tome da li ćemo uvrstiti u dnevni red dopunu, pa glasamo o dopuni. Tko je za to da se uvrsti u dnevni red prijedlog odluke o donošenju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja luke Pekovac? Tko je za?

19. 19 protiv, suzdržanih, većinom glasova prihvaćeno. I "Prijedlog odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika". Tko je za? 20. 20 suzdržanih, protiv. Većinom glasova prihvaćena i ova odluka. Znači, možemo, ovaj, utvrditi i cjeloviti dnevni red, pa sad predlažem da glasamo i s cjelovitim dnevnim redom, s tim da bi ove dvije točke koje smo dopunili bile sada po novoj nomenklaturi točke 24 i 25. Pa predlažem da usvojimo cjeloviti dnevni red u ovome tekstu. Tko je za? Jednoglasno. Prema tome, možemo konstatirati da smo utvrdili dnevni red koji ukupno sadrži 25 točaka dnevnog reda. I možemo prijeći na prvu točku dnevnog reda, a to je "Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac 2021. godine", koji, inače, primamo na znanje, o njemu ne glasujemo. Možemo otvoriti raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Gospodine gradonačelniče, imate li vi potrebu? Ne? Evo, kolega vijećnik Kovač se javio za riječ. Cijenim kolega, možete pristupiti. Javio se također, konstatirajmo, i kolega Travčić, pa će on biti drugi koji se javio u vezi ove točke. Izvolite.

Hvala vam lijepa. Dakle, izvješće gradonačelnika odnosi se na drugo polugodište protekle godine, dakle razdoblje srpanj-prosinac. Ne bih se ovdje htio upuštati u minuciozne i detaljne komentare pojedinih stavki ovog izvješća, jer je ono doista obimno, ima 56 stranica, te bi po mome sudu bilo vrlo teško u poslovnički dodijeljenom vremenu tako nešto, tako nešto obaviti. No, držim kako je ovdje vrlo važno istaknuti ono čega u izvješću nema, a moglo bi, i po mom, po mom sudu bi trebalo biti predmet interesa ovoga vijeća. Naime, postoji jasna namjera osnivanja komunalne tvrtke za linijski prijevoz građana. To je, između ostalog, razvidno i iz nekidašnje izjave zamjenika gradonačelnika, gospodina Milete, koji je dao medijima prigodom potpisivanja ugovora s T-komom, a vezano uz popularno nazvane"toteme" koji bi trebali stajati na autobusnim stajalištima, a između ostalog, evo i danas, u ovom segmentu sjednice vijećničkih pitanja, je gospodin Mileta nedvojbeno, nedvojbeno, nedvojbeno govorio o tome. U više sam navrata, baš na sjednicama ovog vijeća, molio gradonačelnika da i Gradskom vijeću, kao i javnosti, prezentira feasibility studiju, dakle studiju koja bi pokazala koji su benefiti, benefiti, koji su troškovi ovog poduhvata, jer i javnost, a i vijećnici koji reprezentiraju građane, imaju pravo na ta saznanja. Iz proračuna za 2022. godinu, ako me sjećanje dobro služi, razvidno je kako grad u kupnju modernih autobusaulaže 27 milijuna kuna. Mislim da se radi o 11 autobusa. Prema riječima stručnjaka, s kojima sam se konzultirao, jer nisam prometni stručnjak, kako bi se zatvorila potreba svih linija za autobusima, dakle postojećih linija, bilo bi potrebno nabaviti najmanje 25 vozila, a na svako vozilo, sukladno kazivanju struke, neophodno je zaposliti barem dva vozača.

Neophodno je zaposliti i osoblje za održavanje spomenutih vozila. Jednako tako, nužan je i prostor za garažiranje i održavanje autobusa. Kad tomu dodamo izjavu našeg gradonačelnika da je krajnji cilj besplatni gradski prijevoz za sve, onda postaje jasno koliki bi to mogao biti teret za proračun, koji uglavnom pune baš građani koji nisu informirani o detaljima ovog velikog projekta. Bilo bi korektno prezentirati troškove ovog projekta usporedivo s, recimo, koncesijskim ili pak nekim drugim režimom u organizaciji linijskog prijevoza građana. Možda samo nekoliko rečenica: u namjeri ukazivanja na olako davanje obećanja vezanih uz postupak realizacije projekta "Generacije" ili projekta "Generacija", projekta "Batižele". Naime, 17. studenog prošle godine gospodin gradonačelnik i gospodin Zekanović su najavili raspisivanje obvezujućeg međunarodnog natječaja vrlo skoro, prema riječima gospodina Zekanovića, citiram,"već do kraja godine". Taj rok je istekao, a sada, iz ovoga gradonačelnikovog izvješća, možemo primijetiti da je zastoj uvjetovan činjenicom kako nije doneseno rješenje za granicu pomorskoga dobra na predjelu Velika Kapela-Extef, pa je navodno krajem godine zatraženo od nadležnog županijskog upravnog odjela da ubrza postupak. Ako se već radi o projektu "Generacija", onda je, barem za mene, začuđujuće da gradska uprava nije u stanju sagledati ukupnu problematiku koja stoji pred stvaranjem punih pretpostavki, za ako ništa drugo, a ono raspisivanje međunarodnog natječaja. Konstantno iskrsavaju nekakve smetnje koje oduljuju početak realizacije tog zahtjevnog projekta. Sjećam se da je na jednoj od prethodnih sjednica bio istaknut problem suglasnosti CERP-a za nekakve, nekakve, ovaj, strategijske odluke vezane, vezane uz budućnost TEF-a.

Ovdje se moram prisjetiti činjenice da je popis stanovništva Republike Hrvatske obavljen baš pri kraju drugog polugodišta prošle godine. Istina bog, rezultati su objavljeni u siječnju. Rezultati spomenutog popisa su za naš grad, priznajmo, budimo iskreni, prilično poražavajući, uprkos činjenici da je gradonačelnik sredinom prošle godine sve one koji su upozoravali da na području našeg grada, da se na području našeg grada događa demografski brodolom, nazvao, citiram,"zlogukim sovama", te sa sigurnošću izjavljivao kako jedva čeka rezultate prije spomenutog popisa stanovništva, iz kojeg će biti razvidno kako Šibenik nije izgubio, citiram,"ništa" stanovništvu. Pripominjem i podsjećam kako je grad Šibenik na svojem administrativnom području u zadnjih 10 godina izgubio 3.743 građana ili više od 8%, a samo urbano tijelo grada 3.217 građana ili 9,38%. S obzirom na saznanja o rezultatima provedenoga popisa stanovništva, koji su objavljeni u prvoj polovici siječnja, a koji svjedoče o demografskoj eroziji koju doživljava naš grad, kao i obzirom na geopolitičko—rat u Ukrajini, naravno, je li—kao i gospodarsko okruženje u kojem živi Europa, pa posljedično i naša domovina, kao i naš grad Šibenik, držim kako bi bilo dobro da gradonačelnik usmeno obrazloži što gradski establišment kanji poduzimati u namjeri zaustavljanja procesa gubitka stanovništva, kao i kojim namjerama, kojim mjerama namjerava pomoći građanima i poduzetnicima kako bi što lakše pretrpjeli nastupajuća poskupljenja svih energenata, što će, prema očekivanju stručne javnosti, dovesti do sveopćih poskupljenja i onih namirnica potrebnih za svakodnevni život.

Paš će, sasvim sigurno, kupovna moć, te će, po svoj prilici, doći do nove gospodarske recesije. Gospodin gradonačelnik je jedan dio odgovora na ovo moje posljednje pitanje dao u vijećničkim pitanjima, ali mislim da bi trebalo biti malo detaljniji i malo podrobniji, s obzirom na ova recentna, vrlo dramatična zbivanja. Hvala lijepa. Hvala gospodinu Kovaču. Gospodin gradonačelnik, doktor Burić? Dakle, o demografskoj priči, ja neću uopće se osvrnuti, jer to nije predmet izvješća gradonačelnika. Što se tiče Batižele i TEF-a, to je sve odavno rečeno i napisano. Ja ću gospodina Kovača podsjetiti da 23 godine se tamo nije dešavalo ništa, a sad odjedanput slušamo sa strane sugestije kako bi mi morali ubrzati ono što praktički sasvim sigurno ide i što je određena procedura u kojoj sudjeluju i stručnjaci izvan Hrvatske u objavljivanju kvalitetnog natječaja. Jedno je sigurno: problem Batižela je riješen, na prostoru Extefaće se graditi. Raskrčili smo ono što mnogi ispred nas, bez obzira na političke boje, niti su znali niti su htjeli riješiti, jer da su znali, ne bi imali neslavan rekord da je to najduže blokirani račun u povijesti Republike Hrvatske. Toliko o Batiželama. Ali vrata direktorice firme su širom otvorena, svatko može dobiti sve relevantne podatke. Komunalna tvrtka, ja ću samo, dakle, komunalni prijevoz, podsjetiti da je Šibenik, čini mi se, jedini, ili još postoji jedan grad, koji ima koncesionara za komunalni prijevoz. Ako se oko ičega nismo slagali, onda smo se slagali oko činjenice da to jednostavno ne funkcionira i da je to neprimjereno za grad.

Druga činjenica: nema autobusa ako je to koncesionar. Dakle, moguće apliciranje na europske fondove mogu samo komunalne tvrtke, i to smo mi i napravili. Cijela, cijeli taj jedan vrlo kompleksan i težak posao u koji smo se uključili, i nadamo se da će negdje od početka rujna početi funkcionirati, niti znamo, niti smo kapacitirani da to sami odradimo. Ponovit ću da Ernest & Young radi studiju prometa, i naravno, u onom trenutku kad sve to bude gotovo, bit će prezentirano i gradskom vijeću, ali naravno i građanima. I nema dileme, ostajem pri tome da je konačan cilj besplatni komunalni prijevoz. Imamo mi orijentaciono već i prve cifre, i ja mislim da je to nešto što bi morao biti konačan cilj, jer to je najviše što možete učiniti da se ljudi osjećaju sigurno, da mogu i djeca i odrasli i umirovljenici i svi, sve druge kriterije koji su ionako uključeni kroz sustav koncesioniranja, normalno komunicirati gradom. Pa ja bih rekao da je to i najveći doprinos poskupljenju benzina i parkiranja kada se uspostavi sasvim logičan

komunalni prijevoz. Evo, neformalno smo baš s gospodinom Restovićem pričali, čakulali, ono što je mene oduševilo u praktički već dostupnim podacima, da na 70% površine, a to vam je de facto ovo što sada pokriva komunalni koncesionar, autobusi će voziti svakih 20 minuta, u jednom potpuno drugačijem ritmu, logično posloženom. I naravno da je konačni cilj kompletno administrativno područje, pa smo imali u aktualnom satu i Jadrija, biti povezana komunalnim prijevozom bez obzira hoće li autobusu biti 1, 5 ili 35 putnika. Dakle, onog trenutka, da zaključim, kad budu sve studije gotove, svi relevantni podaci, onda ćete, naravno, biti o tome izviješteni. Da se paralelno radi i na osiguranju sredstava za gradnju, ajmo je tako nazvati, remize, odnosno garaže za novu komunalnu tvrtku. Dakle, sve su to postupci koji su u tijeku. U ovom trenutku se rade pripreme za objavljivanje natječaja za zapošljavanje i vozača i uniformi i takozvanog tiketinga, načina plaćanja i svega ostalog. Naravno da će tu biti još čudo problema, bit će tu posrtanja, bit će tu korekcija u hodu, toga smo mi svjesni, ali od toga nećemo, nećemo odustati. Dakle, zaključak: komunalna tvrtka je ono što će omogućiti i nabavku dodatnih autobusa. Mi već i radimo na financijskoj konstrukciji. Projekt Batižele ide svojim dobrim putem. Takozvani demografski problemi Republike Hrvatske, to su demografski problemi, naravno, svake sredine, vrlo specifični ponaosob, ali to nije predmet izvješća. Grad apsolutno čini sve što može, što je u njegovoj nadležnosti.

Ono što je definitivno naš problem je, pa, praktički nešto što je urbano tkivo grada, se ne pribraja gradu. Mislim konkretno na područje općine Bilice, jer imate niz stanovnika koji kupuju parcele, grade kuće, jer je na toj, toj lokaciji to moguće napraviti, a grad ima oskudne mogućnosti širenja građevinskih područja. I ono što smo mi sada inicirali, i sad ću tu reći, da bi mi prekrojili i stvorili uvjete za građenje, pa između ostalog i individualnih stambenih objekata na području grada, mi moramo prekrojiti, reducirati, maknuti određena građevinska područja. Bit ću konkretan. Dakle, jedan od velikih problema ovog grada je takozvani projekt Zablače, kojem je rezervirano 600.000 kvadratnih metara građevinskog područja, a tamo se, pod milim bogom, ništa ne dešava, usprkos željama, ambicijama i pozivu grada. Mi smo čak uputili i novi poziv takozvanom potencijalnom investitoru, jer i ti investitori su isto biološka bića i proces starenja je neminovan, i pitanje je jesu li oni više sposobni to izdržati. Dakle, mi smo došli u situaciju da moramo presložiti planske dokumente da bi omogućili praktički doseljavanje i gradnju. POS-ovi, stanovi, sve ostalo što se radi, povoljni kreditni aranžmani, osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta, mislim da su to apsolutno najjače demografske mjere. Hvala, kolega Kovač. Možete, izvolite. Kolega Slavica se javio za pitanje, kolega je... ne, ne. Onda iza kolege Travčića, jer će on biti prije vas. Poštovani gospodine gradonačelniče, ja sam ovdje pledirao, zapravo na vas i na vaše suradnike, da se, da nije pametno u krajnjoj liniji, pa nije niti produktivno, davati obećanja koja se ne mogu izvršiti.

Dakle, u tome smislu, jel, dato je obećanje: do kraja godine ćemo raspisati međunarodni natječaj. Nije se dogodilo, evo, prošla su 2 mjeseca i pojeo vuk magare, ništa se tragično neće dogoditi. Ali to nije dobro. To stvara u javnosti jedno nepovjerenje prema vama. Druga stvar: kad govorimo o jednom izuzetno velikom pothvatu, izuzetno velikom poslovnom pothvatu, dakle utemeljenje kompanije u vlasništvu grada koja će se baviti linijskim prijevozom građana, je l', krenuti na način kako ste vi to krenuli, meni je kao čovjeku, kao čovjeku koji je proveo čitav svoj radni vijek u realnom sektoru, to pomalo neshvatljivo. Dakle, daleko bilo to da sam ja protiv modernizacije i podizanja kvalitete, razine kvalitete linijskog gradskog prijevoza. Ali, recimo, evo danas gospodin Mileta izjavljuje da se još radi elaborat kojim bi se utvrdio broj linija i neophodni broj autobusa. Izjava: nemamo orijentaciju o troškovima koje će proizvesti realizacija programa. Dakle, meni kao čovjeku koji sam radio u realnom sektoru, meni to nije prihvatljivo. Dakle, krećete u jednu veliku poslovnu avanturu, apsolutno, a da nemate elementarne, osnovne podatke. Dakle, koliko će linija biti neophodno, koliko će autobusa biti potrebno, koji će to biti troškovi koje će taj projekt proizvesti. Dakle, to je nešto što u poslovnom smislu vrlo teško može držati vodu. Inače, kažem, daleko od toga da ja nisam za modernizaciju i podizanje kvalitete i razine standarda u prijevozu, u, u, u linijskom gradskom prijevozu.

Evo, tek toliko. Hvala lijepo. Hvala, gospodine gradonačelniče, odgovor na ovu repliku. Odgovor je vrlo jednostavan. Dakle, i gospodinu Kovaču, svim vijećnicima, svim građanima grada Šibenik: u rujnu 2000., tekuće 22. godine, narančasto-crni autobusi će pokrivati sve postojeće koncesijske linije i gradski prijevoz će biti organiziran po frekvenciji svakih 20 minuta. Hvala. Cijenjeni vijećnik Travčić, izvolite. Poštovani gospodine gradonačelniče, ja ću vas malo i pohvaliti. Pa, ono, sigurno ste izostavili, ovaj, sama ta transparentnost javnih natječaja za pročelnike i raznoravnatelje, da je, da je na jednoj stranici koja to super objašnjava kako se dolazi do toga i di se može... I rekli ste lijepo: možemo zatražiti dokumentaciju. Znači, to ste izostavili. Da, postoji taj link, tako da se lijepo može transparentno napraviti. A sad ću vas citirati. Kaže: "Cilj nam je izgraditi..." Vaš, vaš uvodnu riječ u strategiji razvoja sporta u Šibeniku. Kaže: "Cilj nam je izgraditi infrastrukturu i stvoriti preduvjete da se svako šibensko dijete može baviti sportom tijekom odrastanja, da sve profesionalne sportaše i sportašice imaju idealne uvjete za treniranje i postizanje rezultata, a sve Šibenčanke i Šibenčani priliku za rekreativno bavljenje sportom, vježbe i održavanje kondicije." Mislim, super je, ali zaboravili ste onda, znači, ja bih vam, eto, da se pohvalite, da ste 4 nogometna skoro terena nekim putem izgubili, pa eto, ono, rekli ste da će, kad se rastereti nogometni HNK, Hrvatski nogometni klub Šibenik, da će doći više sredstava za grad Šibenik.

I u tome ste i uspjeli. Pa bih, eto, volio da mi još kažete kako ste to lijepo uspjeli izgubiti 4 terena, više se ne možemo baviti s njima. Znači, i Lozovac, Mandalina, Zablače. A evo, sad zadnje: žao mi je što nije bila neka klauzula da se ona sva djeca koja gravitiraju najviše u Crnici mogu koristiti onim terenom koji, evo, ide putem tim da je uskoro i on gotov. Znači, jedan vaš vijećnik, kolega, je ovako rekao: "Nogomet, ovdje je rekao za ovu pozornicu, uvijek će biti jedan od glavnih promotora grada Šibenika." Super je. I volio bih da vas pohvalim jer ste baš na dobrom putu što ste jednu granu, skoro kroz kakaonicu u prijašnjim vremenima, izgubili u Crnici. Eto, hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovor na izlaganje. Meni je posebno teško pokupiti sve što je gospodin Travčić htio reći, ali ja ću njemu sad poručiti. Sutra u 10:00 je prezentacija Sportsko-rekreacionog centra Javnjak, pa dođite, pa ćete vidjeti o čemu pričamo.

Hvala. Idemo na daljnje vijeće. Kolega Slavica, izvolite. Kad smo se dotakli već demografije, onda me zanima kako gospodin Burić komentira svoje riječi iz 3. mjeseca 2021. godine, kada je rekao: "Radujem se popisu stanovništva, da ne mantiramo zloguke sove, Šibenik nije izgubio ništa građana." Eto ga. Hvala. Ima li daljnjih vijećničkih pitanja? Ako nema, zaključujemo prvu točku dnevnog reda. Nju smo primili na znanje i o njoj se ne glasuje. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o kratkoročnom zaduženju grada Šibenika. Ispred predlagatelja, cijenjeni pročelnik gospodin Slobodan Tolić, izvolite.

Pozdrav svima. Ispred vas je odluka o kratkoročnom zaduženju grada Šibenika, gdje grad pokušava osigurati financijska sredstva prvenstveno za dovršetak EU projekata, gdje se poklopilo da sva 4 EU projekta završavaju većinom u prvom dijelu godine. Riječ je o EU projektu Ivan, EU projekt Koraljlarstvo na Zlarinu, EU projekt Komunalna infrastruktura na industrijskoj zoni Podi i EU projekt Integrirana mobilnost na području grada Šibenika, povećanje broja putnika u linijskom prijevozu. Inače se gradski proračun bolje puni u drugom dijelu godine, što ovisi o, većim dijelom i o sezoni. A mi smo ovih 9 milijuna kuna je ustvari naš udio u EU projektima, gdje smo raspisali natječaj, poslali smo na adrese svih banaka koje imaju podružnice u gradu Šibeniku, dobili čak 6 ponuda i čak i iznenađujuću kamatnu stopu, gdje su troškovi, troškovi samog kredita manji nego što bi bile zatezne kamate, dok bi po EU projektima čekali po zahtjevima za nadoknadu sredstava dok se odobre i, onaj, u ministarstvu, nadležnim ministarstvima i u konačnici isplate. Evo, toliko uvodno. Hvala. Hvala, kolegi Toli ću. Za riječ se javio cijenjeni vijećnik gospodin Restović i gospodin Marenc i gospodin Kovač. Evo, po tom redoslijedu. Izvolite, kolega.

Hvala, predsjedniče. Hvala i pročelniku na ovom kratkom i, rekao bih, neuvjerljivom obrazloženju. Naime, pročitat ću, prije svega ću pročitati obrazloženje koje smo dobili uz ovu odluku prijedloga, koje kaže, jedan dio kaže: "Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću ne ograničava se, nego je upravo temelj upravljanja financijskim tokovima i gotovinom, te prihodima i rashodima dobrog gospodarenja. Na takav se način uspješno mogu premostiti negativne razlike koje su posljedica različite dinamike ispunjavanja obveza i prikupljanja te uplate prihoda u proračun jedinice lokalne samouprave." Ako to povežemo, pogotovo ove dvije rečenice, s činjenicom da smo proračun za ovu godinu donijeli prije nešto, ajde, oko 3 mjeseca, jel' tako, ima, moje pitanje je: što se to spektakularno dogodilo u ovih 2 mjeseca što niste mogli predvidjeti, u krajnjem slučaju ne vi, nego gradska uprava, što nije mogla predvidjeti kad je donosila proračun za ovu godinu? I druga stvar, ajde, da ne ostaje sve na, na, na kuđenju, ovih 0,24% ili 0,26% kamate, ako se ne varam, je stvarno, stvarno zanemarivo i to je okej. Međutim,

nisam uvjeren da su priče oko, tek ste sad povezali u ovom obrazloženju i kratkom izlaganju, dizanje kredita s nekakvim projektima. Ja bih čak rekao da je ovo prvi put da podizanje kredita nije povezano s nikakvim projektima, već je povezano isključivo s rješavanjem tekućih obaveza gradske uprave, što je, ako dodamo sve onaj minus o kojem smo govorili kad smo imali prijedlog proračuna za ovu godinu koji se akumulirao sve ove godine, onda bi nas lako moglo, ako se ovim tempom nastavi i ako ove geopolitičke stvari koje se sad događaju i na koje, recimo, nemam utjecaj, da bi nas se moglo dogoditi da dolazimo do, već sad, do rekordnog minusa u proračunu, a da bi on mogao, manjka u proračunu, a da bi on mogao biti itekako velik u narednim godinama. Gradonačelniče, nadam se da, s obzirom na poslovne, odnosno financijske uspjehe koje ste polučili kao ravnatelj bolnice Šibenik, koja je, naravno, zahtjevnija nego, nego samo, samo vođenje grada, zbog niza vanjskih okolnosti, da isto nas takva jedna katastrofa ne čeka i u proračunu grada nakon ovog mandata. Hvala. Kolega gradonačelnik, doktor Burić. Vrlo jednostavno. Dakle, ove priče o takozvanom financijskom bankrotu, o problemima u proračunu grada, ja slušam punih 9 godina. I u tih 9 godina nit se desio bankrot, a bogami, desilo se nešto drugo. Svi projekti koje smo obećali u 3 mandata, dakle ovo je treći, su završeni bez ikakvih financijskih problema, sve je plaćeno, sve obveze grada Šibenika su izvršene.

Kad govorimo o ovim famoznim 9 milijuna, ja ću to objasniti, evo, da moji građani mene normalno shvate. Dakle, imamo platiti u kešu, pod navodnike kešu, 9 milijuna, i neko nam da tih 9 milijuna i kaže: "Vratitćete mi unutar proračunske godine", dakle to se ništa neće bitno odnositi na proračun, u 9 mjesečnih rata, i to ćete koštati 20.000 kuna. Da imam, gospodine Restoviću, 9 milijuna u proračunu, ponovo bih digao ovih, ovaj kredit s 0,26% kamata, jer tako funkcionira svatko koji vodi računa o načinu financiranja. Niti privatni poduzetnici ne rade keš lovom, naravno da smo mi lokalna samouprava. Dakle, vrlo jednostavno: tih 9 milijuna je unutar proračunske godine, bit će vraćeni do kraja godine, ali ćemo ih dobiti na hrpi. A kad to usporedite, trošak, jer ovdje govorimo samo o trošku kredita od 20-ak tisuća kuna u odnosu na zatezne kamate prema izvođačima radova, onda je ta poslovna godina potpuno jasna. Budite sigurni, nikad nisu kasnile niti plaće zaposlenicima gradske uprave, niti proračunskim korisnicima. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji pratimo zakonske obveze korigiranja plaće i u vrtićima i u osnovnom školstvu i u vatrogastvu, bez ikakvih financijskih potresa. Hvala. Replika, gospodin Restović.

Opet me malo niste slušali. Naime, čak sam i pohvalio tu kamatu od 0,26% i mislim da je stvarno nikakva. Međutim, ono što i sad niste rekli, a to je da, po ovoj vašoj logici, bi značilo da ćemo se zaduživati stalno, odnosno dizati kredite ukoliko ih budemo mogli dobivati po ovakvoj kamatnoj stopi. Moj je problem razlog zašto to radimo. A ako se tome pridoda, ponovo naglašavam, proračun koji je donešen prije 3 mjeseca ili manje od 3 mjeseca, u kojem se ovo nije moglo predvidjeti, tada to znači da je nešto vanredno u pitanju. I to sad prikazivati kao nešto najnormalnija stvar koja se stavlja vijećnicima na klupe da izglasaju, kao neka najnormalnija, najnormalnije poslovanje gradske uprave, je, ja se stvarno ispričavam, ali dosta, dosta, dosta smiješno. Hvala vam. Evo, prije nego što dobijete riječ... Naravno, ostao sam dužan odgovor oko bolnice. Gospodine... Ne, ne, sad ću ja reći. Dakle, iza mene, a ja sam već, evo, hvala Bogu, otišao iz bolnice, ovo je 9 ili 10 godina, kažite mi ime ravnatelja, a bilo ih je raznoraznih, koji su mene naslijedili, jesu li dugovi bolnice sada veći ili manji nego što su bili kad sam ja otišao. Drugo, sad ću vam reći, a ja znam to napamet. 1. 8. 2008., 2008., kada na kongresu u Plitvicama se uvodi novi sustav financiranja zdravstvenih ustanova, i 31. 3. 2013., kad ja donosim zadnje financijsko izvješće, zadnje, bolnica Šibenik je u plusu kumulativno u 5 godina 27 milijuna kuna.

To vam je službeni dokument. To što nas je netko na umjetan način i prijevarom natjerao u sanaciju, ne vraćajući dugove Kninske bolnice, koja je u jednom periodu bila zajednička ustanova sa šibenskom bolnicom, za sve postoji dokumentacija, to je na njihovom moralu i njihovom načinu funkcioniranja. Znači, predsjedniče, hoćete podsjetiti gradonačelnika da je gradonačelnik arhivar te bolnice kad govori o nikakvom uslužnom dugovanju? Znate, šta, ovaj, ajmo mi prestati s ovakvim palicama stupa. Kad znate da postavite određeno pitanje, određeni aspekt koji u sebi implicira i, evo, ovu neku bočnu temu koja možda i nije predmet rasprave, onda prihvatimo da se netko i na to osvrne. Idemo dalje, kolega Marenc. Imaš li ti još nešto? Ivan Budrag, izvolite. Ne, Budrag je iza njih. I bio je još i kolega Kovač prije. O tome vodimo računa da je kolegica Budrag tu.

Hvala. Gospodine predsjedniče, moje pitanje praktički se odnosi, ovo nije neka vrsta kredita, ovo je pozajmljeno, koliko sam uspio shvatiti, na neki način, i, ovaj, evo, sad je tek prvi put sam skužio kad je rekao gradonačelnik da će se vraćati u 9 rata, ja sam razumio da će se to vratiti jednokratno dogodne u ovo doba. Ali, ovaj, meni je pitanje, na neki način, ja sam se prihvatio toga na neki način, što će biti dogodne u ovo doba ako ne budemo imali tih 9 milijuna kuna, jer, ovaj, koja je garancija da će se stvarno, da će ti novci doći u, na neki način, u budžet grada, a sad vidim da je to za potrebe,

evo, održavanja ovih projekata koji su praktički od Europske unije, tu znamo kakva je metodika i kakva je logika rada, to sve to skupa, s obzirom da ova nova omotnica već kasni, debelo kasni godinu dana, ako ne i više, jer tu je trebalo već puno toga biti riješeno prije današnjeg dana. Mislim da i pitanje i vraćanja, odnosno na neki način potvrđivanje tih troškova se može itekako odvući, tako da nije to nikakva sigurnost. Tako da izražavam malo sumnju, na ovakav način poslovanja nije ni neophodno ni potrebno da se tobože održavaju, mi navikli smo na neka kašnjenja nekakvih projekata, to nam ništa puno ni spektakularno ne radi. Da li to žurimo, da li je potrebno na takav način ulaziti da se zaduživamo, tu malo izražavam skepsu i malo sumnju za cijelu tu priču. A s obzirom da su jeftini šolji, odnosno da novca ima toliko na tržištu, onda predlažem: zašto samo uzimamo 9 milijuna, uzmemo više, 20, 30 milijuna, zašto ne? Pa ćemo napraviti malo duži kredit na 50 godina, pa bi se onda predložio i, i realizaciju, kad već razmišljate o tome, da ukinemo i prirez, pa da na neki način, na tuđim novcima, i dalje gradimo našu budućnost. Jer, pazite, bit će još prilike razgovarati, ovdje ima točka, točki sljedećih u koje ćemo tu doći. Ovo nije samo logika grada. Na ovakvom načinu rada rade sva gradska poduzeća.

Zeleni grad 66% radi s tuđim novcem, zašto ne bi radili i, i grad. Eto, toliko. Hvala lijepo. Hvala vam, kolega Marencu, kolega Kovač. Pa već smo dosta, dosta toga čuli. Dakle, slijedom svega onoga što je ovdje rečeno, dakle, grad Šibenik se može, nesporno, kratkoročno zadužiti, najduže do 12 mjeseci, i to zaduženje može se realizirati samo za premošćivanje nastale nelikvidnosti zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. I upravo je tako ovaj zahtjev i, i koncipiran. Ja ovdje moram iskazati svoje iznenađenje zbog činjenice da je gradski proračun odmah početkom godine u nekakvom disbalansu, odnosno da grad ima problema s likvidnošću i to na razini 9 milijuna kuna, jer se čini da se planirani priljev od 400 milijuna kuna u ovoj godini odmah na startu ne ostvaruje, ne ostvaruje predviđenom dinamikom, što onda otvara sljedeća pitanja, pa ću ja neka pitanja ovdje i postaviti. Prvo pitanje je: zašto se ne proda nefinancijska imovina koja je predviđena za prodaju u ovoj godini? Drugo pitanje koje se postavlja, to je: kolika je uopće nenaplaćena realizacija? Kolika je razina naplaćenosti komunalne naknade? Tko su najveći dužnici? Koliko je otpisano i kome? Dio odgovora leži i u sljedećoj točki dnevnog reda. Može li se prolongirati plaćanje nekih obveza iz proračuna za neko povoljnije vrijeme s aspekta likvidnosti? Koji su stvarni razlozi ovakvog zaduženja? Nelikvidnost ili pak dospijeće nekih neočekivanih obveza? Obrazloženje koje ste vi, gospodine Toljić, dali je, mislim da ćemo svi priznati, prilično nemušto, prilično šturo, te držim kako kratkoročno zaduženje od 9 milijuna kuna traži puno kvalitetnije obrazloženje.

Moramo ovdje pitati i što to točno znači tekuća likvidnost. Dakle, ostvaruju li se proračunski prihodi i priljev sredstava sukladno planu za ovu godinu, a očito je odgovor negativan, imamo li mi zapravo turistički, odnosno u navodne znakove sezonski proračun, ili su nam planeri loši i nekvalitetno obavljaju svoj posao? Ovo su, ovo su poslovni momenti koji se događaju. Ja sam imao prigodu raditi u jednoj takvoj tvrtki koja je bavila se proizvodnjom vina, znate, pa bi u 9. i 10. mjesecu trebala otkupiti grožđe od svih kooperanata, pa je onda za premošćenje, za bypass, za likvidnost trebalo podignuti kredit koji se onda vraćao prodajom vina kroz, kroz čitavu godinu, jel'. Ali, za Boga miloga, mi nismo sezonci. Mi moramo imati zrele, ozbiljne planere koji moraju anticipirati što će se događati. Ne nakon 2 mjeseca donošenja ili 3 mjeseca nakon donošenja proračuna, mi imamo disbalans u proračunu. Ma kakav on bio i ma kako ga vi zvali, ali to je činjenica. Činjenica je i to, slažem se s kolegom Restovićem, kamata je zapravo zanemariva. Ali ovo je jedna indicija koja ukazuje na loše planiranje. Evo, hvala lijepo. Hvala, kolege- kolega Toljić. Je li se kolega Miljak najavio u točno vrijeme?

Da. Htio bih prvo napomenuti da likvidnost ne mora imati veze uopće s proračunom. Ako vam sve obveze dospijevaju u isto vrijeme, ne možete vi ni EU projekte ni planirati kad će točno oni doći na dospijeće obveze. Imamo stvarno 4 projekta koja se istovremeno završavaju, i striktno je propisano u, po svakom EU projektu, kad se svaki račun mora platiti. Završava vam projekt, nema tu, nema tu uvijek ni razloga za prolongaciju nekog EU projekta. Dužni ste to platiti, prijaviti, završava projekt i sve se striktno gleda. Tako da je, mi se uvijek moramo ponašati pažljivo, dobrog gospodara, i zato dižemo 9 milijuna kuna, ne dižemo više, odnosno nešto što možemo, što smo sami vidjeli da možemo u drugom dijelu godine, recimo 9 rata po milijun kuna, realno vratiti bez ikakvog opterećenja na proračun. Vezano za prodaju imovine, ona je u planu i to ide svojim tijekom. Znači, kad se naprave procjene i ostalo, onda ono što je bilo planirano u proračunu, ono će ići u realizaciju. Ali za sve treba vremena. Vezano za

nenaplaćena realizacija, mi standardno postupamo prema ovršno, prema kome trebamo, prema opomenama. Sad, nedavno smo poslali 350 opomena, to vam onda, svi ljudi koji dobiju opomenu, svi zovu, dolaze vidjeti jel' mogu, kako mogu platiti ostalo, boje se ovrhe. Znači, radi se uvijek na naplati i uvijek prema svima nastupamo ovršno. Sve najveće, vama je zanimljivo tko su najveći dužnici, najveći dužnici su uvijek svi pod ovrhama. Nama je sad gro ovrha koje šaljemo su najviše građani koji su u prosjeku jedno 1.000 građana koji su dužni 1.000 kuna komunalne naknade. Ali imaju manje iznose računa, 50, 100 kuna, tromjesečno, da se toga nakupi, pa idu opomene, idu ovrhe. A to je onda i dosta obiman posao za par djelatnika koji rade na ovrhama. Vezano za priljev sredstava, baš sam objašnjavao da je priljev sredstava bolji u drugom dijelu godine nego u prvom, a opterećenje nam je u prvom, naravno da to ima veze i s obavezama iz prethodne godine. Evo, to je toliko za sad. Hvala. Kolega Mileta, izvolite. Mislim da je vijećnica Budrag imala prije mene jedino. Dobro. Kolegice Budrag, izvolite.

Predsjedniče, ja sam se htjela referirati, u stvari, na kolegu Restovića koji je spomenuo proračun i planiranje, da je proračun donesen prije 3 mjeseca. U stvari, ovdje se radi, a to je i naknadno pročelnik kazao, na če- samo na čelu blagajne, a to je moment naplate. Kredit koji je podignut je toliko dobar da, da je to cijena novca koja je izvanredna za u momentu podmiriti sve postojeća, sva dugovanja. Osim toga, ako se podmiruju, ako se podmiruju ove situacije po nekakvim EU projektima i to, i ako se plate dobavljači, ako se plate dugovi svim poduzetnicima u samom gradu Šibeniku, i s te strane treba gledati da je dobro što je takav kredit, onaj, podignut. Evo, manje-više, pročelnik je kazao većinu toga, i gospodin Kovač je u stvari govorio o dinamici, tako da, onaj, ja sam se prijavila, ali vi ste odgovorili u međuvremenu, manje-više.

Hvala. Kolega Mileta. Dakle, ne ulazeći sada u ova pripetavanja računovodstveno-financijska, tu se postavilo ili lebdi na neki način: je li grad prezadužen, hoće li moći vraćati svoje kredite, kuda to sve vodi, zašto nije 50 milijuna kuna uzeto pa da se još više zadužimo. Vama je svima poznato da je grad u jednom svom razvojnom ciklusu. Taj ciklus traje već neko vrijeme, i taj ciklus je zasnovan na investicijama, na investicijama koje radi grad Šibenik, dakle na velikim projektima za koje ima velik dio novca stiže upravo iz Europske unije. I što je navedeno u obrazloženju, upravo su ti projekti, te investicije, razlog za ovo premošćivanje sredstava. Da li to dugoročno šteti gradu Šibeniku? Ne šteti. Kako grad Šibenik dugoročno može izaći iz ove situacije? Pa jednostavno, jednu godinu ne radi velike investicije. I mi dođemo na nulu, jednostavno vratimo sve dugove, nema investicija te godine, idemo dalje. Međutim, smatramo da nije dobro da sada povučemo ručnu kada smo u petoj brzini.

Hvala kolegi Mileti. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Marenc, izvolite. Htio bih samo, apsolutno podržavam što je gospodin gradonačelnik rekao i slažem se s njim, apsolutno. Ako smo u razvojnom ciklusu, da je normalno da trošimo i sve skupa. Nije problem u tome. Ovdje se izražava sumnja nečeg drugog. Mi koji smo sudjelovali ili radili na nekim europskim projektima, mi znamo na koji način to ide. Vi u samom startu, kad preuzmete jedan projekt, dobivate avansna sredstva koja niste dužni odmah niti opravdati, niti dati naznaku gdje su ta sredstva utrošena. Ali oni služe upravo za to, za to cijelo vrijeme projekta, na neki način, da imate rezervu i da možete raditi. A ovdje se radi o 4 projekta i 9 milijuna kuna i ne znam šta, i praktički samo pitanje, opravdano je pitanje, da li je to samo za to, i na neki način, da li su negdje sredstva otišla na neku drugu stranu umjesto konkretno što je trebalo biti. Eto, samo to. Hvala. Kolega Toljić.

Samo bih htio komentirati vezano uz akontacije po EU projektima. Na svakom projektu je različito ugovoreno, dobijete različiti iznos, i nikad nemate 100% akontacije unaprijed. Za to se prvo mi moramo platiti, a onda temeljem zahtjeva za nadoknadu sredstava, dok se to pripremi, pa pošalje, pa dok oni to odobre, provjere svaki trošak, svaku lipu neku, ono, nego lipu provjeravaju. Moramo na razini lipa se usklađivati. Odobre, i onda čekamo još par mjeseci dok nam ista sredstva uplate. Hvala, kolega Toljić. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Kronja se javio za riječ.

Molim vas, kolege, ne iz klupa razgovarati. Evo ovako, ja imam konkretno pitanje za pročelnika Toljića. Evo jedan primjer. Ovdje se spominju 4 projekta. Prvi, prvi projekt, meni recimo najvažniji, u stvari najveći, to je garaža. 2019. godine još se baratalo s 59 milijuna, čini mi se, da je trošak garaže. Uopće se nisu spominjali europski fondovi. Onda iza toga su se, netko se dosjetio, evo, zašto ne bi mi tu sad ubacili prijevoz, vamo, onamo, mobilnost, ovo, ono, idemo mi na fondove. I to je skočilo s autobusima, s aplikacijama, s ovim, s onim. Skočilo je na 99 milijuna. I to je okej, to je okej, plaća se garaža u nekom svom dijelu, parking će platiti neki svojih, koliko, 28 milijuna. Uglavnom, ta posljedice osnivanja poduzeća i to, to će se osjetiti kasnije, nakon par godina. Da li je bilo dobro ili ne. Ali mene sad konkretno zanima, kod ovoga projekta,

kako taj projekt financijski ide. Znači, je li, ja to ne znam, kao vijećnik ne znam. Znači, parking plaća svoj kredit. Da li smo mi dobili kakva sredstva? Da li mi nismo dobili sredstva od, da li je taj projekt uopće zaživio? Kako stojimo u tom financijskom dijelu, tako da bi mi, recimo, evo, ne moramo sad 4 projekta, nego dosta taj jedan, da nam obrazložite u kakvom je postupku. Eto. Kolega pročelnik Mišura, izvolite. Dobar dan. Konkretno na vaše pitanje: nositelj projekta je gradski parking. Ukupni iznos projekta je 99 milijuna kuna, od toga su prihvatljiva sredstva 83 milijuna kuna. Onih 17 milijuna kuna nisu nikakva neprihvatljiva sredstva, nego je porez na dodanu vrijednost koji je prihvatljiv trošak gradskog parkinga u kao trgovačkom društvu u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Gradski parking je nositelj izgradnje aktivnosti podzemne garaže s logističkim centrom, garaže Poljana, znači, projekt je ostao na 49 milijuna kuna. Sljedeća stavka po veličini je nabava autobusa. Planirana sredstva su bila 32 milijuna kuna, natječajem su dobivena, čini mi se, 27 milijuna kuna s uključenim PDV-om, to je riječ od 11 autobusa. Sljedeća stavka je bila aplikacija koja je planirana bila milijun kuna, natječajem je dobiveno s PDV-om 800.000 kuna, znači, bez PDV-a je to nekih 660.000 kuna. Sljedeća stavka su bili totemi, planirani milijun kuna, s PDV-om, ostvarena stavka je milijun 257.000 kuna, postoje još niz manjih troškova i promidžbe aktivnosti.

Znači, sva ugovorena sredstva koja su bila planirana, ugovorena su u manjem ili jednakom iznosu planiranih sredstava. Operativno, grad, gradski parking je nositelj, grad Šibenik je partner na projektu. Do sada je realizirano u cijelosti komponenta podzemne garaže 49 milijuna kuna. Autobusi se čekaju, u tijeku je izrada studije koja također, zaboravio sam reći, financirana je iz ovoga projekta. Planirana sredstva su bila skoro 3 milijuna kuna, dobivena je najniža ponuda od milijun i pol kuna, ona je u tijeku. Znači, svi se ti tekući troškovi iz projekta, integrirana mobilnost, plaćaju, i znači, niti jedan nije prekoračen u svom obimu. Uz ono što su svi troškovi predviđeni projektom, postoje i određeni troškovi koji nisu u projektu, a odnose se. Konkretno, uspostava nove tvrtke za javni komunalni prijevoz, uređenje, na primjer, autobusnih stajališta i ostale stvari. Što se tiče tog projekta, tu je, ako konkretno govorim o njemu, on ide svojim tijekom, i evo, tu je direktor gradskog parkinga koji vodi. Mi trenutno nemamo tu nikakav, što se tiče toga, problem nekih izvanrednih, kažem, troškova za sada. Problem je što kada potrošimo predujam, kada dolaze troškovi, onda odjedanput moramo platiti te troškove da bi bili priznati, i onda čekamo odobrenje zahtjeva za nadoknadu sredstava, koje, koji put traje kraće, koji put traje duže, ovisno o procesu ocjene nabave.

Ne znam šta vas još konkretno zanima u vezi toga, toga projekta. Sve je to pokriveno, ide svojim tijekom. 85, znači, točno da vam kažem, znači, ono što grad Šibenik plaća, gradu Šibeniku je PDV prihvatljiv trošak, znači, sve je prekriveno, znači, trošak plus PDV 85%. Gradskom parkingu je svi troškovi, njima je PDV, oni PDV mogu vratiti, njima je, znači, sve usluge i robe i radove koje su ugovorili, 85% od onoga iznosa. Znači, trošak 15% na cjelokupni projekt je trošak grada Šibenika i gradskog parkinga, znači, paušalno, ajmo reći, da je to 15 milijuna kuna na ovaj projekt, a u stvarnosti je nešto niže. I samo ovaj dio, sad, kako sam uspio, šta, oprostite, ovaj dio oko gradskog parkinga i kredita. Znači, gradski parking vraća, vraća koliko kredita? Ja nisam ovlašten da govorim koliko gradski parking ima kredita i koliko ga vraća. Ja samo mogu govoriti o projektu, znači, kredit gradskog parkinga i njegovo poslovanje nema veze s projektom integrirana mobilnost na području grada Šibenika.

Hvala. Hvala i kolegi Mišuri na iscrpnom obrazloženju. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo raspravu. Zaključujemo raspravu i dajemo na glasovanje: tko je za prijedlog odluke o kratkoročnom zaduženju grada Šibenika? Molim da dizanjem ruku potvrdimo. 12. Protiv? 8. Suzdržanih? 1. Možemo konstatirati da je većinom glasova gradskoga vijeća odluka o kratkoročnom zaduženju grada Šibenika prihvaćena. Prelazimo na treću točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o otpisu potraživanja. Materijal ste dobili. Uvodno obrazloženje dat će također pročelnik kolega Toljić, izvolite. Poštovanje, ispred vas je odluka o otpisu potraživanja od 1.467.741,50 kuna vezano za komunalnu naknadu za otpis potraživanja subjekta NCP, Nautički centar Prgin, Remontno brodogradilište Šibenik d.o.o. Vezano za

brisanje iz sudskog registra ovog poslovnog subjekta. Ovaj predmet je izazvao veći interes javnosti, pa je potrebno i detaljnije objasniti o čemu je riječ, jer se traži, radi se o dugoročnijem postupku koji je trajao još od prve financijske i gospodarske krize 2009. godine, kad je brodogradilište upalo u probleme, pa je bila predstečajna nagodba 2014. godine, pa je kasnije, 2013., tako je, pa je onda odobrena ta 2014. predstečajna nagodba, zatim je i dalje otežano poslovao i na kraju završio u stečaju. Svi se pitaju zašto, što je grad po tome postupao. Grad je ovdje samo jedna od žrtava, kao što su bili i zaposlenici u NCP-u Prgin, kao što su ostali koji nisu mogli naplatiti svoja potraživanja. Grad je obvršno postupao i to se ne vidi ovdje iz ove kartice, ovo su samo otvorene stavke koje nisu naplaćene. Znači, u zadnjih desetak godina je grad većinom putem prisilne naplate, putem ovrha, od 3 milijuna kuna zaduženja komunalne naknade naplatio 55%, oko 1.700.000 kuna, a ovo je iznos koji nije uspio biti naplaćen. Također se postavlja pitanje da li smo mogli ići na imovinu njihovu. Međutim, kao što je vidljivo iz stečaja, oni nisu, nisu imali svoje imovine, tako da je stečaj brzo, brzo i zatvoren, zato što oni u stvari najveći dio su imali koncesiju na, na onaj, pomorskom dobru, a ostalo, više-manje pokretne imovine, je već bilo zaduženo velikim kreditom Jadranske banke Šibenik.

Evo, pa ću odgovoriti na sva pitanja. Hvala. Hvala, kolegi Toljiću. Za riječ se javio kolega Marinci, izvolite. Kolega Kronja iza njega, kolega Rajić iza. U vezi ove točke, praktički, mi smo dovedeni pred, pred gotov sud, na neki način. Ovo sve što je predlaže na neki način vlast, to je sad u redu, ne postoji više firma, moramo se riješiti dugova i sve skupa. Ali ovdje se postavlja osnovno pitanje, što je gospodin Toljić isto rekao, da li smo mi, odnosno da li je izvršna vlast kao grad napravila sve da pokuša bilo što spasiti, odnosno što se moglo spasiti. Ja u to pitanje, da bi razriješio tu dilemu na neki način, ovaj, postavljam pitanje. Rečeno je da je predstečajna nagodba prvi put s NCP-om napravljena u 2013. godini i nekakva odluka je u sedmom mjesecu, ja mislim, u trećem mjesecu je bila, a u sedmom mjesecu je prva odluka donesena, gdje je na neki način, ja postavljam odmah pitanje gospodinu Toljiću, vama kao pročelniku, da li je već tada, u predstečajnom postupku, već grad se odrekao nekakvih sredstava u interesu NCP-a. Zašto to pitam? Jer mi je nešto nelogično. Ovdje ste vi dali karticu NCP-a od 2015. godine do 2018. godine. A što je s, recimo, ne mogu vjerovati da su oni već zbog predstečajno, da su oni nama jedini plaćali, recimo, komunalnu naknadu bez ikakvih problema, i onda su zapali u krizu i od 2015.

više nisu htjeli, ovaj, nisu mogli ili nisu htjeli plaćati. To je prvo pitanje. Jer mi to malo nelogično izgleda. Jer u predstečajno, mislim da na neki način, kad upadnete u krizu, onda prva stvar koju ne plaćate, to su upravo, nažalost, i gradske komunalije, jer na neki način, pokazala se praksa da je tu i naj, najlakše, odnosno najmekše za bilo koga. To je prvo i osnovno pitanje. I druga stvar, po ovoj istoj kartici koju ste vi stavili, opravdali dug od 1.400.000 kuna, ne vidim nikakvu potražnu stranu.

Što se tiče te potražne strane, i to me isto buni, jer ovo ispada da su svi dugovi nastali u stečajnom postupku. Prema tome, nije mi jasno da nismo mogli reagirati ili bilo što drugo. Jer, na kraju krajeva, kad je taj predstečajni dio završen, odnosno pretvoren u stečajni postupak, tu je bilo tri vrste vjerovnika. Prvi su bili banka kojima je sve, sve riješeno. Drugi su isto bili, ne znam, ali mi tu nismo navedeni nigdje, ni čak ni u trećem tom stupu vjerovnika gdje su se spasili bar 20% sredstava. Jer da smo mi 20% sredstava duga spasili, onda bi mi imali nešto na potražnoj strani ove kartice. Tako da izražavam sumnju, ne bih rekao, ali, neku goru riječ, ali u principu mislim da se s komunalnom naknadom raspolaže na jedan komodan način, da se vrlo lako grad odriče toga, i na kraju mi kao grad ispada da najvišeulažemo u sve ove pretvorbe koje se dešavaju u gradu. Jer, na kraju krajeva, gospodo moja, Iskra brodogradilište je preuzela koncesiju od pomorskog dobra, mrtvo ladno, od NCP-a, sa svim potraživanjima, odnosno obavezama koje je bilo, a da ista ta stvar, za to isto kom, ista taj, isto to područje ne preuzima dug od komunalne naknade. Mislim da tu nešto nije

u, u, u razmjeru. I tu kao grad se uvijek postavlja, i ja uvijek sumnjam, i uvijek ću opravdano kuditi svaku vlast, pa i ovu, da praktički vrlo lako se odriče i svojih profita i bilo čega u korist kapitala i u korist, ovaj, profita. Ne našeg, nego takuna i ne znam čega. Prema tome, izražavam sumnju da je komunalna naknada mogla biti, neću reći u stopostotnom iznosu, ali s obzirom na sva događanja, jer na kraju krajeva, vi kupujete, kupuje se, preuzima se poduzeće, Iskra je preuzela kompletnu, i kažem opet, koncesiju koja je trajala, koja je 2021. godine, znači prije godinu dana je istekla, i sad je ponovo produžena na takav način da uzima u povijest kompletnu koncesiju koja je već bila izdata NCP-u. Prema tome, nije to de facto ni de jure poduzeće novo, nego ipak nastavlja nekakav svoj slijed. Ja ću vas otvoreno pitati, kad, nažalost, umre neki građanin koji je nosilac komunalne naknade, odnosno plaća, njegov nasljednik plaća to. A zašto ne i ovdje?

Prema tome, zar ne bi, zar ne bi na neki način pokušali i mi kao grad i lokalna samouprava na neki način te stvari uzeti? Poduzeća, kad su pozitivna i kad su, ne znam što, onda se preuzimaju bez ikakvih problema. A kad imaju dug, nema nikakvih nasljednika i ni bilo čega. A što je zanimljivo, u stečajnom postupku ispada da je jedino gospodin Prgin i njegova supruga odustali od potraživanja 15 milijuna kuna, i grad za svojih milijun i pol kuna. Eto. Hvala lijepo. Hvala, kolega Toljić, pa iza toga kolega Kronja.

Vezano za ovo sve što ste naveli, trebalo bi stvarno jednu dubinsku analizu napraviti, da se, da se vide točno koraci koji su se radili u zadnjih desetak godina. Ali meni osnovna logika nalaže, ako je sve bilo pod ovrhama, prvo što se naplaćuje je najstarije ovrhe, pa je tako bilo i, onaj, i zatvarano. Vezano za. A zašto nema uopće uplata? Je li bilo uplata, nije bilo? Ovdje ima, ima. Imam pitanje i drugo pitanje. Da li ste već oslobodili neka sredstva u predstečajnom dijelu ovog projekta? To je, onaj. Do 2015. godine? Mislim ne više na to da smo već jedanput, oprostite. Jesmo, to baš želim komentirati, vezano za predstečajne nagodbe. Imate puno gospodarskih subjekata koji su koristili institut predstečajne nagodbe. I tu se onda postavlja pitanje da li je grad za predstečajnu nagodbu ili ne, kao jedan od vjerovnika u, recimo, u bilo kojem postupku. I grad je u pravilu uvijek želi pomoći bilo kojem gospodarskom subjektu, recimo vinariji, koja je isto bila u predstečajnom postupku, pa se izvukla. Tu je mogao reći isto grad da ne želi, da želi, onaj, firmu poslati u stečaj, ne dati joj ni mogućnost da dalje nastavi funkcionirati. Jako teško je. Nije grad njima prodao robu, pa da, da smo mi na nekom apsolutnom gubitku. I jako je teško onda osigurati jamstvom. Ne možete ni jamstvom osigurati komunalnu naknadu. To je kao da pojedinačno svaki građanin mora jamčiti tri, tri uplate unaprijed ili jamstvom od banke da bude grad siguran da će oni platiti svaku, onaj, svaki račun koji tek dolazi.

Kartica postoji, onaj, bez problema ćemo vam je dostaviti da vidite. To su vam samo otvorene stavke onoga što se otpisuje. Ali postoji kartica gdje se vide uplate i ostalo, i zaduženja iz predstečajne nagodbe. Kad je ona, kad se postigne predstečajna nagodba, onda pod drugom šifrom moramo zaduživati taj manji iznos. Dio se otpiše, a dio se prolongira na pet godina, sad ovisno o kojem zakonu je riječ, pa je onda tu vidljivo kako su obroci zaduženi, odnosno kako je skidano putem ovrha. Ne znam što ste još pitali. A ja bih mogao odgovoriti. Slobodno. Možete, izvolite.

Hvala. Replika. Ma da bude jasno, ja ne želim ovdje izigravati niti inspektora, niti financijskog, ne znam što, niti to u moj posao, ali bilo što. Ovdje se radi praktički samo o jednom načelu koje bih htio utvrditi, jer vidim i prepoznajem ovdje u gradu, ne samo u ovoj lokalnoj zajednici, nego praktički bilo što sve skupa. Komunalna naknada, odnosno da se mi ozbiljnije pozabavimo s tim, jer to su direktna, konkretna sredstva za grad i održavanje ovoga grada. Prema tome, želim i na neki način da budemo odgovorni i odgovorno se ponašamo prema tim sredstvima. Slažem se da treba pomoći privrednicima koji uđu u probleme i sve to skupa. Ali pazite, gospodo, ne želimo da to bude stvar dogovora između privatnih lica ili ne znam što. Želimo da se otvoreno priča, da se raspravlja i, i apelira na vlast, ne ovu, nego i buduću ili bilo što drugo, da je jednostavno komunalna naknada, da su to naša sredstva i da mi moramo pravilno i ozbiljno gospodariti s tim. Samo se o tome radi. I, i, i čisto, čisto ova moja upadica, cijeli ovaj razgovor vodi samo u tom smjeru da se mi odgovorno ponašamo prema komunalnoj naknadi, a ne da smo mi prvi u lancu otpisa i bilo čega, i mrtvo ladno da odustajemo od tih sredstava. Eto. Hvala lijepo. Hvala kolegi Marinciju, kolega gradonačelnik, odgovor na repliku. Dakle, nisam se mislio javljati, ali mislim da gradsko vijeće raspravljati o zakonima Republike Hrvatske je zaista jedan totalni gubitak vremena.

Ovu insinuaciju da su naplate komunalne naknade i ostalih bilo kakvih potraživanja grada rezultat privatnih kontakata, to izbijte iz glave. Dakle, jasno i glasno kažem: grad, otkad sam ja na čelu, upotrebljava na vrijeme sve maksimalne pravne mogućnosti da naplati svoja potraživanja, kako prema pravnim, tako prema i fizičkim osobama. Dakle, to mora biti svima jasno. Da su postupci predstečajnih nagodbi, postupak stečaja, izvan naše ingerencije i nismo ih mi donosili, mi to moramo poštivati. Pa i ovdje smo kod ove famoznih 9 milijuna kuna imali istu, istu raspravu. Da, mi pokazujemo na dan kad prikazujemo financijsko izvješće sve naše obveze, a sva naša potraživanja se prikazuju onog trenutka kada ih mi naplatimo. I sada, u ovom trenutku, potraživanja grada Šibenika su daleko veća nego što su njegove obveze. Mi ih po zakonu o računovodstvu ne možemo prikazati, nego u onom trenutku kad ih naplatimo. Nije to, gospodine Marinci, samo gubitak komunalne naknade. I sve naše komunalne tvrtke su žrtve raznoraznih stečajeva i predstečajeva koje ja neću komentirati. Ogromna sredstva su izgubili i Zeleni grad, i Vodovod, i tako dalje, u desetljećima takozvanih velikih biznismena koji su na kraju propali, naravno, ne oni osobno, nego su propale njihove tvrtke i posljedično svi oni koji plaćaju račun zbog toga. Nažalost, to je nešto unutar čega se mi moramo ponašati, a ne naša proizvoljna odluka kako ćemo prikazati financijska izvješća. To je tako.

I čekat će nas to i dalje. Ja, moj osobni stav, da sam bio u poziciji odlučivati, nikad ne bih glasao za zakon o predstečaju. Nikada. Jer to sve one konkretne poduzetnike koji su plaćali pretvara u budale, a one koji su mešetari i koji ne plaćaju svoje obveze, oni su veliki biznismeni. Posljedično, naravno, na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Pa i odgovor. Ovdje sam ja svašta naslušao u prethodnoj točki dnevnog reda kako mi ne znamo planirati proračun. Znamo mi planirati proračun, ali ne znate planirati postupke svih onih koji su obveznici uplate u proračun, ali naravno, ne možete niti predvidjeti globalnu situaciju. Nitko nije predvidio, niti mogao predvidjeti, ni pandemiju, niti ovo što se sada dešava. A ako mislite da se to ne reflektira na proračun u milijonskim, u desecima miliona kuna samo na jednom malom gradu kao što je Šibenik, onda se varate. To su deseci miliona kuna nečega što ste logično isplanirali, a niste uprihodovali, ne vlastitom krivicom ili vlastitim neznanjem, nego spletom okolnosti. I na kraju, moja logika: kad mi netko daje 80% bespovratnog novca za nešto, a ja moram osigurati 20%, uvijek ću to potpisati, pa makar u ovom trenutku ne znao kako ću nadoknaditi tih 20%. Dakle, Šibenik nikad neće odustati niti od jednog dobrog europskog projekta. Sve smo iznašli i sve smo riješili. Pa da budem i još na kraju, da vas rasteretim brige: nema taj problem samo grad Šibenik.

Nema grada, nema općine, nema županije koje nema problem s osiguravanjem vlastitih udjela u europskim projektima. Naravno, i to je sada jedna od aktualnih tema i na Udruzi gradova i u Zajednici županija, gdje se apelira na Vladu da iznađe način i mogućnosti zatvaranja onih obveza financijskih koji su u takozvanom segmentu našeg, odnosno obveznog udjela u europskom projektu. U protivnom, nakon jednog prvog ciklusa takozvanog kohezijskog fonda koji je završio 2020., a povlačenje sredstava do 2023., nitko neće moći sudjelovati u sljedećoj tranši europskih projekata, jer su se sve lokalne, odnosno regionalne jedinice iscrpile u toj priči. I da podcrtam ono što je gospodin Tolić rekao: ovih 9 milijuna, većinu tih novaca ćemo mi dobiti. To je novac kojeg smo mi platili, a država nam treba to refundirati. Ali oni funkcioniraju na način: vi platite, pa procedura, dokaz, dokaz postupka refundacije, a mi ćemo vam platiti kad vam platimo. I to je cijela filozofija proračuna, to je cijela filozofija ovog takozvanog obročne otplate 9 milijuna kuna. Ali ono što mene raduje: svi europski projekti su završeni i bit će završeni. Hvala. Ide iza toga kolega Kronja.

Ovako. Znači, remont NCP, kad je preuzeo koncesiju od Remonta, oni su normalno radili, otvarali su firme. Bila je jedna krovna firma, bilo je tu desetak firmi otvoreno. Kad su došli u teškoće, onda su se plaće isplaćivale preko jedne firme, pa preko druge, pa se poslalo preko treće. Gradonačelniče, za vas je pitanje, ako nije problem. Tko će meni sad odgovoriti? Nitko živ. Ovo je prvi put da se dogodilo da nema ni jednog ni drugoga, a važna su pitanja. Mislim, ovo je, predsjedniče, sramota. Čekaj, ja ću pričekati dok se oni vrate. Dobro, vi ćete onda zadržati svoje pitanje. Idemo dalje. Tko je? Kolega Rajić je tu. Ali, ali zašto ga nema? Ali zašto ga ljudi izvlače? Vidite, ovo nije stvarno... Kao da nema odgovora.

A čujte, to što on hoće odgovarati ili neće je njegov problem, ali nije dobro. Da, i ovo je, morat ću na početku odmah reći, ovo je nonsens koji se u gradskom vijeću dogodio, da gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika nisu ovdje i da odgovaraju na vijećnička pitanja, a posebno kod rasprave o tako bitnoj točci. Nije baš nebitna. Ja bih pitao gdje je Blažko Rakić. On nam baš... A dobro, on će doći možda za... Molio bih vas da se suzdržimo od drugih komentara. Ajmo na... Tako da, ali ja ću pitanje postaviti. Izlaganje kolege Rakića. Ja ću pitanje postaviti. Ovdje je Tolić, odgovorit će on. Toli ću, dubinska analiza koju si ovdje spomenuo, da, da, itekako potrebna. Da si je, Toli ću, ti i ti i tvoj odjel napravili od 2015. godine, ili netko tko je prije tebe bio, nebitno, onda bi mi danas itekako dobro znali što je s tim sredstvima. A još je više, i još je poražavajuće, podatak kojega vi nemate, jer vam bivši direktori Vodovoda nisu sigurno dali taj podatak, da su otprilike, da su otprilike poništili praktično dug NCP-a negdje do 2 milijuna kuna vode, potrošnje vode. A i to su naša sredstva, jer taj Vodovod i ti bivši direktori Vodovoda, ne sadašnji, čovjek je došao prije nekoliko vremena, su sigurno, i to odmah, ali baš odmah, isključili mnoga domaćinstva na cijelom području grada, jer nisu dva mjeseca platili vodu.

U tome je problem. I to je ta pravednost koju su se nekad moji stranački kolege, ovaj, zagovarali. Ja i danas govorim: da, pravednost. Taj postupak je jako bitan. Da ste vi tu, dubinsku, ponavljam, analizu napravili tada, mi bismo danas imali podatak. A vi ste čekali da, eto, malo vi ili netko drugi iz politike, to je sada krajnje nebitno, da dođemo do danas i da, eto, taj milijun i pol kuna, ovaj, mi otpišemo kao nešto što je zakonski. Ne sporim ja što gradonačelnik reče da li je to zakonsko. Uopće ne. Ali ima i nekih drugih poduzetnika koji su bili do prije dvije, tri godine jednako tako dužni od komunalne naknade, vode i tako dalje, koju su, bogami, itekako platili. Nisu mogli čekati, nego se platilo odmah. Toliko.

Hvala kolegi Raji ću. Kolega Tolić, odgovor na raspravu. Evo, samo komentar: bez obzira na dubinsku ili nedubinsku analizu, svejedno smo isti iznos dužni otpisati i nije se ništa više moglo napraviti. Još se mogu ja vratiti? Kolega Kronja, izvolite. Evo, imamo sada tu gradonačelnika. Dobro, iako sam mislio gradonačelniku postaviti, ali evo, gradonačelnik je tu. Znači, imamo u NCP-u, kad su počeli raditi, imali su krovnu firmu, pa su osnovali firme, pa su se zaduživali preko raznoraznih firmi, ulazili u raznorazne dugove, i to je sve završilo kako je završilo. I sad je koncesiju preuzeo Iskra. Nama su ostala ta dugovanja. Poanta je svega toga što je sam gradonačelnik na prvo vijeće, na prvo pitanje, kad je bio gospodin Marinci na samom početku sjednice, mu je u jednom dijelu odgovorio da je on dobar s gospodinom Vuletićem, direktorom. Znate, taj gospodin Vuletić je direktor NCP-a bio, i sad je direktor u Iskri. Znači, to su isti ljudi s jedne i s druge strane. Vi imate gradonačelnika koji je treći mandat, i imamo direktora NCP-a koji je cijelo vrijeme... su oni, sastaju se, pričaju. I sad mene, što mene zanima? Mene sad zanima, uopće nije sad bitno ovo što NCP nije platio dug. To je gotova stvar. To je... sad ćemo mi, mi ćemo biti protiv, ali to će se otpisati. Bitno je sada Iskra, što ona plaća. To mene, gospodine Toli ću, zanima.

Što ona plaća, kakvi su, kakvi su ti, ti rasporedi plaćanja, mjesečno, tromjesečno, godišnje, kako to ide. To je bit. To je bit svega. A ovo više-manje što nije plaćeno, to je pojava Vukmagarca. Kolega Tolić, izvolite. Pa, ne znam je li mogu govoriti pojedinačno o, onaj, o poduzećima ili ostalo. Oni, oni sve uredno plaćaju. Svu komunalnu naknadu, tako da s njima nema nikakvih problema. Kako se plaćaju? Mjesečno, tromjesečno? Pravne osobe plaćaju mjesečno, a komunalnu naknadu građani plaćaju tromjesečno na računu koji dobijete. Hvala. Kolega Kovač, izvolite. Vrlo kratko, strah me da ne postanem dosadan danas. Ali ovu stavku dugovanja, koja se danas želi otpisati, karakterizira još jedna stvar, a to je kazneni postupak koji se vodi protiv, između ostalih, protiv bivšega vlasnika

NCP-a, je li, gospodina Prgina. Ja ne znam u kojem je stadiju. Mislim da je podignuta optužnica, mislim da prvo ročište nije zakazano, ali mislim da bi trebalo ispitati mogućnost. Što s tim, ukoliko je ova šteta koja je proizvela firma NCP u vlasništvu gospodina Prgina, što s tim ako je ta šteta nastala kao produkt kaznenoga djela? Ako je šteta nastala zbog toga što se izvlačenjem novca iz NCP-a NCP dovelo u situaciju da više ne može biti solventan i da ne može, konkretno u ovom slučaju, gradu Šibeniku platiti komunalnu naknadu u vrijednosti od skoro milijun i pol kuna. Dakle, ja mislim da, naravno, to je sve skupa dosta komplicirano, ali mislim da ne bi trebalo odustajati od svega toga, nego pokušati, eventualno se konzultirati s pravnim stručnjacima. Imamo mi i ovdje odvjetnika, je li, pa da se izvidi mogućnost može li se, ovaj, na taj način... dobro, vjerojatno bi trebalo čekati presuđenje u svemu tome skupa, trebalo bi čekati presuđenje, pa da se eventualno ide s nekakvim zahtjevom za naknadu štete prema fizičkoj osobi koja je proizvela štetu kaznenim djelom, je li. Ja, naravno, ne želim presuđivati ni gospodinu Prginu ni ostalima, ali evo, činjenica da ta okolnost negdje, negdje, negdje, negdje u zraku postoji. Evo, hvala vam lijepa. Hvala. Ima li daljnjih vijećnika koji se javljaju za raspravu? Ako nema, možemo zaključiti raspravu u pogledu treće točke dnevnog reda, a to je odluka o otpisivanju potraživanja.

Zaključili smo raspravu. Dajemo ovaj predloženi tekst odluke na glasovanje. Tko je za predloženi tekst odluke o otpisu potraživanja u tekstu koji je priložen? Molimo dizanje ruku, potvrditi. 12. 12 protiv. 4. 4 suzdržani. 4. 5. Većinom glasova prihvaćena točka 3 dnevnog reda, odluka o otpisu potraživanja. Četvrta točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o primaju na znanje izvještaja o danim suglasnostima za zaduživanja za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prethodne godine. Otvaram raspravu. Kolega Marinci se javio, izvolite. S obzirom da se radi o izvještaju, odnosno izvješću, je li, i to suglasnosti na zaduživanje, jedno osnovno pitanje: zašto od 1.10. do 31.10.? Gdje je od 1.1. do 1.10.? Takav izvještaj od gradonačelnika nismo dobili do sada, bar ja nisam vidio da, da, da je bilo govora o ovome, izvješću o danim, ovaj, zaduživanjima. Ovo je prvi put da ja vidim ovakav izvještaj u ovom formatu na sjednici. Molim?

Kvartalno, tri mjeseca. Kvartalno? Dobro, nema veze, ali na, na, na dnevnom redu... ja sam pregledao sve dnevne redove prošlu godinu i ovu godinu, i na prošlom sazivu i ovom sazivu, ja nisam vidio ovakav izvještaj. A zašto to pitam? Jer ovdje je izvješće o jednom zaduženju firme Zeleni grad, a ta ista firma u 2021. godini je napravila isto tri takva zaduženja već. I da puno ne dužim, i što hoću reći, i da možda vidimo modus operandi koji je sličan i u gradu, tako i u Zelenom gradu. Na neki način, u zadnje četiri godine Zeleni grad se zadužio

preko 20 milijuna kuna. I iznos kreditiranja ima sad nekih 15 milijuna kuna aktuelnih. Njemu je rata mjesečna kroz ovu godinu, nešto će isteći kroz ovu godinu, ne znam što, ali oko milijun i pol kuna mjesečno on ima rate na kredite. Govorimo o Zelenom gradu, firmi, koji prosječan broj dana naplate iznosi 103 dana u 21. godini. Ove godine najavljuju nešto manje, 97 dana. Potraživanja neriješena, kao i grad ili komunalne, i uslijed objektivnih ili neobjektivnih razloga, ima preko 10 milijuna kuna, odnosno 28% od ukupnog prihoda. Bruto dobit je iznosila svega 236.000 kuna u 21. godini, što iznosi 0,64%. I da ne govorim ukupni prihod ili ukupni rashod, na 157 zaposlenih otpada više od 45 ukupnih prihoda. Na dva operativca imamo jednog režijskog radnika, a uz to velike troškove vanjskih, vanjskih usluga. Uz to još imamo dva sudska spora ukupne vrijednosti 2.100.000 kuna koji stoju i čekaju, da ne kažem, negdje u, u, u zasjedi. Što hoću reći: ovaj Zeleni grad

u svojoj, u svom planu za 2022. godinu kaže sam sebi, koji piše ovaj plan, kaže iz tablice koju je prid- pridoda, razvide da su koeficijenti zaduženosti daleko nepovoljniji od minimalnih teorijskih vrijednosti, što ukazuje na poteškoće u kojima se društvo nalazi glede podmirivanja obaveza prema dobavljačima. Iz prethodne tablice zaključujemo da društvo financira tuđim izvorima u iznosu od 66%, što predstavlja koeficijent zaduženosti, i tako dalje, i tako dalje. Nije mi ovdje namjera da osporavam nikome način rada, ali u zadnje četiri godine zadužiti se 15 milijuna kuna, zakupiti za desetak raznoraznih vozila. Između ostaloga, prije tri godine je kupljeno i vozilo od 300.000 kuna za čišćenje ulica pod jačim tlačnim pritiskom, a mi smo, da ne kažem, za Novu godinu, poslije Nove godine, potpisali ugovor s trogimskom firmom za 60.000 kuna da nam očisti poljanu. Mislim da nebuloza ima maksimalno. I zašto ovo govorim? Ne apeliram čisto dobrohotno, na neki način, da grad možda se i ne bi trebao zaduživati kad bi imao malo bolje i poslodavce koji upravljaju gradskim poduzećima. Ja znam da je to komunalno poduzeće, da to ne ide komunalno poduzeće na zaradu, da se ne ide na dobit, ali svaki način rada da se troši 20, 25 milijuna kuna za usluge raznorazne, mislim, to... ja to, kad se ide u analizu, to su strašne stvari. Evo, samoću vam reći jednu stvar, što ja znam, planski troškovi za 21.

godinu. Imate u za održavanje ovih raznih servisa, Mercedesa, Mitsubishi, Piaggio i Iveco i što ja znam, to se troši preko 2, 3 milijuna kuna, i to je sve normalno. Imate za usluge radija i TV 115.000 kuna, imate za informatiku 380.000 kuna, usluge čudesa, ma mislim, to je smiješno uopće gledati, smiješno je uopće i čitati, da ne kažem, sve to skupa. A sve to uz to, što ima 157 ljudi, od toga njih dobra, dobra trećina, da ne kažem 40%, sjede i odrađuju ovaj posao. A da ne kažem, sve usluge i održavanja i ne znam što, sve se radi na vanjske usluge van, van tog poduzeća. Da ne kažem da je to sad poduzeće jedno od, na neki način, u fokusu jer se seli na pode. To je priča koja će tek otvoriti Pandorinu kutiju, da vidimo i što je s postojećim terenima i bilo što drugo, i kakvi su uopće planovi. Mislim da to opet traži jednu malo drugačiju analizu. Što hoću reći: ovo je izvještaj koji mi nećemo ni glasati ni bilo što drugo, ali da postoji određena, određene dubioze u poslovanju tog Zelenog grada, mislim da je neupitno. Hvala. Hvala. Kolega Tolić.

Evo, dobro ste primijetili da ova, ovakav jedan izvještaj o danim suglasnostima je nov na, onaj, na sjednicama gradskog vijeća i vjerojatno je propisano ili, ili novim zakonom o proračunu. Nisam sad detaljno proučavao, ili ovom člankom 37. statuta gdje se, na temelju ovog zaključka, samo prima na znanje izvješće. Da ima, da bude to nova razina transparentnosti, da budete jasno upoznati koje sve suglasnosti je dao gradonačelnik na zaduženja. I vjerojatno je propisano, propisano da se kvartalno izvještava. Ako nije bilo prethodnog kvartala, pretpostavljam da nije bilo ni danih suglasnosti, što je logično. Tri Zeleni grad? Jer u ovom natječaju za ovu prošlu godinu, 2021., bilo je tri natječaja o kreditiranju. I sva tri su prošla na javnom natječaju na, na portalu. Mi smo. Nije mi jasno ako gospodin gradonačelnik daje suglasnost za ovo, što su sva prva dva, mislim, nije mi jasno je li to treba ili ne treba. Treba vidjeti, ovisno da li je sve bilo financijski ili leasing. Financijski leasing se smatra zaduženje i vjerojatno je po njihovoj, neću sad ih braniti, ali vjerojatno je njima najlogičnije. Na portalu javno nabave ima. Računovodstveno-financijski, da im je najisplativije bilo, onaj, uzeti financijski leasing na određeni broj godina. Hvala. Hvala, kolegi Toli ću. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu. Ovo smo izvješće primili na znanje i o njemu posebno ne glasujemo. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o pokretanju postupka izrade provedbenih dokumenata Strategije razvoja urbanog područja Šibenika za razdoblje 2021.

do 2027. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12. 12 protiv. 1 suzdržani. Ostali. Prelazimo na šestu točku dnevnog reda, jer smo petu apsolvirali većinskim brojem ruku. Šesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o usvajanju komunikacijske strategije i komunikacijsko-akcijskog plana Strategije razvoja urbanog područja Šibenik za financijsko razdoblje 2021. do 2027. godina. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 13. 13. Tko je protiv? 13. Suzdržani. Ostali. Većinom glasova možemo apsolvirati da smo i ovu točku prihvatili većinom ruku vijećnika Grada Šibenika. Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda. Ovdje smo imali onu promjenu nazivlja, pa bi onda ova odluka glasila: odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na projektu građenja i opremanja javne zelene površine u Žaboriću. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za sedmu točku dnevnog reda? Tko je za?

19. 19. Tko je protiv? Suzdržani. Ostali. Većinom glasova prihvaćena sedma točka dnevnog reda. Prijedlog plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na, na, ne financijskoj imovini Osnovne škole Grada Šibenika za 2022. godinu je osma točka dnevnog reda. Također sa, ovaj, otvaram raspravu. Tko se javlja za riječ? Ako nema, zaključujemo ovu točku dnevnog reda i dajemo na glasovanje prijedlog ovog plana. Tko je za? 16. 16. Protiv. Suzdržani. Ostali. Znači, većinom glasova prihvaćena i osma točka dnevnog reda. Točka devet. Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku devet. Tko je za?

12. 12. Protiv. Suzdržani. Preostali. Znači, većinom glasova i deveta točka je prihvaćena. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama, popisa cesta, ulica i trgova Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku deset. Tko je za? 19. 19. Protiv. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena deseta točka dnevnog reda. Jedanaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici zemlje 2538/4, 2538/5, 2535/9, katastarska općina Jadrtovac. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

19. 19. Protiv. Suzdržani. Većinom glasova i jedanaesta točka prihvaćena. Dvanaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o preimenovanju ulica u Vrpolju. To je ona korekcija koju smo imali, je li tako, to je, ovaj, vezana za samo nazivlje, što smo prihvatili u dnevnom redu. To je o imenovanju i preimenovanju ulica u Vrpolju. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog dvanaeste točke dnevnog reda. Tko je za? 19. 19. Protiv. Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Trinaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o korištenju gradskih parkirališta. Otvaram raspravu. Za riječ se javio cijenjeni kolega Kronja. Izvolite.

Evo, ovdje se radi o, da, sami građani, sami građani traže da im se uredi pristup vozilima, da se uredu parkirališta, da to bude uredno. I to je okej, samo je tu postoji jedna caka. A caka je u tome što je, ako gledam, ja ću sad, ja ću se samo osvrnuti na povlaštene karte, da, da. Građani u Šibeniku plaćaju najskuplju moguću povlaštenu kartu. I da vam ja sad to malo ilustriram. Znači, u Gradu Dubrovniku, znamo što je, u prvoj zoni, povlaštena karta je 50 kuna. U Gradu Splitu, nulta zona, građani uopće ne plaćaju parkiralište. Znači, govorim o povlaštenim kartama. U Gradu Zadru, nulta zona, prva zona, druga zona, sve 50 kuna. 50 kuna. U Gradu Šibeniku, nulta zona, prva zona 90 kuna, druga zona 70 kuna. Jer vi vidite da je to naj, duplo skuplji parking nego bilo gdje kad gledamo obalnu crtu, kad gledamo naše ove gradove koje su nam blizine. Ako ćemo gledati pravne osobe, pravne osobe u, u, u Dubrovniku plaćaju 200 kuna. Pravna osoba u Zadru 150 kuna. Garaža u Splitu od 190 do 400 kuna. Mislim, to su cijene, to, to boli glava kad vidite koliko se u drugim gradovima vodi računa o ljudima koji žive u staroj gradskoj jezgri. I to ova vlast nikako da shvati. Ja razumijem gospodina Bulata, da on želi da uprihodi što više novaca u svoju tvrtku, svoju firmu.

Ali što vi radite, gradonačelniče? Vi ste ti koji donosite odluke, štitite građane ovog grada. Vi ste ti koji to trebate presjeći i reći: čujte, nama nije, a to stalno govorite, nama nije bitno zarada, nama je bitno da to funkcionira. A to sve, kad se vratite natrag i kad vidite govore gradonačelnika, direktora Bulata, kad se garaža gradila, pa mi moramo spremiti aute u garažu, mi moramo osloboditi mjesta. Pazite, ja bih se sad složio da u cijelom gradu vi uredite parking. 20 kuna. Nema toga tko to neće platiti. I više ćete novaca uprihoditi nego na ovaj način. Ovo je deranje. Ovo je jednostavno deranje. To nisu novci, 90 kuna, razumijemo, možda meni ili nekome, a nekome drugome jesu. A najgore je to kad on ne može pristupiti svom parkingu. Pazite, dođe čovjek iz, iz, s radnog mjesta, dođe autom, živi u starom gradu, i dođe i parkira se dolje na parking, sjedi u autu kao majmun, sat vremena, nekad i sat vremena i više, čeka da netko izađe da bi se on parkirao. Pa je li to normalno? Pa vi vidite što rade u Zadru, što rade u Splitu, što rade u Dubrovniku. Pa ljudi su svetinja. Građani u starom dijelu grada su svetinja. Vi ste prema njima, a tako ste i na taj način dobili novce. Ja to stalno govorim, stalno ću govoriti. Dobili ste novce od Europske unije zato jer ste njih stavili ispred sebe.

Evo, to su ti ljudi za koje mi ćemo to napraviti da, da, da oživimo stari grad. Da, da to bude kroz cijelu godinu normalno življenje, a ne samo liti. Lako je reći liti, građani, vi iselite, evo ga, tu je, naš suvenirist, iselite iz grada i dolaze turisti. Pa je li to način? To nije, svakako nije, nije u redu. I ja zato sam sve ovo i sve ću dalje raditi samo u interesu tih ljudi. Jer to nije nešto što mi tražimo sad tu izvanredno, nego to je nešto što su drugi prepoznali.

Eto, toliko. Hvala. Hvala, kolega Kronja. Sljedeći se javio cijenjeni vijećnik kolega Restović. Izvolite. Ja ću probati malo manje emotivno od, od kolege Kronje, iako se slažem s dosta stvari koje je rekao. Ono što se s njim ne slažem je, rekli ste, ako se dobro sjećam, da je, da vi razumijete direktora gradskog parkinga, da je njemu cilj zaraditi što više novaca. E pa to mu ne bi trebao biti cilj. Gradski parking je tvrtka u vlasništvu grada. I između ostalih, najvažnija stvar te gradske tvrtke bi trebala biti uređenje parkirališnih mjesta u Gradu Šibeniku. To gradski parking ne radi. Imate najbolji primjer ulice Petra Preradovića. O njoj je i riječ u ovom upravo, u ovoj točci dnevnog reda, gdje se, i to odgovorno tvrdim, gdje se izmislilo i isceniralo peticiju građana i došlo se do broja 67 na stanove koji pokrivaju to područje gdje se sad ucrtao parking. Nekoliko puta premašuju tu cifru. I onda se, tobože, zbog toga uzelo što obično gradski parking i radi, važ piture i nacrtao parkirna mjesta. Situacija je sljedeća. Sad se naplaćuje nešto i uprihodi se nešto od tog, od te, na tom području. Parking se nije uredio, nego se još više iznaredio. Zašto to kažem? Zato što se prije ucrtavanja ovih mjesta tamo moglo parkirati x vozila, a sad se može parkirati jedna trećina manje vozila. I zapravo stanarima koji tamo žive se nije napravila ama baš nikakva usluga.

Moje pitanje je, odnosno više retoričko pitanje, ne očekujem uopće odgovor, znam da će to tako ići dalje. Stalno će se uzimati ti važi piture i iscrtavati nova parkirna mjesta. Ali ne znam dokle, odnosno do kuda, ajmo to tako reći. Na kraju ćemo doći vjerojatno tamo do kraja, do Krvavica vidika, na ovu stranu, pa onda ćemo možda ići dalje u Ražine, pa ćemo možda onda ići dalje u, među, među sve kvartove, na Šubićevac, gdje god, gdje god je to moguće. I onda ćemo to pravdati time što želimo uvesti red u parkiranje. Pa nešto je i gradonačelnik, doduše malo u drugom kontekstu, rekao oko toga kako je nemoguće parkirati veliki broj, da imamo velik broj auta po, po glavi stanovnika. Pa netko se treba baviti rješenjem tog pitanja. I to je ono što u krajnjem slučaju i kolega Kronja ovdje ističe. Postavimo probleme i bavimo se rješavanjem tih pitanja. Najjednostavnije je uzeti važ piture i nešto nacrtati, ali to nije rješenje problema. Vi danas, osim nemogućnosti parkiranja u turističkoj sezoni, što je potpuno u krajnjem slučaju razumljivo, vi imate sve veću nemogućnost parkiranja i van turističke sezone u, u svim šibenskim kvartovima. Mi, eto, po zadnjem popisu stanovništva, ima nas 42.000, gradovi koji su slični našem, ne po broju stanovnika, nego po mjestu gdje se nalaze, na Mediteranu, imaju stvarno dobro uređen parking za domicilno stanovništvo. I možda ne bi bilo loše da, a u krajnjem slučaju, da se vratim i na početak ovoga, kad birate direktore gradskih tvrtki, pa u ovom slučaju direktora gradskog parkinga, onda ne bi bilo loše da nam isto tako dostavite te materijale, pa da se uvjerimo da ste zapravo birali direktora po njegovom programu, planu i viziji kako riješiti taj problem, a ne po stranačkoj iskaznici.

Hvala vam. Hvala, kolega Restović. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo ovu raspravu i dajemo na glasovanje točku 13, Odluka o izmjeni dopune Odluke o korištenju gradskih parkirališta. Tko je za prijedlog Odluke? 12. 12. Protiv. 5. Suzdržani. Preostali. Prema tome, većinom glasova prihvaćena i točka 13 dnevnog reda. Točka 14 dnevnog reda je prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti na izmjene dopune općih uvjeta ugovora o korištenju javnih parkirališta s naplatom. Otvaram raspravu. Kolega Kronja se javio za riječ. Izvolite. Ovdje se radi o nekim izmjenama, prijedlozima, pa i ja predlažem, evo, u članku, ovaj, članak 18, on se predlaže da se, sad se vrijeme korištenja kao besplatnog parkiranja u garaži za one koji imaju mjesečnu kartu na vanuličnim mjestima, sad se to pomiče od 21:00 do 9:00. Znači, od 9:00 ujutro, kad je najveća gužva, imat ćete najveći bijeg iz garaže. Znači, ljudi su do sad bježali u, prije 7:00, sad bježe u 9:00. I to će stvarati gužvu samo takvu. I zato ja predlažem da se tu stavi od 00:00 do 24:00. Znači, od 00:00 do 24:00, da se, da se oni mogu uparkirati. A ako je to problem, pa onda nek mi se kaže, imamo 1.000 takvih ljudi, pa onda oni ne mogu stići, pa ćemo dati, onda ćemo dati 50 karata nekima koji će moći se parkirati, ne znam što. Ali ja pretpostavljam da nema tih ljudi dovoljno.

Onda dalje. Samoću se vratiti natrag. Članak 17. U uvjetima, općim uvjetima o korištenju garaža, taj sam, ovo nemate na internetu, ja sam, imate samo izmjene dopune, ali nemate cjeloviti, ovaj, ja sam ga dobio uz pomoć gradskih službi, naše Mire. Tako da, ovaj članak 17, nije mi jasno zašto piše da se samo za keš može dobiti u automatu, može dobiti, ovaj, 2 sata parkiranja. Znači, ako vi kešom platite, ako platite SM, ne možete dobiti 2 sata. Pa me zanima zašto je keš toliko bitan, koja je to razlika u kešu i, i SMS por, jer svi u svijetu, sve se plaća više-manje karticama, sve više-manje manje novaca, tako da mi to dalje.

Ovaj članak 24 kaže da sada će se izdavati komercijalne karte za područje parkirališta Crnica i parkiralište TEF. Znači, TEF koji nije uređen, nego onako, ledina, koja, ja sam u prijašnjem, prijašnjem ovom mom izlaganju, zaboravio sam reći, da tamo kad uđete na to parkiralište, vi možete otići među onih gudura, one šljake, i to možete se tamo, kamperi idu okolo pa se parkiraju. Znači, niti je to ograđeno, niti je obilježeno, ništa. Tamo će se plaćati za komercijalne karte, sad koliko to će biti cjenik. I dalje, što me još zanima, ova stavka 4, mjesečna godišnja karta, što se odnosi na, na B parkiranje, odnosno na garažu. Sad ćete imati mjesečnu kartu. Dosad su ljudi, dosad je bila samo komercijalna karta, što nije normalno u nijednom gradu, da vi u samom centru mogu samo parkirati. Tko plati 500 kuna, taj može, došao on, ne zna odakle je, on ima novaca, kupi kartu i baš ga briga, i on može u garažu parkirati. A to, iz mojih prijašnjih izlaganja, znate što ja mislim. E sad mi objasnite, znači, mjesečna i godišnja karta, što je to? To znači da netko može platiti unaprijed godinu dana, odnosno da se može, i koje su, i mene zanimaju sad cijene. Konkretno nemamo cjenik i, i ove, znači da se ukida ono, da oni mogu za 500 kuna biti cijelu godinu.

Evo, to su ta pitanja. Hvala, kolega Kronje. Kolega direktor Bulat će dati obrazloženja. Ovdje smo imali jedan amandman, ako se ne varam, je li tako? Tako da ćemo i to imati u vidu kod kasnijeg dijela rasprave i odlučivanja. Kolega Bulat, izvolite. Evo, pozdrav predsjedniče, gradonačelniče, zamjenici, svi vijećnici, dragi mediji. Ovaj, upravo, dakle, zadnji razgovori koje sam imao s gradonačelnikom su upravo u tom smjeru, pokušajmo što više zaštititi stanare, jer mi iz godine u godinu uvijek pratimo situaciju. Istina je, ono što je gradonačelnik rekao, po broju vozila, Šibenik je u vrhu. Može se reći i u Hrvatskoj, pa svakako.

Činjenica je da iz godine u godinu radimo, gradimo, stvaramo preduvjete, ne znam, primjer Matije Gupca, da bi se oslobodili parkingi. Vidimo da su u tijeku, evo i gradska uprava priprema vidike. Moramo biti svjesni da postoje neke određene zapreke na tome putu, ali ide se u tom smjeru. Razmišlja se o prometnoj situaciji, o prometnim gužvama, poglavito ono što je kod nas i sam turizam i ljeto i sezona. Što se tiče, evo, što ste i sami rekli i primijetili, do sad je, dakle, bilo parkiranje za stanare stare gradske jezgre moguće od 10:00 navečer do 7:00 ujutro. Sad je od 9:00 navečer do 9:00 ujutro. Jako je mali broj stanara koji to koriste, ali činjenica je da upravo gužve koje proizlaze iz, u samom ljetu, moguće su za očekivati da će biti potreba za tim. Samim tim, to je jedna od stvari poboljšanja, da čovjek, ono što se kaže, do sad je morao u 6:00 žuriti ili dizati se rano da bi izašao u 7:00, sad je to nešto što mu je komorno. Zašto smo stavili od 9:00 do 9:00? Jer u tom periodu, nazovimo to tako, postaje gluvo razdoblje i ima dovoljno mjesta. Ovo što, što vi kontinuirano govorite, kad bi svim stanarima dozvolili spoljanu, nema toliko mjesta koliko ima stanarskih vozila. To bi bio još veći kaos. Znači, nije smisao parkinga da uvede kaos, smisao je da uvede red.

Smisao je isto tako da zaštiti svakog od sudionika u prometu, prvenstveno stanara, i to je ono što je apelirao i gradonačelnik. To je ono što sam imao u razgovoru s gospodinom Živkovićem iz stare gradske jezgre, upravo na tu temu, da se zaštitu stanari. I mi idemo u tom smjeru, kao što vidite, i ove odluke su u tom smjeru. Što se tiče same ove komercijalne karte, ona je bila 500 kuna, ali ona je bila samo za zimski period, ona nije bila za ljeto. Ljeti nismo imali nikakvu kartu. Ono što smo rekli, moramo pratiti situaciju. Imali smo godine Covida, nije, nije garaža bila u punom obimu u kojem je trebala biti. Evo, vidjeli smo usporedno, 12. mjesec ove godine kad je bio advent i prošle godine kad je bio Covid. Znači, garaža je 70% veći promet je bio u odnosu na, na, na 11. mjesec samo, a prošle godine je 12. i 11. bio isti. Znači, mi to kontinuirano na dnevnoj razini pratimo i donosimo zaključke da, prije svega, moramo paziti na promet i prometno rješenje, i, i, i da, i da ne stvaramo gužvu u prometu. Jedno su želje, a drugo su mogućnosti. Znači, ja, nama je najvažnija stvar prometno rješenje i, i da imamo sklad u prometu. I sukladno tome smo, kao što ste vidjeli i prijašnjih godina, ako smo radili poljanu, proširili stanovnicima stare gradske jezgre, računajući da će biti kaos u gradu, jer, jer turisti kad nemaju poljanu će parkirati na njihovim mjestima, pa smo im dali cijelu staru jezgru da se imaju gdje parkirati.

Ovdje uvijek kažem kako situacija raste i broj vozila u gradu Šibeniku iz godine u godinu raste. Mi uvijek iznalazimo dodatna rješenja. Ono što, što nije, vjerujte mi, mi smo ovdje možda, ja mislim, najučestalije društvo u, u, u gradu Šibeniku koje je na vijeću koliko mi. Nitko nije toliko koliko mi, upravo iz razloga što uvijek idemo s nekim izmjenama, uvijek idemo s nekim dodatnim mogućnostima, sukladno situaciji koja se događa na terenu, koju pratimo. I evo, kao što sam ponovio, i gospodin Živković je apelirao:"Učinite nešto za stanare", i gospodin gradonačelnik je isto tako rekao: "Hajmo nešto za stanare". I to je ovaj dodatni momenat za stanare. Što se tiče ove, kažem, komercijalne karte, ona je do sad bila samo za zimski period, sad je uvodimo i za ljetni period. A ono što ćemo uvesti je također i nekakvu godišnju kartu, da netko može unaprijed godinu dana. I to je što se tiče toga. Što se tiče cijena, cijene ne donosi gradsko vijeće. Gradsko vijeće donosi samo odluku o izmjenama i dopunama, odnosno općim uvjetima u parkiralištu. Cijene donosi gradonačelnik na prijedlog uprave društva. E, to sam htio. Hvala kolegi Bulatu na obrazloženju. Kolega Kronjaće za govornicu.

Ma, mene samo zanima, sada ispada po ovim izlaganjima gospodina Bulata da u, da u gradu ima svih građana. To je čudo. Ja znam 4-5 ljudi koji, koji, traže takvo mjesto. Ja vjerujem da, da u gradu nema toliko, toliko ljudi koji bi, koji gravitiraju, odnosno kad gledamo kako je to omeđeno, koji gravitiraju ni vanuličnim ni pogotovo garaži. Znači, po meni, kad bi vi stavili, ja moj prijedlog, da kad bi vi stavili garaža 200 kuna, vi bi više zaradili, ako ćemo govoriti o zaradi, više bi zaradili nego na ovaj način. Pazite, ono što mi vidimo, mi vidimo drukčije nego vi. Mi vidimo display, vidimo svaki dan 150, 200 mjesta, a subotom, nedjeljom, nema nikoga u garaži. Nema nikoga. A trebalo bi biti ako ljudi žive u gradu, recimo, jel'. Intencija je, koja je moja intencija? Znači, vi morate povući turiste van grada, da dođu lijepo pješke da vide cijeli grad. Drugo, da zaposlenike koji dolaze autama u grad, da ih spustite na mjesta koja sad drže građani starog grada, znači prva zona, da njih spustite u garažu. Gorivo će sad poskupilo. Pitanje je kako će biti turizam. Ljudi, idete s ovim autobusima, idete na intenciju, idete na to da se što više koristi autobus, a što manje auta. Znači, ako vi spremite aute u garaži i imate lijepo, sigurno te prihode od garaže, zaposlenike grada i gradskih firmi da se spuste u grad da se mogu parkirati, da oslobodite pritisak na sam ulaz u grad, vi ste učinili puno.

I kad bi vi to samo probali, probali, nećete ništa izgubiti pola godine, godinu. Da samo to probate. A na ovaj način, pomalo puštavanjem sata po sat i to, vi ćete doći na ovo. Mislim, ima tu svega. Kaže, Otočani imaju sat vremena sa Krapnja, Zlarna, Žirja, ne znam, oni imaju pravo na sat vremena u garažu. Kao da oni dođu s otoka autom, i onda parkiraju u garažu, idu kupiti i vrate se natrag. Mislim, to, to su nebuloze koje pišu u ovim uvjetima, a ništa nema u pravcu zašto je građena, recimo, ta garaža. Znači, rasterećenje je samo na taj način. Autobus će prolaziti, gorivo će biti skupo, ljudi neće izlaziti, oni će uzeti auto samo kad ide van grada. I to je tako jasno. Ja ne znam, ja ne znam. Kolega Bulat. Evo, različit je pogled na stvar. Znači, mi, mi, mi tu materiju stvarno živimo svaki dan i pratimo to. Ono što je ključ svega, to su vršni momenti. To vam je, recimo, 12. mjesec kad je bio advent. Znači, ta garaža je bila puna. Imate vršni moment 7., 8. mjesec. Ta garaža je bila puna, ali ono, od 0 do 24 je bila puna, doslovno. Znači, u tim vršnim momentima, kad nemate vozila ta koja dođu, di, di prihvatiti, onda imate kaos. Znači, da bi izbjeglo se kaos, zato je ta garaža osmišljena, nije osmišljena kao garaža za stanare, nego kao logistički centar koji se upravlja, koji se upravlja.

Ne, ne, nemojte me krivo razumjeti. Znači, ta garaža je da bi se, da bi se stara gradska jezgra, da bi se stara gradska jezgra oživila. To je za revitalizaciju stare gradske jezgre. Znači, taj, taj pojam revitalizacije i oživljavanja je, je da može u, u, u vršnim momentima primiti prihvat svih tih turista koji u principu. Za one koji dolaze, a ima nekih 220 kuna u garaži. Ja, ja, ja prihvaćam vašu, ja prihvaćam vašu teoriju i ona je, i ona će vjerojatno biti dio strategije za ovo ljeto o povećanju cijena za one koji dolaze izvanka. Zašto? Zato što njega navigacija ne dovodi u TEF. On, on upiše Katedrala svetog Jakova i navigacija ga dovodi na obalu. I on, i on na obali u biti parkira i uzima mjesto stanaru. I to su ti momenti, ono što, što kažem, recimo, i u tim večernjim kad su zabave. Znači, grad je krcat, recimo, kad je zabava nekakva ljeti, i onda taj stanar, kako bi imao alternativu. Znači, mi ovdje pričamo o mogućnostima, a, a ne o ugrozi. Sukladno toj revitalizaciji, oživljavanju, želimo da nam grad živi, želimo da je pun turista, želimo da imaju svi oni pravne osobe i obrtnici da, da zarađuju od toga i da žive. To nam je drago. Ali s druge strane, moramo paziti, kao što je gradonačelnik rekao, i na stanare. I to jeste naša, to jeste naša želja i intencija, i zato idemo s ovim uvijek dodatnim mjerama.

Kažem, prvo, sjećate se i sami, bila je jedna ulica, pa blok ulica, pa sad je cijeli grad jedna ulica. Molim vas, molim vas, samo nemojmo. Kolega Kronja, kolega Kronja, imate pravo kao vijećnik izaći nebrojeno puta unutar jedne točke. Onda nemojmo voditi raspravu iz klupa. Pa izađite lijepo za govornicu. Nema problema. Mislim, ovo su važne stvari. Pazite, ja vidim parking u TEF-u kao jednu površinu gdje ljudi se parkiraju, dođu za 5 minuta u centar. Pa je li to problem? Ja ne znam, svugdje vi ne možete, ne može turista doći u grad tek tako. On će tamo platiti 50 kuna parking, on to zna. Ako vi njemu date za 5 kuna, on će doći tamo pa će praviti gužvu. Mislim, to, to su problemi. Vi morate domicilno stanovništvo zbrinuti na bilo koji način. A turisti, on će vam doći u centar ili pješke, doći će pješke. Evo što je rekao sad ovaj, jedan od ovih vodećih ljudi, stručnjaka za naftu: "Ako se desi onaj prvi, prvi onaj slučaj, svićemo pješke ići."

Evo, dakle, shvaćam vaš prijedlog i to je jedna od ideja, isto tako i podizanje, podizanje cijena, upravo da ne bi bila gužva u centru grada, upućivanje na vanjska parkirališta. Je, sve je to sukladno, evo. Hvala. Zaključujemo ovdje raspravu, obzirom da smo u tijeku ove rasprave imali svojevrstan amandman kolege Kronje. Ja ga pitam da li on ustraje na tom prijedlogu. Ako on ustraje na tom prijedlogu, mi ne možemo intervenirati u tekst odluke koju je trgovačko društvo ovdje nama predložilo, nego možemo intervenirati u ovu našu suglasnost koju dajemo na tekst odluke. Tako da ja ovdje pitam sada ovlaštenog predlagača te odluke, a to je gradonačelnik, da li prihvaća ovaj amandman. Ne prihvaća. Znači, prvo ćemo glasovati o prijedlogu suglasnosti koji u sebi uključuje da se ta suglasnost daje pod uvjetom da se u članku 3 ovoga, ovih općih uvjeta, odnosno članku 2, ovaj tekst koji govori od 21 sat do 9 sati ujutro mijenja s brojčanim oznakama sati od 00 do 24. Pa prvo dajem takav prijedlog, znači, koji uključuje ovaj amandman na glasovanje. Tko je za?

Jedan, dva, tri, četiri, pet. Pet za. Šest. Šest. Znači, iz ovoga samoga slijeda ne moramo dalje glasovati, amandman nije prihvaćen i možemo dati na prijedlog ovo, ovu suglasnost, odnosno odluku o suglasnosti u izvornom tekstu odluke koju ste dobili za ovu sjednicu. Tko je za takav prijedlog? 12. 12 protiv. Dva suzdržani, ostali većinom glasova. Prihvaćena 14. točka dnevnog reda. 15. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o komunalnoj infrastrukturi grada Šibenika, odnosno njezinoj dopuni i njezinom pravnom statusu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 15. točku dnevnog reda. Tko je za?

13. Tko je protiv? Suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena i 15. točka. 16. točka je prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javlja za riječ. Izvolite, cijenjeni kolega. Najljepše zahvaljujem. Dakle, na samom početku, ne želim se ovdje posebno osvrtati i analizirati do u detalje izjave u medijima gospodina Bilića. No, red je bar ovlaš spomenuti kako je 2019. godine izabran za ravnatelja Šibenskog kazališta i da se od tada u komunikaciji s javnošću vrlo teško govori, vrlo često govori o"kašati brukava", pod navodne znake, u koji je upao. Dug od 2,5 milijuna kuna koji ga je dočekao nakon mandata bivše ravnateljice. Česta je i priča o pravnim aktima, pravilnicima, usklađivanju sa zakonima. Dakle, suštinski, bitno je reći kako iz tih izjava možemo razumjeti da su poslovne okolnosti u kojima djeluje gospodin Bilić dosta teške. No, kad se uđe u analizu godišnjeg budžeta kazališta, sve je to vidljivo na internetskim stranicama. I kada se taj budžet usporedi s, recimo, zadnje dvije godine mandata gospođe Trlaja, onda možemo doći do interesantnih zaključaka. Tako su, primjerice, troškovi plaća u kazališnom budžetu za 2017. godinu, to je bilo razdoblje ravnateljstva Maje Trlaja, dakle, troškovi plaća su iznosili 1.835.000 kuna. Troškovi kazališnih programa su iznosili 1.304.000 kuna. A u 2021. godini imamo troškove plaća u kazalištu na razini 2.800.000 kuna, a troškovi kazališnih programa su na razini 1.087.000 kuna.

Dakle, u pet godina troškovi plaća su porasli za gotovo milijun kuna, a troškovi kazališnih programa su pali za više od 200.000 kuna. Evidentno je kako je, ako pratimo kretanje visine kazališnog proračuna, gospodin Bilić na raspolaganju imao veći proračun od svoje prethodnice, ali su iznosi sredstava za kazališne programe, dakle, predstave, produkciju, dakle, za ono što je primarna djelatnost kazališta, sve manji. Kontrarno tomu, sredstva za plaće su svake godine sve veća. Ove nas informacije dovode do pitanja kakva je uopće struktura zaposlenika u kazalištu, pa i tu možemo doći do zanimljivih zaključaka. Naime, od početka mandata gospodina Bilića, kažu kritičari njegovi, je li, zaposleno je devetero novih ljudi, no od njih niti jedan glumac ili glumica. Ja bih molio gospodina Bilića, ako me može demantirati, neka me demantira.

Dakle, sad su otvoreni uz to natječaji za radna mjesta Sensi, radnik rekviziter i stručni suradnik za marketing. Na web stranici kazališta možemo vidjeti kako glumački postav našeg kazališta broji četvoro glumaca, između kojih je nabrojen i gospodin Jakov Bilić. Nema ga ni u jednoj podjeli uloga u predstavama koje se igraju ili su u premijernoj najavi u kazalištu, osim u predstavi "Kako je počeo rat na mom otoku", koja je predstava nastala u mandatu gospođe Maje Trlaja. Jednako tako, gospođa Kunčić, koja je navedena kao glumica, više ne glumi u predstavama osim u predstavi "Leda", već se pojavljuje u ulozi režisera i dramaturga. I nema je niti u jednoj podjeli uloga, niti za jednu novu predstavu, što samo potvrđuje sumnju kako gospođa više de facto i nije član glumačkog ansambla. Dakle, sve ove činjenice iniciraju jedan zaključak

da se u ovoj gradskoj ustanovi, a to nije dobro, da kazalište doživljava takvo karakteriziranje u javnosti, dakle, da se pribjegava jednom receptu zbrinjavanja podobnih kadrova. Ja molim ovdje nazočnoga gospodina Bilića, ukoliko me može demantirati, slobodno me demantirajte, jer ovo su informacije do kojih sam ja došao. Ne možete demantirati ono što je objavljeno na, na internetskim stranicama, je l'. Dakle, ja bih na kraju htio usporediti odnos administrativnog i glumačkog osoblja u, primjerice, zagrebačkom kazalištu "Gavela" s istim odnosom u našem kazalištu. Dakle, ja ne želim ovdje uspoređivati kulturalne dosege, značenje, ovaj, kazališta "Gavela" i našeg kazališta, je l'. Ali, evo, tako kažem, tako moram naglasiti. Primjerice, glumački ansambl "Gavele" ima 44 glumca. U administraciji rade četiri osobe u marketingu, promidžbi i prodaji. Dakle, marketing, promidžba i prodaja, četiri osobe. Jedna osoba u produkciji, jedna tajnica, dakle, ukupno šest zaposlenika. Sve je vidljivo na internetskoj stranici. U našem pak kazalištu, u administrativnom osoblju imamo čak dvije tajnice, u marketingu tri osobe, otvoren je natječaj za četvrtu, u računovodstvu četiri osobe, u produkciji jedna osoba. Ukupno 11 zaposlenika. A glumački ansambl broji četiri osobe prema web stranici, ukoliko je to korektno. Ukoliko su ove konstatacije, koje iznose vaši kritičari točne, onda u stvarnosti imamo samo dva, dva glumca, je l'. Dakle, ako su svi ovi podaci do kojih sam ja došao točni, onda imamo, imamo vrlo jasnu sliku da gospodina Jakove u poslovnoj politici kazališta treba nešto mijenjati.

Evo, ništa osobno, čisto ono što sam mogao naći, naći na web stranici. Hvala kolegi Kovaču. Evo, kolega Jakov Bilić, ravnatelj kazališta, dat će obrazloženje ovih vaših navoda. Izvolite. Lijepi pozdrav svima. Pozdravljam predsjedavajućeg, gradonačelnika, sve vas uvažene kolege vijećnike, kolege ravnatelje, pročelnike, medije. Puno je toga nabrojano u ovom vašem ekspozeu. Manje-više sam ja gotovo sa apsolutno svime time o čemu vi govorite i upoznat, jer su te neke stvari zapravo sastavni dio mog repertoara, protekle skoro, evo, tri i po godine, da to tako kažem. Sad bi zapravo trebalo faktografski proći apsolutno svaku stvar koja je tu nabrojana. Nisam zapisivao, pa ću iz glave, koliko sam uspio zapamtiti. Inače, zapravo sve te stvari o kojima je govorio i gospodin Kovač, ja apeliram i nadam se i molim da su gradski vijećnici, za razliku od prethodnog mog programa rada u protekle četiri godine, s obzirom na situaciju koja je ispala kad se ukidala, odnosno prijedlog odluke oko muzike za pansionate, pa je ispalo da tadašnji gradski vijećnici nisu zapravo iščitali plan i program rada gdje je to bilo, između ostalog, navedeno. Nadam se da ste sad zapravo apsolutno pročitali ovih nekakvih 30-ak stranica mog, programa za sljedeće četiri godine, gdje se govorilo i o ovim, ovim stvarima. Ova stilska figura"kašata brokava", to je medijska, to nije nikad izašlo iz mojih usta. To je više jedna medijska, medijska, ovaj, priča.

Ipak sam ja u tom kazalištu od svoje nekakve 12., 13. godine, pa malo to drugačije doživljavam nego"kašatu brokava". Ali da je problema bilo, da problema ima i da će ih biti, s obzirom na okolnosti kako kazalište funkcionira u današnjem nekakvom svijetu dizanja cijena i tako dalje, jest, ima ih. Kadrovska struktura je mijenjana iz temelja. Ja sam, nažalost ili na sreću, zatekao nešto, usudim se reći, nema to veze zapravo sa političkom nekakvom opcijom, nego možda sa jednim mentalnim sklopom kojeg mi svi skupa pripadamo. Neke stvari, kada je krenula profesionalizacija kazališta 2007., 2008., kad su te odluke donesene, u nekim stvarima smo krenuli naopako i platili smo danak tome. Što želim reći? Nije profesionalno kazalište imati pet glumaca i zaposliti pet glumaca na plaću. Profesionalno kazalište iziskuje apsolutno tehničku pripremljenost, kadrovsku pripremljenost ljudi, logistike koja će glumce, koji su završni čin onoga što publika dođe vidjeti, pripremiti, osigurati im uvjete za rad u medijskome prostoru. Znate o tome sve već, pa i to je pitanje oko kojeg se već dugo mučimo mi kao kazalište sa gradskom upravom. Recimo, pitanje skladišnog prostora, pitanje čuvanja kostima. Mi smo donedavno oko četiri i nešto tisuće kostima čuvali u jednom privatnom stanu. Sve su to detalji koji čine ovo o čemu vi govorite. Ispričavam se. Kada govorimo o, recimo, tehničkoj službi, spomenuli ste ovdje, ostalo mi je u glavi, radno mjesto scenski radnik, rekviziter.

Nije, nije točno do kraja to radno mjesto. To se zove scenski radnik, rekviziter, vozač. O čemu se radi? Šibensko kazalište je kazalište koje je permanentno okrenuto gostovanjima, ne domicilnom igranju na daskama svoje kuće, jer objektivno veličina našega grada, broj publike je takav da mi u prosjeku možemo, kako koji žanr umjetnički, od pet do sedam ili osam izvedbi se može odigrati u Šibeniku. Da bi mi opravdali glumce na plaći, da bi opravdali ljude koji rade u kazalištu, mi u prosjeku moramo imati negdje cca između 50 do 70 izvedbi, kako koju godinu, ovisno šta se produkcijski radi, da bi predstava opravdala zašto je ona stavljena na scenu. Da bi do toga došli, mi smo u protekloj godini kupili, recimo, jedno rabljeno vozilo, teretni, jedan kamion kojeg smo, uvjetno rečeno, pod navodnike,"tepili" dugo vremena. Na osnovu toga što se odlučilo kupiti to, jer godišnje smo mi za potrebe međunarodnog dječjeg festivala i kazališta trošili negdje, kako koju godinu, između 130 do 150.000 kuna na najmove raznoraznih vozila. Sada smo kupili vozilo za 4.800 eura, uključujući PDV. Isto tako je kupljen i kombi, nešto je skuplji, ali je kupljen da nam omogućuje zapravo pojeftinjenje, da budemo konkurentni na kazališnom tržištu. Da bi to imali, trebalo je, naravno, primiti osobu koja je došla na postojeće radno mjesto. To nije,

u fizičkome smislu, jedna osoba je otišla iz kazališta, a kolega, mladi kolega, je došao raditi na tu radno mjesto, samo je imao tu kategoriju, C kategoriju, da može voziti takva radna, takvo, takvo vozilo. Točno je, u pravu ste da je, da su plaće otišle poprilično gore u mom mandatu, i ja na tome mogu biti samo zahvalan i gradonačelniku i ljudima u gradskoj upravi, jer su omogućili, shvatili, od prvoga dana, da nam je kadrovska struktura, promjena, uvjetno rečeno, krvne slike kazališta bitna i važna. Jer su se ljudi malo uljuljkali, jer odlučilo se da će se ići na način, kad kažem uljuljkali, nemojte me doslovno shvatiti, ali da bi kazalište bilo profesionalno, ono mora imati popratne službe koje će nositi teret toga. Kada govorite da je u tajništvu postoje dvije osobe, ima tajnica ravnatelja, dakle tajnica kao takva, i druga tajnica je pravnica kazališta. Šibensko kazalište, odlaskom sadašnjega predsjednika gradskoga vijeća, nikada nije imalo pravnika, a to je u prosjeku, recimo, negdje, ha, s obzirom na međunarodni dječji festival, zna biti i po 700, 800, čak i 900 raznoraznih ugovora. Šibensko kazalište je zatečeno u jednoj, ne da se pravdam, nego vam želim približiti jednu sliku vrlo otvoreno, u jednoj pravnoj i financijskoj, ha, ajde da ne bude teška riječ, jednoj izgubljenosti. Preko stotinjak različitih pravilnika i akata je u protekle tri godine doneseno da bi se kazalište, jednim dijelom, usudim se reći, ilegaliziralo.

Postoje u ovome trenutku isto takvi pravni procesi koji traju i tako dalje, tiču se određenih mojih prethodnica koji još uvijek traju i gdje mi i dan danas vučemo repove nekih određenih stvari. Kada govorimo o broju djelatnika, kazalište je, dakle, kad je ono preuzeto, na papiru, u predajnoj dokumentaciji moje prethodnice, pisalo je 27 djelatnika. U dokumentaciji koju sam ja kao ravnatelj preuzeo. U ovome trenutku, u Šibenskome kazalištu, što stalno zaposlenih, što na određeno, ima 30 ljudi. Određeni ljudi su bili otišli u mirovinu. Određenim ljudima sam se ja, na moju inicijativu, zahvalio. Iz kojeg razloga? Ili ćeš raditi, bit ću sad malo i bezobrazan, ili ćeš raditi ili nećeš raditi. Neka se ekipa skupila, mlada, koja tamo nešto pokušava napraviti, pokušava udariti nekakve temelje profesionalnoga kazališta u svakom njegovom smislu. I jest činjenica, kada uspoređujete sa "Gavelom" ili nekim drugim kazalištima, mi smo s jedne strane malo neusporedivi. Mi imamo jedan i blagoslov i teret. To je međunarodni dječji festival. To je, to je zapravo objektivno paralelna institucija. Šibensko kazalište ima dvije institucije. To što neko to tako ne doživljava, ili u prošlosti nije to tako doživljavao, ima i razloga objektivnih. Imamo putra i mi u kazalištu. Ja ne bježim od toga da sam dionik toga kazališta već gotovo 20-ak godina, ali su došli neki klinci koji žele to malo promijeniti, odnosno dignuti na jedan ozbiljniji pijadestal.

Mi u ovome trenutku imamo već 30, recimo 40 posto međunarodnog dječjeg festivala. Što će se dogoditi sljedeću godinu? Sad smo praktički već gotovi za ovu godinu. To se ne može, takva vrsta projekta se ne može raditi ako nije dvije, tri godine unaprijed, vis-à-vis, pogotovo međunarodnoga tržišta. Za tako nešto vam trebaju, trebaju ljudi. Ti ljudi su odradili i točni su podaci, barem oni koje sam i ja imao priliku vidjeti. A možda sam imao priliku vidjeti neke dokumente ili papire ili takozvane kosture iz ormara koji nisu dostupni na web stranicama, ne ulazeći sad ovdje i ne prozivajući ima tko je u državi zadužen za istinu, što bi govorili u balkanskom špijunu, pa baš ono što je baš financijski svugdje prikazano. Pitanje je koliko je to sve skupa i točno. U trenutku, u ovome trenutku, Šibensko kazalište je izašlo iz repova. Imamo još jedan jedini rep prema Hrvatskom audio-vizualnom centru, u iznosu od nekakvih 40-ak tisuća kuna iz 2013. godine, kojeg se ne može na neki način opravdati. Sredstva su došla, ali u ovom trenutku nije poznato di su ta sredstva. U svakom slučaju, sve repove koje je Šibensko kazalište imalo je zatvoreno. Nama sad dolaze novi nekakvi repovi za vid cijene goriva, putovanja i tako dalje. Da na neki način skratim, ekipa koja je došla, dakle, ovih realno troje, odnosno četvero ljudi koji su došli u smislu novih radnih mjesta, odradili su činjenicu da smo mi u protekle dvije i po, tri godine, iz ekstremnog gubitaša, iz jedne javne institucije koja je radila silne probleme i,

oprostite, oprostite, koja je radila silne, silne probleme i nadležnoj pročelnici i pročelniku za financije, u konačnici i gradonačelniku, pa i u političkom i društvenom, a pogotovo ekonomskom smislu, mi smo došli u situaciju da su repovi riješeni, da se kupilo preko milijun i po kuna različite opreme, pogotovo za međunarodni dječji festival, jer je meni uvijek bilo neobjašnjivo, kao relativno mladom čovjeku i nekome tko nije završio produkciju ali sluša produkciju, meni, recimo, a imam vas tu koji ste u privatnom biznisu, nije bilo jasno zašto svake godine mi trošimo u prosjeku, kako koju godinu, ovisno o potrebama, od 100.000 eura do preko milijun kuna za najmove različitih stvari na međunarodnom dječjem festivalu. Pa je neka logika, recimo, bila, ajmo mi kupiti to. Mi smo prošlu godinu imali negdje oko 150.000 kuna najam za razglas na ljetnoj pozornici. On vam je, bez obzira koje su bile predstave ili kolika je bila količina, razglas je razglas, on manje-više uvijek ti treba u takvim, takvim situacijama i on je sličan. E, ovu godinu smo, u suradnji sa Uredom za financije grada Šibenika, mi kupili razglas sa atestima, odnosno sa garancijama, u narednih sedam, osam godina, za 202.000 kuna. Kamo sreće da se to kupilo prije 10 godina. Bilo bi više za umjetnost. Kamo sreće da smo mi prije 10 ili 15 godina, da se kupila, recimo, pozornica od 150 kvadrata u vrijednosti nekakvih 120, oprostite, sad ću, evo, samo imam potrebu izgovoriti neke stvari jer nema tako često, a i meni je nekad, da izvinete, dodije biti konstantno na pijadestalu raznoraznih kritičara.

Usudim se reći, unutar kuće petokolonaša, jer morate razumjeti. Hoću. Naravno da svi ti kritičari, ja ih i razumijem i shvaćam, jer kazalište više nije institucija koja služi raznoraznim privatnim interesima, raznoraznim načinima izvlačenja sredstava, nego je priča okrenuta da se ona stavi u službu javnog sektora. Kako rekoh, da zaključim, evo, samoću ovo još izgovoriti. U protekle tri godine, u kontekstu ljudi, kada se nabija, da smo mi administrativno digli, digli broj zaposlenika, mi smo u protekle tri godine u vlastitoj produkciji realizirali 10 dramskih predstava, imali 133 izvedbe. Ja kao glumac ne sjećam se kad sam toliko puta, dok sam bio glumac, stao. Scenu, imali smo 17 koncerata i 37 glazbeno-scenskih programa ukupno u protekle 3 godine, uvažavajući činjenicu da gotovo 10 mjeseci zbog korone smo praktički bili onemogućeni za funkcionirati. Šibensko kazalište je izrealiziralo 494 različita programa, a ukupno, kad se zbroju svi termini što smo mi odradili i imali, uključujući i različite tehničke ispomoći javnom i društvenom sektoru, radionice, zbor, festival, Zdravo malene, predstavljanja knjiga i slično, u protekle 3 godine djelatnici Šibenskog kazališta su odradili 1.712 termina. Nisam siguran, uvažena kolegice i kolege, ima li ijedno kazalište u Republici Hrvatskoj, u korona uvjetima, koje je ovoliko termina, ovoliko programa odradilo unatoč svim teškoćama. Za sve detaljnije stvari, oprostite, ja sam ipak esencijalno glumac, pa malo odužim dulje nego što treba. Ispričavam se i, predsjedniče, i kolege.

Prvo se javio kolega Slavica, pa onda se javio kolega Kestović i kolega Brodar. Pozdrav. Imate li vi, kao ravnatelj kazališta, godinu dana nakon saznanja gdje su nestale 2,5 tone ložulja iz kazališta? Naime, šteta po kazalište nije baš mala; radi se o otprilike oko 13.000 kuna, a rekli ste sad da ste kupili kombi jedan za 1.500 eura, je li tako? Četiri. Četiri, dobro. U redu. A isto nije malo. Uvaženi gospodine vijećniče, kada je do mene došla informacija da imamo, pod navodnike,"problem s gorivom", odnosno da treba naručiti novu količinu za griju ću sezonu, moje prvo pitanje je bilo: kako nema? U tome trenutku počele su, pod navodnike, različite tehničke radnje da se ustanovi što se dogodilo. Firme koje su zadužene da prate, održavaju taj servis su zaključile da nije iscurilo. Prijavljeno je nadležnim institucijama, policija je podnijela DORH-u prijavu, DORH je rekao da nema elemenata kaznenog djela, odnosno da nemaju indicije za tako nešto. Na osnovu toga, moja reakcija je bila da sam ja iščupakota. Tu vam se možda krije istina, što ja mislim o svemu tome.

Hvala. Idemo dalje. Kolega Restović, odustao od svog pitanja. Kolega Brodar. Ja ću samo kratko, gospodine gradonačelniče. Pa ja vam skidam kapu. Pa vama 9 milijuna je malo za ovo što je sve sad smo čuli. Vi ste trebali posuditi više novaca. Ovo je stvarno svima ugoditi dužno poštovanje prema... Ja znam da to sve ide iz riznice, sve ide, postoji tajna riznica, i ja se stvarno vama, gradonačelniče, divim kako vi uspijete pokriti sve ovo. Evo, sad, na ovom primjeru, vidim kako to ide, gledajući sve ovo što se dosad radi, ali to ćemo mi osjetiti tek za 4, 5 godina.

Ma, ako mogu samo kratko odgovoriti. Šibensko kazalište, da jednu stvar razumijemo: lipe jedne pod mojim mandatom nije probilo od onoga što je predviđeno. Nikada nismo prijavili da ćemo od nekog sponzora dobiti toliko sredstava, a nismo ih dobili, a mi smo jednostavno pravili se ludi, pa to potrošili, pa onda poslije kolega Tolić i ostali krpaju proračun. To pod mojim vodstvom se dogodilo nije. Mi smo bili jedino kazalište, čak je ministrica ostala malo iznenađena, ali je to bilo na moj nagovor. Nisu svi ni kolege u kazalištu bili za to. Mi smo 2000. za 60. međunarodni dječji festival, u trenutku kada objektivno nije bilo dječje produkcije, kada mi nismo mogli popuniti i potrošiti sva sredstva koja su namjenski data. Mi smo od 400.000 kuna, koliko je dalo Ministarstvo kulture, 80.000 kuna vratili Ministarstvu. Oni su poslije to refundirali, dali, i tako dalje. Dakle, nisu... shvatili su to kao jedan vrlo pošten način, jer smo smatrali da bi bilo pošteno i fer prema kolegama koji su u znatno većoj nevolji, pogotovo kolege gore u Sisku koji su ostali bez 3 dvorane, sad da ne ulazim u detalje. Isto tako smo i samoj županiji vratili određena sredstva koja nismo bili potrošili, jer u datome trenutku, s obzirom na okolnosti, jer radimo sa živim ljudima, ne možeš do momenta dok u 9 sati ne počne predstava na Ljetnoj, ti ne znaš hoće li se dogoditi ili ne.

Isto tako, mislim da i grad Šibenik, ajde, usudit ću se to tako reći, u ovom proračunskom aspektu može biti zadovoljan na način kako smo mi ovo"ishendlali", pod navodnik. Hvala. Gospodine Natek, imate moj glas. Ne, ja... Hvala, kolege Vidi ću. Ima još daljnjih ispitanja? Ako nema, zaključujemo raspravu po predlogu. Molim vas, kolega Trašić. Izvolite, kolega Trašić. Pa, ono, evo, sad ću vas pohvaliti, gospodine gradonačelniče. Imate sigurno moj suport. Ovo mi je prijatelj. I drago mi je kako jedan ravnatelj ovako... on je veći osjećač od mene. Svaka pohvala za novi zbor ovoga ravnatelja. A, tako je.

Da. Da, glumac. Ali ima ih ovdje još neki koji su pričali za vrijeme njegovog izlaganja, ovaj, di ću se već sljedeći put odužiti za to. Hvala, kolega Trašiću. Zaključujemo raspravu i, evo, možemo pristupiti samoj odluci. Odluka je: rješenje o razrješenju i imenovanju ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta, kojim se magistar glume Jakov Bilić ponovno imenuje za ravnatelja Hrvatskog kazališta na vrijeme od 4 godine, počevši s datumom 22. prosinca 2022. godine. Tu nemojte se pitati zbog čega taj vremenski odmak da ovako biramo ravnatelja. Naime, po Zakonu o kazalištima je kazališna kuća, u ovom slučaju Hrvatsko narodno kazalište, dužno godinu dana ranije, prije isteka mandata tekućeg ravnatelja, podnijeti postupak izbora novoga, odnosno imenovanja novoga, što znači da se u nekoj situaciji da biramo nekoga drugoga mogla naći gotovo dualitet u funkcijama, je li, za jedno vrijeme, ali sa stupanjem na snagu kad istekne mandat postojećemu. Prema tome, dajem na glasovanje ovu odluku o razrješenju i imenovanju Jakova Bilića za ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta pod ovim kondicijama. Tko je za? 16. 16. Protiv? Suzdržani? 4. 4. Većinom glasova kolega Bilić je imenovan ponovno za ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Ja mu čestitam i želim uspješan daljnji rad na planu kazališta i međunarodnog dječjeg festivala. Idemo na 17. točku dnevnog reda, a to je prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju ravnatelja Javne ustanove Športski objekti Šibenik. Otvaram raspravu po ovoj točci.

Kolega Marinec je se javio za riječ. Izvolite. Nemojte se prepasti, samo kratko, čovječe. Nema nikakve veze. Što se tiče nominacije, odnosno prijedloga za ponovno ravnateljstvo, ja imam samo jednu opservaciju, g. Španja, na vaš, neću reći dosadašnji rad, nego na vaš plan koji će, koji ste podnijeli za budući rad. A to vam toliko i ne zamjeram koliko zamjeram i gradonačelniku i vama zajedno. A evo, o čemu se radi. Vidio sam vama u planu 2022./23. godinu, vidim tamo čudesa: želite ulagati u vatrepolo, želite ulagati u nove branke, novi softver za semafore i bilo što drugo. I na kraju, 2024. godine, znači ne sada, nego za 2 godine, imate u planu napraviti startne blokove na vanjskom bazenu za plivanje. I sad ja vas pitam, g. Španja, taj bazen, i g. gradonačelnika, koji voli plivanje, on mi je rekao to, i imamo mi jedan tajni dogovor, to su strašne stvari, ali, ali, ali praktički, ovaj, želim pitati sve vas, odgovorne ljude, nakon 10 godina i 3 puta renoviranja vanjskog bazena, da nikako niste uspjeli skrpiti ta sredstva za napraviti blokove da bi se eventualno moglo napraviti ikakvo takmičenje plivačko na otvorenom, jedinom olimpijskom bazenu, ne u županiji, nego daleko, daleko, na 50 metara, 50-metarskom bazenu. To je jedna zamjerka koju, mislio sam se, mislim, da li ću glasati za vas ili vam ne dam podršku ili biti suzdržan, ali to je nebitno u ovoj cijeloj priči.

Ali molit ću, iti ikakvu opservaciju, imate li vi uopće ikakvo obrazloženje zašto se to dosad nije jednostavno riješilo? G. gradonačelniče, vi, ja znam da vi volite plivački sport i sve skupa, ali mi nije jasno u 10, 12 godina, koliko je već to uređeno, da nikome nije palo na pamet. I jednu stvar ja se isto zamjeram, g. Španja, kad sam tražio, kad se ide na ljetni ciklus treniranja na bazenu, da se premjeste ti isti blokovi s unutrašnjeg bazena na vanjski, rekli ste da to ne smije se raditi, ne znam što, da bi to možda prouzročilo neke kvarove. A jedne godine smo se vratili sa zadnjega prvenstva i nađem te blokove, kad je nama gotova sezona bila, a za koga? Jer ste iznajmili bazen Mađarima. Gospon Španja, molim vas, ka Boga, ako su vam Mađari draži od nas svih skupa i za te- za takve priče, volio bih da vaš plan revidirate i da što prije stavite u plan nabavu, ovaj, blokova, i ne samo blokova, nego i uredite i bazen, odnosno da dodate semafor, da možemo održati za našu djecu takmičenja, a ne da uvijek šetamo po Splitu i Zadru. Gospon gradonačelniče, i od vas isto to tražim. Hvala kolegi Marencu. Gospodin gradonačelnik?

Budući da Rikard stalno misli na mene, dakle, ja ću se očitovati. Evo, gospon Španja, kao stari budući ravnatelj, molim vas, riješite plivačke blokove. Ja nemam pojma što to znači, što to financijski jeste, niti je to ikad do sada meni itko spomenuo. Dakle, prvi put čujem za problem startnih blokova na bazenu. Posvetit ćemo se toj priči. Riki, imat ćeš nove blokove. Eto. Hvala, kolega Španja. Da li ima daljnjih diskutanata? Ako nema, zatvaramo. Molim vas, malo mira. Zatvaramo raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Ja dajem prijedlog o razrješenju, odnosno imenovanju ravnatelja Javne ustanove Športski objekti Šibenik. Ovdje kolega Španja kao prijedlog. Tko je za?

17. 17. Protiv? Suzdržani? Ostali većinom glasova. Gospodin Španja je imenovan ponovno, odnosno reizabran na mjesto ravnatelja ove javne ustanove, pa i njemu čestitam na ovom imenovanju današnjem. Prelazimo na točke koje su izvještajne naravi. To je prva točka, 18. Prijedlog zaključka prihvaćanja izvješća o radu s financijskim izvješćem za 2021. i javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 18. točku dnevnog reda. Tko je za? 17. 17. Protiv? Suzdržani? Preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda, a to je zaključak o prihvaćanju izvještaja o radu i financijskog izvještaja za 2021. Centra za pružanje usluga u zajednici grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za prijedlog ovog zaključka?

Jednoglasno prihvaćeno. 20. točka dnevnog reda, a to je zaključak o primanju na znanje izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa o 2020. u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupaka za izradu i donošenje prostornog plana. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Smatram da smo primili, zaključujem da smo primili na znanje ovo izvješće. 21. točka dnevnog reda, a to je zaključak o primanju na znanje izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa o 2021. u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupaka za izradu i donošenje prostornog plana. Otvara se rasprava. Kolega Rajić, izvolite. Cijenjen kolega.

Vrlo kratko, nakon najave, a vezano je, najdirektnije, za ovu točku dnevnog reda gradonačelnika, da će područja građevinska na području Zablača doći pod preispitivanje, želim vjerovati, da će ostala područja grada, a koja su itekako zainteresirana za proširenje građevinske zone, doći konačno na red i da se neće baš trebati propitivati čije su parcele i tko je vlasnik na određenim područjima. Hvala. Hvala na ovom komentaru. Otvaram daljnju raspravu. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, ovdje primamo na znanje ovaj izvješće o zaključcima. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani? Ostali većinom glasova i 21. točka prihvaćena. Prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu Savjeta mladih grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i, ovaj, obzirom i dajem na glasovanje ovaj zaključak o primanju na znanje. Tko je za?

Dobro. Dalje idemo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je zaključak o primanju na znanje izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna grada Šibenika za prosinac 2022. godine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje, treba glasovati. 24. točka dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o donošenju izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja luke Pekovac. Otvaram raspravu. Javio se cijenjeni vijećnik kolega Kovač. Kolega Marenc se isto javio. Prvo, kolega Kovač, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, pregledavajući ovaj prijedlog odluka o donošenju izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja luke Pekovac, moram reći da sam ostao poprilično iznenađen, jer je prijedlog dostavljen nama, vijećnicima, bez grafičkih priloga, koje nisam mogao naći niti na webu grada Šibenika, gdje se opet može vidjeti isključivo tekst. Ja se ispričavam ukoliko ja, kao ne tako dobar plivač u vodama interneta, griješim. Molim da me se, da me se, da me se ispravi. Generalno, može se primijetiti kako ove izmjene i dopune u nekoliko mijenjaju brojčane podatke po sadržaju. Ono što je po mojem mišljenju bitno i što želim ovdje istaknuti, to je planirana stambena gradnja ispred osnovne škole u Crnici. Ta, pod navodne znakove"markica", za mješovitu gradnju na spomenutoj lokaciji vuče se iz generalnog urbanističkog plana, ali bi zaista bila šteta da tu dođe do realizacije stambene gradnje. Gradonačelnik Burić je na, mislim, čak prethodnoj, ovaj, sjednici gradskog vijeća obećao kako tu neće biti nikakve gradnje.

No, tu dolazimo do kolizije između gradonačelnikovog obećanja i planiranja. Naime, ako se takva gradnja ispred škole planira, ona se vrlo lako može i dogoditi. Dakle, ta planir- planirana gradnja pred školom je sada u važećem detaljnom planu za Pekovac i u generalnom urbanističkom planu. Da netko sutra preda zahtjev za lokacijsku dozvolu za te zgrade s garažom, bez obzira na eventualno buduće mijenjanje plana, morao bi dobiti lokacijsku dozvolu i kasnije građevinsku dozvolu, po planu koji je na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za dozvolu. Naš generalni urbanistički plan rade tvrtke iz Zagreba, naravno uz vođenje iz Gradske uprave, za koje držim da možda i ne poznaju realnost i ne poznaju samu dušu grada, dušu grada Šibenika. Primjerice, u njihovim planovima za Šibenik već desetljećima stoji planirana realizacija spoja ulice kraj Nove pošte, pa, kako se to kod nas u Šibeniku kaže, kroz Kovače, to je dio, dio Škopinca, prema gimnaziji. A svi znamo da je to praktički nemoguće i da se to, gotovo je sigurno, nikada neće realizirati. Kao i, primjerice, petlja Rotor koja stoji na Šubićevcu kraj nadvožnjaka i na mjestu sadašnjega parka na Šubićevcu. Sasvim je sigurno kako niti GUP niti urbanistički plan uređenja Doča nisu sveto pismo pa da ih se ne smije mijenjati i da se u njih ne smije dirati. Osobno ne bih želio vidjeti niti parkiralište brodova koje bi zaklanjalo najljepši pogled na stari Šibenik sa rive koja vodi od VH Krka prema bazenu u Crnici.

Ostaje onda pitanje zašto smo radili lučicu u Mandalini, koja je inače pun pogodak, i mislim da se tu svi slažemo. Uputno je uvijek u ovakvim slučajevima baciti oko, ili kako se kaže, ili u narodu"čirnuti", kako to rade, primjerice, u Veneciji, koja je majka svih gradova na Jadranu. Da li vjerujemo da bi oni napravili zimovalište brodica ispred crkve svetoga Marka? I tko je, a brojni od nas su bili, u Veneciji primijetio gdje Venecijanci drže brodice za rekreaciju, čiji broj sigurno nije zanemariv. Uostalom, ajmo samo u susjedstvo. Dakle, ni Splićani nisu napravili svoju lučicu ispred Dioklecijanove palače. Ili pak Dubrovnik, ili pak Hvar. Nema zimskoga parkiranja brodica na Hvaru. Čak i Primošten, koji su svojevremeno planirali svjetski priznati urbanisti, locirao svoju marinu Kremik iza brda. U Šibeniku, kao i na Hvaru, moje mišljenje, a mišljenje i većeg dijela stručnjaka, trebalo bi postojati samo pristanište, ali ne i lučica. U Mandalini svakako da, ali ne, takoreći, ispred katedrale. Ova ideja o lučici provlači se još od 2007. godine, nakon jednog natječaja za TEF, te je pokojni Ivan Medić, kao dogradonačelnik, bio jedan od pokretača te ideje. Nažalost, ova zona nije integralno razmatrana s područjem TEF-a, koji je još uvijek bez projekta, uz svih dosada izrađenih pedesetak projektnih ideja. Javljaju mi se vrlo često moji dobri poznanici koji s pomenutom zonom Pekovac često prolaze bilo pješice, a neki i biciklom, pa mi kazuju kako se jedva provlače ispred veslačkog kluba Krka oko svih njihovih brodova na pranju.

Oni, hvala Bogu, slijedom dugogodišnje tradicije, razumijevaju taj dio rive ispred klupske zgrade kao svoje dvorište. Što bi se tek na tom dijelu rive događalo da se tu još napravi lučica, možemo vrlo lako pretpostaviti. A to je koridor gradske rive, koji nije i neće biti slijepo crijevo grada Šibenika, kao donedavno, nego veza s najekskluzivnijom zonom koja možda, nadajmo se, nikne na području bivše tvornice elektroda i feroligure. Upravo je ova zona Pekovca, spona starog dijela Šibenika i, nadajmo se, buduće zone ex TEF-a. Kako taj dio treba izgledati, to je još uvijek velika nepoznanica, te zaključujem kako treba primijetiti da stanje u prostornoj dokumentaciji ne vrednuje dovoljno spoj stare gradske jezgre sa zonom, evidentno, buduće gradnje na području bivšega TEF-a. Hvala lijepa. Hvala kolegi Kovaču. Jedna napomena, da ovo što ste rekli, da nisu bili dostavljeni grafički prilozi, jesu. Oni su vam u prilogu u zagradama, pa je trebalo samo kliknuti i downloadirati. Kolegica Dolibić. Pa nisam ni ja, ali eto, ovaj, to nije razlog da, eto, ovaj, ne spomenemo i tu činjenicu da je to bilo dostupno svima. Izvolite, kolegice. Dobar dan svima. Evo, samo da se nadovežem na ono što je rekao predsjednik gradskog vijeća. Važno je da ste dobili grafičke priloge, jer to je dio akta, jel'. Dakle, to, to je ključ. Mislim, to je polovica dokumenta. Jedna polovica, ovaj, dio amandmanskih odredbi, a drugi je grafički prilog.

Samo ja sad, ako mogu, na neki način izdvojiti dva pitanja iz vašeg izlaganja. Jedno pitanje je gradnja stambene zgrade ispod škole u Crnici, na takozvanoj Gromili. Dakle, po jedno, valjda tisućiti put ponavljamo. Gradonačelnik je u nekoliko navrata jasno, glasno, što kažete, i na, ja mislim, na prošlom gradskom vijeću rekao: nikakve gradnje stambenog objekta ispod škole u Crnici neće biti. Meni je jasno da vas zbunjuje, ali sad nije mi jasno što je vas zbunilo, jer vi niste ni vidjeli grafiku, pa meni nije jasno što vas je zbunilo. Međutim, bi li možda bio problem otvoriti bilo koju kartu? Možda, možda i nije potrebno. Dakle, pardon, može.

Izmjene i dopune plana nisu bile cjelovite. Dakle, nije se cijeli plan mijenjao. Kad ovo o čemu danas govorimo, govorimo o izmjenama i dopunama plana, jednom komadu plana. Ta zgrada, ta, to područje nije bilo tema izmjena i dopuna. To se uopće nije razmatralo kroz izmjene i dopune. Ona postoji iz 2008. Vaš strah da će netko tu sutra da može zatražiti dozvolu, legitimno, točno ste sve rekli. Međutim, od 2008. nitko nije zatražio. Olakšavajuća okolnost je što je zemljište gradsko. Dakle, ali o čemu, mislim, mi jednostavno u ovom postupku nismo to radili, odnosno mijenjali. Što ste rekli, u planu višeg reda GUP-u je također mješovita zona i mi ćemo sad kroz postupak izmjena i dopuna GUP-a to promijeniti i potpuno će onda, onda će biti plan niži i plan viši neusklađeni, ali će se primjenjivati namjena plana višeg reda. Dakle, to uopće nije, dakle, nikakva. U ovom postupku, ono što je važno razumjeti, u ovom postupku izmjena i dopuna koji smo pokrenuli 2018., bila je tema samo jedna: rješavanje plavljenja Doča. I ništa drugo. U našem, u postupku izmjene, u ovome dijelu plana kojima se, na koji se odnose izmjene i dopune, postoji samo jedan zahvat, komunalni zahvat plavljenja Doča. Dakle, uređenje obalnog pojasa u dijelu koji je komunalna luka, jer tamo, govorili ste nešto i o lukama, mislim da ste tu malo pobrkali raznorazne luke. Dakle, u ovom dijelu o kojem danas govorimo, o kojem danas odlučujemo, se radi o komunalnom vezu stanovnika Doča.

Dakle, ja zaista znam da je ovo jedna malo komplicirana problematika, ali ja stalno, na svakom gradskom vijeću, pokušavam to govoriti na najjednostavniji mogući način. Ne služim se stručnim izrazima, samo da bi bilo što jednostavnije. Ovdje nema nautičkog veza. Naime, čak, da sad ne kompliciram možda dalje, u postojećem planu koji danas mijenjamo je bio. Mi ga ukidamo. Nema, nema, nema, nema. Sto puta. Jutros je izašao članak za koji se pitaš je li netko lud ili glup. Nema nautičkog veza u dijelu izmjena i dopuna plana. Postoji samo vez postojećih pedesetak ili, mislim da ima oko mogućih sto mjesta za domicilno stanovništvo, za ljude koji su, koji imaju adresu na području grada Šibenika. I to je sve. Komunalni zahvat u Doču. Spašavanje Doča od kompletnog odumiranja. Spašavanje ljudi da im ne ulaze labudovi u kuće. Spašavanje ljudi od poplavljenih podruma, od pajanja nakon svake kiše, nakon svake plime, od, nažalost, i jednog smrtnog slučaja, od silne štete ekonomske koju oni trpe pri svakoj, a malo većoj plimi, malo većoj kiši. To je non-stop, to svi znamo. Dakle, to nije nikakva tajna nikome od nas. Tko god živi u Šibeniku zna da je taj dio Doča kritična točka, naša sramota što to dosad nije riješeno. I ja zaista mislim da sva ova priča oko ovoga je skoro pa sramotna. Da se svi mi tu postavljamo, umjesto da svi jedva čekamo da to donesemo, da se krene dalje u realizaciju, da se podigne razina rive, da se, da se riješi odvodnja oborinskih voda, koliko god je to moguće, i da ljudi u Doču počnu živjeti nešto kvalitetnije nego sada.

To je sve o čemu se radi u ovim izmjenama i dopunama plana. Ništa drugo. Tko god je htio pogledati plan, mogao je vidjeti. Na planu je označena linija koja pokazuje obuhvat izmjena i dopuna. Sve ostalo je iz staroga plana koji uopće nije bio tema 2018. Eto, to je sada, ja se nadam da sam možda malo... Hvala kolegici Dolibić, kolega gradonačelnik, pa će onda kolega Marenc i javio se kolega Restančić. Evo, hvala pročelnici. Budući da sam ja ovdje spominjan, sad ću ponovo naglasiti: nikakvih garaža u Doču neće biti, nikakvih stambenih objekata u Doču neće biti, nikakvih lukobrana u Doču neće biti, nikakvih komercijalnih vezova u Doču neće biti. Bit će rekonstruirana, podignuta riva i omogućen normalni život u Doču. Ja sam zaista šokiran i medijskim člancima i istupima, i stalno se i vječno se pitam zašto se informacije skupljaju u kafićima umjesto da se pita stručne službe.

Hvala. Ajmo bez pitanja. Kolega Marenc i kolega Krunj, ako želite, možete se javiti, pa ćete dobiti sve u redu. Kolega Marenc, izvolite. Hvala lijepa i zahvaljujem na iscrpnom objašnjenju gospođe zadužene za ovu problematiku. Pohvaljivo, na neki način, i, ovaj, odobravam ovakvu, ovakvu priču i na neki način ovakvu retoriku, jer možda je, moramo biti iskreni, možda je ovakva retorika nedostajala možda u prvim susretima i bilo što drugo razgovarati, jer su uvedeni nekakvi pojmovi koji nisu bili objašnjeni. Sad je relativno više-manje puno toga jasnije nego što je bilo u početku. Jer najveća zamjerka je bila u početku što se mijenjalo sa luke lokalnog značaja u luke županijskog, i to je izazvalo takvu buru negodovanja, jer se jednostavno nije znalo što to znači. I ja vas sad, istu stvar, na neki način, morat ću vam opet postaviti jedno pitanje, jer, znate zbog čega? Jer vi unosite zabunu u samom ovome planu s istim problemima i s istim rječnikom. Evo, recimo, u površine, u tabeli gdje vi navodite površine planiranih građevinskih čestica, pod brojem 7 stoji obala Pekovac, komunalni dio luke, a pod brojem 12 obala Dolac, luka otvorenog za javni promet županijskog značaja. Sad ja pitam, normalno, zar nije moglo i 12 isto ostati kao i ovo, da je luka županijskog značaja, ali komunalni dio luke? Da se zna i da se to jedanput za svagda stavi ad acta, da će to biti za domicilno stanovništvo, jer je to izazvalo puno, puno problema i izaziva i dan danas.

Pretpostavljam da imate još. Može, može, dapače. Ajmo, može. Možete tu ostati, jer vidim da će nam trebati. Izvolite, kolegice. Dakle, ovako. Ovo što sam vam maloprije rekla, pa ste rekli da ste zadovoljni s objašnjenjem, dakle, tupim, to stvarno nema drugog glagola za to objasniti od početka. Međutim, postoje drugi koji govore nešto drugo. Ti drugi su neškolovani, neobrazovani. Ovo je kompletna, ovo je kompleksna tematika. Ti drugi su dobili informaciju, dobili, u nekoliko navrata. Međutim, iz nekog razloga vi više vjerujete njima nego meni. Okej. Međutim, ako nećete mi vjerovati, onda morate iščitati plan. Ako iščitate plan, imat ćete sve te odgovore. Dakle, mi smo imali neke razgovore i s medijima, pa di sam ja crno na bijelo odgovorila, pa se i taj odgovor objavio, pa se danas opet nešto drugo napisalo. Dakle, čovjek se pita jesmo mi ludi svi skupa, jel' ovo je neki paralelni... Kolegice Dolibić, ostavimo, ovaj, komentar, ajmo mi na konkretno. Okej, idemo dalje. Dakle, vaše je bilo... Zašto je osmica? Zašto imamo dvije različite... Zašto je ona komunalna, a ovaj drugi dio je u kompanijskoj otvorenoj? Ovako. Morate razumjeti

izmjenu i dopunu plana. Izmjena i dopuna plana se ne radi na cijeli plan, nego na, na... Mi smo ovdje u grafičkom smislu, u grafičkom smislu se bavili ovim ovdje dijelom, a nismo ovim. Izmjenu, radili smo izmjenu i dopunu istočne strane obuhvata ovog plana, ove obale u Doču. Ovo. Mi smo u niti jednom trenutku dotakli izmjena i dopuna. To se nalazi do Breslačkog šuma. Ali ovo, ali ovo. To nije naš, nije tema. To je ostao stari podatak iz plana donešenog 2008. Ovo što danas donosimo se odnosi na ovo. I mi sve što je novo uvodimo. Ali što je? 2008. su bili jedni termini, moram priznati, poprilično naopaki, nevezani za, slabo vezani zakon i to sad nije važno, ali mi to ne možemo ispravljati jer smo se bavili s ovim. Dakle, ovo što je sad bitno ovdje, da mi imamo

uz obalu, novo planiranu obalu, samo komunalni... Hoćete reći da praktički ovo ne možete, da bi promijenili ovu osmicu, da možete, da je ona u... Tako, tako. Da je bila u obuhvatu izmjena i dopuna. Ovdje gore. Zahvaljivam na tome. I to je to. Zahvaljivam, pa možemo mi čitati rukama, nije. Evo, kolega Marenc, nastavimo s ovim slijedom pitanja i odgovora. Vrlo, vrlo, vrlo kratko. To je bio jedan, jedna, jedno pitanje koje, ajmo reći, da je sada riješeno na neki način. A drugo pitanje se isto nadoveziva, kao i gospodin Kovač, na, na ovu stvar, jer to je isto pitanje sam ja postavio na službeno. Tražio od vas da mi odgovorite da bi izmijenio, da bi izmjestio i garažu i sve skupa, pa ste mi napisali da to, da mogu podnijeti ja sam zahtjev za, za izmjenu i dopunu GUP-a grada, GUP-a grada Šibenika. Onda sam ja, neću biti bezobrazan, pošto je gradonačelnik već u više navrata rekao, onda sam, mislim da ste vi to sami napravili, bez nas... Ja bih složio da možete i vi, ako želite. E, e, tu nije napravio. Okej, hvala lijepo. Sve u redu. Okej. Ovdje, što se tiče, isto se postavljalo pitanje i volio bih da to isto jedanput razriješimo. Vi morate znati da, bez obzira što ja govorim ovo, ovdje nije stvar personalna. Nije, niti vi mene uvjeravate, ni ja vas uvjeravam, sve to skupa.

Mi predstavljamo sad neke, vi ne, volio bih da ih i vi zovete i manje, da ne kažem i školovane i bilo što. Ljudi, ljudi su opravdano u neznanju i ne znam što, ne bih pravda, ali želim pravi odgovor da to riješimo. S tim, s tim pitanjem ići ću dalje i to se radi. Često se spominje maritime studije za luke Pekovac, da li je napravljena i sve to skupa. Ja sam se potrudio i čak, ja ne znam, preko kanala i od vas sam tražio, pa sam neki drugi kanala dobio. I to je stvarno napravljeno 2008. godine. A samo da vas i tu ispravim, molim vas. Znate li što je maritimna studija? Okej, mislim... Nije napravljena. Kolege, nemojmo ovako. Ne, ne, samo tren. Samo tren. Dvije... Ajmo voditi raspravu kako Bog da. Pitanje, pa odgovor. Može, može. U toj, u toj studiji, u toj studiji se utjecaj vjetra na Doču ispitiva. I između ostaloga, jedna je kritična bila slika, a to je stvar juga, po... Ali ta slika je napravljena po postojećoj, postojećoj vizuri obale. Pošto ova izmjena predviđa izmicanje 6, 10, 12 metara, ne znam ni koliko će biti, i izmicanje mandrača, to više neće biti u sigurnom dijelu uslijed juga. Jer prelazi ove sve granice i tu već... Pitali ste me što znači maritimna ili nije bitno, ali ovdje govori nešto o visini valova. Pročitajte i potvrdite.

I 0,38, 0,45. Pazite, to je dovoljno. Ja ću vas pitati. Da, za vrijeme juga, za, za vrijeme tog vala, vi ne možete ući u brod. I taj brod ne može isploviti iz Doča. E, prema tome, nemojte govoriti da je to sigurna zona i sve skupa. S jugom je i dalje postaje problem. I sad, da li je to problem, toliki problem da tu treba tražiti i neke druge intervencije ili ne, to nije na meni da ja to rješavam, niti bilo što drugo. Ja sam samo tražio da, praktički, kad sam tražio od vas maritimnu studiju, da li jeuračunata i nova vizura, odnosno pomaknuta obala i mandrač. A to po slici, odnosno rješavanju iz 2008. godine, nije. Prema tome, tu za to nemamo. I još da, praktički, ovdje navodite isto nešto, neke stvari. Samo sam htio pitati pojašnjenje u, u dijelu 3.1.2. Pomorski promet članak 88. Kaže: "Od preostala cca kao 51 broda, koji su danas vezani u postojećoj luci Pekovac, kao tekstualni dio plana, dio brodova je u vlasništvu pravnih osoba u funkciji chartera, koji mogu pod određenim uvjetima koristiti vez," i tako dalje, vamo-tamo. Ja se čudim, mene pitaju da li, koji to, ja ne znam stvarno da ima charter brodova tamo, pa sam htio samo to da, da pitam. I ja bih završio, neću više duljiti što se toga tiče. Stambeni dio, trgovački, to smo riješili, neće biti, okej.

Međutim, osnovno, što ste i sami rekli, rješavanje glavnog problema, a to je plavljenje uslijed oborinskih voda i prelijevanje fekalnih otpadnih voda, u ovim izmjenama nema garancije da će se to riješiti. To imamo čak i potvrdu stručnjaka i vodovoda, gospodina Malenca, koji je na, koji je rekao da postojeći sustav nemoguće odvojiti i riješiti, jer nemamo odvojeni sustav. Taj nije u crnici, a takve zajedno vode dolaze i to i dalje rješavamo. Prema tome, plavljenje, odnosno zaštita Doča, komunalna, na neki način će biti riješena uslijed mora, visinom i ovo sve skupa, ali dotok vode oborinske, koje dolaze iz crnice i sve skupa, nažalost, moramo biti jasni i decidirani i reći da to s ovim nećemo riješiti taj problem. Hvala lijepo. Hvala kolegi Marencu, kolegica Dolibić. Koliko sam mogla pohvatati, imamo dvije, tri, još dva, tri pitanja. Jedan je utjecaj juga na pomaknutu razinu obale. Ovo o čemu smo govorili, to sam zato maloprije htjela reći, to nije maritimna studija. Maritimna studija je nešto drugo. Za potrebe ovoga izmjena i dopuna DPU-a Pekovac i idejnog rješenja, rađena je elementi studije vjetrovalne klime. To su elementi vjetrovalne klime. Maritimna studija je nešto drugo. U tim elementima, koje ste vi sad imali u ruci, vidi se da je visina vala samo malo veća u tom pomaku od 5, 6 metara, što je po onome tko je radio elemente te studije, a to su stručna tijela, zaključeno da tu, dakle, nema problema.

Ja o tome ne mogu suditi, kao ni vi. Dakle, mi smo dobili stručni dokument koji se zove elementi vjetrovalne klime, i on kaže: "Povećanje vala je minimalno, to nije značajno i može se na taj način urediti obala." Drugo pitanje je bilo... Rješavanje oborinske vode. Oborinske vode. I fekalne. Fekalna, fekalne, fekalne, odvodnja fekalna, dakle, od... Otpadnih voda nije tema ovoga, jer ovdje nemamo otpadnih voda, mi nemamo nijedan objekt. Ulaze zajedno s oborinskim... Samo malo, samo malo. U naš, u postojećem, to što znate i što govorite, u postojeći naš sustav je mješovit. Dakle, zajedno imamo fekalne i oborinske, i on je i napravio, dodao je na problem Doča, dodao je bar 20, 30 posto svojim položajem, postao je fizička prepreka. Dakle, to je sad već notorna činjenica koju svi znaju. Kad smo započinjali tek ovaj projekt 2013., još je bilo razgovora s vodovodom da bi se od, da bi se odvodnja oborinskih voda, nova, novo napravljena za ovaj sustav, ubacila u kolektor. Kasnije, par godina kasnije, vodovod je to odbio i rekao: "Ne, mi smo puni, mi jednostavno ne možemo dozvoliti više nikakve priključke." I onda se kroz ovaj projekt napravio samostalni, posebni sustav prikupljanja i odvodnje oborinskih voda za ovaj dio Doča. Samostalni sustav koji ima i svoj dizel agregat koji će pokretati pumpe. I to je napravljen jedan, dakle, mala, u maloj cjelini, u malome ovom obuhvatu ovih izmjena i dopuna, poseban sustav za oborinske vode ovoga dijela.

To je jasno. To je u redu da je napravljeno. Ali postojeći problem se ne rješava. Jer mi imamo taj problem mješovitosti. To nam se... Ali ako taj novi sustav prihvati obor, dio oborinskih voda, onda će dio... Dobro, dobro. A vi ste tu valjda... I je li bilo još neko pitanje? Koji su to protoci chartera? Dakle, čitali ste, čit, ne postoji nikakav, mislim, ja ne znam, čitali ste stari plan. Niste čitali ovaj u čemu da... Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Kronjopa, kolega Restović i kolega Slavica.

Nećete mi zamjeriti što sam eventualno okrenuo. Svićete doći do... Ovo je parkiralište. Je. Znači, meni samo nije jasno. Meni nije jasno kako će se riješiti plavljenje ako se ne ide na cijeli potez tamo iza, prema, prema ovoj peškariji. Znači, Domald, koji mi svi znamo za, Caffeino Domald, svi znamo da je on sinonim za poplave. Vi, mi radimo izmjenu samo od parkirališta do, do... Mogu odmah? Može. Mogu odmah? Dakle, ovo što vidite ovdje, ne radimo mi, nego radimo cjelovito od Domalda gdje je najgora situacija. Međutim, zašto je ovo? Zato što je ovo obuhvat DPU-a Pekovac. On je napravljen, nevezan uz poplavljivanje, rađen 2008., dakle, kao DPU za luku. I mi sad imamo poseban projekt koji ide od, od, od ruk, dakle, kraja ovog istočnog dijela obuhvata, dole do, dole do Domalda, ali Domald nije obuhvaćen. Kako nije obuhvaćen? Nije u obuhvatu ovog plana. Ovoga plana, ali kad se bude radilo... Naravno. To, e, to je mene sad, to, to mi je najviše zanimalo. Znači, kad se bude radilo, to će biti sve u obuhvatu. Tako je. On je u cjelini. On je u cjelini, a ovo je samo ovaj dio obuhvata. Ovaj dio je pokriven s ovim planom, a onaj drugi dio je pokriven kućama. Tako je. Znači, kad se radi, radit će se sve zajedno. I ovdje se može još primijetiti jedna stvar. Molim vas.

A to je... Dajmo privesti ovu raspravu na jedan uljudan način. Ajmo, izvolite. Još jedna tu stvar. Vidi se da je tu proširenje, ovaj, parkinga za domicilno stanovništvo i komunalna lučica. A svi znamo kako je završila garaža. Prema tome, to nama daje pravo da mi vjerujemo da će to biti za domicilno stanovništvo. A oni su sami, da li, njih 120 je potpisalo peticiju za dizalicu, pa je sad ima, pa je sad nema. Uglavnom, priča je ta da se ne sluša, ne sluša primjedbe tih ljudi koji dođu žive. A mi smo poučeni saznanjem o garaži, kako je to isto građeno kao komunalna garaža. I nije, nije završila kao komunalna, nego kao komercijalna. Hvala. Dakle, isto ćemo ponoviti po stoti put. Famozna peticija. Nisu uopće građani Doča, tu ih je bilo, od njih 120 potpisanih, jedva 20. Nemojte zaboraviti da je ovaj dio i gradska četvrt Crnica. Dakle, njih dvoje. Dakle, uopće, i na javnoj raspravi je bilo vidljivo da su ljudi, uopće nitko nije spomenuo pitanje dizalice. Dakle, to uopće nije tema bila. Ovdje je, dakle, planska kategorija je parking. I plan planira određeni broj, i to ne veliki, parking mjesta. Mi smo napravili analizu među ljudima koji žive u Doču. To vam je jedva 20-ak, 20, 25 auta su nam rekli da je više-manje njima, njihova realnost. Dakle, toliko auta njima zapravo treba. Ovdje je osigurano 50-ak mjesta.

To je to. Idemo dalje, kolega Restović. Hvala, predsjedniče. Ja neću imati ovako pitanje, pa onda... Imat ću samo komentar na cijelu ovu priču i zapravo na ovo što danas gradsko vijeće treba donijeti. Ali ću iskoristiti, pa ću sa prvom rečenicom se nadovezati na ovo što ste maloprije rekli, pročelnice, da se na ovome radi od 2013., ako sam dobro shvatio. Čini mi se da, evo, u nepunih 10 godina, da se ipak moralo paziti, odnosno i bolje iskomunicirati sa svima koji u krajnjem slučaju žive na tom području, a i svima nama koji živimo u Šibeniku, s obzirom da, bez obzira što, ako netko živi na Baldakinu ili Vidicima ili Šubićevcu, ne znači da ga ne zanima što se događa u Doču. Ono što ja tu vidim kao najveći problem, vi ste danas strastveno govorili o tome, a i nešto i gradonačelnik, i strast u svakom slučaju podržavam, o tome da neće biti, da će se zaustaviti plavljenje, da je to jedini, da je to najbitniji razlog zbog čega se krenulo u ovo i zbog čega se uopće sve radilo. Ja ću vas podsjetiti, bio sam na, u Kući umjetnosti Arsen, kad je bila, uz vas su tamo bili i osobe koje su izrađivale, ako se ne varam, plan. Bilo je, par vijećnika sam vidio, u svakom slučaju, tamo isto. I na, više ne znam čije pitanje, ali na možda nekoliko istih pitanja, da li će ovo zaustaviti plavljenje.

Ako se ne varam, gospođa koja je izrađivač plana rekla je da nema nikakve garancije da će ovo zaustaviti plavljenje. Ako je to bio jedini, ako je to bio glavni razlog zbog čega smo krenuli u ovo i zbog čega je gradska uprava uopće razmišljala o ovome, kao svaka odgovorna vlast, zbog svih problema koje ste naveli, koje svjedočimo iz, iz svake zime, svake godine, iz godine u godinu, onda dobiti odgovor od osobe koja je, koja je istraživala plan, da to neće riješiti problem, odnosno da nema nikakve garancije da će to riješiti problem plavljenja, imam osjećaj da je onda ovo ipak rađeno radi nečeg drugog. Mislim, to mi zdrava logika nalaže. Bez primjesa da radim ikakve konspirativne ili, kako kaže gradonačelnik, kafićke, ove rasprave, čini mi se da se trebalo i da se bolje moralo, ne samo iskomunicirati, nego pokušati riješiti taj problem. To je zapravo moja najveća zamjerka. I evo, da nemam nijednu drugu, i ova bi bila, bila dostatna, da ne mogu nešto optimistično gledati na, na, na ovaj plan koji danas trebamo donijeti. Nadam se da je i izrađivačica plana bila u krivu kad je to odgovorila. Nadam se i da sam ja u krivu. Nadam se i da su kolege koje isto iskazuju sumnju prema tome u krivu. I nadam se da ste vi i gradonačelnik u pravu. Ali, ovaj, s obzirom da apsolutno nikakve garancije oko toga nemamo, meni je, meni, ja samo mogu reći da mi je žao što nije više vijećnika i vijećnica bilo na tom, na toj javnoj raspravi u Kući Arsen.

Stvarno se moglo, moglo pitati. Bilo se, bilo je dosta, i to pohvaljujem, u svakom slučaju, i puštali ste i razne rasprave i nije se prekidalo i stvarno je sve bilo transparentno. Eto, hvala vam. Kolegica Dolibić. Ali nemam pitanje nikakvo. Ne, ne, ja bih samo pitala jedno pitanje. Nije odgovor na pitanje, nego samo... E, recimo, dakle, taj dio koji ste vi zapamtili razgovora, diskusije s izrađivačicom, odgovora, recimo, s izrađivačicom plana, nije on izgovoren tako. Dakle, izrađivačica je plana rekla je da ona nema garancije, ona nije autor rješenja. Dakle, autor rješenja, ona nije u ruci imala uopće vjetrovalnu studiju, ona nije imala geomehaničko istraživanje tla. Ona to nije radila. Ona je, ona je izrađivač prostornog plana. Dok je izrađivala ove izmjene i dopune, mi smo joj dali gotove podatke koje smo napravili kao prethodne podloge. Dakle, ona vam je odgovorila što ona ima na tu temu. Što se tiče, dakle, autora projekta, idejnog rješenja zapravo, koji je, kojemu je za to idejno rješenje su mu bile potrebne ove sve podloge koje su, koje su prije toga naručene: vjetrovalna analiza vjetra i vala, geomehanička istraživanja. U njegovom tehničkom opisu njegovog projekta piše:"U najvećoj mogućoj mjeri će se spriječiti plavljenje Doča". Dakle, garanciju toga tipa, da toga više nikad neće biti, to vam nitko ozbiljan, za niti jednu temu nikad neće reći. Vi ne znate sutra koja će biti količina oborina, koji će doći do, kakvi klimatski promjene.

Međutim, ovo što danas znamo, prema podacima koji su se dogodili, prema analizi situacije kakva je bila u proteklih, ne znam koliko meteorološke podatke imamo, u najvećoj mogućoj mjeri Dolac će biti zaštićen. Hvala. Idemo na daljnja pitanja. Kolega Slavica, pa kolega Rajić. Moje pitanje je slično kao što je bilo pitanje kolege Restovića. Kako ćemo mi kao vijećnici i vi kao gradska uprava pogledati u oči stanovnicima Doča i građanima Šibenika ako uredimo Dolac i potrošimo novce, a Dolac i dalje bude plavio? Ako ne uredimo Dolac, Dolac će sigurno plaviti, od Doča neće biti ništa, Do- nećemo imati što čuvati, konzervatori neće imati posla i neće biti ni kuća ni stanovnika.

Idemo na daljnje pitanje. Kolega Rajić, slobodno, izvolite. Evo, pitanje je puno postavljeno, ali ova zadnja konstatacija kolegice Dolibić:"U najvećoj mogućoj mjeri da će se spriječiti plavljenje"... Da, u najvećoj mogućoj mjeri. Znate, može biti u najvećoj mogućoj mjeri nekih 20-ak metara, i to je najveća moguća mjera, što ja ne vjerujem da će to tako biti ovdje. Vjerujem da će biti puno bolje. Da, detaljni planovi se inače izrađuju da bi se određeni prostor uredio. Ja želim vjerovati da svugdje tamo gdje smo, odnosno gdje ste, jer vi ste najvećim dijelom u tome, ovaj, u predlaganju prostornih planova bili, utvrdili da se izrađuju detaljni planovi uređenja, da to čim prije riješite. To je uvjet svih uvjeta da se razvija svako područje u administrativnom području grada. Ali znate koliko nas pamćenje uči? I poplave u Šibeniku su bile tamo negdje 80-ih godina, pa i do malo prije. Nije samo Dolac plavio. Plavilo je od Mula Krke do Doča. Mislim, tako da, da, da o tome moramo voditi računa. I to u jednom većem projektu. Treba itekako razmišljati kako to riješiti. Hvala. Kolege Raji ću, komentar kolegice Dolibić. Samo da napomenem da smo i u postupku izrade projekta za, za rekonstrukciju i sanaciju cijele Šibenske rive. Pri čemu treba znati da ovaj dio na niti jedan način to neće onemogućiti, usporiti ili bilo kako. Dakle, u postupku je uređenje, započinjanje postupka uređenja i sanacije čitave kompletne Šibenske rive.

Hvala, kolegice Dolibić. Hoćemo li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu vezano za ovu prezadnju točku dnevnog reda, a to je izmjene i dopune detaljnog plana uređenja luke Pekovac. Predstoji nam glasovanje. Prije glasovanja samo mogu utvrditi da su nas u međuvremenu napustila dva vijećnika, gospoda Travčić i Petković, tako da nas je trenutno 19 ovdje. Nazva ću ih, to moramo uzeti s tog glasovanja. Tko je za prijedlog 24. točke dnevnog reda, a to je odluka o donošenju izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja luke Pekovac? Tko je za?

12. 12. Tko je protiv? Jedan. Suzdržani. Ostali? Većinom glasova prihvaćena 24. točka dnevnog reda. I 25. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. S ovim smo, gospodo, iscrpili dnevni red. Zahvaljujem se na dolasku, na znanošću o raspravama i želim vam.